Novac neće biti problem: novca neće biti…?!

Bezgotovinsko društvo (cashless society)

„Koliko malo znate o vremenu u kojem živite ako mislite da je med slađi od novca u ruci.“
Ovidije (43. pr. Kr. – 17. A. D.) , rimski pjesnik

Prije par tjedana Erste banka uvela je kartice za beskontaktno plaćanje. Prije nje to su u Hrvatskoj već učinile OTP i PBZ, a uskoro će i ostale veće banke. Telekomunikacijske i informatičke tvrtke uvode digitalne novčanike koji se nalaze u mobitelima. BBC, CBS, Financial Times, Time, Wall Street Journal, Wired, te brojni drugi utjecajni mediji, u zadnje vrijeme pišu o neminovnom dolasku bezgotovinskog društva, društva u kojemu gotovi novac – papirne novčanice i kovanice – uopće više neće postojati, već će biti potpuno iskorijenjene te zamijenjene karticama i različitim oblicima elektroničkog, mobilnog i tzv. beskontaktnog plaćanja (posebne kartice, čipovi u mobitelima, i sl.). Većina njih ističe samo pozitivne strane bezgotovinskog društva, a o negativnima ili ne promišljaju, ili ih namjerno prešućuju. Budući da je gotovi novac u uporabi već oko 5000 godina dobro je upoznati se s nekim posljedicama mogućeg ukidanja i nestanka gotovine, kako pozitivnima, tako i negativnima.

Nastavi čitati

Novi tumor: Libor

  „Naravno da je igra namještena. Ne daj da te to zaustavi  – ako ne igraš ne možeš ni pobijediti.“
Robert A. Heinlein (1907 – 1988),
američki književnik

Prije nekoliko tjedana razotkrivena je financijska prijevara. I to kakva! Grandiozna u svakom smislu: najveća u svijetu, u povijesti suvremene civilizacije, nekoliko redova veličina veća od svih dosadašnjih. Iznosi se još samo nagađaju. U Hrvatskoj je prošla uglavnom nezamijećeno, kao da se to ne tiče ovih ljudi, kao da hrvatski građani nisu izravno povezani s njome, i kao da te ne utječe na njihov svakodnevni život (tj. novčanik).

Nastavi čitati

Mali krediti od sv. Franje do Muhameda Yunusa

Što je zajedničko traktorima koji blokiraju ceste, novom izdanju domaćih 10-godišnjih obveznica od tričavih 3.500.000.000,00 kuna plus 350.000.000,00 eura (koje „ne predstavlja novo zaduženje“ – pojasniše građanima-vrtićarcima da se ne bi možda prestrašili…), i stečaju primjerice Peveca? Pa zapravo više toga, no kao temeljna značajka mogla bi se nazrijeti bujica raznoraznih problema nakon zatvaranja priljeva novca. Financijski sustav je krvotok gospodarstva; ono što nije dobro prokrvljeno trne, a čemu se dotok potpuno zavrne ožeže infarkt. „Topla voda“ reklo bi se: sve su ovo još u srednjem vijeku primijetili i franjevci.

Nastavi čitati

Kad će kuna iz pačeta u labuda?

U umreženom svijetu povjerenje je najvažnija valuta.
Eric Schmidt, direktor “Googlea”

 

Koji objekti opredmećuju državu? Prosječan hrvatski građanin (ako takav uopće postoji) – kakve opipljive, materijalne objekte ima u svom životnom prostoru, a koji predstavljaju državnost Republike Hrvatske u izravnom smislu? Ili zaobilaznim putem: što postoji u hrvatskim domovima a da u njima nije bilo u vrijeme Jugoslavije?

Nastavi čitati

Što je to „novac“?

Svijet se vrti oko novca. Novcem se sve može kupiti: zdravlje (u mjeri domašaja suvremene medicine), sreća (komforan i lagodan život), prijatelji (oportunisti kojima je novac mjerilo uspjeha), i ljubav (partner koji je tu sve „dok nas novac ne rastavi“). Jedina rupa koju novac ne može začepiti je smisao – novac ne daje odgovor na pitanja zašto život, zašto smrt. No, ta pitanja ne stignemo ni postaviti, a kamoli odgovoriti na njih, jer naprosto nemamo vremena zastati u gužvi, vrevi i strci za – novcem. Bilo bi zgodno uzeti jednu novčanicu (bilo koju), pogledati ju, i zapitati se: što je to? Ne filozofski, ne metafizički, nego praktično – tko određuje koliko to vrijedi, tko to pravi, odakle dolazi, koliko ga ima? Je li moguće da baš sve počinje i završava novcem?

Nastavi čitati

Velika bazuka za Grčku

„Kriza se neće razriješiti tako što ćemo ju gađati novcem.“
Jens Weidmann, predsjednik njemačke središnje banke

„LTRO je postigao neupitan uspjeh.“
Mario Draghi, predsjednik europske središnje banke

 

Antonije Pušić, crnogorski predstavnik na ovogodišnjoj pjesmi Eurovizije (poznatiji kao Rambo Amadeus), u četiri je riječi svoga refrena upakirao više sadržaja negoli svi ostali sudionici ove kič-parade zajedno. Genijalno je i duhovito sublimirao sve ono što se u posljednje vrijeme događa u ekonomiji i politici Europske unije: „euro-neuro, monetary breakdance“ – što će reći: euro-države neurotično izvode monetarni breakdance.  Ako su donedavno vodeće osobe unije samodopadno i graciozno plesali bečki valcer, sada se uz duboke basove i brze ritmove okreću na glavama, a publika promatra hoće li polomiti vratove.

Nastavi čitati