{"id":1020,"date":"2018-06-26T09:29:40","date_gmt":"2018-06-26T08:29:40","guid":{"rendered":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1020"},"modified":"2019-04-08T07:40:18","modified_gmt":"2019-04-08T06:40:18","slug":"izgubljeno-desetljece","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1020","title":{"rendered":"Izgubljeno desetlje\u0107e"},"content":{"rendered":"

\u201e\u0160to su zgrade vi\u0161e moral je ni\u017ei.\u201c<\/em>
\nNoel Coward, engleski umjetnik (1899 – 1973)<\/p>\n

\u201eMoralnost, kao i umjetnost, zna\u010di negdje povu\u0107i crtu.\u201c<\/em>
\nOscar Wilde, irski pisac (1854 – 1900)<\/p>\n

\u201eNi\u0161ta u svijetu nije tako demoraliziraju\u0107e kao novac.\u201c<\/em>
\nSofoklo, starogr\u010dki dramati\u010dar (495. pr. Kr.- 406. pr. Kr.)<\/p>\n

<\/p>\n

Sredinom svibnja u Vatikanu<\/strong> je predstavljen zajedni\u010dki dokument Kongregacije za nauk vjere i Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja pod nazivom \u201e‘Oeconomicae et pecuniariae quaestiones’. Razmi\u0161ljanja za eti\u010dko razlu\u010divanje o nekim aspektima dana\u0161njeg ekonomsko-financijskog sustava<\/a><\/em>\u201c. Dokument su predstavili kardinali na \u010delu Kongregacije i Dikasterija, i profesori s talijanskih sveu\u010dili\u0161ta. Pritom se \u010delnik Kongregacije na novinskoj konferenciji jasno ogradio da \u201enije stru\u010dnjak o navedenoj temi te da \u0107e se ograni\u010diti na op\u0107e primjedbe<\/em>\u201c. Analiziraju\u0107i ovaj dokument koji se doti\u010de i komentira neke sasvim konkretne financijske pojmove kao \u0161to su CDS<\/strong>-ovi, LIBOR<\/strong>, financijske izvedenice<\/strong> s over-the-counter<\/em><\/strong> tr\u017ei\u0161ta, offshore<\/em> <\/strong>financijski centri, visoko-frekventno trgovanje<\/strong>, sekuritizacija<\/strong>, dvostruko oporezivanje<\/strong> i njima sli\u010dne, lako je razumjeti za\u0161to je kardinal (teolog) izjavio navedeno. <\/p>\n

Dokument stavlja u fokus interesa suvremeni ekonomsko-financijski sustav koji je poprimio takva obilje\u017eja da je stvar postala neodlo\u017ena te se morala jasno i glasno nazvati pravim imenom: Crkva naziva neeti\u010dnim, odnosno nemoralnim<\/strong> odre\u0111ena pona\u0161anja i elemente toga sustava. Kao takav dokument je jasan izraz i djelovanja i poslanja pape<\/strong> Franje<\/strong> koji je osobito anga\u017eiran na podru\u010dju brige za ekonomski marginalizirane i za goru\u0107i svjetski problem rastu\u0107e ekonomske nejednakosti. No, nije to samo briga ovoga Pape; pojedine sugestije iz novoga dokumenta kao \u0161to su potreba reforme globalnog financijskog sustava, te prijedlog za stvaranjem nadnacionalnog autoriteta \u2013 institucije \u010diji bi primarni cilj bio o\u010duvanje op\u0107eg dobra \u2013 predstavilo je Papinsko vije\u0107e za pravdu i mir jo\u0161 2011. godine, za vrijeme pape Benedikta XVI<\/strong>.<\/p>\n

Deset je godina pro\u0161lo od eksplozije financijske krize; deset godina tijekom kojih su mnoge stvari eksponirane, a uzroci i povodi detaljno razlo\u017eeni, no tijekom kojih je sustav ostao potpuno isti, neizmijenjen u biti, samo s nekim vanjskim, povr\u0161nim u\u0161minkavanjima. Osobe debelo potko\u017eene kapitalom direktno su nastavile utjecati i na politi\u010dke strukture i na javno mi\u0161ljenje kroz medije koje kontroliraju, te je dijaboli\u010dni anti-robinhudovski<\/em> stroj ukra\u0107ivanja siroma\u0161nih u korist bogatih nastavio marljivo raditi. Oslanjanje na tr\u017ei\u0161ta u tlapnji da \u0107e se ona sama najbolje regulirati, da \u0107e jam\u010diti istinski napredak, i to sveukupni ljudski razvoj i dru\u0161tvenu uklju\u010denost pokazalo se proma\u0161enim, a financijski svijet nije nau\u010dio nikakvu lekciju. \u0160tovi\u0161e, ne postoje nikakve naznake da ikoja zna\u010dajnija institucija ozbiljno promi\u0161lja izmjenu kriterija kojima se ekonomski svijet upravlja. Sve je izvrsno (za odabrane) \u2013 ni\u0161ta ne treba dirati.<\/p>\n

 <\/p>\n

Neke vijesti proteklih tjedana i mjeseci zorno ukazuju na razorne posljedice financijske krize koja je po\u010dela izlaziti na vidjelo 2007., a eksplodirala je prije deset godina. Isticanjem ovih vijesti bolje \u0107e se pozicionirati i povijesni kontekst i sadr\u017eaj novoga dokumenta.<\/p>\n

Trump<\/strong> je upravo potpisao najve\u0107e povla\u010denje i ukidanje regulative<\/a> nakon financijske krize. Naime, nakon \u0161to su 2008. godine eksponirani brojni problemi na financijskom tr\u017ei\u0161tu donesena su neka nova pravila kojima je svrha u korijenu sprije\u010diti nastanak nove krize. Budu\u0107i da je Trump alergi\u010dan na Obamin<\/strong> potpis te ukida i povla\u010di apsolutno sve \u0161to je prethodnik ostavio, i financijska je regulativa do\u0161la na red. Velike financijske institucije, one koje su osobito va\u017ene za cijeli sustav te stoga za njih vrijede posebna pravila, pobrinule su se da vi\u0161e nisu velike: definicija velike institucije se izmijenila te sada banka mora biti pet puta ve\u0107a nego prije da bi ju se smatralo velikom. Tako\u0111er, izvje\u0161tavanje o hipotekarnim kreditima (onima koji su bili u korijenu krize) se pojednostavljuje i \u010dini manje opse\u017enim. Ovo je izvrstan pokazatelj mentaliteta koji pogoduje velikom biznisu smatraju\u0107i da je najbolje da se tr\u017ei\u0161te prepuste sama sebi, i da je regulativa dobra samo kad je u arhivi.<\/p>\n

Formira se nova vlada u Italiji<\/strong>, jednoj od najzadu\u017eenijih dr\u017eava Europe, s nekim bitno druga\u010dijim idejama o financiranju iz prora\u010duna. Sve to, naravno, unosi dodatnu nestabilnost i neizvjesnost u pogledu isplata kamata postoje\u0107im vjerovnicima, tako da je prinos na dvogodi\u0161nje talijanske obveznice sko\u010dio na najvi\u0161u razinu u zadnjih nekoliko godina. No, do ju\u010der je prinos na te obveznice bio negativan<\/a>, \u0161to zna\u010di da su investitori morali pla\u0107ati<\/em> talijanskoj vladi za \u201eprivilegiju\u201c pozajmljivanja novca toj istoj vladi. Sad, nakon skoka zbog pove\u0107ane neizvjesnosti, taj je prinos jedva ne\u0161to iznad nule, ali je jo\u0161 uvijek deset puta manji od usporedivog prinosa na ameri\u010dke obveznice. I, \u0161to to zna\u010di? U normalno vrijeme ovo bi indiciralo da financijski stru\u010dnjaci promatraju Italiju (koja intenzivno i ozbiljno razmi\u0161lja o ignoriranju obveze vra\u0107anja dugova!) kao otprilike deset puta manje rizi\u010dnu od ameri\u010dke, odnosno njenu ekonomiju kao deset puta stabilniju od ameri\u010dke. Naravno, to je besmislica. Klju\u010d je u intervencijama Sredi\u0161nje europske banke<\/strong> (s Talijanom za kormilom) koja kupuje te i takve obveznice novcem kojega sama stvara, \u0161to \u0107e re\u0107i da se ni\u0161ta bitno u ekonomskom sustavu nije promijenilo i da su nakon deset godina jo\u0161 uvijek vatrogasne mjere na snazi.<\/p>\n

Analiti\u010dari Goldman Sachsa<\/strong> \u2013 globalne megabanke \u2013 u o\u017eujku su napisali sljede\u0107e: \u201eSumnjiva posljedica post-krizne evolucije je \u0161to na mnogim tr\u017ei\u0161tima mjereno obujmom trgovanja dominiraju visoko-frekventni trgovci<\/a><\/em> (oni koji kupuju vrijednosnice pa ih prodaju nakon doslovno milijuntinke sekunde, i tako stotinama tisu\u0107a puta u sekundi, op. D. S.), no kvaliteta ove likvidnosti jo\u0161 nije testirana u recesiji. Regulatori i istra\u017eiva\u010di upozoravaju da visoko-frekventne strategije mogu doprinijeti propasti tr\u017ei\u0161ta u kriznim razdobljima<\/em>.\u201c U specifi\u010dnom izvje\u0161\u0107u o stanju biotehnolo\u0161ke industrije objavljenom oko mjesec dana kasnije drugi analiti\u010dar istog Goldman Sachsa izjavio je da izlje\u010denje pacijenata nije dobar poslovni model<\/strong>. Napisao je otprilike ovo<\/a>: \u201ePotencijal isporuke potpunog izlje\u010denja u jednoj injekciji nosi veliku vrijednost za pacijente i dru\u0161tvo, ali ne stvara nov\u010dani tijek<\/em>.\u201c  Za primjer je dao kompaniju koja prodaje lijek za hepatitis C; prodali su ga u vrijednosti od 12,5 milijardi dolara, no kad su poizlje\u010divali pacijente nestalo je kupaca. U primjeru za hepatitis C jo\u0161 pi\u0161e: \u201eizlje\u010denje pacijenata smanjuje broj nositelja virusa koji bolest prenose novim pacijentima<\/em>\u201c \u2013 \u0161to \u0107e re\u0107i da se u Goldman Sachsu brinu da bolesnih ne nestane te da ih uvijek ima dovoljno kako bi farmaceutska industrija imala stabilan priljev novca. Dakle, s jedne strane globalne financijske institucije itekako vide konkretne probleme suvremenog financijskog sustava, no s druge strane apsolutno su amputirale sve moralne, eti\u010dke vrijednosti iz njega i vo\u0111ene su isklju\u010divo i jedino imperativom priljeva novca. Netko bi mogao re\u0107i da je to mi\u0161ljenje samo jednog analiti\u010dara, no to je produkt jedne korporativne kulture, jednog dijeljenog obrasca razmi\u0161ljanja koji se kultivira jo\u0161 od ekonomskih fakulteta na kojima se eti\u010dka pitanja uop\u0107e ne razmatraju, a poslovna etika (ako i postoji) je samo usputni, izborni predmet (ni\u017ei od tjelesnog koji je obvezni), \u010dime visoko obrazovanje potpuno gubi formacijsku dimenziju i zadr\u017eava se na najni\u017eoj \u2013 tehni\u010dkoj razini.<\/p>\n

Pet svjetskih mega-banaka (Citigroup, JPMorgan, Barclays, UBS i Deutsche Bank<\/strong>) manipulirale su klju\u010dnom kamatnom stopom u svijetu \u2013 LIBOR-om, i bile su uklju\u010dene u pranje novca za mafiju i druge kriminalce. Otkrivene su i sankcionirane, no biv\u0161i predsjednik Obama izdao im je privremeno, jednogodi\u0161nje dopu\u0161tenje da nastave poslovati bez pune kazne. Po\u0161teda se sastoji u oslobo\u0111enju od dijela pravila koja propisuju da se oni koji su osu\u0111eni za malverzacije s vrijednosnicama ne smiju baviti lukrativnim poslom upravljanja mirovinskom \u0161tednjom. O Bo\u017ei\u0107u 2017. Trump im je dao jo\u0161 dodatnih tri do pet godina. Pritom Trumpova kompanija jednoj od tih banaka duguje oko 300 milijuna dolara<\/a>. Treba li bolja slika umre\u017eenosti visoke politike i golemog kapitala?<\/p>\n

Jedna od tehnolo\u0161ki najnaprednijih i najrazvijenijih globalno prisutnih kompanija, Google<\/strong>, iznimno je inovativna i u pronala\u017eenju na\u010dina izbjegavanja pla\u0107anja poreza<\/a>. Ve\u0107inu prihoda iz cijelog svijeta sakrivaju u offshore financijskim centrima. Jedan od na\u010dina sastoji se u tome da irska podru\u017enica transferira prihode na nizozemsku kompaniju bez zaposlenika, i potom na offshore kompaniju na Bermudima koja je u vlasni\u0161tvu druge irske kompanije. Samo u 2016. godine na ovaj je na\u010din sklonjeno ne\u0161to manje od 16 milijardi dolara<\/strong>. Kad globalni inovativni lider \u010dini tako kakva se poruka \u0161alje onima koji normalno pla\u0107aju porez?<\/p>\n

Jedno istra\u017eivanje <\/a>pokazuje da je u SAD-u 2016. godine 67 osoba osu\u0111eno za tzv. Ponzijeve sheme<\/strong> \u2013 vrstu financijskog kriminala. Prevarili su ljude za ukupno 737,2 milijuna dolara, a osu\u0111eni su na zatvor u trajanju od tri do 14 godina (prosje\u010dno, ovisno o veli\u010dini prijevare; prosjek je tri godine zatvora za manje, a 14 za ve\u0107e prijevare). U usporedbi s time \u201eklasi\u010dni\u201c plja\u010dka\u0161i u prosjeku dobivaju deset<\/em> godina zatvora za plja\u010dke u kojima ukradu u prosjeku 3000<\/em> dolara. Iako se duljina zatvorske kazne ne mo\u017ee linearno vezati s ukradenim iznosom, jasno je da financijski kriminalci za kra\u0111u milijun dolara dobivaju oko tisu\u0107u puta manje kazne od \u201eklasi\u010dnih\u201c lopova. Jedna pravila za velike, druga za male.<\/p>\n

Ameri\u010dka sredi\u0161nja banka<\/strong> objavila <\/a>je da oko 40% Amerikanaca ima manje od 400 dolara (oko 2500 kuna) u\u0161te\u0111evine, te kad bi ih sna\u0161ao kakav izvanredni, neplanirani tro\u0161ak ve\u0107i od 400 dolara oni ga ne bi mogli podmiriti. To je \u010dak napredak jer prije pet godina svaki drugi Amerikanac nije imao ni 400 dolara u\u0161te\u0111evine. Ovo zorno prikazuje razmjere ekonomske nejednakosti<\/strong> me\u0111u gra\u0111anima jedne od svjetskih velesila. Na globalnoj razini trenutno ima ne\u0161to vi\u0161e od 2000 milijardera<\/strong>, a samo u pro\u0161loj godini pove\u0107ali su svoje bogatstvo za 762 milijarde dolara. Taj bi iznos bio dovoljan<\/a> da se sedam puta potpuno iskorijeni ekstremno siroma\u0161tvo<\/strong> u svijetu<\/a>, ali to svejedno nije u\u010dinjeno.<\/p>\n

Svaka od prethodno navedenih vijesti i statistika objavljena je nedavno (u proteklih nekoliko tjedana ili mjeseci), i svaka od njih mo\u017ee poslu\u017eiti kao konkretan, eksplicitan primjer za univerzalne, generalizirane tvrdnje u novom dokumentu Kongregacije za nauk vjere i Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja. Nijedno podru\u010dje ljudskog djelovanja ne mo\u017ee biti izvan ili ograditi se od eti\u010dkih principa zasnovanih na slobodi, istini, pravdi i solidarnosti, pa tako ni podru\u010dje financija \u010diji cilj nije umno\u017eavanje novca, nego podr\u0161ka ostvarenju dru\u0161tvenih ciljeva. Lako je pasti u o\u010daj, depresiju ili malodu\u0161je \u010ditaju\u0107i navedene vijesti, no dokument zaklju\u010duje usmjeravaju\u0107i se ka nadi: nijedan \u010dovjek nije sam, nijedna akcija nije bezna\u010dajna koliko god sitna bila, svako djelovanje ostaje zabilje\u017eeno i zbraja se, a zajedno ljudi mogu napraviti \u010dudesa.<\/p>\n

 <\/p>\n

Tr\u017ei\u0161te je prostor izgradnje odnosa, a tek onda mjesto razmjene<\/strong>
\n<\/strong>U suvremeno doba ra\u0161irena je vrlo ograni\u010dena i redukcionisti\u010dka vizija ljudske osobe: \u010dovjek je individualni potro\u0161a\u010d \u010dija sre\u0107a izvire prije svega iz nov\u010danih prihoda. No, \u010dovjek je odnosna<\/em> osoba, osoba koja ostvaruje odnose s drugima, odnose iz kojih crpi blagostanje i zadovoljstvo, a koji se ne daju svesti pod potro\u0161nju. U tom smislu valja promatrati i tr\u017ei\u0161ta \u2013 ona nisu mjesta puke razmjene stvari jer je iznad stvari uvijek nekakav odnos; materijalne su stvari samo vozila za nematerijalna dobra \u010dija prisutnost ili odsutnost odre\u0111uje kvalitetu odnosa. Kvaliteta tr\u017ei\u0161ne razmjene reducirana je broj\u010dane koeficijente, no da bi tr\u017ei\u0161te dobro funkcioniralo ono mora imati antropolo\u0161ke i eti\u010dke preduvjete.<\/p>\n

Globalizirani svijet \u2013 globalno tr\u017ei\u0161te \u2013 globalni propisi<\/strong>
\nGlobalizacija financijskog sustava zahtijeva stabilnu, jasnu i u\u010dinkovitu suradnju izme\u0111u nacionalnih regulatornih i nadzornih institucija. U financijskom svijetu koji je nad-nacionalan jednostavno je zaobi\u0107i zakone i propise jedne, pojedina\u010dne zemlje, \u010dime se stvara okvir za amoralno pona\u0161anje financijskih posrednika koji le\u017eerno posluju iznad svih normi, isklju\u010divo i jedino vo\u0111eni ciljem profita. Razumljivo je da je nad-nacionalnu regulativu zahtjevno usuglasiti, no to ne smije obeshrabriti potragu. \u010cinjenicu da je LIBOR-om manipulirano dugi niz godina (a vjerojatno ni\u0161ta ne bi bilo otkriveno da kriza nije razotkrila pozadinu) ukazuje na to koliko je sustav izlo\u017een prijevarama i slabo nadgledan.<\/p>\n

\u0160tovi\u0161e, i postoje\u0107i normativni okviri me\u0111unarodnih organizacija se ne po\u0161tuju ili su namjerno imobilizirani zbog sna\u017enog utjecaja onih koji kapitalom mogu utjecati na politi\u010dke snage. \u201eSve to doprinosi te\u0161kom o\u0161te\u0107enju dobroj funkcionalnosti trenutne ekonomije, i ukazuje na strukturu koja je potpuno neprihvatljiva s eti\u010dkog motri\u0161ta<\/em>.\u201c<\/p>\n

 <\/p>\n

Prethodni je tekst objavljen u Prilici, mjese\u010dnom prilogu Glasa Koncila, u broju 5\/2018.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201e\u0160to su zgrade vi\u0161e moral je ni\u017ei.\u201c Noel Coward, engleski umjetnik (1899 – 1973) \u201eMoralnost, kao i umjetnost, zna\u010di negdje povu\u0107i crtu.\u201c Oscar Wilde, irski pisac (1854 – 1900) \u201eNi\u0161ta u svijetu nije tako demoraliziraju\u0107e kao novac.\u201c Sofoklo, starogr\u010dki dramati\u010dar (495. pr. Kr.- 406. pr. Kr.)<\/p>\n","protected":false},"author":171,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[5,6],"tags":[1284,13,24,1322],"yoast_head":"\nIzgubljeno desetlje\u0107e - Domagoj Sajter<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1020\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Izgubljeno desetlje\u0107e - Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"\u201e\u0160to su zgrade vi\u0161e moral je ni\u017ei.\u201c Noel Coward, engleski umjetnik (1899 – 1973) \u201eMoralnost, kao i umjetnost, zna\u010di negdje povu\u0107i crtu.\u201c Oscar Wilde, irski pisac (1854 – 1900) \u201eNi\u0161ta u svijetu nije tako demoraliziraju\u0107e kao novac.\u201c Sofoklo, starogr\u010dki dramati\u010dar (495. pr. Kr.- 406. pr. Kr.)\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1020\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2018-06-26T08:29:40+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2019-04-08T06:40:18+00:00\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"11 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\",\"url\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"description\":\"osobne stranice\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1020#webpage\",\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1020\",\"name\":\"Izgubljeno desetlje\\u0107e - Domagoj Sajter\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\"},\"datePublished\":\"2018-06-26T08:29:40+00:00\",\"dateModified\":\"2019-04-08T06:40:18+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1020#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1020\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1020#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Izgubljeno desetlje\\u0107e\"}]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"contentUrl\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"caption\":\"Domagoj Sajter\"},\"sameAs\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\"],\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Izgubljeno desetlje\u0107e - Domagoj Sajter","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1020","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Izgubljeno desetlje\u0107e - Domagoj Sajter","og_description":"\u201e\u0160to su zgrade vi\u0161e moral je ni\u017ei.\u201c Noel Coward, engleski umjetnik (1899 – 1973) \u201eMoralnost, kao i umjetnost, zna\u010di negdje povu\u0107i crtu.\u201c Oscar Wilde, irski pisac (1854 – 1900) \u201eNi\u0161ta u svijetu nije tako demoraliziraju\u0107e kao novac.\u201c Sofoklo, starogr\u010dki dramati\u010dar (495. pr. Kr.- 406. pr. Kr.)","og_url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1020","og_site_name":"Domagoj Sajter","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1","article_published_time":"2018-06-26T08:29:40+00:00","article_modified_time":"2019-04-08T06:40:18+00:00","twitter_card":"summary","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Domagoj Sajter","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"11 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website","url":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/","name":"Domagoj Sajter","description":"osobne stranice","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"WebPage","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1020#webpage","url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1020","name":"Izgubljeno desetlje\u0107e - Domagoj Sajter","isPartOf":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website"},"datePublished":"2018-06-26T08:29:40+00:00","dateModified":"2019-04-08T06:40:18+00:00","author":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800"},"breadcrumb":{"@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1020#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1020"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1020#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Izgubljeno desetlje\u0107e"}]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800","name":"Domagoj Sajter","image":{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo","inLanguage":"hr","url":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","contentUrl":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","caption":"Domagoj Sajter"},"sameAs":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr"],"url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171"}]}},"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1020"}],"collection":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/171"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1020"}],"version-history":[{"count":3,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1020\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1095,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1020\/revisions\/1095"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1020"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1020"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1020"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}