{"id":1068,"date":"2019-01-22T08:37:39","date_gmt":"2019-01-22T07:37:39","guid":{"rendered":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1068"},"modified":"2019-04-08T07:40:20","modified_gmt":"2019-04-08T06:40:20","slug":"narodna-ekonomska-vjerovanja","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1068","title":{"rendered":"Narodna ekonomska vjerovanja"},"content":{"rendered":"

\u201eOsoba s uvjerenjem jednako je sna\u017ena kao 99 onih koji imaju samo interes.\u201c<\/em>
\nJohn Stuart Mill, britanski ekonomist (1806-1873)<\/p>\n

\u201eVeliki neprijatelj istine vrlo \u010desto nije la\u017e – namjerna, izmi\u0161ljena i nepo\u0161tena, nego mit – uporan, uvjerljiv i nerealisti\u010dan. Vjerovanje u mitove dopu\u0161ta lagodnost mi\u0161ljenja bez nelagode razmi\u0161ljanja.\u201c<\/em>
\nJohn F. Kennedy, ameri\u010dki predsjednik (1917-1963)<\/p>\n

\u201eTo takozvano uvjerenje, pogled na svijet, \u0161ta je to drugo nego odijelo kojim se pred svijetom pokazujemo.\u201c<\/em>
\nSlavko Kolar, \u0160ljiva (1891-1963)<\/p>\n

<\/p>\n

Oko 70% gra\u0111ana EU ne vjeruje politi\u010dkim strankama, a u Hrvatskoj oko 90%<\/strong> (izvor: Eurobarometar). Iako uvjerljivo najve\u0107i dio bira\u010da o\u010dito ne vjeruje politi\u010darima, svejedno poprili\u010dno zna\u010dajan dio, preko 50%, izlazi na izbore. Znaju\u0107i da im golema ve\u0107ina ne vjeruje, politi\u010dari (i u Hrvatskoj i drugdje) nastoje pridobiti \u0161iroke mase (tj. masu glasova) igraju\u0107i na sigurno: na predrasude, neznanje, strahove i iracionalnost<\/strong> glasa\u010da. Pritom koriste iskonske psiholo\u0161ke mehanizme i procese razvijene i usa\u0111ene u kulturu i dru\u0161tvo jo\u0161 od pradavnih vremena. Ti procesi utje\u010du na formaciju vjerovanja o na\u010dinu funkcioniranja ekonomije, a na temelju njih politi\u010dki subjekti dobivaju i gube izbore. Ishodi novijih glasovanja (Trump, Brexit,\u2026) rezultat su igranja na sigurno, a doveli su do globalnih politi\u010dkih podrhtavanja.<\/p>\n

Antropolog Pascal Boyer<\/strong> (Francuska, SAD) i politolog Michael Bang Petersen<\/strong> (Danska) objavili su nedavno rad pod naslovom \u201eNarodna ekonomska vjerovanja: evolucijsko kognitivni model\u201c (doi: 10.1017\/S0140525X17001960<\/a>) u kojemu analiziraju uvjerenja \u201eobi\u010dnih\u201c ljudi, ekonomski neobrazovanih, o ekonomiji i ekonomskim pitanjima. \u0160to laici vjeruju o uzrocima bogatstva naroda, o prednostima i manama me\u0111unarodne trgovine, o uzrocima nejednakosti i nezaposlenosti, o ekonomskim u\u010dincima imigracija i svezi rada i nadnica? Ova \u201enarodna vjerovanja\u201c presudna su u oblikovanju politi\u010dkih stavova i imaju sna\u017ean odjek u svakodnevnoj, ali i u strate\u0161koj politici. No, \u010desto nemaju nikakvog ekonomskog upori\u0161ta i u suprotnosti su s ekonomskim na\u010delima i teorijama. Uobi\u010dajeno se pripisuju neukosti, nerazumnosti i neobjektivnosti laika. Boyer i Petersen smatraju da su oni posljedica nesvjesnog, automatskog sustava zaklju\u010divanja koji je oblikovan povijesno-evolucijskim razvojem \u010dovjeka.<\/p>\n

Ako konkretno pona\u0161anje ekonomskih laika najve\u0107im dijelom konstantno i sustavno nije u skladu s ekonomskim teorijama, mo\u017eda su teorije pogre\u0161ne? Navedeni stav zastupa struja tzv. bihevioralne ekonomije<\/strong> (o kojoj je pisano na stranicama Prilike, npr. u broju 2\/2014<\/a>) koja znatno pro\u0161iruje vidike neoklasi\u010dnih ekonomista znanjima iz podru\u010dja psihologije i sociologije. No, i kad bihevioralna ekonomija iscrpi svoj arsenal preostaje jo\u0161 more toga za objasniti o narodnim ekonomskim vjerovanjima. Tako\u0111er, valja razumjeti da su vjerovanja jedno, a djelovanja sasvim drugo: ljudi svakodnevno i konstantno \u010dine djela koja su u suprotnosti s njihovim vjerovanjima. Primjerice, ve\u0107ina vjeruje da je mudro i zdravo jesti puno povr\u0107a i vo\u0107a iz doma\u0107eg uzgoja, ali svejedno to ne \u010dini. Tko nave\u010der pred televizorom gricka celer i pijucka sok od mrkve? Vrlo, vrlo rijetki. U ekonomskom kontekstu: ve\u0107ina smatra da bi dr\u017eava na makroekonomskoj razini trebala imati uravnote\u017een prora\u010dun i nizak dug, ali se na mikroekonomskoj, individualnoj razini to vrlo \u010desto ne prelijeva u pona\u0161anje premnogih pojedinaca koji su stalno \u201eu crvenom\u201c, odnosno \u017eive iznad svojih mogu\u0107nosti.<\/p>\n

Iako, dakle, narodna ekonomska vjerovanja \u010desto nemaju utjecaja na stvarno pona\u0161anje u realnoj ekonomiji, ona imaju klju\u010dnu ulogu u politi\u010dkim procesima. Na svakim izborima gra\u0111anin zaokru\u017euje opciju koja \u2013 smatra bira\u010d \u2013 dobro artikulira njegova uvjerenja. Ako on kao laik vjeruje da bi bilo dobro podi\u0107i zid sa susjednom dr\u017eavom zato da migranti iz te dr\u017eave ne bi pokrali lokalne poslove, ili da je doma\u0107a industrija uni\u0161tena zbog Europske unije te bi stoga trebalo iza\u0107i iz okova takve Unije, te ako takvih laika ima dovoljno, prije ili kasnije formirat \u0107e se politi\u010dka struja koja \u0107e programski oblikovati njihova vjerovanja.<\/p>\n

Uobi\u010dajena obja\u0161njenja narodnih ekonomskih vjerovanja su neznanje (nepoznavanje osnovnih ekonomskih koncepata), samo\u017eivost (prioritizacija vlastitih interesa i polo\u017eaja u odnosu na sve ostale) i predrasude. No, to su pribli\u017ena, a ne kona\u010dna obja\u0161njenja. Boyer i Petersen dr\u017ee da su ova vjerovanja posljedica \u010dovjekove grupne evolucije i psihologije uslijed kojih su se razvili intuitivni sustavi zaklju\u010divanja, te ih detaljno obrazla\u017eu.<\/p>\n

Va\u017eno je primijetiti da se narodna ekonomska vjerovanja nisu i ne trebaju smatrati nerazumnima ili pripadna neukim laicima. Ekonomija je golem dru\u0161tveni sustav kojega je nemogu\u0107e promatrati u cjelini, i stoga se svaki sudionik velikim dijelom oslanja na uro\u0111ene i usvojene sustave zaklju\u010divanja \u2013 sustave koji su se razvili tijekom vi\u0161etisu\u0107ljetnog razvoja kulture i civilizacije. To su sustavi normalnog (ne nerazumnog ili iskrivljenog) ljudskog uma koji reagiraju i odgovaraju na odre\u0111ene izazove i podra\u017eaje iz okoline, i mo\u017ee ih se dobrim dijelom predvidjeti. Narodna ekonomska vjerovanja klju\u010dna su za razumijevanje politi\u010dke dinamike jer su ona polazi\u0161ne pretpostavke za formaciju politi\u010dkih stavova. Politi\u010dki kandidati gube i pobje\u0111uju na izborima naj\u010de\u0161\u0107e ovisno o ekonomskom ambijentu: kandidat za \u010dijeg je mandata makroekonomsko stanje unaprije\u0111eno u pravilu \u0107e dobiti sljede\u0107e izbore (i obratno). Pripisivanje odgovornosti za makroekonomsko stanje i promjene oslanja se na narodna ekonomska vjerovanja koja oblikuju asortiman pred kojima se gra\u0111ani na\u0111u na dan izbora.<\/p>\n

 <\/p>\n

Jedna kritika<\/strong>
\nBoyeru i Petersenu moglo bi se predbaciti da \u010dovjeku pristupaju kao stroju. Neki evolucionisti smatraju da je \u010dovjek mehanizam bez slobodne volje, da je suma atoma koji reagiraju na vanjske i unutarnje fizi\u010dke i kemijske podra\u017eaje, te da je svako njegovo pona\u0161anje uvjetovano. \u010cini se da su i navedeni autori na istom tragu: ljudska vjerovanja smatraju evolucijski modeliranima, uro\u0111enima i uvjetovanima, te se u njihovu modelu te\u0161ko pronalazi prostor za duh \u010dovjeka. No, stav da se apsolutno sve u \u010dovjeku mo\u017ee objasniti evolucijom iz prapovijesnih \u017eivotinjskih instinkta ve\u0107 je dekonstruiran. U svakom slu\u010daju, to ne umanjuje inovativnost i intrigantnost promatranog rada.<\/p>\n

 <\/p>\n


\n<\/strong><\/p>\n

Neka narodna ekonomska vjerovanja i njihovi mogu\u0107i izvori<\/strong><\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
VJEROVANJE<\/strong><\/td>\nMOGU\u0106I IZVORI VJEROVANJA<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
1. Me\u0111unarodna trgovina je igra u kojoj netko mora izgubiti da bi netko mogao zaraditi. Zbog nje nastaje doma\u0107a nezaposlenost, jer strani radnici proizvode stvari za doma\u0107u potro\u0161nju. Ako stranci zara\u0111uju, to zna\u010di da mi gubimo. Ono \u0161to tro\u0161imo trebali bismo sami proizvoditi, a ne uvoziti.<\/td>\n1. Ovdje djeluje mehanizam koaliranja<\/strong> \u2013 grupiranja na razinu naroda. Narod je svojevrsna koalicija uma. Pretpostavlja se da gra\u0111ani jednog naroda imaju zajedni\u010dke, iste interese. Va\u017ean je element narodna vojska: ljudi koji su spremni izlo\u017eiti najvrjednije \u0161to imaju \u2013 svoje \u017eivote \u2013 za interese naroda. Ovo aktivira tzv. koalicijski sustav koji vodi ka zaklju\u010divanju tipa \u201euspjeh druge grupe je neuspjeh na\u0161e grupe<\/em>\u201c. On funkcionira na razini dr\u017eava (naroda), a bitno slabije unutar dr\u017eava, jer \u0107e malo tko vjerovati da se ekonomski razvoj jednog kraja, npr. Slavonije, ne mo\u017ee dogoditi bez ekonomske \u0161tete za npr. Dalmaciju. K tome, me\u0111unarodna trgovina izme\u0111u dugotrajnih nacionalnih politi\u010dkih partnera ne smatra se problemati\u010dnom, za razliku od iste te trgovine izme\u0111u politi\u010dkih rivala.<\/td>\n<\/tr>\n
2. Imigranti kradu doma\u0107e poslove. Odatle: postoji fiksna ponuda doma\u0107ih poslova.<\/td>\n2. i 3. Unato\u010d nesuglasju (kako imigranti mogu i krasti poslove i parazitirati na socijali? Iako su dijametralno suprotni, oba vjerovanja \u010desto koegzistiraju), oba vjerovanja imaju istu pretpostavku, a ta je da imigranti tro\u0161e vrijedne resurse na koja nemaju pravo. Proizlaze iz interakcije dva sustava zaklju\u010divanja: koalicijske psihologije i mehanizma otkrivanja varalica<\/strong> \u2013 \u201eslobodnih jaha\u010da\u201c (slobodni jaha\u010di su npr. osobe koje koriste javni prijevoz ali ga ne pla\u0107aju, zbog \u010dega je cijena vi\u0161e za sve one koji pla\u0107aju). Budu\u0107i da su imigranti novoprido\u0161lice u zajednici promatra ih se s nepovjerenjem i sumnjom jer mogu koristiti prednosti \u010dlanstva zajednice, a da nisu podnijeli nikakav tro\u0161ak za izgradnju zajednice. U pro\u0161la vremena (a i danas u odre\u0111enim grupama) nepovjerenje prema novoprido\u0161licama koje \u017eele pristupiti bilo kojoj vrsti zajednice \u010desto se \u201erje\u0161avalo\u201c kroz bolne rituale inicijacije<\/strong>. Na taj je na\u010din novak \u201epla\u0107ao\u201c tro\u0161ak \u010dlanstva.<\/td>\n<\/tr>\n
3. Imigranti dolaze kako bi zlouporabili i iskori\u0161tavali sustav socijalnih davanja. Oni su optere\u0107enje poreznom sustavu.<\/td>\n<\/tr>\n
4. Lijen\u010dine i \u201egrebatori\u201c iskori\u0161tavaju sustav pomo\u0107i nezaposlenima, i radije bi \u017eivjeli od pomo\u0107i dr\u017eave nego radili.<\/td>\n4. Podr\u0161ka ili otpor programima potpore nezaposlenima sna\u017eno su povezani s vjerovanjem u op\u0107i profil korisnika<\/strong> takvih programa. Oni koji vjeruju da su korisnici tih potpora neproduktivne lijen\u010dine bit \u0107e naravno protiv davanja i pomo\u0107i, dok oni koji vjeruju da su korisnici ljudi lo\u0161e sre\u0107e koji su ostali bez posla mimo svoje volje, bit \u0107e podupiratelji. Klju\u010d je u pretpostavljenom karakteru primatelja pomo\u0107i, a mehanizam zaklju\u010divanja ide u pravcu otkrivanja \u201eslobodnih jaha\u010da\u201c \u2013 tro\u0161itelja zajedni\u010dkih resursa koji nisu dovoljno doprinijeli stvaranju tih resursa. Pitanje koje se implicitno postavlja glasi: jesu li korisnici pomo\u0107i dovoljno vrijedni koalicijski partneri da bi ih se uklju\u010dilo u sustav razmjene? U dru\u0161tvima socijalne demokracije op\u0107enito se vjeruje da su primatelji produktivni pojedinci, dok je suprotno u dr\u017eavama minimalnih socijalnih davanja. Ideolo\u0161ke razlike ovdje su izrazite.<\/td>\n<\/tr>\n
5. Tr\u017ei\u0161ta imaju negativan dru\u0161tveni u\u010dinak za ve\u0107inu sudionika.<\/td>\n5. i 6. Za dugotrajnu kooperativnu razmjenu klju\u010dne su informacije o reputaciji<\/strong> ekonomskog partnera. Neosobne transakcije, vrlo \u010desto anonimne, signaliziraju prijetnju. Zatim, tr\u017ei\u0161te je sustav stvaranja i odr\u017eavanja kooperativnih dru\u0161tvenih sveza, te je kao takvo oblik<\/strong> dru\u0161tvenog osiguranja<\/strong>. Ono je i sustav stvaranja partnerstva u svrhu izbjegavanja razmjene s bitno ve\u0107im i ja\u010dim sudionicima, koji kao takvi mogu eksploatirati manje igra\u010de. S druge strane, moderna tr\u017ei\u0161ta su takva da je sudjelovanje na njima \u010desto neosobno (impersonalno). Najva\u017eniji element je cijena, a osobnost kupca\/prodavatelja je sekundarna, ili \u010dak potpuno neva\u017ena. Veliki igra\u010di diktiraju pravila igre (lobiraju\u0107i zakone i drugu regulativu sebi u korist). Bihevioralna ekonomija pokazuje da se povjerenje i kooperacija zaustavljaju kad se dru\u0161tvene situacije anonimiziraju, a zadovoljstvo interakcijama zna\u010dajno opada kad se interakcije u\u010dine neosobnima (zbog izostanka emocionalne koordinacije). Moderna tr\u017ei\u0161ta su masovna, golema, a ljudski psiholo\u0161ki sustavi razvijeni su za u\u017eu, prisnu razmjenu. <\/td>\n<\/tr>\n
6. Dobit kao ekonomska motivacija je pogubna za op\u0107e dobro u tr\u017ei\u0161noj ekonomiji; stoga su i transakcije na tr\u017ei\u0161tu \u201enepravedne\u201c.<\/td>\n<\/tr>\n
7. Rad je (jedini) izvor vrijednosti. Koli\u010dina rada koji je potreban da se proizvede neko dobro je najva\u017eniji (ili jedini) faktor koji odre\u0111uje vrijednost toga dobra.<\/td>\n7. Jo\u0161 od starina najvrjedniji predmeti u bilo \u010dijem vlasni\u0161tvu bili su prethodno prirodni resursi koje je netko svojim radom u\u010dinio korisnima (hrana, alat, skloni\u0161te). U takvim je situacijama rad izvor i vrijednosti i vlasni\u0161tva. Psihologija vlasni\u0161tva<\/strong> izmijenjena je u modernoj ekonomiji u kojoj se vlasni\u0161tvo kapitala u proizvodnom procesu koji zahtijeva i kapital i rad prelijeva i u vlasni\u0161tvo nad proizvodom, makar vlasnik kapitala nije ulo\u017eio nikakav direktan fizi\u010dki, pa mo\u017eda \u010dak ni intelektualni rad kao (dodatni) ulog u proizvodnji.<\/td>\n<\/tr>\n
8. Kontroliranje cijena je dobro i proizvodi pozitivne u\u010dinke. Dr\u017eavna regulacija je u\u010dinkovita u za\u0161titi gra\u0111ana protiv nekontroliranih tr\u017ei\u0161nih kretanja.<\/td>\n8. Vjerovanje u pozitivan utjecaj regulative \u010desto se temelji na pretpostavci stabilnih ostalih uvjeta, premda ekonomisti ukazuju na to da svaka regulativa ima i neplanirane posljedice (\u010dak do te mjere da takve posljedice u potpunosti poni\u0161tavaju pozitivne u\u010dinke regulative). No, na razini dr\u017eave kao velikog dru\u0161tvenog sustava, svako novo pravilo utje\u010de na sustav i mijenja na\u010din njegova funkcioniranja. To je stoga \u0161to psihologija dru\u0161tvene razmjene izni\u010de iz manjih dru\u0161tvenih sustava (u\u017ea, bli\u017ea zajednica).<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n

Prethodni je \u010dlanak objavljen u Prilici <\/a>br. 133\/2019, koja je od po\u010detka 2019. godine prestala izlaziti kao mjese\u010dni prilog, ve\u0107 izlazi kao redoviti – tjedni prilog, ali u skra\u0107enom obujmu.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201eOsoba s uvjerenjem jednako je sna\u017ena kao 99 onih koji imaju samo interes.\u201c John Stuart Mill, britanski ekonomist (1806-1873) \u201eVeliki neprijatelj istine vrlo \u010desto nije la\u017e – namjerna, izmi\u0161ljena i nepo\u0161tena, nego mit – uporan, uvjerljiv i nerealisti\u010dan. Vjerovanje u mitove dopu\u0161ta lagodnost mi\u0161ljenja bez nelagode razmi\u0161ljanja.\u201c John F. Kennedy, ameri\u010dki predsjednik (1917-1963) \u201eTo takozvano … Nastavi \u010ditati Narodna ekonomska vjerovanja<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":171,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[5,1307],"tags":[1302,1326,1300,1301],"yoast_head":"\nNarodna ekonomska vjerovanja - Domagoj Sajter<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1068\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Narodna ekonomska vjerovanja - Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"\u201eOsoba s uvjerenjem jednako je sna\u017ena kao 99 onih koji imaju samo interes.\u201c John Stuart Mill, britanski ekonomist (1806-1873) \u201eVeliki neprijatelj istine vrlo \u010desto nije la\u017e – namjerna, izmi\u0161ljena i nepo\u0161tena, nego mit – uporan, uvjerljiv i nerealisti\u010dan. Vjerovanje u mitove dopu\u0161ta lagodnost mi\u0161ljenja bez nelagode razmi\u0161ljanja.\u201c John F. Kennedy, ameri\u010dki predsjednik (1917-1963) \u201eTo takozvano … Nastavi \u010ditati Narodna ekonomska vjerovanja\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1068\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2019-01-22T07:37:39+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2019-04-08T06:40:20+00:00\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"10 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\",\"url\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"description\":\"osobne stranice\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1068#webpage\",\"url\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1068\",\"name\":\"Narodna ekonomska vjerovanja - Domagoj Sajter\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\"},\"datePublished\":\"2019-01-22T07:37:39+00:00\",\"dateModified\":\"2019-04-08T06:40:20+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1068#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1068\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1068#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Narodna ekonomska vjerovanja\"}]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"contentUrl\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"caption\":\"Domagoj Sajter\"},\"sameAs\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\"],\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Narodna ekonomska vjerovanja - Domagoj Sajter","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1068","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Narodna ekonomska vjerovanja - Domagoj Sajter","og_description":"\u201eOsoba s uvjerenjem jednako je sna\u017ena kao 99 onih koji imaju samo interes.\u201c John Stuart Mill, britanski ekonomist (1806-1873) \u201eVeliki neprijatelj istine vrlo \u010desto nije la\u017e – namjerna, izmi\u0161ljena i nepo\u0161tena, nego mit – uporan, uvjerljiv i nerealisti\u010dan. Vjerovanje u mitove dopu\u0161ta lagodnost mi\u0161ljenja bez nelagode razmi\u0161ljanja.\u201c John F. Kennedy, ameri\u010dki predsjednik (1917-1963) \u201eTo takozvano … Nastavi \u010ditati Narodna ekonomska vjerovanja","og_url":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1068","og_site_name":"Domagoj Sajter","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1","article_published_time":"2019-01-22T07:37:39+00:00","article_modified_time":"2019-04-08T06:40:20+00:00","twitter_card":"summary","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Domagoj Sajter","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"10 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website","url":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/","name":"Domagoj Sajter","description":"osobne stranice","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1068#webpage","url":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1068","name":"Narodna ekonomska vjerovanja - Domagoj Sajter","isPartOf":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website"},"datePublished":"2019-01-22T07:37:39+00:00","dateModified":"2019-04-08T06:40:20+00:00","author":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1068#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1068"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1068#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Narodna ekonomska vjerovanja"}]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800","name":"Domagoj Sajter","image":{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo","inLanguage":"hr","url":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","contentUrl":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","caption":"Domagoj Sajter"},"sameAs":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr"],"url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171"}]}},"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1068"}],"collection":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/171"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1068"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1068\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1069,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1068\/revisions\/1069"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1068"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1068"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1068"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}