{"id":1023,"date":"2018-09-26T12:30:23","date_gmt":"2018-09-26T11:30:23","guid":{"rendered":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1023"},"modified":"2018-09-26T11:42:21","modified_gmt":"2018-09-26T10:42:21","slug":"sto-je-s-tim-kriptovalutama","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1023","title":{"rendered":"\u0160to je s tim kriptovalutama?"},"content":{"rendered":"

\u201eBlockchain mo\u017ee bitno unaprijediti u\u010dinkovitost svega \u0161to si mo\u017eete predo\u010diti kao opskrbni lanac – svejedno je jesu li to ljudi, brojevi, podaci, novac.\u201c
\n<\/em>Gini Rometty, direktorica IBM-a<\/p>\n

\u201eBlockchain je najve\u0107i skup prilika kojeg imamo tijekom sljede\u0107eg desetlje\u0107a.\u201c<\/em>
\nBob Grifeld, direktor burze NASDAQ<\/p>\n

“Bitcoin je stvoren iz protesta. Da su ljudi koji su ga stvorili smatrali da je monetarni sustav pravedno poslo\u017een, da oni koji ga kontroliraju izvr\u0161avaju legitimnu vlast u korist \u0161irokog dru\u0161tva i da je na snazi egalitarijanski demokratski ideal koji funkcionira uglavnom onako kako bi trebao, onda nitko nikad ne bi izmislio bitcoin.”<\/em>
\nMark Jeftovic, poduzetnik i bloger, u slobodnom prijevodu D. S.<\/p>\n

\u201eBitcoin je fatamorgana, klonite ga se.\u201c<\/em>
\nWarren Buffet, najutjecajniji svjetski investitor<\/p>\n

<\/p>\n

U po\u010detku godinama nije vrijedio prakti\u010dno ni\u0161ta, da bi u nekoliko mjeseci uzletio nekoliko stotina posto. Na vrhu, krajem 2017. godine, jedan bitcoin ko\u0161tao je blizu 20.000 dolara<\/strong>. Nakon toga, opet u svega nekoliko mjeseci izgubio je vi\u0161e od polovice vrijednosti, da bi posljednjih tjedana pao na 6.000 dolara. \u0160to je s tim kriptovalutama? Je li to lanjski snijeg, jo\u0161 jedan u beskona\u010dnom nizu mamipara za naiv\u010dine \u017eeljne prekono\u0107ne dobiti? Je li to svr\u0161ena pri\u010da o kojoj nema svrhe tro\u0161iti rije\u010di?<\/p>\n

\u201eZarada bez rada\u201c \u2013 sirenski je zov na kojega su se mnogi (opet) upecali krajem pro\u0161le godine slu\u0161aju\u0107i \u201eveleeksperte\u201c koji su tada sasvim ozbiljno govorili da \u0107e bitcoin vrlo skoro uzletjeti na milijun<\/strong>, ili barem nekoliko stotina tisu\u0107a dolara. Pritom su ignorirali o\u010dite znakove mjehura i neodr\u017eivog rasta vrijednosti. Sada mamurni, voljeli bi da su zakopali svoj novac u blato (usp. Mt 25, 25) nego da su ga ulo\u017eili u kriptovalute. No, tko tvrdi da su padom vrijednosti kriptovalute izgubile svoj smisao, ako su ga ikad imale, ujedno neizravno iskazuje da nije uspio razumjeti skoro ni\u0161ta o kriptovalutama.<\/p>\n

Budu\u0107i da najve\u0107i udio na tr\u017ei\u0161tu kriptovaluta ima bitcoin<\/strong>, a on je i prva kriptovaluta i donositelj tehnologije lanca blokova (blockchain<\/strong>), tkogod \u017eeli smisleno kritizirati kriptovalute treba bolje razumjeti bitcoin sustav, ina\u010de nalikuje slonu koji kritizira balet rije\u010dima \u201enema tu para, sve je to samo besmisleno skakutanje\u201c. Bitcoin dodu\u0161e nije umjetnost poput baleta, ali nije ni samo jedinica valute koja danas vrijedi sto, sutra tisu\u0107u, a prekosutra deset kuna ili eura. Bitcoin je i:
\na)<\/strong> sustav stvaranja konsenzusa, mre\u017eni sustav i sustav pohrane podataka<\/span>, te
\nb)<\/strong> sustav upravljanja kriptografskim klju\u010devima i sustav upravljanja transakcijama<\/span>.
\nUop\u0107eno, bitcoin je ujedno digitalna valuta, sustav upravljanja konsenzusom i sustav upravljanja digitalnom imovinom. Smatrati bitcoin izgubljenim zato \u0161to je digitalna valuta u odnosu na klasi\u010dne izgubila na vrijednosti zna\u010di ignorirati (namjerno ili iz pukog neznanja) bitno va\u017enije doprinose bitcoina, a to su tehnologija lanca blokova i uspostavljanje funkcionalnog, decentraliziranog i bez-institucionalnog platnog sustava. Bitcoin kao protokol funkcionira, a da li pritom bitcoin kao digitalna valuta vrijedi vi\u0161e ili manje \u2013 to je najva\u017enije ignorantnim \u0161pekulantima \u017eeljnima brze zarade bez rada.<\/p>\n

U prenesenom zna\u010denju: ako auto nije u stanju prevesti od A do B onda je apsolutno svejedno je li crn ili \u017eut, Mercedes ili Zastava. Stari, u\u0161\u010duvani Rolls-Royce \u010diji se motor ne da upaliti ne vrijedi ni\u0161ta osobi kojoj hitno treba prijevoz do bolnice. Sli\u010dno je s bitcoinom: to je vozilo koje funkcionira (i to na tehnolo\u0161ki potpuno nov na\u010din), a da li ga netko ovaj \u010das vrednuje po deset ili po tisu\u0107u, drugi je par rukava. Bitcoin nije samo \u201eauto\u201c, on je ujedno stvorio i potpuno nove prometnice; on vozi po autocestama uz minimalnu, jednokratnu cestarinu, i to bez ograni\u010denja brzine. \u0160tovi\u0161e, bitcoin je i sustav stvaranja i odr\u017eavanja autocesta, i sustav upravljanja prometom na njima, i sustav financiranja prijevoza, i sustav upravljanja klju\u010devima vozila, i sustav proizvodnje novih vozila, i sustav prijenosa vlasni\u0161tva nad vozilima, i sustav trajne i neizmjenjive pohrane podataka o svom prometu kao i o sada\u0161njem i povijesnom vlasni\u0161tvu nad svim vozilima koja su ikada bila u prometu, a na kraju \u2013 bitcoin je i vozilo<\/strong>. Svim ovim sustavima upravljaju kona\u010dni korisnici apsolutno demokratski. Osoba koja u tome promatra samo trenutnu cijenu jednog vozila slijepa je u odnosu na sve sustave koje bitcoin donosi. Naravno da nije neva\u017eno kolika je cijena vozila, ali to je ipak najva\u017enije preprodava\u010dima.<\/p>\n

 S druge strane, klasi\u010dne valute m\u00edle po cestama na kojima ima puno rampi, (puno posrednika), a na svakoj se rampi pla\u0107a neko davanje, cestarina, tunelarina, mostarina, porez, tro\u0161arina\u2026 Najva\u017enije od svega; klasi\u010dne valute imaju centralnog administratora \u2013 dr\u017eavu \u2013 koja ima klju\u010deve od svakog vozila te jednim potezom mo\u017ee zaustaviti sav promet i onesposobiti, zaklju\u010dati, i\/ili otpisati cijelu vrijednost svih vozila, \u0161to se naziva hiperinflacija<\/strong>. Samo u posljednja tri desetlje\u0107a svaka deseta dr\u017eava u svijetu pro\u0161la je kroz u\u017eas hiperinflacije, a neke od njih jo\u0161 ga pro\u017eivljavaju.<\/p>\n

 <\/p>\n

U Australiji<\/strong> je upravo uveden servis koji omogu\u0107uje svim gra\u0111anima pla\u0107anje ra\u010duna kriptovalutama. Venezuela<\/strong> se ve\u0107 dugo bori s jednom od ve\u0107ih hiperinflacija u povijesti \u010dovje\u010danstva. Zato \u0161to im papirna valuta propada proglasili su prije nekoliko tjedana kriptovalutu slu\u017ebenom nacionalnom valutom. Turska<\/strong> lira tako\u0111er je u opasno silaznoj putanji, a monetarni sustav jedva se dr\u017ei. Ovo je bitan razlog za\u0161to ve\u0107 svaki peti stanovnik Turske dr\u017ei kriptovalute i za\u0161to je Turska u vrhu svijeta po postotku prihva\u0107enosti me\u0111u gra\u0111anima.<\/p>\n

Suvremeni se novac temelji na povjerenju prema dr\u017eavi i njenim institucijama, te na snazi dr\u017eave koja propisuje pravila ekonomske igre i name\u0107e ih \u2013 ako je potrebno i silom. \u0160to je ekonomija neke dr\u017eave respektabilnija njen je novac privla\u010dniji, no to i dalje ne zna\u010di da dr\u017eavni novac ima nekakvo stvarno pokri\u0107e u realnoj ekonomiji. Dr\u017eavni novci samo su \u0161areni papiri\u0107i \u010dija vrijednost izvire iz kolektivnog prihva\u0107anja (i izostanka propitkivanja) iluzije da taj novac ima nekakav realan ekonomski temelj. Novac je \u201enovac\u201c onoliko koliko ga ljudi prihva\u0107aju. \u0160to ga vi\u0161e ljudi prihva\u0107a, to je vi\u0161e \u201enovac\u201c. Ondje gdje postoji op\u0107i konsenzus<\/strong> o novcu svi koriste jedan te isti novac i nema druge, rezervne valute. Kad nema konsenzusa nema ni op\u0107eprihva\u0107enog novca. U trenucima kad slu\u017ebenom dr\u017eavnom novcu rapidno ponestaje povjerenja, kao \u0161to se to upravo doga\u0111a u Venezueli, Turskoj, ali i drugdje, odnedavna se gra\u0111ani okre\u0107u kriptovalutama. To je vrlo zanimljivo; prvi put u povijesti, sad u vrijeme interneta i d\u017eepnih ra\u010dunala \u2013 mobitela, u situacijama hiperinflacije i potresa financijskih sustava postoji nova alternativa koju mnogi gra\u0111ani svojevoljno odabiru, bez pritiska represivnih mehanizama. Za\u0161to odabiru kriptovalute? Zato \u0161to imaju potpuno druga\u010diju motivaciju od \u0161pekulanata koji samo \u017eele jeftino kupiti i poslije ih skupo prodati. Zato \u0161to ih vide ne kao instrument brze zarade, nego kao vozilo u funkcionalnom platnom sustavu. Zato \u0161to ih vide kao novac koji povjerenje ne stje\u010de pukom deklaracijom, po potrebi i pendrekom, nego kao valutu koja se temelji na povjerenju prema matematici (to\u010dnije prema kriptografiji kao grani matematike). \u010covjek i institucije mogu izdati i prevariti, ali matematika ne.<\/p>\n

Stoga pitanja poput \u201ena \u010demu se temelje kriptovalute<\/strong>\u201c samo produbljuju egzistencijalnu krizu tzv. fiat novca jer je fiat novac potpuno apstraktna umotvorina, do\u010dim kriptovalute imaju pokri\u0107e upravo u onome \u0161to pokre\u0107e suvremeni digitalni svijet, a to je elektri\u010dna energija. Protokol nastanka konsenzusa je protokol stvaranja povjerenja, a povjerenje se stje\u010de javnom objavom rje\u0161enja matemati\u010dkog problema. To je kriptografski problem kojega je te\u0161ko rije\u0161iti i za \u010dije je rje\u0161avanje potrebno investirati u elektri\u010dnu energiju koja pogoni vrlo sna\u017ena ra\u010dunala, a koja pritom gutaju goleme koli\u010dine energije. S druge strane, dokazivanje ispravnosti rje\u0161enja vrlo je brzo, jeftino i lako, i svatko mo\u017ee jednostavno provjeriti je li rje\u0161enje ispravno. Za razliku od modernih fiat valuta koje mogu nastati ako treba i hirom centralnih bankara koji stvaraju tisu\u0107e milijardi novog novca za spas privatnih institucija samo obi\u010dnim klikom mi\u0161a, svaka jedinica bitcoina ima pokri\u0107e u elektri\u010dnoj energiji. Kriptovalute ne rastu na grani niti mogu nastati u trenu ni iz \u010dega: potrebno je ulo\u017eiti u sna\u017ena ra\u010dunala (hardver) i opskrbiti ih s mnogo struje da bi nastale kriptovalute. Drugim rije\u010dima: nema kriptovaluta bez truda, rada i investiranja, dok se s druge strane puste milijarde fiat novca stvaraju kvrckom nokta, a onda se tim novcem kupuju dionice i obveznice privatnih kompanija. Za primjer, nedavno je Apple<\/strong> postala prva kompanija u svijetu \u010dija je tr\u017ei\u0161na kapitalizacija ve\u0107a od bilijun dolara, no malo tko zna da je jedan od najve\u0107ih dioni\u010dara Apple-a \u0160vicarska nacionalna banka<\/strong> koja je novac za kupnju izvukla iz vakuuma (\u0161vicarci kreiraju franak, za franke kupuju eure i dolare, a za dolare me\u0111u ostalim Apple).<\/p>\n

I premda fiat valute zbog toga imaju ve\u0107u fleksibilnost jer dr\u017eava po \u017eelji mo\u017ee stvoriti novac za razne potrebe svojih gra\u0111ana, ali ga i povu\u0107i ako ga ima previ\u0161e, mnogi odbijaju prihvatiti da bilo \u0161to (a osobito milijuni i milijarde eura ili dolara) mo\u017ee u trenu nastati ni iz \u010dega, tek tako, kad se kome (nekoj utjecajnoj skupini) prohtije. S druge strane moglo bi se re\u0107i da je to vrhunac uspjeha<\/strong> civilizacije u podru\u010dju ekonomije: monetarni sustav kao krvotok gospodarstva u kojem je novac apstraktna ideja koju se mo\u017ee stvarati i uni\u0161tavati po potrebi (mjeri) \u010dovjeka, nevezano uz bilo koju realnu vrijednost; novac kojim se mo\u017ee kupiti svaka (materijalna) vrijednost a da s\u00e2m novac pritom nema ba\u0161 nikakvu vrijednost. Ovaj eksperiment monetarne ekonomije s apstraktnim novcem traje tek posljednjih pedesetak godina i treba vidjeti ho\u0107e li \u010dovjek kao (me\u0111u ostalim) pohlepno, nezasitno i destruktivno bi\u0107e beskona\u010dnih potreba uspjeti ne uni\u0161titi ga. Bilo kako bilo, proponenti kriptovaluta u takav novac ne vjeruju.<\/p>\n

Najva\u017eniji doprinosi bitcoina (i drugih kriptovaluta) su sljede\u0107i. Kreiran je decentralizirani<\/strong> sustav<\/strong> koji je neovisan o pojedina\u010dnim institucijama i kojekakvim mo\u0107nicima. Centralizirani sustavi ina\u010de su vrlo u\u010dinkoviti: oni brzo i jeftino mogu procesuirati velik posao. No, imati upori\u0161te u samo jednoj to\u010dki zna\u010di i biti vrlo ranjiv: ako samo ta jedna klju\u010dna to\u010dka padne, padaju svi \u2013 cijeli sustav. Prije nekoliko tjedana u Velikoj Britaniji golem dio ekonomije ostao je potpuno blokiran jer je pao sustav jedne velike karti\u010darske ku\u0107e. Uzurpirati, ovladati ili preuzeti jednu to\u010dku neusporedivo je lak\u0161e nego uzurpirati ili preuzeti niz to\u010daka. Valuta bez posrednika tako\u0111er zna\u010di i valutu bez dodatnih tro\u0161kova<\/strong>: \u0161to je vi\u0161e institucija u sustavu vi\u0161a je cijena novca jer svaki od tih posrednika ugra\u0111uje dodatni sloj vlastite zarade koju kona\u010dni korisnici moraju platiti. Bitcoin sustav je disperziran jer nema jedne sredi\u0161nje to\u010dke; bilo bi potrebno hakirati\/zaustaviti\/uni\u0161titi sva ra\u010dunala na kojima je bitcoin softver, u cijelom svijetu, da bi se hakirao\/zaustavio\/uni\u0161tio bitcoin sustav. Kao takve kriptovalute promoviraju<\/strong> neovisnost<\/strong> i osna\u017euju \u201emalene\u201d, krajnje korisnike izbacuju\u0107i posrednike koji parazitiraju ne pru\u017eaju\u0107i nikakvu bitnu dodanu vrijednost. Nije li to ono \u0161to mnogi danas tra\u017ee: osna\u017eivanje gra\u0111ana i smanjenje mo\u0107i golemih korporacija koje posluju prvenstveno u korist prebogate manjine? Kriptovalute su alat koji radi u tu svrhu.<\/p>\n

Za razliku od dr\u017eavnih fiat valuta koje se moraju koristiti po sili zakona, kriptovalute se (ne) koriste po slobodnoj volji gra\u0111ana. Svatko ima pravo re\u0107i da ne vjeruje u kriptovalute, ali nitko nema pravo re\u0107i da ne vjeruje u apstraktni dr\u017eavni novac. Njega je zabranjeno odbiti. (Nikome ne pada na pamet odbiti slu\u017ebenu valutu u situaciji kad je njena vrijednost stabilna, ali kad do\u0111e inflacija druga je pri\u010da.)<\/p>\n

Poslati novac iz dr\u017eave u dr\u017eavu danas je vrlo skupo jer se gra\u0111ani bacaju pred noge posrednika koji \u2013 svaki od njih \u2013 beru velike postotke u me\u0111uprostoru. Kriptovalute nude jednostavne transakcije<\/strong> i slanje novca poput slanja e-po\u0161te. Ne samo to, svaka kriptovaluta mo\u017ee se pohraniti na USB memorijskom \u0161tapi\u0107u, i to u bilo kojoj sumi. Apsolutno sav iznos svih kriptovaluta svijeta bez problema bi stao na USB memoriju veli\u010dine nokta, \u0161to ih \u010dini jednostavno prenosivim<\/strong>. Ovo je osobito zgodno u totalitarnim re\u017eimima koji zabranjuju unos ili iznos privatne imovine preko granica.<\/p>\n

Sljede\u0107a je prednost osobito atraktivna jer je va\u017ena svakome. Kriptovalute se mogu koristiti samo s privatnim klju\u010devima (ne\u0161to poput vrlo slo\u017eene lozinke). Pod uvjetom da vlasnik klju\u010deve dr\u017ei na sigurnom kriptovalute su neprobojne i nemogu\u0107e ih je ukrasti<\/strong> niti njima manipulirati. Osim ilegalne kra\u0111e, sva se imovina mo\u017ee i legalno nacionalizirati, konfiscirati, oduzeti ili ovr\u0161iti; sva osim<\/strong> kriptovaluta (bar ne izravno).<\/p>\n

Tkogod prati novosti iz podru\u010dja tehnologije svakih par tjedana mo\u017ee vidjeti neku novu vijest o tome da Google<\/strong>, Microsoft<\/strong>, Facebook<\/strong>, Apple i druge velike kompanije na druga\u010diji na\u010din \u201e\u0161pijuniraju\u201c i prate svoje korisnike preko kamera, mikrofona, satelita (GPS-a), i prate\u0107i njihov digitalni trag na internetu. Isto rade i obavje\u0161tajne slu\u017ebe koje na mig mo\u0107nika mogu iskopati iz povijesti osobe \u0161togod ih je volja, i to iskoristiti u dnevno-politi\u010dke ili bilo koje druge svrhe. Kriptovalute nude anonimne sustave svima onima koji se gnu\u0161aju takvog poretka stvari.<\/p>\n

Jedna od najva\u017enijih novosti koje je bitcoin donio je tehnologija blockchaina. Blockchain<\/strong> je lanac blokova, a blokovi su grupe podataka (npr. u bitcoinu to su podaci o transakcijama). Blokovi su me\u0111usobno kriptografski povezani tako da nije mogu\u0107e manipulirati njihovim sadr\u017eajem. Pojednostavljeno, to su decentralizirana, distribuirana baza podataka i protokol za njeno pro\u0161irenje. Inicijalna ideja bitcoinovog blockchaina pro\u0161irena je u Ethereumu<\/em><\/strong>, sustavu \u010dija se kriptovaluta zove ether<\/em><\/strong>. Bitcoin bi se mogao smatrati specifi\u010dnom, decentraliziranom aplikacijom za namijenjenom za pla\u0107anja, a Ethereum je op\u0107a platforma za decentralizirane aplikacije u kojoj je platni sustav samo jedna od mogu\u0107ih aplikacija. Ovo zna\u010dajno pro\u0161iruje spektar mogu\u0107ih uporaba blockchaina zbog \u010dega se u posljednje vrijeme znatno vi\u0161e govori o blockchainu nego o bitcoinu.<\/p>\n

Sve navedeno nikako ne treba shvatiti kao nagovor ili poticaj na kupnju kriptovaluta, ve\u0107 kao poja\u0161njenje \u0161irine zna\u010daja i novosti koje kriptovalute donose<\/strong><\/span>. Cijena bitcoina ili ethera \u0107e sigurno sna\u017eno oscilirati, i tkogod \u017eeli ne\u0161to brzo zaraditi treba ih se kloniti. No, namjera onih koji su osmislili bitcoin i ether nikako nije bila stvoriti imovinu \u010diji \u0107e mjehur obogatiti pojedince, ve\u0107 stvoriti demokratske financijske sustave koji \u0107e donijeti novi model novca, odnosno novu platformu za decentralizirane aplikacije \u2013 nove tehnolo\u0161ke sustave kojima je ambicija unaprijediti dru\u0161tvo u korist ve\u0107ine krajnjih korisnika. Ho\u0107e li oni doista ispuniti vrlo visoka o\u010dekivanja stavljena pred njih? Danas na to zna odgovoriti samo onaj tko je u stanju putovati kroz vrijeme.<\/p>\n

 <\/p>\n

Problemi i izazovi kriptovaluta
\n<\/strong>Malo \u0161to je u svijetu savr\u0161eno, pa tako nisu ni kriptovalute. Imaju one svojih prepreka koje trebaju svladati. Neke od njih su:<\/p>\n