Eh, to su bila vremena: kad je trebalo platiti porez Petar baci udicu, i prvoj ribi koju uhvati otvori usta i odande izvadi stater – kovanicu u vrijednosti četiri drahme, taman onoliko koliko je potrebno za podmirenje dadžbina za Isusa i za sebe (Mt 17, 27). Isus je probleme materijalne naravi rješavao bez po’ muke: od vina napravi vodu, prazne mreže napuni ribama, nekoliko kruhova pretvori u nekoliko tisuća, a da su ga kojim slučajem pitali u što investirati, kako umnožiti novac možda bi odgovorio nešto poput: „Dajte kravi da proguta dukat, i kada se za nekoliko mjeseci bude telila iz usta teleta izvadit ćete četiri dukata…“
Kategorija: ekonomija
Obitelj, posao i gospodarstvo
„Obitelj je domovina srca.“
Giuseppe Mazzini, 1805 – 1872, talijanski političar i novinar
„Reći ću ti kratko i jednostavno. Obitelj. Religija. Prijateljstvo.
To su tri demona koja moraš pogubiti kako bi uspio u poslu.“
Monty Burns, lik iz crtića ‘Simpsoni’
U suvremenom, „razvijenom“ svijetu postaviti obitelj na središnje mjesto svoga života, kao prvi izbor i najveću vrijednost, zapravo znači pokrenuti svoju privatnu, domaću pobunu, mikro-revoluciju. Grandioznih revolucija u nas više nema. Mobilizacija širokih narodnih masa u ovu ili onu svrhu najčešće je neizvediva (barem bez vanjskog neprijatelja). Može se prikupiti i 600, 700, 800 tisuća potpisa, ali ne može se (ili ne želi) operacionalizirati i usmjeriti taj golemi zamašnjak. Što onda preostaje? Čime se to moderni čovjek može suprotstaviti čaplinovskom stroju koji ga tlači, melje, i rastače?
Što je to „novac“?
Svijet se vrti oko novca. Novcem se sve može kupiti: zdravlje (u mjeri domašaja suvremene medicine), sreća (komforan i lagodan život), prijatelji (oportunisti kojima je novac mjerilo uspjeha), i ljubav (partner koji je tu sve „dok nas novac ne rastavi“). Jedina rupa koju novac ne može začepiti je smisao – novac ne daje odgovor na pitanja zašto život, zašto smrt. No, ta pitanja ne stignemo ni postaviti, a kamoli odgovoriti na njih, jer naprosto nemamo vremena zastati u gužvi, vrevi i strci za – novcem. Bilo bi zgodno uzeti jednu novčanicu (bilo koju), pogledati ju, i zapitati se: što je to? Ne filozofski, ne metafizički, nego praktično – tko određuje koliko to vrijedi, tko to pravi, odakle dolazi, koliko ga ima? Je li moguće da baš sve počinje i završava novcem?