<\/p>\n
Zanimljive se stvari doga\u0111aju na ekonomsko-politi\u010dkoj sceni Europe, ali i svijeta. Nakon vi\u0161e desetlje\u0107a prakti\u010dnog ekonomskog jednoumlja gdje je glavna struja propagirala jedan ekonomski model: model globalnog liberalnog kapitalizma, a politi\u010dari s obje strane, koji god i kakvi god bili, su se rotirali na vlasti ali bez ikakvog dubljeg i smislenijeg preispitivanja toga ekonomskog modela, narodima \u2013 \u201eljudima odozdo\u201c \u2013 je dozlogrdilo. Demokratski je proces odumirao jer su se tehnokratske vladaju\u0107e strukture izmjenjivale, a da se ni\u0161ta ne mijenja. Sustav nije nudio alternativu pa je alternativa morala do\u0107i izvan sustava. <\/p>\n
U Europi i drugdje ja\u010daju anti-sustavne stranke i struje. Dr. <\/strong>Jonathan Hopkin<\/strong>, profesor s eminentne Londonske \u0161kole ekonomije (LSE<\/strong>), isti\u010de kako i u bogatim i u manje bogatim zemljama pucaju stare politi\u010dke strukture prije svega zbog ekonomskih razloga, odnosno zbog dugotrajne krize tr\u017ei\u0161nog liberalizma. Ovaj model ne samo da dovodi do srednjoro\u010dnog rasta nejednakosti, nego dugoro\u010dno uni\u0161tava eko-sustav planeta i pritom gubitnicima ne pru\u017ea nikakvu nadu da bi se i\u0161ta moglo promijeniti nabolje. A tko su gubitnici? Doju\u010dera\u0161nji radnici koji \u0161utljivo moraju promatrati kako njihova radna mjesta odlaze u sustave gdje nema vladavine prava (\u0161to korumpiranije \u2013 to bolje, \u0161to ni\u017ei ekolo\u0161ki zahtjevi \u2013 to jeftinije), i istu onu robu koju su oni do ju\u010der sami proizvodili moraju kupovati iz uvoza jer je tako profitabilnije onima na vrhu piramide mo\u0107i. U SAD-u skoro polovica stanovni\u0161tva ne mo\u017ee pla\u0107ati ni elementarne potrebe kao \u0161to su stanovanje i hrana! To je nova kategorija siroma\u0161tva za koju je skovan naziv ALICE<\/i><\/strong> (Asset<\/i> Limited<\/i>, <\/i>Income<\/i> Constrained<\/i>, <\/i>Employed<\/i>); obuhva\u0107a gra\u0111ane koji su prezadu\u017eeni, odnosno bez imovine koju bi eventualno mogli zalo\u017eiti za bilo kakav kredit, te nisu nezaposleni ali zara\u0111uju mizernu pla\u0107u koja niti raste niti ima perspektivu rasta. A ALICE<\/i> je skoro svaki drugi Amerikanac! No, na makroekonomskoj razini to se ne vidi jer ukupna nezaposlenost u SAD-u konstantno pada dok BDP raste, i povr\u0161ni \u0107e analiti\u010dari uporno tvrditi kako se Amerika lijepo oporavlja nakon krize. Me\u0111utim, ispod poklopca jasno je kako ve\u0107ina tih poslova ne daje dovoljnu pla\u0107u za podmirenje osnovnih \u017eivotnih potreba, a rast BDP ve\u0107inom ide u d\u017eepove manjine na vrhu. Ne za\u010dudo, u takvim okolnostima nastaju neke nove, tre\u0107e opcije: anti-sustavne, \u010desto vrlo radikalne. One su reakcija na uko\u010denost elite; elite koja je kreirala i name\u0107e globalni ekonomski sustav utemeljen na liberalnoj ideologiji u kojemu kapital slobodno lepr\u0161a preko granica, a da pritom njihove korporacije \u2013 najbogatija globalna poduze\u0107a \u2013 ne pla\u0107aju skoro nikakve poreze. <\/p>\n Krajem svibnja ove godine Tax<\/i> Justice<\/i> Network<\/i><\/strong> \u2013 me\u0111unarodna grupa nezavisnih stru\u010dnjaka i analiti\u010dara koji djeluju s ciljem promicanja pravednog pla\u0107anja poreza \u2013 po prvi je put objavila Indeks korporativnih poreznih oaza<\/b>. To je indeks koji rangira najva\u017enije svjetske porezne oaze, uto\u010di\u0161ta za multinacionalne korporacije, prema tome koliko agresivno i koliko \u0161iroko svaka od ovih jurisdikcija poma\u017ee korporacijama u izbjegavanju pla\u0107anja poreza. Svakako je zabrinjavaju\u0107 rast ekstremizama nau\u0161trb umjerenosti, ali promatraju\u0107i navedeni Indeks treba li se tome \u010duditi? <\/p>\n <\/p>\n ***<\/i><\/p>\n <\/p>\n Ako se izbri\u0161u ekonomske granice, ali pravne ostanu, \u0161to je logi\u010dno o\u010dekivati? Novac \u0107e se preseliti ondje gdje su najmanji zahtjevi (tzv. \u201cutrka prema dnu\u201d) \u2013 socijalni, radni\u010dki, ekolo\u0161ki, ali prije svega porezni. Jedna od najutjecajnijih i najsna\u017enijih nuspojava globalnog liberalnog kapitalizma je izbjegavanje pla\u0107anja poreza. Nitko ne voli pla\u0107ati poreze, nije to novost, ali kod svake pri\u010de o porezima u svijest najprije treba prizvati na\u010delne stvari dvije: 1. porezi su cijena ure\u0111enog, dobrog dru\u0161tva, i 2. \u0161to vi\u0161e gra\u0111ana i poduze\u0107a pla\u0107a poreze to manje pla\u0107a pojedina\u010dni plati\u0161a. No, najve\u0107e i najbogatije svjetske korporacije, ali i fizi\u010dke osobe, sele svoj novac vrlo jednostavno u jurisdikcije koje imaju najni\u017ee porezne zahtjeve. Na taj na\u010din potkopavaju prora\u010dunske prihode zemalja diljem svijeta, i samim time podrivaju i njihove \u2013 na\u0161e \u2013 socijalne sustave. Mati\u010dne dr\u017eave, odnosno zemlje iz kojih ovi muzu prihode, ne dobivaju skoro ni\u0161ta nazad, zauzvrat. Prirodni i ljudski resursi se iscrpljuju, a porezi se ne pla\u0107aju. Istodobno, ova igra mogu\u0107a je, naravno, samo za velike igra\u010de; mali porezni obveznici mogu o\u010dekivati zvono na vratima \u010dim ne plate sto kuna poreza. <\/p>\n Demokracija se zasniva na ideji da postoji izbor, te da razli\u010dite opcije imaju razli\u010dite politike. I dok to jest tako u nekim domenama politike, u ekonomskoj politici ve\u0107 desetlje\u0107ima nije. Sve vode\u0107e, glavne stranke zala\u017eu se za jedan te isti ekonomski model: model liberalnog tr\u017ei\u0161nog kapitalizma. On mo\u017ee biti upakiran u pone\u0161to druk\u010diju ambala\u017eu od stranke do stranke, ali u biti je isti posvuda. To nije bio problem sve dok je ovaj model osiguravao prosperitet ve\u0107ini gra\u0111ana, no postao je problem kad je liberalni kapitalizam po\u010deo stvarati koncentraciju mo\u0107i i kapitala, odnosno rastu\u0107e nejednakosti u dru\u0161tvu. Velik broj ljudi osje\u0107a se zapostavljenima, gubitnicima, \u017eeli promjenu. \u017dele imati \u201ekontrolu\u201c. \u201eKonkurentnost\u201c je klju\u010dna rije\u010d, a ona se prakticira uglavnom kao smanjenje ili \u010dak ukidanje prava. Budu\u0107i da klasi\u010dne, etablirane stranke prakti\u010dno sve nude istu ekonomsku politiku, a k tome ishodi te politike mnogima stvaraju samo probleme, logi\u010dno je da bira\u010di tra\u017ee izlaz u anti-sustavnim strankama, a one su po definiciji radikalne. <\/p>\n Radikalne stranke ekstremne su ne samo u ekonomskom smislu, nego \u2013 naravno \u2013 i u politi\u010dkom, i stoga ne treba iznenaditi rast i sna\u017eno-lijevih (Podemos, Syriza, Bloco de Esquerda,\u2026) i sna\u017eno-desnih (Fratelli d’Italia, Fidesz, AfD,\u2026). No \u2013 kako to prof. Hopkin lijepo uo\u010dava \u2013 nisu ove stranke stvorile ni rasizam ni podozrivost prema strancima, niti ikakve druge ekstremne stavove. Sve je to i prije bilo u bira\u010dima, samo se skrivalo ispod pla\u0161ta ekonomske sigurnosti. Zaposlena osoba s lijepim primanjima i materijalnom sigurno\u0161\u0107u ne tro\u0161i sate u danu na razmi\u0161ljarije o urotama tajnih slu\u017ebi koje insceniraju slijetanje na mjesec i truju narod ispuhom aviona. Latentne negativne emocije prema strancima nemaju za\u0161to eskalirati. Dobro je. Kad je dobro nema potrebe strance optu\u017eivati niza\u0161to. Tek kad ve\u0107em dijelu gra\u0111ana postane te\u0161ko zadovoljiti temeljne ekonomske potrebe, kad nastanu problemi, tek tada izbijaju zakopani, prikriveni strahovi. A za\u0161to je sve ve\u0107i broj gra\u0111ana nezadovoljan kad svijet nikad nije bio bogatiji nego \u0161to jest, i kad \u017eivimo u najboljem vremenu ikada? Me\u0111u ostalim zato \u0161to 26 najbogatijih ljudi svijeta ima isto koliko i 3,8 milijardi s dna ljestvice. Ovih 26 u vlasni\u0161tvu imaju korporacije koje ne pla\u0107aju poreze, a budu\u0107i da najbogatije i najve\u0107e korporacije ne pla\u0107aju poreze zdravstveni, socijalni, obrazovni i infrastrukturni sustavi diljem svijeta posustaju. <\/p>\n Me\u0111unarodna grupa nezavisnih stru\u010dnjaka i analiti\u010dara Tax<\/i> Justice<\/i> Network<\/i> formirala je dvadeset indikatora poreznih oaza i grupirala ih u pet kategorija. To su: 1. najni\u017ea dostupna porezna stopa (obi\u010dno postoji naslovna porezna stopa, ali ona se mo\u017ee izbje\u0107i; prva kategorija promatra najni\u017eu efektivnu stopu); 2. rupe u propisima (postojanje iznimki, izuze\u0107a, i sl.); 3. razvidnost (\u0161to se uop\u0107e mo\u017ee saznati o poslovanju tvrtke prijavljene u jurisdikciji?); 4. sustav protiv izbjegavanja pla\u0107anja poreza (postoji li, njegova kvaliteta, i sl.); i 5. analiza ugovora o sprje\u010davanju dvostrukog oporezivanja (ugovori sklopljeni u korist multinacionalnih tvrtki koje prebacuju prihode iz podru\u010dja gdje su ga zaradile u podru\u010dje gdje se ne oporezuju). Navedenih pet kategorija produciraju numeri\u010dke vrijednosti koje se koriste za izra\u010dun indeksa. A indeks korporativnih poreznih oaza za 2019. godinu pokazuje da su tri prvorangirane porezne oaze britanski teritoriji:<\/strong> Britanski Djevi\u010danski Otoci, Bermuda i Kajmanski otoci. Nije li bijeg Britanije iz EU, koja birokratizirana kakva jest ipak poku\u0161ava natjerati globalne kompanije u red (Direktiva 2016\/1164, na snazi od 1. 1. 2019), najlogi\u010dnija posljedica takvoga sustava? Nakon njih slijede Nizozemska (u kojoj je registrirana tvrtka koja je preuzela sad ve\u0107 biv\u0161i Agrokor), \u0160vicarska i Luksemburg \u2013 sve redom visoko razvijene, bogate zemlje. I poprili\u010dno licemjerne, jer njihovi porezni sustavi onemogu\u0107avaju niskorazvijenim dr\u017eavama realizaciju poreznih prihoda kojima bi one mogle unaprijediti funkcioniranje svojih prora\u010dunskih korisnika. <\/p>\n Globalni je porezni sustav uspostavljen tako da bogata\u0161i pla\u0107aju onoliko koliko \u017eele. Ovisno o subjektivnom unutarnjem moralnom pritisku, tj. savjesti, mogu odlu\u010diti pla\u0107ati standardne porezne stope, ali mogu odlu\u010diti i ne pla\u0107ati prakti\u010dno ni\u0161ta prebacivanjem novca u porezne oaze (i drugim legalnim ekshibicijama). Sve velike banke imaju odjele koji poma\u017eu bogata\u0161ima u izbjegavanju pla\u0107anja poreza (naravno, skriveni iza naziva \u201eupravljanje imovinom\u201c i sl.). Sustav zapravo oporezuje samo one koji imaju savjest. Budu\u0107i da ekonomija (ina\u010de) funkcionira na na\u010delu mrkve i batine te se oporezuje ono \u0161to se \u017eeli inhibirati (npr. duhan), a ne oporezuje ono \u0161to se \u017eeli poticati (npr. oprema za bebe), oporezivanjem savjesnih neizravno ih se progla\u0161ava inferiornima, a neodlu\u010dne se poti\u010de na opredjeljenje za nemoralno pona\u0161anje. Ti i takvi onda kroz medijski pritisak, lobiranja, PR manipulacije i sli\u010dno usmjeravaju javno mi\u0161ljenje u pravcu koji im odgovara. A \u0161to im odgovara? Pa\u0161e im anarhija, bezvla\u0161\u0107e, izostanak nadnacionalne, globalne koordinacije. Stoga financiraju anti-sistemske struje. Najizda\u0161niji financijeri Trumpa i Brexita nisu osiroma\u0161eni nezadovoljnici, nego bogata\u0161i koji skrivaju novac na off-shore ra\u010dunima u poreznim oazama. I time je krug zatvoren. <\/p>\n\n\n
\n Rang<\/b> <\/td>\n Jurisdikcija<\/b> <\/td>\n Vrijednost indeksa<\/b> <\/td>\n<\/tr>\n \n 1 <\/td>\n Britanski djevi\u010danski otoci <\/td>\n 2769 <\/td>\n<\/tr>\n \n 2 <\/td>\n Bermuda <\/td>\n 2653 <\/td>\n<\/tr>\n \n 3 <\/td>\n Kajmanski otoci <\/td>\n 2534 <\/td>\n<\/tr>\n \n 4 <\/td>\n Nizozemska <\/td>\n 2391 <\/td>\n<\/tr>\n \n 5 <\/td>\n \u0160vicarska <\/td>\n 1875 <\/td>\n<\/tr>\n \n 6 <\/td>\n Luksemburg <\/td>\n 1795 <\/td>\n<\/tr>\n \n 7 <\/td>\n Otok Jersey <\/td>\n 1541 <\/td>\n<\/tr>\n \n 8 <\/td>\n Singapur <\/td>\n 1489 <\/td>\n<\/tr>\n \n 9 <\/td>\n Bahami <\/td>\n 1378 <\/td>\n<\/tr>\n \n 10 <\/td>\n Hong Kong <\/td>\n 1372 <\/td>\n<\/tr>\n \n 11 <\/td>\n Irska <\/td>\n 1363 <\/td>\n<\/tr>\n \n 12 <\/td>\n Ujedinjeni Arapski Emirati <\/td>\n 1245 <\/td>\n<\/tr>\n \n 13 <\/td>\n Ujedinjeno Kraljevstvo <\/td>\n 1068 <\/td>\n<\/tr>\n \n 14 <\/td>\n Mauricijus <\/td>\n 950 <\/td>\n<\/tr>\n \n 15 <\/td>\n Otok Guernsey <\/td>\n 891 <\/td>\n<\/tr>\n \n 16 <\/td>\n Belgija <\/td>\n 822 <\/td>\n<\/tr>\n \n 17 <\/td>\n Otok Man <\/td>\n 804 <\/td>\n<\/tr>\n \n 18 <\/td>\n Cipar <\/td>\n 698 <\/td>\n<\/tr>\n \n 19 <\/td>\n Kina <\/td>\n 659 <\/td>\n<\/tr>\n \n 20 <\/td>\n Ma\u0111arska <\/td>\n 561 <\/td>\n<\/tr>\n \n Izvor: https:\/\/www.corporatetaxhavenindex.org\/ <\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":171,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[5],"tags":[1302,52,13,44,1300,77,1301],"yoast_head":"\n