{"id":1162,"date":"2020-01-07T09:05:15","date_gmt":"2020-01-07T08:05:15","guid":{"rendered":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1162"},"modified":"2020-01-17T13:03:42","modified_gmt":"2020-01-17T12:03:42","slug":"neznanje-je-moc","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1162","title":{"rendered":"Neznanje je mo\u0107"},"content":{"rendered":"

\u201eSve \u0161to vam u ovom \u017eivotu treba su ignorancija i samouvjerenost;
\ntad je uspjeh zajam\u010den.\u201c
\n<\/em>Mark Twain<\/p>\n

\u201eProtiv logike nema boljeg oklopa od ignorancije.\u201c
\n<\/em>Laurence J. Peter, kanadski pedagog (1919 -1990)<\/p>\n

\u201eNi\u0161ta nije gore od aktivne ignorancije.\u201c<\/em>
\nGoethe<\/p>\n

<\/p>\n

Krajem 2019. u Madridu je zavr\u0161ena konferencija<\/a> Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama. I prije nje bilo je poznato da je industrijska civilizacija ostavila dubok negativan otisak na prirodni okoli\u0161, a dugoro\u010dne posljedice bi mogle biti kobne, nesagledive. Me\u0111u ostalim, problem je (i) u tome \u0161to su ljudi kroni\u010dno nesposobni razmi\u0161ljati na duge staze. Odga\u0111anje je majka svih metoda suo\u010davanja s problemima. Kad mno\u0161tvo svjesno, namjerno i svojevoljno odabire lo\u0161e za sebe sada (npr. pu\u0161enje, brza i nekvalitetna hrana, itd.), kako \u0107e onda u\u010dinkovito brinuti o dalekoj budu\u0107nosti, o dobrobiti svojih praunuka? Ve\u0107ina n\u00e2s nije kadra dobro isplanirati dan od jutra do ve\u010deri, a kamoli eko-sustav za sljede\u0107ih stotinu godina. Kojim rije\u010dima objasniti da plasti\u010dnoj bo\u010dici ba\u010denoj u prirodu treba i vi\u0161e stotina godina da se razgradi i nestane? Kojim rije\u010dima sprije\u010diti \u010dovjeka da nakon renovacije toaleta porazbijane kerami\u010dke plo\u010dice i wc \u0161koljku ne istovari u kukuruze kraj ceste? Ili jo\u0161 bolje u potok?<\/p>\n

Znanstvenici ve\u0107 desetlje\u0107ima upozoravaju na klimatske promjene i posljedice koje je te\u0161ko pojmiti, ali koje su u svakom slu\u010daju devastiraju\u0107e. Od 1992. godine samo na Grenlandu<\/strong> otopilo se 3,8 milijuna milijardi<\/a> kilograma leda.  Rastvaranje Arktika<\/strong> otklju\u010dava nove brodske puteve preko sjevera, a iznjedrilo je i nove teritorije<\/a> zbog kojih se Rusija<\/strong> i Kina<\/strong> ve\u0107 nate\u017eu. Klima je sve nestabilnija, ekstremnija. Nema lijepih, toplih i mekanih rije\u010di kojima se mo\u017ee prenijeti urgentnost situacije. No, mnogima su nositelji lo\u0161ih vijesti iritantni jer im je poruka uznemiruju\u0107a. Negativne statistike, brojke i istra\u017eivanja pori\u010du se. Iako brodovi putuju novim sjevernim putevima, iako postoje i stotine drugih pokazatelja globalnog zatopljenja uslijed djelovanja ljudi, mnogi ipak sustavno ignoriraju i odbacuju ideju klimatskih promjena uzrokovanih \u010dovjekovim utjecajem.<\/p>\n

S druge strane, naftna industrija i drugi krupni kapital izda\u0161no financira kontra-ideje, \u201eznanstvena\u201c istra\u017eivanja kojima je cilj potisnuti potrebu svake radikalne promjene. Konzumerizam je ogrezao u ignoranciju. \u0160tovi\u0161e, ignorancija je postala model opstanka kapitalizma kakvog poznajemo. Kakve veze imaju suvremeni model potro\u0161a\u010dkog kapitalizma, ignorancija, i klimatske promjene? Ukratko, svo je troje u kolopletu.<\/p>\n

***<\/p>\n

Do ju\u010der je u svim relevantnim ekonomskim ud\u017ebenicima uredno pisalo da je prvi, legitimni cilj poslovanja svakog poduze\u0107a maksimizacija profita<\/strong>. \u010cika\u0161ka \u0161kola ekonomista (Nobelovac Milton Friedman, itd.) i njeni vjerni sljedbenici desetlje\u0107ima pou\u010davaju da je jedina du\u017enost korporacije ostvariti profit. Kad se ostvarenje dobiti ustoli\u010di kao vrhovni cilj onda su najbolji upravitelji \u2013 oni koji firmu najefikasniji vode ka presvetoj dobiti \u2013 sociopati. Njih ne sputava gri\u017enja savjesti, kajanje, su\u0107ut, empatija i sli\u010dna sladunjava snatrenja. Rade sve \u0161to je potrebno kako bi se \u0161to prije ostvarila dobit. Istra\u017eivanja pokazuju da je generalni direktor (en. CEO) zanimanje kod kojeg se nalazi najve\u0107i udio psihopata u svijetu. Svaki peti<\/a> direktor je psihopat nesposoban za suosje\u0107anje. Naravno, jer briga za druge, briga za budu\u0107e generacije, briga za okoli\u0161 \u2013 sve bi ga to zaprije\u010dilo u realizaciji smisla poslovanja poduze\u0107a. Smisla kako ga on do\u017eivljava: samo pare; \u0161to vi\u0161e, \u0161to prije<\/em> \u2013 sve drugo su romanti\u010darske utopije koje sputavaju poduze\u0107e za ostvarenje punog profitnog potencijala.<\/p>\n

Iako dobit \u2013 profit \u2013 sama po sebi nije i ne mora biti lo\u0161a, njena stoljetna prioritizacija, i u hijerarhijskom smislu (prvo dobit, onda sve ostalo) i u vremenskom (dobit \u0161to prije), ipak je izazvala reakciju, i ne\u0161to se pomaklo. Nedavno<\/a> su vode\u0107i ljudi par stotina najutjecajnijih svjetskih korporacija derogirali profit kao prvi cilj<\/strong> postojanja. Ispred njega stavili su stvaranje dodane vrijednosti za kupce i klijente, investiranje u zaposlenike, eti\u010dko postupanje s dobavlja\u010dima te podr\u0161ku zajednici u kojoj posluju. Dobro je to i pozitivno, ali od glave\u0161ina velikih korporacija navikli smo dobivati formalne deklaracije koje ne prati konkretno, stvarno postupanje. A kako to zaista postupaju vode\u0107i ljudi globalnih korporacija?<\/p>\n

Budu\u0107i da su pla\u0107eni ovisno o cijeni dionica tvrtke kojima upravljaju, \u010dine sve \u0161to mogu da cijena dionica \u0161to prije naraste. Pritom se koriste financijskim dosko\u010dicama poput otkupom dionica<\/strong> (en. stock buyback). To je proces (do prije par desetlje\u0107a nelegalan, ali uspje\u0161no su lobirane promjene zakona kako bi postao dopu\u0161ten) u kojemu kompanija sama kupuje svoje dionice na tr\u017ei\u0161tu. Lako je razumjeti kad Pero Peri\u0107 kupuje dionice tvrtke ABC d.d., lako je razumjeti kad tvrtka XYZ kupuje dionice tvrtke ABC, ali \u0161to se doga\u0111a kad tvrtka ABC kupuje sama svoje dionice? Za po\u010detak cijena dionice raste, jer nova potra\u017enja stvara pritisak na cijenu. Time je cilj menad\u017ementa postignut, i oni tako ostvaruju temelj za isplatu bonusa. Nije u tome najve\u0107i problem. Problem je u tome \u0161to se dugoro\u010dna ulaganja u istra\u017eivanje i razvoj novih tehnologija, novih proizvoda i usluga preusmjeravaju u kratkoro\u010dni otkup dionica. Najve\u0107e ameri\u010dke korporacije u otkup vlastitih dionica ula\u017eu 33%<\/a> vi\u0161e novca nego \u0161to cijela Amerika ula\u017ee u istra\u017eivanje i razvoj. Nije ni u tome najve\u0107i problem. Vi\u0161e od pola<\/a> novca ulo\u017eenog za otkup nije nastao iz redovnog nov\u010danog toka, iz dobrog poslovanja, nego je financiran dugom. Menad\u017ement je zadu\u017eio tvrtku da bi stekao novac kojim \u0107e otkupiti vlastite dionice. (Tome, naravno, kumuju ekstremno niske kamatne stope sredi\u0161njih banaka, jer one \u010dine dug jeftinim.) Sve ovo \u201eizgladnjuje\u201c znanstvenike na odjelima istra\u017eivanja i razvoja, one \u010diji projekti \u010desto tra\u017ee velika sredstva, a donose dobit dugoro\u010dno (ako uop\u0107e \u2013 mnoga temeljna istra\u017eivanja nikad ne donesu pozitivne rezultate, i to je sasvim prirodno). Me\u0111u njima su i projekti koji adresiraju pitanje klimatskih promjena. Ali ne, \u010dak ni otkup dionica dugom zbog \u010dega se ne ula\u017ee u istra\u017eivanje i razvoj tehnologija za suo\u010denje s klimatskim promjenama \u2013 ni to nije najve\u0107i problem.<\/p>\n

Premda direktori vode\u0107ih korporacija vole davati politi\u010dki korektne izjave, valja promatrati \u0161to \u010dine, a ne \u0161to govore. Ve\u0107 dugi niz godina mnogi od njih svjesno i namjerno potkopavaju klimatologe koji upozoravaju na devastiraju\u0107e u\u010dinke industrijske civilizacije. Financiraju ljude, medije<\/a>, stavove i istra\u017eivanja \u010diji su glavni ciljevi destabilizirati, u\u010diniti spornim, diskutabilnim, odnosno dovesti u pitanje legitimna upozorenja na potrebu radikalne promjene, jer bi radikalna promjena zna\u010dila promjenu postoje\u0107eg ekonomskog modela koji im donosi profit. Najjednostavnije re\u010deno, intenzivno financiraju ignoranciju<\/strong>.<\/p>\n

Ignorancija je vi\u0161e od neznanja. Ignorancija je nemar, podcjenjivanje, namjerno zanemarivanje, prijezir prema znanju. Ona nije samo deficit, izostanak znanja zbog neobrazovanosti ili neupu\u0107enosti; ona je vrlo \u010desto posljedica strate\u0161ke spletke, proizvod aktivnog rada odre\u0111enih grupacija na raspirivanju sumnje, nesigurnosti ili dezinformacija, s ciljem \u0161irenja ignorancije. Neki \u0107e ovdje odmah odmahnuti rukom uz kakav prijezirni komentar o paranoji. No, ignorancija itekako mo\u017ee biti \u2013 i jest \u2013 namjerno, aktivno stvorena.<\/p>\n

Agnotologija<\/strong> je novija podvrsta filozofije koja prou\u010dava ignoranciju. Neizravno je, ali blisko vezana uz suvremenu ekonomiju. Za popularizaciju agnotologije ve\u0107inom je zaslu\u017ean Robert Proctor<\/strong>, profesor sa sveu\u010dili\u0161ta Stanford<\/strong>, koji je bio aktivni sudionik raskrinkavanja manipulacija duhanske industrije. Duhanska je industrija, naime, kroz desetlje\u0107a potro\u0161ila neznane, ali mnoge milijune dolara kako bi stvorila sumnju u \u0161tetnost pu\u0161enja. Marketin\u0161ki stru\u010dnjaci kreirali su kampanje propagiraju\u0107i da \u0161tetnost pu\u0161enja nije dokazana, katastrofalni slu\u010dajevi ozna\u010davani su kao iznimke, anegdote, a dokazima je lijepljena etiketa \u201ekontroverzni\u201c. Napor izgradnje baze znanja uvijek je neusporedivo ve\u0107i od napora koji je potreban za destabilizaciju te baze (to je pravilo posvuda vidljivo, u svim segmentima znanosti). Cilj nije bio pore\u0107i, osporiti, nego stvoriti sumnju. Klju\u010dno je uspostaviti kontroverznost<\/strong>. Jednom kad se posije crv sumnje treba kultivirati njegov rast kako bi se pro\u0161irio i cijelo podru\u010dje u\u010dinio prijepornim. Tad kre\u0107u beskona\u010dna lamentiranja po medijima gdje se iznose suprotstavljena stajali\u0161ta, a novinari vole i nasla\u0111uju se proturje\u010dnostima, pa \u0107e svakom nobelovcu lako prona\u0107i tipa tko \u0107e mu sjesti s druge strane stola i kontrirati, koja god tema bila. Braniteljima duhanske industrije niti jedan dokaz nije bio dovoljno jak, niti jedno istra\u017eivanje dovoljno dobro. Za bilo kakvu akciju i poduzimanje ikakvih koraka uvijek su zahtijevali \u201ejo\u0161 znanstvenih istra\u017eivanja\u201c, a pristajanje uz ideju da pu\u0161enje izaziva rak smatrali su ne-znanstvenim jer isklju\u010duje mogu\u0107nost alternativnih obja\u0161njenja nastajanja raka. \u201eNepostojanje dokaza nije dokaz nepostojanja\u201c \u2013 logi\u010dka je zabluda koju ignoranti vole koristiti kad im odgovara, a kojom prebacuju teret izgradnje dokaza na druge.<\/p>\n

Obrazac duhanske industrije potpuno je isti kao i kod naftne industrije, petrokemije i ve\u0107eg dijela sektora energetike. A energetika je daleko, daleko va\u017enija od duhana. Energija pokre\u0107e ekonomiju. Zbog naftne industrije koju u stopu prati vojna industrija vode se ratovi i preokre\u0107e se tijek povijesti. Industrija fosilnih goriva aktivno promi\u010de ignoranciju<\/a> zbog problema uzrokovanih njihovim proizvodima. Podsti\u010du i stvaraju konfuziju i sumnju<\/a> zahtijevaju\u0107i definitivne, kona\u010dne dokaze, znaju\u0107i da znanost nikad (doslovno nikad) ne mo\u017ee biti apsolutno sigurna i da uvijek postoji prostor nesigurnosti (uobi\u010dajeno je to 1% tzv. statisti\u010dke insignifikantnosti). Metode su jednake kao kod duhanske industrije; na pitanje uzrokuje li pu\u0161enje rak daju se isti odgovori kao i na pitanje je li \u010dovjek nebrigom za prirodu stvorio globalno zatopljenje: \u201enitko ne zna sa sigurno\u0161\u0107u<\/em>\u201c, \u201evjerojatno nikad ne\u0107emo dobiti pravi odgovor<\/em>\u201c, \u201epotrebno je jo\u0161 istra\u017eivati<\/em>\u201c, \u201estru\u010dnjaci se ne sla\u017eu<\/em>\u201c, i sli\u010dno. Neznanje \u2013 ignorancija \u2013 je odgovor. Ona odr\u017eava status quo i prije\u010di istinske, duboke promjene ekonomskog modela, modela koji mnogima itekako odgovara, i u Rusiji, i u Americi, i u Kini, i na Bliskom istoku. (Op\u0161irnije o ignoranciji, agnotologiji i klimatskim promjenama zainteresirani mogu prona\u0107i u knjizi Agnotology: The Making and Unmaking of Ignorance, <\/em>uredici R. Proctor i L. Schiebinger, Stanford University Press, 2008., i to u poglavlju Challenging Knowledge: How Climate Science Became a Victim of the Cold War <\/em>(N. Oreskes i E.Conway), str. 55-90.)<\/p>\n

Ignorancija je utkana u konzumeristi\u010dki kapitalizam \u010diji se svjetonazor mo\u017ee sa\u017eeti u ignorantskoj prvozapovijedi koja glasi \u201eu\u017eivaj dok traje<\/strong>\u201c. Mnogi kupci namjerno ne \u017eele znati je li suvremeno robovlasni\u0161tvo dio proizvodnog procesa artikla kojeg su upravo stavili u ko\u0161aricu, pla\u0107a li proizvo\u0111a\u010d poreze ili se skriva po poreznim oazama, i one\u010di\u0161\u0107uje li okoli\u0161 i nemilice doprinosi globalnom zatopljenju i klimatskim promjenama. Lak\u0161e je ne znati. Ne pitaj ni\u0161ta, u\u017eivaj dok mo\u017ee\u0161<\/em>. Nije to samo krivica pojedinca: tup i nezainteresiran kupac u interesu je ma\u0161inerije potro\u0161a\u010dkog dru\u0161tva. Njime je lak\u0161e manipulirati. Njegovu se ignoranciju pomno njeguje; s jedne strane namjerno skrivaju\u0107i (\u0161tetne) informacije koje bi ga eventualno odvratile od kupnje, a s druge strane poticanjem sumnji u vjerodostojnosti i ispravnost informacija ako one do njega ipak nekako dopru. U kontekstu globalnog zatopljenja; prvo se skrivaju informacije o one\u010di\u0161\u0107enjima i emisijama \u0161tetnih plinova, a potom se cijela teorija klimatskih promjena dovodi u pitanje. Mahnita alternativna obja\u0161njenja i teorije zavjere poku\u0161avaju se preseliti iz domene benigne, dokone zabave u podru\u010dje znanosti. Doslovno svatko si uzima za pravo biti komentatorom i \u201enezavisnim ekspertom\u201c pozvanim donositi sud o ne\/ispravnosti \u010dinjenica o bilo kojem segmentu realnosti, i potpuno \u2013 radikalno \u2013 ignorirati postoje\u0107u bazu znanja \u010dijoj su mukotrpnoj izgradnji stotine, pa i tisu\u0107e znanstvenika diljem svijeta posvetili \u017eivot. Ma \u0161to oni znaju\u2026!<\/p>\n

Zato je dobro kad je rije\u010d o globalnom zatopljenju \u0161to postoje oni koji pozivaju na bu\u0111enje, na razum, koji razmi\u0161ljaju o dugoro\u010dnom opstanku i promatraju \u0161iru sliku, makar se doimali kao iritantni pesimisti. Mnogima s vremenom okopne ideali, svakog ro\u0111endana spu\u0161taju ljestvicu i sni\u017eavaju ciljeve, i na kraju se zadovolje s onim \u201edaj \u0161to da\u0161\u201c. Takva strategija redukcije one\u010di\u0161\u0107enja ne donosi rezultate. A sukus poruke klimatskih aktivista istovjetan je zazivima starozavjetnih proroka: ako se ne promijenimo, ako se ne obratimo, propast \u0107emo. Sumnjali u to ili ne.<\/p>\n

 <\/p>\n

Tko je tko na internetu? <\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Internet ima golemu ulogu u \u0161irenju ignorancije. On je trampolin za anonimce gdje svaka osoba s tipkovnicom dobiva komad prostora za propagaciju \u010dega god ho\u0107e. Nije lako od tri teksta na internetu razlu\u010diti koji je autor pro\u0161ao kroz sito i re\u0161eto znanstvenog rezoniranja kako bi stekao status i objavio rad, koji je autor stekao doktorat na sveu\u010dili\u0161tu \u017enj<\/em> kategorije i financira ga duhanska ili naftna industrija, a koji se autor jutros probudio kao stru\u010dnjak za podru\u010dje o kojem sino\u0107 ni\u0161ta nije znao. Nije ih lako prepoznati ni na televiziji, za okruglim stolom, jer su obi\u010dno oni koji najmanje znaju najpri\u010dljiviji i najsamouvjereniji. \u010covjek koji zna ne\u0161to vi\u0161e uobi\u010dajeno je ponizan jer je svjestan da stoji na stupu od knjiga koje je \u0161to pro\u010ditao \u2013 \u0161to napisao, a \u0161to je stup vi\u0161i to je nestabilniji. Blefer, ignorant toga straha nema \u2013 on \u010dvrsto i suvereno stoji na sedam stranica koje je usvojio jutros. Potpoma\u017ee ga novinarstvo \u010diji je kanon uravnote\u017eena debata, i takvome daje prostor uz slogane \u201epodr\u017eimo slobodu govora<\/em>\u201c i \u201epostoje dvije strane svake pri\u010de<\/em>\u201c.<\/p>\n

Suvremeni mediji oslanjaju se na radikalnu, sveobuhvatnu i iscrpnu ignoranciju; na to da svatko vjeruje ne samo da ima pravo na svoje mi\u0161ljenje, ne samo da ga ima pravo i javno iznijeti, ne samo da ima i pravo svoje mi\u0161ljenje javno suprotstaviti etabliranim \u010dinjenicama, nego i da ima pravo za to dobiti javni prostor (i javno financiranje) istog zna\u010daja kakvog dobivaju kvalificirani eksperti koji su za formaciju svoga stava i znanja potro\u0161ili cijeli svoj radni vijek.<\/p>\n

 <\/p>\n

Za\u0161to ne vjeruju?<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Za\u0161to mnogi odabiru ne vjerovati, makar su dokazi pred njima? Za\u0161to mnogi ne vjeruju u klimatske promjene, ili za\u0161to ne vjeruju da je zemlja okrugla, ili za\u0161to ne vjeruju da su ljudi sletjeli na mjesec? Za\u0161to neki zlostavljaju roditelje<\/a> ubijene djece po ameri\u010dkim \u0161kolama ne vjeruju\u0107i u masovna ubojstva (\u201esve je to inscenirana urota samo zato da nam oduzmu oru\u017eje<\/em>\u201c), a roditelje smatraju pla\u0107enim glumcima, te ih \u2013 kao da im nije dovoljno osobne traume \u2013 maltretiraju do te mjere da ovi moraju tra\u017eiti sudsku za\u0161titu<\/a>? (Krugovi prethodno navedenih nevjernika uglavnom se preklapaju.) Kako itko razuman mo\u017ee biti protiv smanjenja one\u010di\u0161\u0107enja atmosfere?<\/p>\n

Jedan mogu\u0107i odgovor zajedno daju Evan\u0111elje i ameri\u010dki psiholog Leon<\/strong> Festinger<\/strong>. Naime, Festinger je iznio teoriju kognitivne disonance<\/strong> koja je u suglasju s Novim zavjetom (je li to namjerno ili slu\u010dajno \u2013 ovdje nije bitno). Kad je osoba suo\u010dena s ne\u010dim \u0161to je u izrazitoj suprotnosti s njenim dotada\u0161njim vjerovanjem, a pristajanje uz nove dokaze zahtijevalo bi visoku cijenu, visok tro\u0161ak, ona \u0107e tra\u017eiti sve na\u010dine kako da izbjegne mentalni sukob. Ljudi \u010desto negiraju o\u010dito kako bi izbjegli tro\u0161ak priznavanja o\u010ditoga. Nijedan dokaz nije, i nikad ne\u0107e biti dovoljno sna\u017ean. Sve da netko i iz mrtvih ustane oni ne\u0107e vjerovati (Lk 16,31), jer bi to zna\u010dilo da se moraju promijeniti, obratiti. Priznavanje \u010dovjekom uzrokovanog globalnog zatopljenja nu\u017eno za sobom povla\u010di potrebu izmjene pona\u0161anja, i to ne samo povr\u0161nu, kozmeti\u010dku intervenciju. \u0160to je ve\u0107i tro\u0161ak promjene (obra\u0107enja) ve\u0107a je vjerojatnost da \u010dovjek ne\u0107e htjeti priznati ni\u0161ta \u0161to ide u korist nu\u017enosti promjene.<\/p>\n

Kognitivna disonanca (spoznajni nesklad) mentalni je sukob koji nastaje kad su osobna vjerovanja suprotstavljena novim informacijama. Nesklad (sukob) izme\u0111u uvjerenja i novih informacija (dokaza) stvara nelagodu ili napetost, a nju ubla\u017eava jedan od nekoliko obrambenih manevara: ljudi odbijaju ili izbjegavaju nove informacije; nastoje uvjeriti sami sebe da zapravo i ne postoji sukob; ili pribjegavaju bilo kojem drugom obrambenom sredstvu za o\u010duvanje reda u svojim shva\u0107anjima svijeta i sebe. Ovaj je koncept Festinger razvio 1950-tih, te je od tad postao va\u017ena to\u010dka socijalne psihologije.<\/p>\n

 <\/p>\n

____<\/p>\n

Tekst je objavljen kao tema broja Prilike, mjese\u010dnog priloga Glasa Koncila (01\/2020<\/a>).<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201eSve \u0161to vam u ovom \u017eivotu treba su ignorancija i samouvjerenost; tad je uspjeh zajam\u010den.\u201c Mark Twain \u201eProtiv logike nema boljeg oklopa od ignorancije.\u201c Laurence J. Peter, kanadski pedagog (1919 -1990) \u201eNi\u0161ta nije gore od aktivne ignorancije.\u201c Goethe<\/p>\n","protected":false},"author":171,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[5],"tags":[1337,1285,52,1338,13,1339,44],"yoast_head":"\nNeznanje je mo\u0107 - Domagoj Sajter<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1162\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Neznanje je mo\u0107 - Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"\u201eSve \u0161to vam u ovom \u017eivotu treba su ignorancija i samouvjerenost; tad je uspjeh zajam\u010den.\u201c Mark Twain \u201eProtiv logike nema boljeg oklopa od ignorancije.\u201c Laurence J. Peter, kanadski pedagog (1919 -1990) \u201eNi\u0161ta nije gore od aktivne ignorancije.\u201c Goethe\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1162\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2020-01-07T08:05:15+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2020-01-17T12:03:42+00:00\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"14 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\",\"url\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"description\":\"osobne stranice\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1162#webpage\",\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1162\",\"name\":\"Neznanje je mo\\u0107 - Domagoj Sajter\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\"},\"datePublished\":\"2020-01-07T08:05:15+00:00\",\"dateModified\":\"2020-01-17T12:03:42+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1162#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1162\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1162#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Neznanje je mo\\u0107\"}]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"contentUrl\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"caption\":\"Domagoj Sajter\"},\"sameAs\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\"],\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Neznanje je mo\u0107 - Domagoj Sajter","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1162","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Neznanje je mo\u0107 - Domagoj Sajter","og_description":"\u201eSve \u0161to vam u ovom \u017eivotu treba su ignorancija i samouvjerenost; tad je uspjeh zajam\u010den.\u201c Mark Twain \u201eProtiv logike nema boljeg oklopa od ignorancije.\u201c Laurence J. Peter, kanadski pedagog (1919 -1990) \u201eNi\u0161ta nije gore od aktivne ignorancije.\u201c Goethe","og_url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1162","og_site_name":"Domagoj Sajter","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1","article_published_time":"2020-01-07T08:05:15+00:00","article_modified_time":"2020-01-17T12:03:42+00:00","twitter_card":"summary","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Domagoj Sajter","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"14 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website","url":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/","name":"Domagoj Sajter","description":"osobne stranice","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"WebPage","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1162#webpage","url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1162","name":"Neznanje je mo\u0107 - Domagoj Sajter","isPartOf":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website"},"datePublished":"2020-01-07T08:05:15+00:00","dateModified":"2020-01-17T12:03:42+00:00","author":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800"},"breadcrumb":{"@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1162#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1162"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1162#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Neznanje je mo\u0107"}]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800","name":"Domagoj Sajter","image":{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo","inLanguage":"hr","url":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","contentUrl":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","caption":"Domagoj Sajter"},"sameAs":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr"],"url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171"}]}},"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1162"}],"collection":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/171"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1162"}],"version-history":[{"count":4,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1162\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1168,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1162\/revisions\/1168"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1162"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1162"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1162"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}