{"id":1135,"date":"2019-09-23T10:03:29","date_gmt":"2019-09-23T09:03:29","guid":{"rendered":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1135"},"modified":"2019-09-23T10:06:04","modified_gmt":"2019-09-23T09:06:04","slug":"hokus-pokus-minus","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1135","title":{"rendered":"Hokus \u2013 pokus: minus"},"content":{"rendered":"

Milijarda tu, milijarda tamo, pa kad se sve zbroji ubrzo to postane ozbiljan novac.<\/em>
\nEverett Dirksen, ameri\u010dki senator (1896 \u2013 1969)<\/p>\n

Financije su umjetnost prijenosa novca iz ruke u ruku sve dok ga sasvim nestane.
\n<\/em>Robert W. Sarnoff, direktor NBC-a (1918 – 1997)<\/p>\n

<\/p>\n

U posljednjem periodu popis posebnosti postao je poduga\u010dak. Krivulja prinosa se preokrenula, \u0161to zna\u010di da investitori na tr\u017ei\u0161tu smatraju da je bolje dr\u017eati dugoro\u010dne vrijednosnice nego kratkoro\u010dne jer u kratkom roku o\u010dekuju lo\u0161ije ekonomske rezultate. Ina\u010de je to vrlo dobar predznak nadolaze\u0107e recesije. Prinosi na ameri\u010dke desetogodi\u0161nje obveznice najni\u017ei su u zadnje tri godine. Prinosi na britanske i njema\u010dke desetogodi\u0161nje obveznice najni\u017ei su u povijesti<\/em><\/a>. Oko 16 bilijuna<\/strong> dolara duga (du\u017eni\u010dkih vrijednosnih papira) u svijetu danas ima prinose manje od nule<\/a>; pru\u017eaju negativnu \u201ezaradu\u201c. To je skoro petina svega svjetskog duga. Nisu u pitanju samo dr\u017eavne financije, fenomen je vidljiv i na ni\u017eim, mikro-ekonomskim razinama. Iz \u0161vicarskog bankarskog diva UBS<\/strong>-a procurilo je da razmatraju uvo\u0111enje negativnih kamatnih stopa (-0,75%) na ve\u0107e iznose \u0161tednje. Jedna od najve\u0107ih danskih banaka (Jyske<\/strong> bank) ve\u0107 je po\u010dela \u201eispla\u0107ivati\u201c negativne kamate na \u0161tednju<\/a>, odnosno po\u010dela je obra\u010dunavati svim \u0161tedi\u0161ama koji imaju preko milijun eura u\u0161te\u0111evine (tj. 7,5 milijuna danskih kruna; Danska nije uvela euro) godi\u0161nju kamatu od -0,6%. Klju\u010dna je ona crtica, minusi\u0107 ispred nule. Prije toga Jyske je ve\u0107 pustila u promet stambene kredite s isto tako negativnom kamatnom stopom koja je prvih deset godina fiksna i iznosi -0,5%, \u0161to prakti\u010dno zna\u010di da banka pla\u0107a zajmoprimcima za uzimanje kredita! Kome se ne vrti u glavi, trebalo bi.<\/p>\n

Uslijed vrlo niskih kamatnih stopa sredi\u0161njih banaka koje su godinama postupno padale i i\u0161le ka ni\u0161tici da bi onda za\u0161le i u negativno, u minus, i to tako sad ve\u0107 du\u017ee vrijeme, te zbog vrlo neizvjesne budu\u0107nosti svjetske ekonomije (koja je \u2013 razumije se \u2013 i ina\u010de neizvjesna, ali u zadnje vrijeme osobito), svijet financija stoji naglava\u010dke. Negativne kamatne stope u Danskoj traju jo\u0161 od prolje\u0107a 2012. godine (s kratkim prekidom u 2014. g.), te se o\u010dekuje da \u0107e potrajati i u budu\u0107nosti. S takvim o\u010dekivanjem, zasigurno prije toga dobro razmisliv\u0161i, banke su po\u010dele i \u201eka\u017enjavati\u201c \u0161tedi\u0161e kao i \u201enagra\u0111ivati\u201c one koje se \u017eele zadu\u017eiti. Klju\u010dna ideja odozgo (iz sredi\u0161njih banaka) koja se prelijeva nani\u017ee (u komercijalno bankarstvo) je da \u0107e se na ovaj na\u010din novac povu\u0107i s ra\u010duna gdje samo le\u017ei i \u201eskuplja pra\u0161inu\u201c, te plasirati u ekonomiju i tako potaknuti njen rast. Ovdje se prikladno ignorira jedna od temeljnih funkcija novca, a to je da je novac \u201eskladi\u0161te\u201c koje bi trebalo \u201ekonzervirati\u201c vrijednost kroz vrijeme, kroz generacije. Baku koja bi htjela ostaviti ne\u0161to novca unuku implicitno se progla\u0161ava nerazumnom. Bako, bako, umjesto da \u0161tedi\u0161 \u2013 zadu\u017ei se! Dodu\u0161e danci jo\u0161 ne ka\u017enjavaju siroma\u0161ne bakice ve\u0107 samo one bogatije, one koje imaju podeblje stanje na ra\u010dunima, ali uop\u0107e nije nezamislivo da \u0107e se fenomen \u0161iriti.<\/p>\n

Gotovo sve najrazvijenije dr\u017eave svijeta (osim SAD-a) danas imaju prinose na desetogodi\u0161nje obveznice u iznosu manjem od 1%. Pritom Austrija, Belgija, Danska, Finska, Francuska, Irska, Japan, Nizozemska, Njema\u010dka, Portugal, Slova\u010dka, Slovenija, \u0160vedska i \u0160vicarska imaju desetogodi\u0161nje prinose (to\u010dnije: \u201eod<\/em>nose\u201c) ispod<\/strong> nule<\/strong>. Prinos na hrvatske 10-godi\u0161nje obveznice je 0,65%, tako\u0111er iznimno nizak. Je li to zato \u0161to \u010deli\u010dna hrvatska ekonomija ulijeva visoku razinu sigurnosti investitorima, pa onda oni zbog niskog rizika ulaganja u hrvatsku dr\u017eavu zahtijevaju nizak prinos? Da, da, jama\u010dno. Koliko god hrvatskim gra\u0111anima bilo i drago i korisno \u0161to se dr\u017eava mo\u017ee jeftino zadu\u017eiti, pervertirane financije u\u010dinile su da rizik vi\u0161e nema veze s prinosom.<\/p>\n

Nikad u povijesti svijeta nisu cijene obveznica bile ovoliko nisko. Kako je to mogu\u0107e? Pa, iskonski je razlog prije svega u tome \u0161to papirni novac, odnosno novac bez realnog pokri\u0107a, nema neku \u201eobjektivnu\u201c cijenu, ve\u0107 cijena novca mo\u017ee biti kakva god, pa i negativna. Budu\u0107i da sredi\u0161nje banke mogu stvarati novac ni iz \u010dega, iskoristile su tu mogu\u0107nost da bi izvukle svijet iz financijske krize u koju je upao 2008. godine. Sada, oko desetlje\u0107e poslije toga, svijet se navikao na besplatan novac (i vi\u0161e nego besplatan \u2013 financijske institucije prakti\u010dno pla\u0107aju da im uzmete kapital), a strah od inflacije je nestao jer inflacije nema premda su u sustav injektirani bilijuni. Opet, kako je to mogu\u0107e? \u201eDa, ni ja to ne razumijem. Zapravo, prije sam bio rekao da je to nemogu\u0107e. Ali ipak imamo negativne kamatnjake<\/em>\u201c \u2013 izjavio je na danskoj televiziji Mikkel<\/strong> H\u00f8egh<\/strong>, ekonomist Jyske banke. Zaprepa\u0161\u0107uju\u0107a je situacija u kojoj ekonomist renomirane banke zastupa plasman kredita koje ni sam ne razumije. \u010cini se da je sve \u0161to je prije bilo nenormalno danas postalo normalno. A mo\u017eda je to samo dio promjena, onih promjena koje su jedino stalne u svijetu, samo \u0161to se te\u0161ko na promjene priviknuti?<\/p>\n

 <\/p>\n

***<\/p>\n

 <\/p>\n

Eksperiment sredi\u0161njih banaka s negativnim kamatnim stopama nastavlja se. U\u010dinka ba\u0161 i nema, ali tko jo\u0161 mari za to. Vlade diljem svijeta dobile su jeftin novac, a na politi\u010dkim je elitama da ga iskoriste za op\u0107e dobro. Tko je kriv ako otac tutne klju\u010d od auta sinu koji nema voza\u010dki, da ide jurilicom okolo tra\u017eiti posao, a sin razbije auto i napravi veliku \u0161tetu i drugima i sebi? Suze teku, du\u0161a boli, ali tko \u0107e platiti \u0161tetu?<\/p>\n

Tzv. mehanizam monetarne transmisije u kojem se intervencije sredi\u0161nje banke odra\u017eavaju na realnu ekonomiju (manipulacija osnovnom kamatnom stopom, kao prvim zup\u010danikom u mehanizmu, koja nakon mno\u0161tva kota\u010di\u0107a i remenja utje\u010de i pokre\u0107e zadnji zup\u010danik \u2013 krajnje cijene dobara i usluga) ve\u0107 godinama ne funkcionira kako je zami\u0161ljeno, \u010dak do te mjere da se mnogi pitaju postoji li uop\u0107e mehanizam kao takav. Tehnokrati u sredi\u0161njim bankama i dalje vjeruju da postoji, te nastavljaju manipulirati temeljnom kamatnom stopom na na\u010din da su \u201etermostat\u201c spustili ispod razine zamrzavanja. Na\u017ealost, to se odra\u017eava samo na cijenama financijske imovine, ali ne i na realnoj ekonomiji. Cijene dionica su napuhane, visoke, kao i cijene obveznica, a to \u010dini prinose na obveznice negativnima (zbog inverznog odnosa prinosa i cijena obveznica, \u0161to studenti ekonomije vrlo dobro znaju). Ali za\u0161to pri\u010dati pri\u010dice, pa nisu li sredi\u0161nji bankari u praksi gotovo uvijek bili pristrani upravitelji, neobjektivni za\u0161titari interesa financijske industrije? Povijest pokazuje da su se oni uvijek vi\u0161e brinuli za interese vlasnika banaka nego za interese \u0161tedi\u0161a, poreznih obveznika, ili nacionalne interese. No, moglo bi biti da su na tr\u017ei\u0161tu ponudili prejaku drogu: novac koji je i vi\u0161e nego besplatan, novac koji ima negativnu cijenu. A s takvom supstancom vrlo je te\u0161ko ne predozirati se. Je li mogu\u0107e da su nehotice kreirali monstruozan narkotik?<\/p>\n

Kvantitativno popu\u0161tanje (tzv. QE<\/strong>) stvorilo je goleme koli\u010dine novca koji je poplavio financijski (prije svega bankarski) sustav. Budu\u0107i da bankarski sustav grca u novcu i ima ga \u201ek’o blata\u201c, niti \u017eeli niti ima potrebe nagra\u0111ivati \u0161tedi\u0161e za donos novca. To je dovelo do minimalnih, prakti\u010dno nepostoje\u0107ih kamatnih stopa na \u0161tednju u razvijenom svijetu, pa i u Hrvatskoj. \u0160tedi\u0161i se vi\u0161e isplati podi\u0107i novac u gotovini i dr\u017eati papir u sefu nego deponirati ga na ra\u010dun u banci, jer kad banka obra\u010duna naknade za vo\u0111enje ra\u010duna i sli\u010dna davanja, ona mizerna kamata ne uspije pokriti ni sve tro\u0161kove. Onda se \u0161tedi\u0161ama nude \u201ealternative\u201c: ulaganja u investicijske fondove. Ali koje fondove odabrati? Onaj tko \u017eeli nizak rizik (i tome prikladan prinos) ina\u010de bi se usmjerio u klasu obvezni\u010dkih fondova. No, i tamo su prinosi mizerni, \u010dak i negativni. Preostaju mje\u0161oviti i dioni\u010dki fondovi: neosigurana ulaganja \u010diji je rizik srednje visok, visok ili vrlo visok. A ako takvi fondovi krahiraju, za \u0161to je vjerojatnost znatno vi\u0161a od zanemarive, re\u0107i \u0107e da je to normalno i o\u010dekivano jer su to ulaganja s pove\u0107anom razinom rizika. Uza sve navedeno mirovinski fondovi opravdano nari\u010du jer (\u010dak i kad bi demografska perspektiva bila dobra, a katastrofalna je) nemaju gdje ostvariti zaradu za budu\u0107e mirovine. Ne smiju ulagati u dionice jer su visoko rizi\u010dne, a gotovo sve ostalo donosi jadan ili nikakav prinos. Odakle \u0107e se onda ispla\u0107ivati mirovine? Mo\u017eda raspisati referendum i zahtijevati da novac pada s neba, jer koga vi\u0161e briga za realnost i odr\u017eivost?!<\/p>\n

Tako funkcionira financijski sustav koji je i dalje prevelik da bi propao, koji ka\u017enjava \u0161tedi\u0161e za \u0161tednju, nagra\u0111uje financijalizaciju (zadu\u017eivanje), i od kojega se ni na koji na\u010din ne mo\u017ee pobje\u0107i jer gra\u0111ani i poduze\u0107a nu\u017eno moraju poslovati s bankama, htjeli \u2013 ne htjeli. Kako je to dobar biznis, onaj gdje dr\u017eava zakonom propi\u0161e da svatko mora biti tvoj klijent! Moralni hazard pupa stotinama cvjetova, te se posvuda mogu promatrati situacije u kojoj osobe preuzimaju rizik ali ne i odgovornost, znaju\u0107i da \u0107e netko drugi (a ne oni koji su zapravo preuzeli rizik) snositi tro\u0161kove ako stvari krenu po zlu.<\/p>\n

\u010cini se da je monetarna politika davno udarila u zid \u0161to se ti\u010de mehanizma monetarne transmisije. Deklarirani ciljevi ne posti\u017eu se ni konvencionalnim ni nekonvencionalnim tehnikama intervencije. Ne\u017eeljene i nepredvi\u0111ene posljedice mogle bi biti enormne, u svakom slu\u010daju ve\u0107e od koristi. Radikalno niske kamatne stope promoviraju nastanak mjehura (osobito na tr\u017ei\u0161tu nekretnina, ali i drugdje) jer \u201etjeraju\u201c na investiranje. Tako\u0111er smanjuju efikasnost poduzetni\u010dke ekonomije jer i neuspje\u0161nim trgova\u010dkim dru\u0161tvima omogu\u0107avaju nastavak poslovanja kroz pristup jeftinim kreditima. \u201eSekularna stagnacija\u201c (produljeno razdoblje u kojem se rast ekonomije mo\u017ee ostvariti samo uz neodr\u017eive financijske intervencije) u kombinaciji s trgova\u010dkim ratovima, usporenjem kineskog gospodarstva, rastu\u0107om politi\u010dkom neizvjesno\u0161\u0107u uz populiste koji su orijentirani samo na svoje dvori\u0161te, a \u0161iri, dugoro\u010dni interesi ih uop\u0107e ne zanimaju, izvrsni su sastojci za \u201ekoktel\u201c koji bi se mogao nazvati Recesija.<\/p>\n

\u0160to je sljede\u0107e? Naravno da se ne zna, ali sve vi\u0161e analiti\u010dara prognozira upravo globalnu recesiju. Kako je krenulo moglo bi se dogoditi tzv. \u201eizbacivanje novca iz helikoptera\u201c, odnosno kreiranje novog novca kojim bi sredi\u0161nje banke obasipale direktno gra\u0111ane, a ne banke (\u0161to osobito zagovaraju populisti). Nemogu\u0107e, ne\u010duveno, nevi\u0111eno? Da, to su (smo) govorili i za negativne kamatnjake. Jasno, ne\u0107e sredi\u0161nja banka upla\u0107ivati novac na ra\u010dune gra\u0111ana (tko zna, mo\u017eda Trump i to nekako izvede), ali \u0107e posredno ili neposredno financirati smanjenje poreza, a to do\u0111e na isto. Mo\u017eda nekome lijepo zvu\u010di, ali kad novac po\u010dne padati s nebesa vrijeme je za uhvatiti se za glavu i razmisliti o smislu svega.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ne\u0107e pro\u0107i!<\/strong><\/p>\n

Po prvi put u povijesti netko se usudio na tr\u017ei\u0161tu ponuditi dugoro\u010dnu, vi\u0161edesetljetnu obveznicu uz nulti kupon (bez ikakve zarade od kamata), uz realno o\u010dekivan negativan \u201eprinos\u201c od -0,11%, odnosno uz gubitak za investitore. Zapanjuju\u0107e je u kapitalisti\u010dkom poslovnom svijetu ozbiljno tra\u017eiti milijarde od investitora i pritom unaprijed jam\u010diti da im se ulo\u017eeni novac ne\u0107e vratiti, ali upravo to se doga\u0111a. Nedavno, krajem kolovoza, Njema\u010dka<\/strong> je na aukciji poku\u0161ala prodati dvije milijarde eura 30-godi\u0161njih obveznica uz realno negativnu kamatnu stopu. Ipak, mu\u010dno je bilo progutati posvema\u0161nju ludost ovakve sheme, i aukcija nije uspjela<\/a>. Od tra\u017eene dvije milijarde uspjeli su dobiti svega 824 milijuna, odnosno samo 41%, \u0161to je doga\u0111aj bez presedana za Njema\u010dku koja je ina\u010de mogla prodati \u0161to je htjela i koliko je htjela. No, \u010dini se da se ne mo\u017ee nenormalno prodavati pod normalno bez kraja i konca.<\/p>\n

Ali odakle ovih 824 milijuna, za\u0161to bi ijedan kapitalisti\u010dki investitor sa zaradom na umu htio donirati njema\u010dku dr\u017eavu? Ve\u0107inom je rije\u010d o \u0161pekulaciji i o\u010dekivanju preokreta okolnosti do 2050. godine (tijekom trajanja obveznice), uslijed kojih bi se nadoknadio po\u010detni gubitak i ostvarila zarada. I to je jedna od posljedica intervencija sredi\u0161njih bankara: raspirivanje \u010diste \u0161pekulacije.<\/p>\n

 <\/em><\/strong><\/p>\n

Krivulja njema\u010dkih prinosa:
\n<\/em><\/strong>http:\/\/www.worldgovernmentbonds.com\/country\/germany\/<\/em><\/strong><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Milijarda tu, milijarda tamo, pa kad se sve zbroji ubrzo to postane ozbiljan novac. Everett Dirksen, ameri\u010dki senator (1896 \u2013 1969) Financije su umjetnost prijenosa novca iz ruke u ruku sve dok ga sasvim nestane. Robert W. Sarnoff, direktor NBC-a (1918 – 1997)<\/p>\n","protected":false},"author":171,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[5,20],"tags":[1287,56,1285,17,45],"yoast_head":"\nHokus \u2013 pokus: minus - Domagoj Sajter<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1135\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Hokus \u2013 pokus: minus - Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Milijarda tu, milijarda tamo, pa kad se sve zbroji ubrzo to postane ozbiljan novac. Everett Dirksen, ameri\u010dki senator (1896 \u2013 1969) Financije su umjetnost prijenosa novca iz ruke u ruku sve dok ga sasvim nestane. Robert W. Sarnoff, direktor NBC-a (1918 – 1997)\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1135\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2019-09-23T09:03:29+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2019-09-23T09:06:04+00:00\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"11 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\",\"url\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"description\":\"osobne stranice\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1135#webpage\",\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1135\",\"name\":\"Hokus \\u2013 pokus: minus - Domagoj Sajter\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\"},\"datePublished\":\"2019-09-23T09:03:29+00:00\",\"dateModified\":\"2019-09-23T09:06:04+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1135#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1135\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1135#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Hokus \\u2013 pokus: minus\"}]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"contentUrl\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"caption\":\"Domagoj Sajter\"},\"sameAs\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\"],\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Hokus \u2013 pokus: minus - Domagoj Sajter","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1135","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Hokus \u2013 pokus: minus - Domagoj Sajter","og_description":"Milijarda tu, milijarda tamo, pa kad se sve zbroji ubrzo to postane ozbiljan novac. Everett Dirksen, ameri\u010dki senator (1896 \u2013 1969) Financije su umjetnost prijenosa novca iz ruke u ruku sve dok ga sasvim nestane. Robert W. Sarnoff, direktor NBC-a (1918 – 1997)","og_url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1135","og_site_name":"Domagoj Sajter","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1","article_published_time":"2019-09-23T09:03:29+00:00","article_modified_time":"2019-09-23T09:06:04+00:00","twitter_card":"summary","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Domagoj Sajter","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"11 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website","url":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/","name":"Domagoj Sajter","description":"osobne stranice","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"WebPage","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1135#webpage","url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1135","name":"Hokus \u2013 pokus: minus - Domagoj Sajter","isPartOf":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website"},"datePublished":"2019-09-23T09:03:29+00:00","dateModified":"2019-09-23T09:06:04+00:00","author":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800"},"breadcrumb":{"@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1135#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1135"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1135#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Hokus \u2013 pokus: minus"}]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800","name":"Domagoj Sajter","image":{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo","inLanguage":"hr","url":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","contentUrl":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","caption":"Domagoj Sajter"},"sameAs":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr"],"url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171"}]}},"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1135"}],"collection":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/171"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1135"}],"version-history":[{"count":3,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1135\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1138,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1135\/revisions\/1138"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1135"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1135"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1135"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}