{"id":1047,"date":"2018-11-30T11:25:57","date_gmt":"2018-11-30T10:25:57","guid":{"rendered":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1047"},"modified":"2018-11-30T12:11:12","modified_gmt":"2018-11-30T11:11:12","slug":"moderna-monetarna-teorija","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1047","title":{"rendered":"Moderna monetarna teorija"},"content":{"rendered":"

“Svi smo se slo\u017eili da je tvoja teorija luda.
\nPitanje je samo je li dovoljno luda da bi bila ispravna.”<\/em>
\nNiels Bohr (1885 – 1962), danski fizi\u010dar, Nobelovac, u razgovoru s mladim istra\u017eiva\u010dem<\/p>\n

“Kad bi Edison morao prona\u0107i iglu u plastu sijena,
\non bi marljivo\u0161\u0107u p\u010dele istra\u017eivao slamku po slamku sve dok ju ne bi na\u0161ao.
\nNo, kad bi znao malo teorije i uz malo ra\u010dunanja, u\u0161tedio bi si devedeset posto posla.”<\/em>
\nNikola Tesla<\/p>\n

“Prepreka nije u novim idejama, nego u bijegu od starih,
\njer stare su se razgranale i pro\u0161irile u svaki kutak na\u0161ih umova.”<\/em>
\nJohn M. Keynes, Op\u0107a teorija zaposlenosti, kamate i novca<\/p>\n

<\/p>\n

Koko\u0161 nastaje iz jajeta, ali potrebna je koko\u0161 da bi nastalo jaje. Kredit nastaje iz \u0161tednje, ali potreban je kredit da bi nastala \u0161tednja. Onda, \u0161to je bilo prije<\/strong>: koko\u0161 ili jaje, \u0161tednja ili kredit? Pitanja se \u010dine trivijalnima, ali nisu. Na oba je znanost odgovorila. Prvo je bilo jaje. I prvo je bio kredit.<\/p>\n

Iako se za opis financijskog sustava redovito koristi prispodoba \u201eljudi \u0161tede u bankama, a iz te \u0161tednje banke plasiraju kredite<\/em>\u201c \u2013 ta pri\u010da nije istinita. Krediti se nikad ne ispla\u0107uju iz tu\u0111e \u0161tednje. Koji je \u0161tedi\u0161a ikad \u010duo da mu (ozbiljna) banka ne mo\u017ee isplatiti njegovu \u0161tednju jer je taj novac isplatila nekom drugom kao kredit? Nijedan nikad. To je zato \u0161to banka novac za \u0161tednju izvla\u010di iz \u0161e\u0161ira, kao ma\u0111ioni\u010dar zeca. Novac za kredit najve\u0107im dijelom prethodno nije postojao, i banka ga je doslovno stvorila, a ne prepisala s ra\u010duna tu\u0111e \u0161tednje. Nakon \u0161to banka stvori novac za kredit i tim kreditom zajmoprimac ne\u0161to kupi, novonastali novac prelije se na ra\u010dun prodavatelja i pretvori u njegovu \u0161tednju. Mo\u017eda i prodavatelj svje\u017eim novcem kupi ne\u0161to za sebe, ali na kraju opet taj novac zavr\u0161i negdje u obliku \u0161tednje \u2013 pologa na nekom ra\u010dunu \u201eparkiranom\u201c na kra\u0107i ili du\u017ei rok. Stoga, prvo je bio kredit, a onda \u0161tednja.<\/p>\n

Odmakne li se od koko\u0161injaca i pojedina\u010dnih banaka te uzleti u stratosferu i promatra ovaj prelijepi planet, \u0161to je bilo prije: porez ili dr\u017eavna potro\u0161nja?<\/strong> Ve\u0107ina smatra da dr\u017eava prvo treba ubrati poreze da bi ih mogla potro\u0161iti. Uravnote\u017eeni prora\u010dun<\/em><\/strong> sveti je gral fiskalne i monetarne politike i jedan od klju\u010dnih ciljeva koje \u010dlanica EU mora ispuniti za uvo\u0111enje eura. Dr\u017eave uglavnom vi\u0161e tro\u0161e iz prora\u010duna nego \u0161to \u201ezara\u0111uju\u201c od poreza \u2013 deficit<\/em> <\/strong>je ime za ovaj raskorak. Ve\u0107ina se ekonomista sla\u017ee da deficit smije postojati, ali treba biti malen. \u010cest je pojam fiskalne konsolidacije<\/em><\/strong>, i svako malo neki ga politi\u010dar prevali preko jezika. Fiskalna konsolidacija je proces uravnote\u017eenja prora\u010duna, odnosno smanjenja deficita uskla\u0111ivanjem javnih prihoda (poreza) i javnih rashoda (dr\u017eavne potro\u0161nje); smi\u0161ljaju se na\u010dini kako smanjiti rashode i pove\u0107ati prihode a pritom ne izgubiti vlast. Sve ovo upu\u0107uje na poimanje da dr\u017eava prvo mora ubrati poreze da bi ih mogla potro\u0161iti, ali \u010dini se da ni to ne stoji. U svijetu novca bez pokri\u0107a, a to je sav suvremeni svijet, i dr\u017eava stvara novac kao ma\u0111ioni\u010dar zeca. Mo\u017ee stvoriti \u201eze\u010deva\u201c koliko je potrebno, jednoga ili milijardu \u2013 nema tehni\u010dkih prepreka da ih stvori i bilijun bilijuna u sekundi, a to je stoga \u0161to se \u201eze\u010devi\u201c stvaraju mi\u0161evima. To\u010dnije, tipkovnicom. U tablicu na ra\u010dunalu svatko mo\u017ee upisati i jedinicu koju slijede tri nule, ali i jedinicu koju slijedi petnaest nula \u2013 trud je prakti\u010dno isti. Suvremeni novac ve\u0107inom je u \u201eoblaku\u201c, u nulama i jedinicama, a ne na papiru. Za stvaranje novca nije potrebno imati tiskaru. No, pri pomisli na neograni\u010deno stvaranje novca svaki \u0107e ekonomist kriknuti: INFLACIJA<\/strong>! Ali gdje se skrila? Posljednjih nekoliko desetlje\u0107a najrazvijenije dr\u017eave svijeta stvorile su goleme koli\u010dine novoga novca, a inflacije nema nigdje. Jesu li se u modernom svijetu izmijenili monetarna dinamika i ekonomski me\u0111uodnosi, ili ti me\u0111uodnosi nikad nisu ni bili onakvi kakvima ih je poimala ve\u0107ina ekonomista?<\/p>\n

Prije ne\u0161to vi\u0161e od mjesec dana u New Yorku<\/strong> se odr\u017eala druga konferencija <\/a>u povijesti moderne monetarne teorije \u2013 relativno nove struje ekonomske misli koja okuplja stru\u010dnjake izvan mati\u010dnog toka ekonomske znanosti. Moderna monetarna teorija promatra ekonomiju \u201eodozgo\u201c, iz stratosfere, i nastoji bolje razumjeti klju\u010d ekonomije: novac. Smatra da su prvo bili porezi, a tek onda dr\u017eavna potro\u0161nja. Uvjereni su da je uloga dr\u017eave<\/strong> presudna u razumijevanju novca; dr\u017eava je ta koja ima suverenost i mandat za njegovo stvaranje, ona name\u0107e i utjeruje njegovo prihva\u0107anje, a ona ga i uni\u0161tava \u2013 \u201eotima\u201c \u2013 kroz poreze. Mo\u0107 oporezivanja je mo\u0107 uni\u0161tenja novca, jer dr\u017eava mo\u017ee uzeti novac iz ekonomije i ne vratiti ga.<\/p>\n

Ideje moderne monetarne teorije nastale su kod lijevo orijentiranih ameri\u010dkih ekonomista, no i bez obzira na politi\u010dku orijentaciju vrlo su zanimljive jer preispituju standardne, tradicionalne obrasce ekonomske misli, te su poprili\u010dno kontroverzne. A kontroverze uvijek pobu\u0111uju pozornost, osobito kad imaju supstancu. Osim toga, dosta je tiranije prakti\u010dnosti! Ona je samo izlika za tupost i nesposobnost dublje introspekcije. Napokon, vrijeme je za teoretiziranje.<\/p>\n

***<\/strong><\/p>\n

Opet tremori u ekonomiji Europske unije<\/strong>. Nova vlast u Italiji<\/strong> \u201esva\u0111a\u201c se s Europskom komisijom oko visine deficita dr\u017eavnog prora\u010duna; Talijani smatraju da je 3% dopu\u0161tenog deficita premalo. S druge strane oceana moderna monetarna teorija smatra da je fokusiranje na deficit potpuno pogre\u0161no, a osobito je pogre\u0161no precizno makroekonomsko cjepidla\u010denje u kojemu je ciljna inflacija npr. 2,75% (kao da je 2,70 ili 2,80 problem i ne\u0161to zna\u010dajno druga\u010dije), a deficit neki drugi broj do koga se dovinula grupa aparat\u010dika u kakvom birokratskom uredu.<\/p>\n

Moderni monetarni teoreti\u010dari isti\u010du: dr\u017eava nije poduze\u0107e. Dr\u017eava nije ku\u0107anstvo.<\/strong> Dr\u017eavnim financijama ne smije se upravljati kao \u0161to se upravlja financijama poduze\u0107a ili ku\u0107anstva jer na dr\u017eavnoj, makro razini postoji sasvim druga dinamika, drugi mehanizmi. Preko-oceanskim putni\u010dkim brodom ne upravlja se kao autobusom na kat. A mnogi smatraju: ako ona osoba zna voditi firmu, znat \u0107e i dr\u017eavu. Da, dodu\u0161e, postoje neke podudarnosti izme\u0111u dr\u017eanja volana u autobusu i dr\u017eanja kormila u brodu, ali njih je malo i svode se na op\u0107a na\u010dela koji vrijede uvijek i svugdje (od romobila do lokomotive). Osobito je va\u017eno sljede\u0107e: dug dr\u017eave nije isto \u0161to i privatni dug. U privatnom \u017eivotu dugova se valja kloniti. U \u017eivotu poduze\u0107a zadu\u017eenje mo\u017ee biti isplativo (tzv. financijska poluga), ali valja biti oprezan. U \u017eivotu suverene dr\u017eave koja ima vlastiti fiat novac, \u0161to zna\u010di da ga mo\u017ee proizvoditi po potrebi, pitanje duga je va\u017eno ali uop\u0107e nije prioritet. Upravljanje novcem i dugom trebaju biti u funkciji javnih ekonomskih ciljeva<\/strong>. Javni ekonomski ciljevi su puna zaposlenost i stabilnost cijena. Me\u0111u javnim ciljevima ne postoji ni \u201euravnote\u017eeni prora\u010dun\u201c, ni ciljna razina deficita. Budu\u0107i da dr\u017eava mo\u017ee stvarati i povla\u010diti novac, ona taj alat mora koristiti za postizanje javnih ciljeva.<\/p>\n

Nadalje, sredi\u0161nje mjesto u svakoj pri\u010di o novcu mora imati dr\u017eava<\/strong>, a ne banke<\/strong> i bankarski sustav. Dr\u017eava je ta koja iz svoje suverenosti crpi kapacitet i gradi osnovu za emisiju novca. Dr\u017eava je ta koja izvorno stvara novac i koja bankarima \u010duva le\u0111a. Dr\u017eava je ta koja propisuje zakone i utjeruje pla\u0107anje poreza, pa i represivnim aparatom. Neoliberalnim ekonomistima (koliko god da je \u201eneoliberalizam\u201c izvitoperen pojam) dr\u017eava je poprili\u010dno odbojna i \u017eele ju smjestiti u zape\u0107ak ekonomskog sustava, a zbog dominacije neoliberala podcijenjeni su i zanemareni polo\u017eaj i uloga dr\u017eave u financijskom sustavu. Dugi niz godina zapadni se ekonomski sustavi nastoje osloboditi dr\u017eave i njenih institucija, a pritom su slijepi uvidjeti ulogu dr\u017eave u stvaranju osnovnog elementa ekonomije \u2013 novca. A ako privatne banke smiju kreirati novac bez ograni\u010denja (pod uvjetom da su ispunjeni tehni\u010dki preduvjeti: razuman plan otplate, za svaki slu\u010daj pra\u0107en instrumentima osiguranja), za\u0161to dr\u017eava ne bi smjela kreirati novac bez ograni\u010denja?<\/p>\n

Zagovaratelji moderne monetarne teorije ne smatraju da je deficit nebitan<\/strong>, to ne, nego da mu se daje pretjerano veliko zna\u010denje projiciraju\u0107i mehanizme funkcioniranja ku\u0107anstva na funkcioniranje dr\u017eave. Nijedno ku\u0107anstvo ne mo\u017ee stvarati, niti smije uni\u0161tavati (povla\u010diti) novac, a dr\u017eava ne samo da to smije<\/em>, nego to mora<\/em> \u010diniti jer samo ona ima suverenitet za takvo \u0161to. Tako\u0111er, ne negira se opasnost inflacije pri eventualnoj manijakalnoj proizvodnji novca, nego se uo\u010dava sljede\u0107e: va\u017eno je prepoznati kapacitet ekonomije za apsorpciju novca. Sve dok poduze\u0107a imaju neiskori\u0161tenih kapaciteta novac se mo\u017ee stvarati bez bojazni od inflacije. Ako dr\u017eava od poduze\u0107a naru\u010di nove koli\u010dine proizvoda i usluga i iskrca novostvoreni novac pred njihova vrata, a poduze\u0107a su na maksimumu kapaciteta i ne mogu proizvoditi vi\u0161e nego proizvode, porast \u0107e cijene i do\u0107i \u0107e do inflacije. No, ako to nije tako onda \u0107e nove narud\u017ebe podi\u0107i razinu zaposlenosti bez destabilizacije cijena.<\/p>\n

U redu, nije problem proizvodnja novca u situaciji kad ga je premalo, to se mo\u017ee jednostavno u\u010diniti, ali \u0161to u\u010diniti ako do\u0111e do inflacije, kako povu\u0107i vi\u0161ak novca iz ekonomije kad ga je previ\u0161e? Porezima<\/strong>. Oni isisavaju novac iz dru\u0161tva, a samo dr\u017eava ima i pravo i mogu\u0107nost nametati poreze. No, to je politi\u010dki vrlo nezahvalno, gotovo nemogu\u0107e, jer svako podizanje poreza nosi golem politi\u010dki teret. Zato se moderni monetarni teoreti\u010dari zala\u017eu za automatske poreze, one kod kojih svaku izmjenu stopa ne treba pojedina\u010dno izglasavati nego imaju fluidnu stopu vezanu uz neku makroekonomsku varijablu. Oni bi automatski \u201euskakali\u201c i djelovali protuinflatorno, bez politi\u010dkog harakirija.<\/p>\n

Moderna monetarna teorija upravo je ono \u0161to joj i ime ka\u017ee: teorija, a to nikako ne zna\u010di da nije u doticaju s praksom nego predstavlja (me\u0111u ostalim) idejno promi\u0161ljanje strukture ekonomije na konceptualnoj razini. Ona poku\u0161ava sagledati ekonomiju izdaleka, iz \u0161ire perspektive, i opisati konture kontinenata, a ne pojedina\u010dne detalje pejza\u017ea. Ljudi neskloni razmi\u0161ljanju smatraju da je praksa va\u017enija od teorije, a ne razumiju da svaka praksa izni\u010de iz neke teorije, nikad iz vakuuma. Kad majstor zamahne \u010deki\u0107em u \u010davao njegovo djelovanje proizlazi iz teorije, iz nekog idejnog poimanja; on prvo u glavi ima ideju onoga \u0161to \u0107e u\u010diniti i koncept svoga djelovanja, a tek onda kre\u0107e akcija. I s ekonomijom je sli\u010dno. Stoga je bitno prvo imati ispravnu teoriju jer \u0107e ina\u010de praksa biti pogre\u0161na, utemeljena na krivim idejama. Ako se \u017eeli imati dobro gospodarstvo prvo treba imati dobru makroekonomsku teoriju. Moderna monetarna teorija daje velik i zna\u010dajan doprinos jer izaziva ustaljene koncepte donose\u0107i druga\u010diji, izazovan pogled na novac i njegovu ulogu te na polo\u017eaj dr\u017eave u ekonomiji, a kao takva \u2013 jednako kao i svako suprotstavljanje glavnom toku u bilo kojem podru\u010dju \u2013 ima mno\u0161tvo tvrdih oponenata. A ako ni\u0161ta drugo, poti\u010de na razmi\u0161ljanje.<\/p>\n

***<\/strong><\/p>\n

Na koga se moderna monetarna teorija (ne) odnosi<\/strong>
\nZastupnici moderne monetarne teorije jasno deklariraju: njihove ideje relevantne su za samo i isklju\u010divo dr\u017eave koje samostalno i suvereno kontroliraju svoju valutu, a pritom ta valuta nije vezana uz neku drugu. Hrvatska, recimo, ve\u0107 ovdje otpada. Drugo, dr\u017eava se mora mo\u0107i zadu\u017eivati u vlastitoj valuti, ne u nekoj drugoj. Ako pozajmljuje jednu valutu a poreze ubire u drugoj ne mo\u017ee iskoristiti mogu\u0107nosti stvaranja i povla\u010denja novca. Stoga se moderna monetarna teorija odnosi na svega par najrazvijenijih dr\u017eava u svijetu.<\/p>\n

Klju\u010dni elementi moderne monetarne teorije<\/strong>
\nRandall Wray<\/strong> ameri\u010dki je sveu\u010dili\u0161ni profesor ekonomije koji ve\u0107 dugi niz godina prou\u010dava monetarnu teoriju i politiku, te se smatra jednim od utemeljitelja moderne monetarne teorije. U jednom je blogu objedinio deset elemenata koje smatra klju\u010dnim za ovu teoriju, a oni su ovdje predstavljeni u slobodnom prijevodu uz manje intervencije.<\/p>\n

    \n
  1. Po\u010detna to\u010dka je razumijevanje koncepta modernog novca. \u0160to je novac? To je zadu\u017enica denominirana u dru\u0161tveno odobrenom knjigovodstvenom novcu.<\/li>\n
  2. Otkupljenje zadu\u017enice izvr\u0161ava se time \u0161to dr\u017eava prihva\u0107a svoj vlastiti (dru\u0161tveno odobreni) novac pri pla\u0107anju poreza.<\/li>\n
  3. Porezi pokre\u0107u novac. Sposobnost nametanja poreznih obveza va\u017ean je oblik suverenosti.<\/li>\n
  4. Svatko mo\u017ee izdavati novac; problem je u prihva\u0107anju novca. Bilo tko mo\u017ee izdavati zadu\u017enicu denominiranu u nekom (knjigovodstvenom) novcu, ali samo dr\u017eava mo\u017ee prisilno nametati prihva\u0107anje novca. Prihva\u0107anje novca ide vrlo te\u0161ko ako mu dr\u017eava ne daje podr\u0161ku.<\/li>\n
  5. Dug dr\u017eave nije isto \u0161to i privatni dug.<\/li>\n
  6. Dr\u017eavne financije moraju biti funkcionalne, a to zna\u010di da trebaju biti u funkciji postizanja javnih ciljeva, a ne \u201euravnote\u017eene\u201c izme\u0111u potro\u0161nje i prihoda. Puna zaposlenost i stabilnost cijena javni su ciljevi kojima ekonomija treba stremiti, a ne \u201euravnote\u017eenost dr\u017eavnih financija\u201c na nekoj arbitrarnoj razini. Dr\u017eava si uvijek (!) mo\u017ee priu\u0161titi tro\u0161enje novca da bi postigla navedene primarne ciljeve, ali potro\u0161nja mora biti oprezno usmjerena.<\/li>\n
  7. Zaposlenost je sidro valute. Puna zaposlenost unaprje\u0111uje stabilnost cijena.<\/li>\n
  8. Dug dr\u017eave je na\u0161a financijska imovina.<\/li>\n
  9. Treba odbaciti ideju da je sredi\u0161nja banka nezavisna i sama za sebe mo\u0107na. Snaga monetarne politike je objektivno mala, kao i njen utjecaj. Sredi\u0161nja banka je dr\u017eavna banka i kao takva nikad ne mo\u017ee biti nezavisna.<\/li>\n
  10. Financijska nestabilnost dolazi u situaciji kad se emitira dug znaju\u0107i da du\u017enik ne mo\u017ee vratiti ni glavnicu ni kamate, ali se o\u010dekuje rast cijena i da \u0107e se dug isplatiti kroz rast cijena. (Primjerice, banka ispla\u0107uje hipotekarni kredit ne o\u010dekuju\u0107i ni povrat glavnice ni povrat kamata, ali o\u010dekuju\u0107i rast vrijednosti hipoteke.) Bolje razumijevanje financijske nestabilnosti vodi boljem razumijevanju novca.<\/li>\n<\/ol>\n

    Prethodni je \u010dlanak objavljen u Prilici, mjese\u010dnom prilogu Glasa Koncila, u broju 11\/2018.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    “Svi smo se slo\u017eili da je tvoja teorija luda. Pitanje je samo je li dovoljno luda da bi bila ispravna.” Niels Bohr (1885 – 1962), danski fizi\u010dar, Nobelovac, u razgovoru s mladim istra\u017eiva\u010dem “Kad bi Edison morao prona\u0107i iglu u plastu sijena, on bi marljivo\u0161\u0107u p\u010dele istra\u017eivao slamku po slamku sve dok ju ne bi … Nastavi \u010ditati Moderna monetarna teorija<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":171,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[5,6,20,1307],"tags":[1324,1284,18,77,1325,92],"yoast_head":"\nModerna monetarna teorija - Domagoj Sajter<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1047\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Moderna monetarna teorija - Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"“Svi smo se slo\u017eili da je tvoja teorija luda. Pitanje je samo je li dovoljno luda da bi bila ispravna.” Niels Bohr (1885 – 1962), danski fizi\u010dar, Nobelovac, u razgovoru s mladim istra\u017eiva\u010dem “Kad bi Edison morao prona\u0107i iglu u plastu sijena, on bi marljivo\u0161\u0107u p\u010dele istra\u017eivao slamku po slamku sve dok ju ne bi … Nastavi \u010ditati Moderna monetarna teorija\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1047\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2018-11-30T10:25:57+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2018-11-30T11:11:12+00:00\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"12 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\",\"url\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"description\":\"osobne stranice\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1047#webpage\",\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1047\",\"name\":\"Moderna monetarna teorija - Domagoj Sajter\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\"},\"datePublished\":\"2018-11-30T10:25:57+00:00\",\"dateModified\":\"2018-11-30T11:11:12+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1047#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1047\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1047#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Moderna monetarna teorija\"}]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"contentUrl\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"caption\":\"Domagoj Sajter\"},\"sameAs\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\"],\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Moderna monetarna teorija - Domagoj Sajter","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1047","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Moderna monetarna teorija - Domagoj Sajter","og_description":"“Svi smo se slo\u017eili da je tvoja teorija luda. Pitanje je samo je li dovoljno luda da bi bila ispravna.” Niels Bohr (1885 – 1962), danski fizi\u010dar, Nobelovac, u razgovoru s mladim istra\u017eiva\u010dem “Kad bi Edison morao prona\u0107i iglu u plastu sijena, on bi marljivo\u0161\u0107u p\u010dele istra\u017eivao slamku po slamku sve dok ju ne bi … Nastavi \u010ditati Moderna monetarna teorija","og_url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1047","og_site_name":"Domagoj Sajter","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1","article_published_time":"2018-11-30T10:25:57+00:00","article_modified_time":"2018-11-30T11:11:12+00:00","twitter_card":"summary","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Domagoj Sajter","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"12 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website","url":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/","name":"Domagoj Sajter","description":"osobne stranice","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"WebPage","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1047#webpage","url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1047","name":"Moderna monetarna teorija - Domagoj Sajter","isPartOf":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website"},"datePublished":"2018-11-30T10:25:57+00:00","dateModified":"2018-11-30T11:11:12+00:00","author":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800"},"breadcrumb":{"@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1047#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1047"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1047#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Moderna monetarna teorija"}]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800","name":"Domagoj Sajter","image":{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo","inLanguage":"hr","url":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","contentUrl":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","caption":"Domagoj Sajter"},"sameAs":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr"],"url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171"}]}},"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1047"}],"collection":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/171"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1047"}],"version-history":[{"count":3,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1047\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1055,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1047\/revisions\/1055"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1047"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1047"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1047"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}