{"id":1236,"date":"2020-06-14T21:32:39","date_gmt":"2020-06-14T20:32:39","guid":{"rendered":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1236"},"modified":"2020-07-09T10:57:06","modified_gmt":"2020-07-09T09:57:06","slug":"ovo-nije-dobro-imate-li-koji-drugi-model","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1236","title":{"rendered":"Ovo nije dobro. Imate li koji drugi model?"},"content":{"rendered":"<p><em>\u2026o alternativnim ekonomskim modelima uslijed pandemije<\/em><\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<p style=\"text-align: right\"><em>\u201eEkonomija je neizvjesna jer njena temeljna tema nije novac nego ljudsko djelovanje.\u201c<\/em><br \/>\nJulian Baggini<br \/>\nBritanski filozof i novinar (1968 &#8211; )<\/p>\n<p style=\"text-align: right\"><em>\u201eOno \u0161to s vremena na vrijeme ne radimo iz ljubavi, radimo iz boli.\u201c<\/em><br \/>\nprof. dr. Luigino Bruni, me\u0111unarodni koordinator Ekonomije zajedni\u0161tva te profesor Sveu\u010dili\u0161ta u Milanu, komentiraju\u0107i pandemiju na sjeveru Italije<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U pri\u010di pod naslovom Paradoks napretka, Taleb pi\u0161e o bankaru s Wall Streeta na odmoru u Gr\u010dkoj (Skin in the Game, Random House, 2018, str. 152). Bogati financija\u0161 promatra lokalnog ribara i upita ga o njegovu \u017eivotu. Ovaj odgovara da se sastoji uglavnom od ribolova, igranja s djecom, \u010davrljanja i pijuckanja vina s prijateljima; sve u svemu skroman, ali ispunjen \u017eivot. Bankar brzo prelazi na <em>konzalting<\/em> i nudi pomo\u0107: trebao bi pove\u0107ati efikasnost i podi\u0107i proizvodnju, kupiti ve\u0107i brod i pove\u0107ati prihode. Nakon nekoliko godina mogao bi kupiti vi\u0161e brodova, izbaciti posrednike i pokrenuti vlastitu tvornicu za preradu ribe. On bi sam kontrolirao proizvodnju, preradu i distribuciju, mogao bi napustiti ovo zaboravljeno selo i preseliti se u Atenu, pa potom i u New York, kako bi podignuo biznis na potpuno vi\u0161u razinu. Tamo bi, nekoliko desetlje\u0107a kasnije, mogao napraviti tzv. IPO: prodati svoje dionice javnosti i zaraditi milijune (umanjeno za naknade svom novom samo-imenovanom konzultantu). Nakon toga mogao bi se umiroviti kao bogata\u0161, smjestiti se u malo selo uz more, loviti ribu, igrati se s unucima i \u017eivjeti opu\u0161teno. Ribar je bio zapanjen sljepo\u0107om ekonomskog \u201estru\u010dnjaka\u201c: on je ve\u0107 posjedovao \u017eivot koji mu se nudi.<\/p>\n<p>Pri\u010da se slobodno prepri\u010dava i datira od antike. Sad, u doba covida, osobito je aktualna. Po prvi put u modernoj povijesti prakti\u010dno cijela ljudska civilizacija bila je prisiljena zaustaviti se. Ne\u017eeljeno zato\u010denje stvorilo je prijeko potrebno vrijeme za preispitivanje smisla srljanja prema ve\u0107im brodovima.<\/p>\n<p>Davno prije nego \u0161to je pandemija uop\u0107e po\u010dela bilo je ve\u0107 prisutno posvema\u0161nje nezadovoljstvo suvremenim globalnim ekonomskim sustavom, uz sve ve\u0107e dokaze disfunkcionalnog ekonomskog modela. Iako, ako \u0107emo pravo, statistike siroma\u0161tva i gladi u svijetu (me\u0111u ostalima) nikad u povijesti nisu bile ni\u017ee nego danas. No, svijet nije uspio ispuniti osam klju\u010dnih to\u010daka postavljenih Milenijskim razvojnim ciljevima Ujedinjenih naroda. Znamo gdje smo, ali samo mo\u017eemo zami\u0161ljati gdje smo mogli i trebali biti.<\/p>\n<p>Nadalje, statistike ne pokazuju put koji je civilizacija odabrala za postizanje svojih ciljeva, a put se uvelike oslanja na kratkovidno, dugoro\u010dno neodr\u017eivo iscrpljivanje prirodnih resursa. Prosperitet sada\u0161njih i budu\u0107ih generacija ne bi se trebao mjeriti samo brojem gladnih, potrebitih i bolesnih, ve\u0107 i sadr\u017eajno\u0161\u0107u, ispunjeno\u0161\u0107u, kvalitetom \u017eivota. To su manje \u201eopipljivi\u201c i koli\u010dinski vrlo te\u0161ko mjerljivi pokazatelji. Covid je predivno razotkrio da biti zdrav, nahranjen i siguran, ali izoliran, zatvoren unutar \u010detiri zida, nije \u017eivot koji ima smisla i kojem se ve\u0107ina raduje. Tako\u0111er, mnogi se ekonomski laici s pravom pitaju: kakav je to model ekonomije koji kolabira ako ljudi kupuju samo ono \u0161to im je stvarno potrebno? Bude se, kao iz nekog sna, i pitaju: ima li \u0161to drugo? Koji drugi ekonomski model? Ovaj nam ne pa\u0161e, ne odgovara.<\/p>\n<p><strong><em>***<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Ne postoji univerzalni, homogeni, standardizirani kapitalisti\u010dki ekonomski model (iako postoje razlike, ovdje \u0107e se termini <em>sustav<\/em> i <em>model<\/em> svejedno koristiti kao sinonimi). Mnoge su verzije, a neke su karakteristike kapitalizma vidljive i u modernoj komunisti\u010dkoj Kini. Budu\u0107i da su se socijalisti\u010dki ekonomski sustavi u povijesnom eksperimentu nakon 2. svjetskog rata pokazali inferiornima, iako su imali dosta pozitivnih elemenata, ve\u0107ina ih ekonomista ne smatra realnom alternativom kapitalisti\u010dkom sustavu. Ako socijalizam (komunizam) nije alternativa, \u0161to jest? Neki \u0107e biti nezadovoljni odgovorom, ali alternativa mo\u017ee biti \u2013 i jest \u2013 kapitalizam u druga\u010dijoj formi. Ako se ho\u0107e, mo\u017ee mu se dati neko novo ime (napraviti \u201e<em>rebranding<\/em>\u201c), ali to \u0107e i dalje imati osnove kapitalizma, svi\u0111alo se to nekome ili ne.<\/p>\n<p>Naime, neka od klju\u010dnih po\u010dela koja opisuju sve kapitalisti\u010dke modele su:<\/p>\n<ul>\n<li>utemeljeni su na privatnom vlasni\u0161tvu i na slobodama pojedinca,<\/li>\n<li>profit je glavni motiv,<\/li>\n<li>utemeljeni su na tr\u017ei\u0161tu i<\/li>\n<li>oslanjaju se na konkurenciju i inovativnost.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Uz neke iznimke oko konkurentnosti i inovativnosti, postoji \u010ditav spektar definicija i varijacija o tome \u0161to to to\u010dno u praksi mogu zna\u010diti \u201eprivatno vlasni\u0161tvo\u201c, \u201esloboda pojedinca\u201c, \u201eprioritizacija profita\u201c i \u201eoslanjanje na tr\u017ei\u0161te\u201c, i kako im pristupiti. Stoga se alternativni ekonomski modeli mogu tra\u017eiti u pogledu:<\/p>\n<ul>\n<li>restrikcija kojima se mogu ograni\u010diti privatno vlasni\u0161tvo i sloboda pojedinca u mjeri u kojoj oni nisu samima sebi svrha ve\u0107 su upregnuti u <em>su-<\/em>djelovanju na izgradnji zajedni\u010dkog, op\u0107eg dobra,<\/li>\n<li>derogacije vrhovne, apsolutne mo\u0107i i prioriteta profita, ujedno uva\u017eavaju\u0107i da ekonomija mora biti profitabilna ako misli opstati, s tim da prioritet profitabilnosti postaje operativni, a ne strate\u0161ki cilj,<\/li>\n<li>ograni\u010denja oslanjanja na \u201enevidljivu ruku\u201c tr\u017ei\u0161ta, znaju\u0107i da tr\u017ei\u0161te \u010desto samo sebe natjera preko ruba litice jer se upravlja ne samo razumom ve\u0107 i strahom i pohlepom, te ve\u0107im naglaskom na efikasno pru\u017eanje javnih usluga koje su \u010desto neisplative ali svejedno potrebne, i<\/li>\n<li>pomak (donekle) s konkurencije na kooperaciju, uz limite igrali\u0161tu namijenjenom za inovacije.<\/li>\n<\/ul>\n<p>\u201eAlternativnost\u201c modela odre\u0111ena je opsegom izuzetaka, odnosno restrikcija od datih po\u010dela i proizlazi iz empirijske \u010dinjenice da kapitalisti\u010dki model \u201enije dobar, ali je najmanje lo\u0161 od svih za koje znamo\u201c. Treba priznati da je kapitalizam izvrstan u osiguravanju minimuma materijalnih sredstava velikog dijela stanovni\u0161tva, dok istodobno prigu\u0161uje egzistencijalnu prazninu ispunjavaju\u0107i svakodnevni \u017eivot besmislenim stvar\u010dicama i glupastom zabavom (<em>gadgeti<\/em>, <em>lajkovi<\/em>, <em>reality<\/em> <em>showovi<\/em>, itd.). Stoga su radikalni preokreti ili \u0161iroke revolucije nezamislive sve dok gra\u0111ani imaju zadovoljene osnovne potrebe, a \u201emudri\u201c kapitalisti brinu se da ima i kruha i igara. (I) zbog toga ne postoje sveobuhvatni, radikalno novi, uobli\u010deni \u201ealternativni\u201c ekonomski sustavi koji su spremni za primjenu u praksi. Ekonomski modeli nisu cipele koje, kad vam ne pa\u0161u, jednostavno zatra\u017eite drugi par, drugi model. Brojni sad o\u010dekuju da ekonomisti hitro ponude alternativna rje\u0161enja, ali u uredima ekonomista ne stoje police nakrcane ekonomskim modelima koji se vade i nude po potrebama i \u017eeljama korisnika. Neka to ne bude razo\u010darenje, ali ne postoji nekakav ne\u010duveni <em>\u2013izam <\/em>kojega bismo sad izvukli poput zeca iz \u0161e\u0161ira. Ekonomski je sustav nerazmrsivo isprepleten s ostalim dru\u0161tvenim silnicama i tokovima, i tko ho\u0107e mijenjati ekonomski model treba razmi\u0161ljati o tome kako mijenjati dru\u0161tvo.<\/p>\n<p>U tom smislu alternativa dolazi u mnogim dimenzijama odstupanja od po\u010dela. Uvi\u0111a se da povratak na staro, u \u201enormalnost\u201c nije po\u017eeljan, \u010dak i ako je mogu\u0107 (\u0161to nije slu\u010daj). Pomo\u0107 tvrtkama hitnim mjerama za krpanje likvidnosti temelji se na pretpostavci da se ekonomija suo\u010dava samo s privremenim, kratkoro\u010dnim prekidom rada. No, ova je pretpostavka najvjerojatnije pogre\u0161na. Mnogi \u0107e se sektori se boriti s povratkom u nekad znanu rutinu. To sve ostavlja u neprekidnu tra\u017eenju i izgradnji alternative, onog dru\u0161tva koje se ne ustru\u010dava odstupiti od elementarnih po\u010dela koja opisuju kapitalisti\u010dke modele kad je to u cilju op\u0107eg dobra i opstanka. Zato se smije tvrditi da je novi ekonomski model ve\u0107 na putu jer postoje mnoge prednosti koje je karantena donijela, poput (abecednim redom):<\/p>\n<ul>\n<li>brojnih poslovnih inovacija za suo\u010davanje s novim okolnostima,<\/li>\n<li>de-urbanizacije zbog rada na daljinu,<\/li>\n<li>digitalne transformacije organizacija uz povezivanje putem postoje\u0107ih, prije nedovoljno kori\u0161tenih digitalnih alata,<\/li>\n<li>ignoriranja individualnih komercijalnih prava nad nu\u017enim sredstvima za opstanak zajednice (konkretnije, 3D printanje\/kopiranje medicinske opreme u nu\u017edi, u doma\u0107oj radinosti, bez pitanja za dopu\u0161tenje vlasnika patenata),<\/li>\n<li>manje nejednakosti izme\u0111u regija unutar zemalja,<\/li>\n<li>manje zaga\u0111enja prirodnog okoli\u0161a,<\/li>\n<li>planiranja pobolj\u0161anja kriti\u010dne infrastrukture,<\/li>\n<li>pobolj\u0161anja me\u0111unarodne suradnje u epidemiologiji i medicini uop\u0107e,<\/li>\n<li>pobolj\u0161anja higijene,<\/li>\n<li>pobolj\u0161anja i pro\u0161irenja e-usluga dr\u017eavnih institucija,<\/li>\n<li>pobolj\u0161anja procesa u\u010denja na daljinu,<\/li>\n<li>pomnijeg planiranja i pripreme za druge egzistencijalne rizike,<\/li>\n<li>razvoja otpornijih i robusnijih opskrbnih lanaca,<\/li>\n<li>razvoja podr\u0161ke lokalnoj zajednici i poslovanju lokalnih poduzetnika,<\/li>\n<li>razvoja pristupa \u0161irokopojasnom internetu,<\/li>\n<li>reevaluacije \u017eivota i ciljeva, te odstupanje od utrke za profitom kao smislom (u karanteni se raspala uzre\u010dica \u201evrijeme je novac\u201c)<\/li>\n<li><em>re-shoring<\/em> kao procesa suprotnog <em>off-shoringu<\/em> i <em>outsourcingu<\/em> (povratak klju\u010dnih funkcija u okrilje poduze\u0107a iz dalekih zemalja; jezikoslovci \u2013 pla\u010dite),<\/li>\n<li>u\u0161tede uredskih tro\u0161kova i tro\u0161kova poslovnih putovanja,<\/li>\n<li>uva\u017eavanja i vrednovanja elementarnih usluga i klju\u010dnih radnika za opstanak dru\u0161tva,<\/li>\n<li>ve\u0107eg razumijevanja i uva\u017eavanja obrazovnog sustava od strane roditelja zbog \u0161kole od ku\u0107e,<\/li>\n<li>vi\u0161e donacija, filantropije i volontiranja,<\/li>\n<li>vi\u0161e posla za osobe s invaliditetom (od ku\u0107e),<\/li>\n<li>vi\u0161e slobodnog vremena za obitelj, promi\u0161ljanje, hobije, meditaciju,<\/li>\n<li>zabrane hvatanja i prodaje divljih \u017eivotinja (po\u010dev\u0161i od \u0161i\u0161mi\u0161a),<\/li>\n<li>itd.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Sve navedeno, uz one prednosti koje \u0107e biti uo\u010dene i razvijene tek kasnije, mogle bi se smatrati gra\u0111evnim blokovima alternativnog ekonomskog modela koji je ve\u0107 u nastajanju. No, za istinsku transformaciju dru\u0161tva (ekonomije) bit \u0107e potrebno vi\u0161e napora, odricanja i \u017ertve, i ona ne\u0107e do\u0107i tek tako, sama od sebe. A i sam virus mo\u017ee biti model za promjene. On svakom ljudskom bi\u0107u pristupa jednako: \u0161efovima dr\u017eava i besku\u0107nicima, bogatima i siroma\u0161nima, bez obzira na boju, rasu, vjeru. Virusu je ba\u0161 svaki \u010dovjek dragocjen resurs. Nitko i ni\u0161ta u modernoj povijesti nije tako poravnao staze, ispunio doline i slegnuo gore me\u0111u ljudima kao \u0161to je to u\u010dinio ovaj virus. Mo\u017eda bismo od njega ne\u0161to mogli nau\u010diti?<\/p>\n<p><em><br \/>\n<\/em><\/p>\n<p><em>&nbsp;<\/em><\/p>\n<p><em>***<\/em><\/p>\n<p><strong>Znane mane<\/strong><br \/>\nMnogi nedostaci globalnog ekonomskog sustava identificirani su u pro\u0161losti (i na ovim stranicama), davno prije covida. Neki od njih predstavljeni su u sljede\u0107im odlomcima (bez redoslijeda po va\u017enosti).<\/p>\n<p><strong>Plutokracija, kronizam<\/strong><br \/>\nKapitalizam i demokracija trebali bi i\u0107i ruku pod ruku, ali bogati pojedinci zajedno s velikim korporacijama i interesnim udru\u017eenjima nesrazmjerno utje\u010du na politiku izravnim i neizravnim lobiranjem. Oni imaju bitno ve\u0107u ulogu u dono\u0161enju zakona i propisa koji njima, kao manjini, najbolje pa\u0161u. Izborni procesi su pristrani zbog \u010dinjenice da politi\u010dari primaju obilne donacije (javno i manje javno) od svojih sponzora koji zauzvrat dobivaju povla\u0161ten tretman kad njihovi puleni do\u0111u na polo\u017eaj. Sve to potkopava povjerenje u institucije i vladavinu zakona.<\/p>\n<p><strong>Promicanje ignorancije<\/strong><br \/>\nPokreta\u010dka snaga konzumerizma, kao va\u017ene karakteristike kapitalizma, je ignorancija (u smislu agnotologije). Potro\u0161a\u010di se konstantno \u201canesteziraju\u201c kako ne bi razmi\u0161ljali, kako bi bili ignorantni i prepustili se brzoj kupnji svega \u0161to im pada na pamet. \u201eU\u017eivaj u trenutku\u201c ili \u201eu\u017eivaj dok traje\u201c \u0161iroko su prihva\u0107eni slogani koji stvaraju ignoranciju, a koji depreciraju (ekonomskim rje\u010dnikom) vrijednost \u017ertvovanja, boli i gubitka osobnog luksuza i komfora za ve\u0107e dobro ili dugoro\u010dne ciljeve. No, tr\u017ei\u0161ta su podru\u010dja za izgradnju odnosa me\u0111u ljudima, a ne samo za potro\u0161nju. Odsustvo razmi\u0161ljanja o opskrbnim lancima, o namjerama i pona\u0161anju proizvo\u0111a\u010da i o svrhovitosti bezumne kupovine sna\u017eno utje\u010du na to \u0161to se proizvodi, kako, gdje i po kojim cijenama, i za dru\u0161tvo i za okoli\u0161.<\/p>\n<p><strong>Utaje poreza, <em>off-shoring<\/em><\/strong><br \/>\nGlobalni ekonomski sustav temelji se na liberalnoj ideologiji u kojoj kapital slobodno te\u010de povrh dr\u017eavnih granica. U praksi je to dovelo do utrke prema dnu, na na\u010din da se dr\u017eave natje\u010du u ponudi najni\u017eih mogu\u0107ih poreznih stopa. To zna\u010di da najve\u0107e i najbogatije globalne tvrtke (i pojedinci) pla\u0107aju poreza koliko \u017eele (ponekad ni\u0161ta), jer mogu premje\u0161tati svoje poslovanje, ra\u010dunovodstvo i sjedi\u0161te u off-shore oaze (prekograni\u010dne jurisdikcije koje nude diskreciju i ekstremno niske poreze). Naravno, gra\u0111ani nemaju taj luksuz; mali porezi moraju se platiti, ali veliki se mogu transferirati naokolo dok sasvim ne odlepr\u0161aju. Porezi su cijena dobro odr\u017eavanog, urednog i dobrog dru\u0161tva: duboko je licemjerno ne pla\u0107ati porez a svejedno u\u017eivati u \u200b\u200bblagodatima dru\u0161tva koje kroz poreze pla\u0107aju neki drugi.<\/p>\n<p><strong>Globalizacija i konkurentnost<\/strong><br \/>\nPrakti\u010dno, globalizacija je proces uklanjanja granica izme\u0111u dr\u017eava kako bi se kapital mogao brzo i neograni\u010deno kretati, ali ne i ljudi. Ovo stavlja one koji isporu\u010duju kapital u povla\u0161teni polo\u017eaj u odnosu na one koji isporu\u010duju rad. \u201eKonkurentnost\u201c je klju\u010dna rije\u010d u partnerstvu sa \u201eglobalizacijom\u201c i uglavnom se svodi na smanjenje (ili \u010dak ukidanje) privilegija i prava. Oni koji nude nisku razinu prava u za\u0161titi okoli\u0161a, socijalnoj i zdravstvenoj za\u0161titi i osiguranju prava radnika su konkurentniji i privla\u010dniji vlasnicima kapitala. Njihova atraktivnost, me\u0111utim, brzo ishlapi \u010dim se na me\u0111unarodnoj sceni pojavi netko drugi koji nudi jo\u0161 ni\u017ee poreze i zahtijeva jo\u0161 ni\u017ee obveze i odgovornosti od investitora.<\/p>\n<p><strong>Financijalizacija koje poti\u010de zadu\u017eivanje<\/strong><br \/>\nLihvarstvo se tijekom povijesti ljudske civilizacije smatralo nemoralnim i kao takvo bilo je zabranjeno. Zara\u0111ivati \u200b\u200bnovac samo zato \u0161to ve\u0107 imate novca &#8211; to se osu\u0111ivalo tisu\u0107ama godina u svim religijama i na svim kontinentima. Me\u0111utim, od 1980-ih godina raste zadu\u017eenost (omjer duga i kapitala), a udio financijskih usluga u BDP-u raste. Financijski se sektor preselio od slu\u017ebe realnoj ekonomiji u osovinu koja upravlja realnom ekonomijom; sad je realna ekonomija u slu\u017ebi financijskom sektoru. Praksa poput otkupa dionica (en. stock buyback), koja daje prednost profitu dioni\u010dara nad ulaganjima u istra\u017eivanje i razvoj, postala je uobi\u010dajena. Suverene dr\u017eave, zajedno s mnogim malim i srednjim poduze\u0107ima i gra\u0111anima, uhva\u0107ene su u spirali duga, bore\u0107i se za financiranje kamata na kamatu.<\/p>\n<p><strong>Moralni rizik, TBTF<\/strong><br \/>\nVelike tvrtke, osobito u financijskom sektoru, i dalje se oslanjaju na TBTF &#8211; na\u010delo &#8220;prevelik sam da bih propao&#8221;. Skloni su riziku jer znaju da ako ne\u0161to po\u0111e po zlu, sami ne\u0107e snositi sve posljedice. Ne dijele dobit ali dijele mizeriju (gubitak); to destabilizira politi\u010dku i dru\u0161tvenu strukturu kapitalizma.<\/p>\n<p><strong>Zanemarivanje zajednice i okoli\u0161a<br \/>\n<\/strong>Usmjerenost na individualna prava bez obveza prema zajednici, dru\u0161tvu, prirodi stavlja individualca u slabiji polo\u017eaj kada se pojave krize. Tkanina dru\u0161tva &#8211; njegove institucije i politike \u2013 mora se plesti i odr\u017eavati u doba prosperiteta, jer se u hitnim slu\u010dajevima ne mo\u017ee izgraditi od nule, za\u010das. Da su se prava pojedinca stavljala iznad opstanka zajednice ljudska se civilizacija nikad ne bi razvila. \u201eEkonomska optika\u201c \u2013 ona koja se fokusira na novac &#8211; daje prioritet financijskom rezultatu i zanemaruje sve nemjerljive dru\u0161tvene i okoli\u0161ne efekte ekonomije.<\/p>\n<p>Svi navedeni nedostaci, zajedno s onima koji nisu prikazani, oslikavaju ekonomski model koji je bio zreo za promjene i prije pandemije.<\/p>\n<p>***<\/p>\n<p><em>Magazin Prilika, prilog Glasa Koncila, tema broja 4-6\/2020.<\/em><\/p>\n<p><em>\u010clanak se temelji na izlaganju na znanstvenoj konferenciji s me\u0111unarodnim sudjelovanjem pod nazivom &#8220;Pet godina nakon Laudato si&#8221;. Gdje smo sada? \u201c, u organizaciji Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta, odr\u017eanoj 22. svibnja, 2020. godine, online<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u2026o alternativnim ekonomskim modelima uslijed pandemije<\/p>\n","protected":false},"author":171,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[5],"tags":[1344,13,33,47],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v17.5 - https:\/\/yoast.com\/wordpress\/plugins\/seo\/ -->\n<title>Ovo nije dobro. Imate li koji drugi model? - Domagoj Sajter<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1236\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Ovo nije dobro. Imate li koji drugi model? - Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"\u2026o alternativnim ekonomskim modelima uslijed pandemije\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1236\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2020-06-14T20:32:39+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2020-07-09T09:57:06+00:00\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"13 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\",\"url\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"description\":\"osobne stranice\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1236#webpage\",\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1236\",\"name\":\"Ovo nije dobro. Imate li koji drugi model? - Domagoj Sajter\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\"},\"datePublished\":\"2020-06-14T20:32:39+00:00\",\"dateModified\":\"2020-07-09T09:57:06+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1236#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1236\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1236#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Ovo nije dobro. Imate li koji drugi model?\"}]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"contentUrl\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"caption\":\"Domagoj Sajter\"},\"sameAs\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\"],\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Ovo nije dobro. Imate li koji drugi model? - Domagoj Sajter","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1236","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Ovo nije dobro. Imate li koji drugi model? - Domagoj Sajter","og_description":"\u2026o alternativnim ekonomskim modelima uslijed pandemije","og_url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1236","og_site_name":"Domagoj Sajter","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1","article_published_time":"2020-06-14T20:32:39+00:00","article_modified_time":"2020-07-09T09:57:06+00:00","twitter_card":"summary","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Domagoj Sajter","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"13 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website","url":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/","name":"Domagoj Sajter","description":"osobne stranice","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"WebPage","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1236#webpage","url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1236","name":"Ovo nije dobro. Imate li koji drugi model? - Domagoj Sajter","isPartOf":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website"},"datePublished":"2020-06-14T20:32:39+00:00","dateModified":"2020-07-09T09:57:06+00:00","author":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800"},"breadcrumb":{"@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1236#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1236"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1236#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Ovo nije dobro. Imate li koji drugi model?"}]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800","name":"Domagoj Sajter","image":{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo","inLanguage":"hr","url":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","contentUrl":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","caption":"Domagoj Sajter"},"sameAs":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr"],"url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171"}]}},"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1236"}],"collection":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/171"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1236"}],"version-history":[{"count":2,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1236\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1278,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1236\/revisions\/1278"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1236"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1236"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1236"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}