{"id":1005,"date":"2018-02-21T14:21:51","date_gmt":"2018-02-21T13:21:51","guid":{"rendered":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1005"},"modified":"2018-02-21T14:23:52","modified_gmt":"2018-02-21T13:23:52","slug":"ponuda-potraznja-cijena-ima-li-u-ekonomiji-jos-sto","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1005","title":{"rendered":"Ponuda, potra\u017enja i cijena: ima li u ekonomiji jo\u0161 \u0161to?"},"content":{"rendered":"

\u201eNau\u010di papigu da ka\u017ee ponuda i potra\u017enja, i dobio si ekonomista.\u201c<\/em>
\nNepoznat izvor, u uporabi od 19. st.<\/p>\n

\u201eCijena je ono \u0161to plati\u0161. Vrijednost je ono \u0161to zaista dobije\u0161.\u201c<\/em>
\nWarren Buffet<\/strong>, investitor<\/p>\n

<\/p>\n

Kad su astronauta Johna Glenna<\/strong> pitali \u0161to mu je prolazilo kroz glavu dok je na lansirnoj rampi \u010dekao odbrojavanje za svoj let u svemir, odgovorio je: “Palo mi je na pamet da je svaki djeli\u0107 ove rakete izradio ponu\u0111a\u010d najni\u017ee cijene<\/em>“. Cijena nije samo puki broj ili niz znamenki, ona je jedan od signala kvalitete i simbol vrijednosti. Kad se za izgradnju kapitalne investicije kao \u0161to je Pelje\u0161ki most<\/strong> ponuditelji nadme\u0107u, tu\u017ee i pred sudovima spore oko najni\u017ee cijene treba promisliti oko \u010dega se to oni to\u010dno sva\u0111aju: oko cijene<\/em>. No, \u0161to je cijena, odakle dolazi, kako se posti\u017ee? Uobi\u010dajeno je – i naj\u010de\u0161\u0107e potpuno pogre\u0161no – smatrati da se cijena u tr\u017ei\u0161noj ekonomiji odre\u0111uje me\u0111udjelovanjem ponude i potra\u017enje.<\/p>\n

Jedan od pozitivnih pomaka kojeg su Bitcoin<\/strong> i druge kriptovalute<\/strong> donijele jest \u0161to su mnoge ljude ponukali na razmi\u0161ljanje \u0161to je to novac, i \u0161to bi novac u suvremenom digitalnom dru\u0161tvu uop\u0107e trebao i mogao biti. Potraga za smislom dovela ih je do klasi\u010dnih uloga novca; da bi ne\u0161to moglo biti \u201cnovac\u201d trebalo bi ispunjavati tri osnovne funkcije. To su: biti (1) mjerilom vrijednosti, biti (2) sredstvom razmjene, i biti (3) spremi\u0161tem vrijednosti kroz vrijeme. Prva, dakle, funkcija novca (ne po redoslijedu va\u017enosti) glasi da je on op\u0107e mjerilo vrijednosti: skoro sva materijalna i mnoga intelektualna djela mogu se izraziti u novcu, a pokazatelj \u201ckoli\u010dine vrijednosti\u201d je cijena. Dobro, ali odakle cijena<\/strong>? Tko odre\u0111uje cijene? Ponuda i potra\u017enja<\/em> – tako se obi\u010dno ka\u017ee. Od Bitcoina preko funkcija novca, mjerila vrijednosti i cijene – najzad opet ponuda i potra\u017enja: dvije sile, dva “zakona” koji drmaju tr\u017ei\u0161nom ekonomijom.<\/p>\n

Lekcija koja je kamen temeljac ekonomije glasi: Krivulja ponude <\/strong>rastu\u0107a je krivulja koja pokazuje da \u0107e se uz rast cijene pove\u0107ati i koli\u010dine dobara koje su proizvo\u0111a\u010di voljni proizvesti, odnosno da se uz pad cijene smanjuje ponu\u0111ena koli\u010dina proizvoda. Kad bi cijena kilograma p\u0161enice bila 0,05 kn nitko ju ne bi htio proizvoditi; kako cijena raste rastu i koli\u010dine koje \u0107e poljoprivrednici biti spremni ponuditi. Visoka cijena ne\u010dega poti\u010de na proizvodnju toga ne\u010dega (\u0161togod to bilo), a niska na ga\u0161enje proizvodnje. S druge strane, krivulja potra\u017enje<\/strong> padaju\u0107a je krivulja koja pokazuje da se uz rast cijene smanjuje potra\u017enja za nekim proizvodom. Kako cijena pada potra\u017enja je sve ve\u0107a: to zorno pokazuju akcije sni\u017eenja cijena po trgova\u010dkim centrima. Na sjeci\u0161tu navedenih krivulja ponude i potra\u017enje formira se cijena<\/strong>. To je to\u010dka u kojoj tr\u017ei\u0161na ekonomija posti\u017ee ravnote\u017eu<\/em>.<\/p>\n

\"Krivulje<\/a>
Ponuda\/potra\u017enja\/cijena<\/figcaption><\/figure>\n

I? U \u010demu je problem? U tome \u0161to je u stvarnom svijetu (osim u ud\u017ebenicima) skoro nemogu\u0107e prona\u0107i<\/strong> krivulje ponude i potra\u017enje, i \u0161to se cijene naj\u010de\u0161\u0107e ne<\/em> formiraju kao posljedica njihovog me\u0111udjelovanja. Ova po\u010dela ekonomije su idealizacije, poop\u0107enja, teorijske apstrakcije i znanstveno-pedago\u0161ki alati. Ne bi to dodu\u0161e bio nikakav osobiti problem kad bi to ostali misaoni eksperimenti i kad se na temelju ovih idealizacija i poop\u0107enja ne bi formirale makroekonomske politike koje ignoriraju stvarni svijet; onaj koji se ne da svesti na dvije crte na grafikonu i kojeg resi neizvjesnost, \u0161pekulativnost, ne uvijek razumno pona\u0161anje i konstantne simultane promjene (nasuprot teoriji koja zahtijeva “ostale uvjete neizmijenjene”).<\/p>\n

 <\/p>\n

***<\/p>\n

 <\/p>\n

Ponuda i potra\u017enja su osnove osnova ekonomije, ne\u0161to \u0161to se u ekonomskim \u0161kolama i fakultetima obra\u0111uje na prvom satu, na prvoj godini. Kad raste potra\u017enja, raste i cijena; kad pada potra\u017enja pada i cijena. \u0160to cijena proizvoda vi\u0161e raste kupci su ga manje spremni kupiti. \u0160to je cijena ni\u017ea ponuditelji \u2013 proizvo\u0111a\u010di su manje spremni proizvoditi po tim ni\u017eim cijenama. Mnogi se nikad ni ne pomaknu zna\u010dajnije s ove po\u010detne lekcije i cijelu ekonomiju opisuju sa \u201csve je to samo ponuda i potra\u017enja\u201d.<\/p>\n

Prof. dr. Steven Levitt<\/strong> sa Sveu\u010dili\u0161ta u Chicagu u jednom je razgovoru <\/a>opisao kako je podu\u010davao studente osnovama ekonomije, te je pritom (kao i svi ostali) zapo\u010dinjao sa silama ponude i potra\u017enje. Pisao je ud\u017ebenik, i u prvom poglavlju \u2013 onome o ponudi i potra\u017enji \u2013 zaglibio je u \u201comanji\u201d problem. Htio je studentima pokazati \u017eivotne, stvarne primjere krivulja ponude i potra\u017enje, ali za to nije na\u0161ao nijedan primjer. Petnaestak godina tra\u017eio je, bez uspjeha. (Tek je nedavno kona\u010dno na\u0161ao jednu iznimku: kvazi-taksi kompaniju Uber koja nema fiksne cijene, nego koja pri pove\u0107anoj potra\u017enji pove\u0107ava cijenu prijevoza.) Ako ne postoje krivulje ponude i potra\u017enje (kao \u0161to ve\u0107ma ne postoje), tko i kako onda odre\u0111uje cijene?<\/p>\n

Za po\u010detak, nisu sile ponude i potra\u017enje ni fikcija ni teorija, nego ne postoje na onaj na\u010din na koji ih se uobi\u010dajeno poima. Kad se govori o \u201ezakonima\u201c ponude i potra\u017enje uobi\u010dajeno ih se predstavlja kao krivulje na grafikonima \u010diji epohalni sudar odre\u0111uje cijenu. To jednostavno nije to\u010dno<\/strong>: ove krivulje su generalizacije, pojednostavljenja. Cijenu odre\u0111uje proizvo\u0111a\u010d (ponuda). On se baca pred noge kupaca koji slobodno odlu\u010duju ho\u0107e li po postavljenoj cijeni kupovati (potra\u017eivati) ili ne\u0107e. Proizvo\u0111a\u010di ne mogu unaprijed znati kolika \u0107e biti potra\u017enja i u kojoj mjeri \u0107e potra\u017enja ovisiti o cijeni. Oni s pravom pretpostavljaju da \u0107e uz visoku cijenu potra\u017enja biti manja te da \u0107e uz ni\u017eu cijenu biti visoka, ali isto tako znaju i da – ako budu ciljali na visoku potra\u017enju putem niske cijene – to donosi nisku zaradu, i kupcima \u0161alje signal o niskoj kvaliteti proizvoda (bez obzira na stvarnu kvalitetu). Pritom oni nemaju na raspolaganju nikakav grafikon, nikakvu tablicu ili krivulju s koje bi mogli odabrati “pravu” cijenu za plod svoga rada.<\/p>\n

Mnogi kupci misle da je cijena zbroj tro\u0161kova proizvodnje uve\u0107an za neku zaradu. Opet pogre\u0161no<\/strong>. Zbroj tro\u0161kova je samo po\u010detna to\u010dka za odre\u0111ivanje cijene, a nakon toga se ne uzima u obzir potra\u017enja nego polo\u017eaj proizvo\u0111a\u010da na tr\u017ei\u0161tu i cjenovna strategija koja je jedna od temeljnih komponenti marketinga. Marketing pita: \u0161to je s konkurentima? Ako ne postoje mo\u017ee se poku\u0161ati s vi\u0161om cijenom, \u0161to se naziva “pobiranje vrhnja”. Ako postoje cijena se mo\u017ee namjestiti ispod, na razini, ili iznad ve\u0107ine konkurenata. Tzv. \u201cpremium<\/em>\u201d proizvodi namjerno su skuplji od ostalih jer se \u017eele plasirati kao kvalitetniji (jesu li doista, to je pitanje), a diskontni proizvodi \u017eele zagrabiti ve\u0107u koli\u010dinu prodaje. Kako se ponu\u0111a\u010d \u017eeli pozicionirati na tr\u017ei\u0161tu? Kao proizvo\u0111a\u010d ni\u017ee cjenovne klase, istog ranga kao i ve\u0107ina ostalih, ili kao presti\u017eni (vi\u0161e klase)? Koja je cjenovna strategija (ima ih tridesetak<\/a>)? Odgovori na ova pitanja odredit \u0107e cijenu, a ne potra\u017enja.<\/p>\n

Potra\u017enja ne samo da ne predodre\u0111uje cijenu nego je vrlo \u010desto potpuna nepoznanica i uop\u0107e ne postoji. Tko je tra\u017eio kazetu u vrijeme plo\u010da, kad kazeta nije bilo? Tko je tra\u017eio CD u vrijeme kazeta, kad CD-ova nije bilo? Tko je tra\u017eio DVD u vrijeme CD-ova, kad DVD-ova nije bilo? Potra\u017enja je nepoznanica sve dok se stvar ne plasira na tr\u017ei\u0161te. Inovativni poduzetnici neprestano izmi\u0161ljaju nove proizvode i nove varijante postoje\u0107ih proizvoda za kojima ne postoji prethodna potra\u017enja, a tek nakon ponude vidjet \u0107e se ho\u0107e li je uop\u0107e biti. Najve\u0107i njema\u010dki institut za istra\u017eivanje tr\u017ei\u0161ta GfK<\/strong> ima kolekciju <\/a>od 140.000 neslavno propalih i povu\u010denih proizvoda razli\u010ditih kategorija iz cijeloga svijeta. Klijentima napla\u0107uju pregled kolekcije (koja se stalno pove\u0107ava) uz stru\u010dno vodstvo i analizu uzroka neuspjeha, \u0161to posjetiteljima poma\u017ee pri plasmanu novih proizvoda od kojih \u0107e neki zasigurno zavr\u0161iti u kolekciji. Stoga, stvarna dinamika je ponuda <\/em>\u2192<\/em> cijena <\/em>\u2192 <\/em>potra\u017enja<\/em>, a ne jednad\u017eba {cijena} = {ponuda + potra\u017enja}<\/em>. Prvo stvore ponudu i cijenu, a onda pale svije\u0107e da nastane potra\u017enja.<\/p>\n

Iako su korisne za konceptualno poimanje ekonomije rijetko kad se mo\u017ee \u010duti da su krivulje ponude i potra\u017enje samo apstrakcija, ne\u0161to \u0161to se u realnom svijetu gotovo nigdje ne da promatrati. Me\u0111udjelovanje ponude i potra\u017enje, onako kako se to teoretski zami\u0161lja, u stvarnom svijetu se doga\u0111a anegdotalno, kao iznimka, a ne kao pravilo, i naj\u010de\u0161\u0107e ne odre\u0111uje cijenu. Apstraktna umjetnost jest umjetnost, bez daljnjega, ali ona ne predstavlja objektivnu stvarnost. Ponuda i potra\u017enja jesu dio ekonomije kao znanosti, ali su apstrakcije koje uglavnom ne predstavljaju objektivna doga\u0111anja u svijetu. Iako plasti\u010dni kirurg nikad ne\u0107e po obrascu Picassovih portreta raditi rekonstrukciju lica neke pacijentice, a urbanisti ne\u0107e projektirati gradove niti arhitekti zgrade prema slikama Ede Murti\u0107a, makroekonomske politike \u201curedno\u201d se vode prema konceptima ponude i potra\u017enje i njihova \u201edjeteta\u201c \u2013 cijene, kao da to nisu imaginacije stvarnosti koja je daleko slo\u017eenija od dvije krivulje na papiru. \u0160to onda, odbaciti ponudu i potra\u017enju? Nipo\u0161to, nego osvijestiti njihovo stvarno mjesto u ekonomiji<\/a>. Ekonomisti trebaju biti skromni i priznati pred sobom i drugima \u0161to doista znaju, a gdje samo teoretiziraju, naga\u0111aju i bez realnih znanja poduzimaju ekonomske poteze nadaju\u0107i se najboljemu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Kad cijena nije mjerilo vrijednosti<\/strong><\/p>\n

Cijena je broj\u010dana oznaka koja se u potro\u0161a\u010dkom dru\u0161tvu promatra kao mjerilo vrijednosti, barem za kupca i prodavatelja koji su se slo\u017eili oko neke cijene. No, u svakom ekonomskom sustavu cijena naj\u010de\u0161\u0107e nije <\/em>mjerilo vrijednosti<\/strong> nego samo konsenzus, i to u odre\u0111enom trenutku, na odre\u0111enom mjestu, jednog konkretnog kupca i jednog konkretnog prodava\u010da o koli\u010dini novca koji je potreban da bi se dogodila kupoprodaja. Gotovo uvijek prodava\u010du proizvod vrijedi manje, a kupcu vrijedi vi\u0161e od cijene koju su dogovorili.<\/p>\n

Ba\u0161 zato \u0161to zvu\u010di i nelogi\u010dno i krivo valja ponoviti: skoro pa nikad cijena nije obostrani dogovor o jedinstvenoj vrijednosti <\/em>objekta kupoprodaje, niti je ugovorena cijena bilo kupcu bilo prodavatelju (precizno) mjerilo vrijednosti. Svakom prodava\u010du proizvod vrijedi manje od cijene, a svakom kupcu vrijedi vi\u0161e. Primjerice, ako je cijena piva u kafi\u0107u 12 kn, te mu\u0161terija naru\u010di, popije i plati pivo – cijena od 12 kn i dalje ne predstavlja vrijednost piva ni za kupca ni za prodavatelja, uzimaju\u0107i u obzir i kvalitetu piva, i doba dana\/godine, i mjesto, i klimatske uvjete, i druge uobi\u010dajene elemente razmatranja o cijeni. Prodava\u010du pivo vrijedi manje od 12 kn, a kupcu vrijedi vi\u0161e od 12 kn. Koliko to\u010dno \u2013 ne znamo. U daleko najve\u0107em broju slu\u010dajeva prodava\u010d bi bio spreman pivo prodati i po 11,75 kn, i po 11,00 kn, pa i manje: 12 kn zasigurno nije apsolutno dno ispod kojega on nikad ne bi ponudio pivo. S druge strane, kupac bi bio spreman platiti i 12,10 kn, i 12,50 kn, mo\u017eda i 13 ili 15 kn (ne znamo), te cijena od 12 kn najvjerojatnije nije apsolutni plafon iznad kojega bi on radije ostao \u017eedan. Dakle, to \u0161to je dogovorena cijena 12 kn i \u0161to se po njoj izvr\u0161ila kupoprodaja – to i dalje ne zna\u010di da je ova cijena pokazatelj vrijednosti za tre\u0107e osobe, a \u010dak ni za kupca i prodavatelja. Pa i kad cijena ne bi bila istaknuta i kad bi se kupac i prodavatelj morali cjenkati \u2013 i tad kupac vjerojatno ne bi licitirao do osobnog maksimuma niti bi ponuditelj spu\u0161tao do svoga minimuma; i tad bi po dogovorenoj cijeni kupcu proizvod vrijedio vi\u0161e, a prodavatelju manje od postignute cijene. Cijena je samo neka to\u010dka na pribli\u017eno pola puta izme\u0111u vrijednosti za kupca i vrijednosti za prodavatelja.<\/p>\n

 <\/p>\n

Kad cijenu ne odre\u0111uje potra\u017enja<\/strong><\/p>\n

Nakon \u0161to odrede cijenu i osjete bilo kupaca, proizvo\u0111a\u010di \u010desto imaju sasvim ograni\u010dene mogu\u0107nosti zna\u010dajnije naknadne korekcije cijena. Svaki proizvo\u0111a\u010d ima odre\u0111enu strategiju i polo\u017eaj na tr\u017ei\u0161tu, i mnogoput ne mo\u017ee ili ne \u017eeli odustati i odmaknuti se od njih. Primjerice, Mercedes ima status \u201epremium\u201c marke automobila koju pomno gradi desetlje\u0107ima, \u0161to mu omogu\u0107uje da prodaje aute uz ve\u0107u zaradu od ne-premium proizvo\u0111a\u010da. Ako Mercedes ponudi neki novi model, a tr\u017ei\u0161te ga ne prihvati i potra\u017enja je o\u010dajno tanka, ovaj proizvo\u0111a\u010d \u0107e prije povu\u0107i model s tr\u017ei\u0161ta nego \u0107e spustiti cijenu neuspje\u0161nog modela na razinu jednog, recimo, Citroena. Sli\u010dno tome, ako Dacia plasira model koji se fantasti\u010dno prodaje, ona zasigurno ne\u0107e podi\u0107i cijenu toga modela na razinu jednog Volkswagena samo zato \u0161to je potra\u017enja izvrsna. Ovdje valja uo\u010diti da i u kratkom i u srednjem roku potra\u017enja nerijetko uop\u0107e ne utje\u010de na cijenu: manji pomaci su mogu\u0107i, ali ve\u0107i po\u010desto nisu.<\/p>\n

Uzmimo za dodatni primjer prodaju Coca-Cole u Americi; \u201cnajameri\u010dkijega\u201d proizvoda u svjetskoj predvodnici tr\u017ei\u0161nog kapitalizma. Ako se negdje mogu prona\u0107i sile ponude i potra\u017enje, valjda se mogu vidjeti na cijeni Coca-Cole u Americi? Ne, ni ondje. Bez obzira na potra\u017enju Coca-Cola nije uspijevala promijeniti cijenu svoga proizvoda od 1886. sve do kasnih 1950-ih, te je tijekom 70 godina<\/a> boca ove \u0161e\u0107er-vode konstantno imala cijenu od pet centi. (Zbog manjka ponude prostora ovdje se ne\u0107e poja\u0161njavati \u0161to je uzrokovalo fiksnu cijenu; dovoljno je uvidjeti da cijena nije imala izravne veze s ponudom i potra\u017enjom.)<\/p>\n

Ima jo\u0161. Coca-Cola je 1999<\/a>. godine razvila aparat za prodaju koji prati vanjsku temperaturu. Ideja je bila da za vru\u0107ih dana, kad je ve\u0107a potra\u017enja, automat samostalno povisi cijenu proizvoda: klizna cijena s obzirom na temperaturu. Kupci su bili bijesni! Kad su bili naj\u017eedniji, kad im je pi\u0107e bilo najpotrebnije aparat ih je htio oderati! Zbog golemog nezadovoljstva ovi su strojevi brzo povu\u010deni<\/a>. Pouka: kupci ne trpe pove\u0107anje cijene \u010diji je o\u010diti prvotni cilj pove\u0107anje dobiti za proizvo\u0111a\u010da. Jo\u0161 jedan dokaz da tr\u017ei\u0161na ekonomija uglavnom ne djeluje sukladno teoretskim poimanjima ponude i potra\u017enje.<\/p>\n

 <\/p>\n

Odakle cijena?<\/strong><\/p>\n

Kod obostrane licitacije (cjenkanja) i kupac i prodavatelj imaju mogu\u0107nost posti\u0107i precizniji konsenzus, cijenu koja je pribli\u017enije mjerilo vrijednosti za oboje. U potro\u0161a\u010dkom dru\u0161tvu to je nemogu\u0107e; kad bi se blagajnice za svaki artikl sa svakim kupcem cjenkale ostavili bismo dane i godine u trgova\u010dkim centrima. Tko je i kada uop\u0107e izmislio \u201ccijenu\u201d, odnosno stalnu oznaku cijene?<\/p>\n

Sve do kraja 19. stolje\u0107a maloprodajne cijene po du\u0107anima nisu bile fiksne nego je prodava\u010d slobodno mogao bogatijim kupcima napla\u0107ivati vi\u0161e, a siroma\u0161nijima manje. Kupac se, s druge strane, mogao cjenkati i zahtijevati bolju cijenu. Kvekeri su kr\u0161\u0107anska denominacija koja se pojavila u Engleskoj sredinom 17. stolje\u0107a i poslije pro\u0161irila po SAD-u. Po kvekerskom uvjerenju nemoralno je da razli\u010diti kupci pla\u0107aju razli\u010dite cijene. Vlasnik lanca robnih ku\u0107a Macy’s<\/em> u New Yorku bio je kveker, te je 1870-ih uveo fiksne cijene<\/a>. Ovo se kupcima veoma svidjelo pa su njegov primjer ubrzo slijedili i ostali trgovci. Dodatna afirmacija fiksnih cijena do\u0161la je nakon otvorenja i golemog uspjeha prve samoposluge 1916. g. (Piggly Wiggly<\/em> u Memphisu, SAD), te pro\u0161irenja samoposluga po svijetu (prva u jugoisto\u010dnoj Europi otvorena je u Hrvatskoj, u Ivancu 1956. g.). Preduvjet za samoposlu\u017eivanje bile su oznake cijena, \u010dime je eliminirano cjenkanje.<\/p>\n

Ovdje valja uo\u010diti da cijena kao oznaka ni u za\u010detku, a ni sada nakon 150 godina, nije bila proizvod me\u0111udjelovanja sila ponude i potra\u017enje, nego su ju predodredili proizvo\u0111a\u010d i trgovac. Razvojem maloprodaje putem interneta i trgovci su sve fleksibilniji te na internetu mogu mijenjati cijene i unutar radnog dana, no u trgova\u010dkim centrima to je (jo\u0161) neizvedivo.<\/p>\n

 <\/p>\n

Prethodni je tekst objavljen u Prilici, mjese\u010dnom prilogu Glasa Koncila, u broju 2\/2018.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201eNau\u010di papigu da ka\u017ee ponuda i potra\u017enja, i dobio si ekonomista.\u201c Nepoznat izvor, u uporabi od 19. st. \u201eCijena je ono \u0161to plati\u0161. Vrijednost je ono \u0161to zaista dobije\u0161.\u201c Warren Buffet, investitor<\/p>\n","protected":false},"author":171,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[5,1307],"tags":[1317,1315,1316,45],"yoast_head":"\nPonuda, potra\u017enja i cijena: ima li u ekonomiji jo\u0161 \u0161to? - Domagoj Sajter<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1005\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Ponuda, potra\u017enja i cijena: ima li u ekonomiji jo\u0161 \u0161to? - Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"\u201eNau\u010di papigu da ka\u017ee ponuda i potra\u017enja, i dobio si ekonomista.\u201c Nepoznat izvor, u uporabi od 19. st. \u201eCijena je ono \u0161to plati\u0161. Vrijednost je ono \u0161to zaista dobije\u0161.\u201c Warren Buffet, investitor\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1005\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2018-02-21T13:21:51+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2018-02-21T13:23:52+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/files\/2018\/02\/ppc.jpg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"14 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\",\"url\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"description\":\"osobne stranice\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1005#primaryimage\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/files\/2018\/02\/ppc.jpg\",\"contentUrl\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/files\/2018\/02\/ppc.jpg\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1005#webpage\",\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1005\",\"name\":\"Ponuda, potra\\u017enja i cijena: ima li u ekonomiji jo\\u0161 \\u0161to? - Domagoj Sajter\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1005#primaryimage\"},\"datePublished\":\"2018-02-21T13:21:51+00:00\",\"dateModified\":\"2018-02-21T13:23:52+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1005#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1005\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1005#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Ponuda, potra\\u017enja i cijena: ima li u ekonomiji jo\\u0161 \\u0161to?\"}]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"contentUrl\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"caption\":\"Domagoj Sajter\"},\"sameAs\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\"],\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Ponuda, potra\u017enja i cijena: ima li u ekonomiji jo\u0161 \u0161to? - Domagoj Sajter","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1005","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Ponuda, potra\u017enja i cijena: ima li u ekonomiji jo\u0161 \u0161to? - Domagoj Sajter","og_description":"\u201eNau\u010di papigu da ka\u017ee ponuda i potra\u017enja, i dobio si ekonomista.\u201c Nepoznat izvor, u uporabi od 19. st. \u201eCijena je ono \u0161to plati\u0161. Vrijednost je ono \u0161to zaista dobije\u0161.\u201c Warren Buffet, investitor","og_url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1005","og_site_name":"Domagoj Sajter","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1","article_published_time":"2018-02-21T13:21:51+00:00","article_modified_time":"2018-02-21T13:23:52+00:00","og_image":[{"url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/files\/2018\/02\/ppc.jpg"}],"twitter_card":"summary","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Domagoj Sajter","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"14 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website","url":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/","name":"Domagoj Sajter","description":"osobne stranice","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"ImageObject","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1005#primaryimage","inLanguage":"hr","url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/files\/2018\/02\/ppc.jpg","contentUrl":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/files\/2018\/02\/ppc.jpg"},{"@type":"WebPage","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1005#webpage","url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1005","name":"Ponuda, potra\u017enja i cijena: ima li u ekonomiji jo\u0161 \u0161to? - Domagoj Sajter","isPartOf":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1005#primaryimage"},"datePublished":"2018-02-21T13:21:51+00:00","dateModified":"2018-02-21T13:23:52+00:00","author":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800"},"breadcrumb":{"@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1005#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1005"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1005#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Ponuda, potra\u017enja i cijena: ima li u ekonomiji jo\u0161 \u0161to?"}]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800","name":"Domagoj Sajter","image":{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo","inLanguage":"hr","url":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","contentUrl":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","caption":"Domagoj Sajter"},"sameAs":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr"],"url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171"}]}},"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1005"}],"collection":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/171"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1005"}],"version-history":[{"count":3,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1005\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1009,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1005\/revisions\/1009"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1005"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1005"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1005"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}