Izi\u0161ao je rad za kojega sam podatke prikupljao tijekom cijele 2018. godine, a koje sam obra\u0111ivao nekoliko mjeseci tijekom 2019. godine.<\/p>\n
Glavni urednik \u010dasopisa, ujedno dekan, predlo\u017eio je da rad bude objavljen paralelno i na engleskom i na hrvatskom jeziku, i to stoga \u0161to je engleski standardni jezik \u010dasopisa, a i na hrvatskom jer je ciljna publika doma\u0107a, te jer sam ja \u017eelio da ide na materinjem.<\/p>\n
Rad se mo\u017ee vidjeti ovdje (i na engleskom i na hrvatskom): Izdvojit \u0107u ovdje samo dva dijela rada na hrvatskom:<\/p>\n Sa\u017eetak:<\/strong><\/em><\/p>\n Ovaj rad nastoji ispitati koliko iznose imovine du\u017enika u ste\u010dajnim postupcima u Republici Hrvatskoj u suodnosu s imenovanjima voditelja istih postupaka. Ciljevi i svrha su pru\u017eiti dinami\u010dko-analiti\u010dki prikaz sustava imenovanja voditelja ste\u010dajnih postupaka u Republici Hrvatskoj, te ih analizirati u relaciji s nominalnim iznosima imovine du\u017enika. Baza podataka o imenovanjima koju objavljuje Ministarstvo pravosu\u0111a povezana je s godi\u0161njim financijskim izvje\u0161\u0107ima du\u017enika te je formirana inicijalna matrica s 32.840 imenovanja u kojoj du\u017enici imaju ukupnu nominalnu aktivu od 70,07 milijardi kuna. Kao takav rad se temelji na kreaciji nove baze podataka koja povezuje imenovanja voditelja postupaka s iznosima imovine du\u017enika u tim postupcima. Rezultati pokazuju da ste\u010dajni sustav Republike Hrvatske godi\u0161nje prosje\u010dno obra\u0111uje predmete u vrijednosti od oko 10 milijardi kuna \u0161to izvrsno opisuje njegovu va\u017enost za ekonomiju u cjelini, ali i za pravni sustav koji ju regulira. Tako\u0111er, rezultati po prvi put u Hrvatskoj omogu\u0107uju javni uvid u kvantitativne indikatore u ste\u010dajnim postupcima na nacionalnoj razini \u0161to otvara prostor ekstenzivnijim istra\u017eivanjima.<\/p>\n Iz rezultata + zaklju\u010dak:<\/strong><\/em><\/p>\n Kona\u010dno, uzev\u0161i u obzir sljede\u0107e elemente:<\/p>\n mo\u017ee se iznijeti procjena da ste\u010dajni sustav Republike Hrvatske godi\u0161nje obra\u0111uje ste\u010dajeve koji imaju vrijednosti od pribli\u017eno deset milijardi kuna. Uz empirijsku \u010dinjenicu da ve\u0107ina ste\u010dajeva zavr\u0161i likvidacijom, rasprodajom imovine i otkazima, mo\u017ee se tako\u0111er pretpostaviti da ve\u0107ina ove ekonomske vrijednosti biva nepovratno izgubljena.<\/p>\n Ovaj rad nastoji doprinijeti argumentiranoj diskusiji o na\u010dinu imenovanja voditelja ste\u010dajnih postupaka u Republici Hrvatskoj izno\u0161enjem kvantitativnih pokazatelja koji su u doma\u0107em okru\u017eenju oskudni, te su ovdje po prvi put povezani iznosi imovine du\u017enika s imenovanjima voditelja postupaka, kao i kvantitativni pokazatelji na nacionalnoj razini.<\/p>\n Temeljem istra\u017eivanja mo\u017ee se okvirno procijeniti da ste\u010dajni sustav Republike Hrvatske godi\u0161nje obra\u0111uje predmete u vrijednosti od oko deset milijardi kuna. Ovo izvrsno oslikava zna\u010daj ste\u010dajnog sustava za ekonomiju u cjelini, te ukazuje na potrebu pomnijeg nadzora i ve\u0107e razvidnosti svih elemenata toga sustava. Kod predmeta s velikom imovinom du\u017enika zaobilazi se nasumi\u010dni na\u010din odabira upravitelja, te je imovina du\u017enika u prosjeku oko pet puta ve\u0107a kod ru\u010dnog na\u010dina postavljanja nego kod ostalih metoda odabira voditelja postupka. Prakti\u010dno to zna\u010di da je nasumi\u010dni na\u010din odabira upravitelja (koji bi trebao biti pravilo, uz poneke iznimke) formalni propis koji se zaobilazi kad god je imovina du\u017enika ve\u0107a od prosjeka.<\/p>\n Ve\u0107ina imovine svih du\u017enika nalazi u malenom broju predmeta: 47% sve imovine nalazi se u 0,7% predmeta, a njih \u010dine du\u017enici koji imaju vi\u0161e od sto milijuna kuna imovine. S druge strane, najve\u0107i broj slu\u010dajeva (njih 73%) \u010dine du\u017enici koji imaju manje od milijun kuna imovine, no oni zajedno \u010dine manje od 4% sve imovine u ste\u010dajnom sustavu. Oko sto slu\u010dajeva \u010dini vi\u0161e od pola sve ste\u010dajne mase u Hrvatskoj.<\/p>\n Promatraju\u0107i prethodno utvr\u0111enu nejednaku optere\u0107enost upravitelja mo\u017ee se tako\u0111er uvidjeti da je vode\u0107ih deset upravitelja paralelno imenovano na vi\u0161e od 20 predmeta (svaki, a pojedini i na preko 30) kod kojih je je prosje\u010dna imovina ve\u0107a od deset milijuna kuna (kod prvih pet i preko 20 mil. kn). Dakle, njih deset vodi ukupno vi\u0161e od 240 predmeta \u010dija ukupna nominalna imovina iznosi skoro 6 milijardi kuna. Drugim rije\u010dima, du\u017enici kod ovih deset upravitelja u 243 predmeta imaju podjednaku sumu imovine koliku imaju i svi du\u017enici kod 166 upravitelja u 2.978 predmeta s dna ljestvice. Za osobu koja paralelno vodi preko 20 tvrtki, a da pritom svaka od njih ima (u prosjeku) preko deset milijuna kuna imovine, mo\u017ee se pragmati\u010dno pretpostaviti jedno od sljede\u0107eg: ili (a) ima izvanredne menad\u017eerske kompetencije; ili (b) ne uspijeva kvalitetno voditi sve te poslove pa \u0107e radna mjesta i ve\u0107ina vrijednosti imovine nestati u ste\u010daju; ili (c) ona samo nominalno vodi postupak, a zapravo je posrijedi kakav drugi operativni aran\u017eman. Bilo kako bilo, ovakav sustav nije uspostavljen tako da optimizira opstanak du\u017enika i o\u010duvanje ekonomskih vrijednosti: imovine du\u017enika i radnih mjesta.<\/p>\n Manjkavost svih analiza ove vrste o\u010dituje se u tome \u0161to su iznosi imovine (ukupne aktive) nominalni, dok su realni \u2013 stvarno zate\u010deni \u2013 pri otvaranju postupka naj\u010de\u0161\u0107e ni\u017ei. Mogu\u0107e je i da du\u017enik iskazuje vi\u0161emilijunsku imovinu u godini prije pokretanja postupka, a da kod samog pokretanja vi\u0161e nema ni\u0161ta. Zbog nepostojanja sustavno prikupljenih kvantitativnih podataka zasad je nemogu\u0107e precizno ili barem okvirno procijeniti koliki postotak bi bilo korektno primijeniti za umanjenje vrijednosti imovine, te stoga i sve iznose u ovom radu valja promatrati okvirno.<\/p>\n U budu\u0107im istra\u017eivanjima bilo bi korisno pro\u0161iriti vremenski horizont analize te promatrati komparativnu situaciju u odnosu na jurisdikcije sli\u010dnih ekonomskih i pravno-kulturnih tradicija. Tako\u0111er, bilo bi korisno sustavno prikupiti podatke o jazu izme\u0111u deklariranih i realnih iznosa imovine du\u017enika u svrhu bolje procjene ekonomskih aspekata ste\u010dajnog sustava.<\/p>\n ***<\/p>\n Uz to objavljujem SHA512 hash jedne refleksije u svezi rada (datum objave: 28. 6. 2019.):
\nhttp:\/\/bib.irb.hr\/prikazi-rad?rad=1008505<\/a><\/p>\n\n
\nC103C2E51D83271F1D260E5BC39695325C19F280CBF6C4743ACDCC335100984E9913AA2A4763E5E5259DB9D6E98B4720E635AA20862DFB78496E5ED0F4F324FD<\/p>\n