{"id":1280,"date":"2020-09-15T11:50:46","date_gmt":"2020-09-15T10:50:46","guid":{"rendered":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1280"},"modified":"2020-11-03T10:22:55","modified_gmt":"2020-11-03T09:22:55","slug":"o-vrijednosti-zivota-ali-onog-statistickog","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1280","title":{"rendered":"O vrijednosti \u017eivota, ali onog statisti\u010dkog"},"content":{"rendered":"

U\u010diteljica Pandemija strogo je i nepedago\u0161ki pou\u010dila sve da su resursi svijeta o-gra-ni-\u010de-ni i da se ne mo\u017ee ne raditi, ne upla\u0107ivati u prora\u010dun, a o\u010dekivati iz njega uredno i redovito financiranje zdravstva, socijale, pla\u0107e, mirovina. Kad tisu\u0107e pacijenata nagrnu na uska vrata bolnice nemogu\u0107e je sve pustiti unutra, zato je bilo potrebno sprije\u010diti da tisu\u0107e pacijenata uop\u0107e nagrnu. Da, sustav je morao biti robusniji, imati ve\u0107e rezervacije, dublje fondove za \u201ecrne dane\u201c, ali ti fondovi ionako nikad nisu i nikad ne\u0107e biti beskona\u010dni. Nemogu\u0107e je iz kona\u010dnih fondova financirati beskona\u010dnost.<\/p>\n

<\/p>\n

Ekonomiste se \u010desto opisuje kao materijaliste<\/strong>, i to s pravom, jer za brojne to doista stoji. Ekonomija oplijenjena od ikakvih nematerijalnih vrijednosti svodi se na ra\u010dunicu u kojoj je sve broj i valuta. Sve \u0161to se ne da ugurati u Excel tablicu neki (i to utjecajni) smatraju ne-ekonomskim temama, iako su predmet ekonomskih odluka. \u010covjek je ondje broj<\/strong>. I to broj kojeg se lako deprecira, diskontira ili amortizira, i to je ona \u201eekonomija koja ubija<\/em><\/strong><\/a>\u201c. Ipak, u posljednjem desetlje\u0107u ja\u010daju druga\u010dije ekonomske struje koje nastoje posvijestiti da ekonomske odluke nisu li\u0161ene vrijednosnih sudova, i da je prije ekonomskih odluka potrebno opisati \u0161iru sliku dobrog dru\u0161tva. Novac\/dobit je vozilo, a ne cilj puta.<\/p>\n

Imaju\u0107i na umu da ekonomisti imaju zna\u010dajno mjesto u zdravstvenom sustavu u procesu odlu\u010divanja o terapiji, te da se ljudski \u017eivot u svrhu racionalnog upravljanja zdravstvenim sustavom posredno izra\u017eava i u novcu, valja objasniti kako je do toga do\u0161lo i \u0161to ekonomisti zapravo \u010dine kad sudjeluju u odlu\u010divanju o raspodjeli novca za lije\u010denje.<\/p>\n

Naime, postoje gra\u0111ani koji o\u010dekuju (implicitno ili ne, svejedno je) da im se prora\u010duna, prona\u0111e, stvori novac za zdravstvene usluge, za mirovine, a usput \u0107e lakonski pripomenuti da je ljudski \u017eivot neprocjenjiv. Prevaljuju odgovornost i \u201egrijeh\u201c za racioniranje sredstava na (uglavnom) ekonomiste, a o\u010dekuju \u2013 kao i mnogi drugi \u2013 iz prora\u010duna vi\u0161e nego \u0161to su u njega uplatili. Da, ljudski je \u017eivot neprocjenjiv i ne bi se trebao izra\u017eavati u novcu, ali neizravno to se \u010dini, i to svakodnevno<\/strong>. Za\u0161to? Zato \u0161to ljudi imaju neograni\u010dene potrebe, a resursi su ograni\u010deni. \u010citava je znanost ekonomije nastala iz prethodne re\u010denice. Onog trenutka kad ljudi po\u010dnu \u017eivjeti solidarno i skromno, i smanje svoje potrebe na razinu onoga \u0161to je mogu\u0107e zadovoljiti nestat \u0107e nu\u017enosti racioniranja sredstava jer \u0107e biti dovoljno svega za sve. No, dotad je potrebno imati mehanizam koji \u0107e upravljati ograni\u010denim resursima; mehanizam koji poku\u0161ava raspodijeliti kona\u010dno na beskona\u010dno zove se ekonomija<\/em>.<\/p>\n

Budu\u0107i da ideja vrednovanja \u017eivota u novcu s pravom izaziva nelagodu, nu\u017eno je tu ideju ukomponirati u \u0161iri kontekst. Kad bi vrijednost \u017eivota bila beskona\u010dna<\/em> to bi zna\u010dilo da Ministarstvo dr\u017eavne imovine ima puno pravo prodati kompletan dr\u017eavni (dru\u0161tveni) portfelj, od Iloka do Cavtata, kako bi podmirilo tro\u0161kove lije\u010denja jedne osobe. A ako to nije dovoljno, treba se i zadu\u017eiti. Va\u017eno je razlu\u010diti: \u201ebeskona\u010dno\u201c je apstraktan pojam, to je uspon bez vrha. Nitko ne mo\u017ee dati beskona\u010dno<\/em> <\/strong>mnogo; mo\u017ee jedino dati sve<\/em><\/strong>. A kad daje sve, smije dati samo sve svoje<\/em>. I tu se dolazi do granice: svatko je pozvan razdati se za bli\u017enje, ali ne mo\u017ee i ne smije razdati tu\u0111e<\/em><\/strong>. Iako vjerujemo da je cijena \u017eivota neizmjerna (golema, koju je nemogu\u0107e to\u010dno procijeniti), ve\u0107a od onoga \u0161to mo\u017eemo razumom pojmiti, to jo\u0161 uvijek ne zna\u010di da je prihvatljivo potro\u0161iti sve resurse koji pripadaju \u010ditavoj sada\u0161njoj i budu\u0107oj zajednici u korist pojedinaca ili u korist neke podskupine te zajednice. Tako se \u010dovjek na\u0111e u spektru u kojem je vrijednost \u017eivota negdje izme\u0111u nule<\/strong> (bespredmetni scenarij) i beskona\u010dnog<\/strong>: u domeni ekonomije. No, (razumni) ekonomisti nikad se nisu usudili procjenjivati vrijednost ljudskog \u017eivota u novcu, ali su svejedno stvorili koncept \u201evrijednosti statisti\u010dkog \u017eivota\u201c. O njemu je ovdje rije\u010d i njega valja pojasniti jer je osobito va\u017ean u doba globalne pandemije.<\/p>\n

 <\/p>\n

***<\/p>\n

 <\/p>\n

Nije neprili\u010dno nalijepiti cijenu bebi na \u010delo, ve\u0107 je barbarstvo. Iako je savr\u0161eno normalno da roditelj svoje dijete neopisivo cijeni, to jo\u0161 uvijek ne zna\u010di da mu je dopu\u0161teno za njega zahtijevati pla\u0107anje neopisivo visokih cijena pri npr. lije\u010denju. (Zatra\u017eiti i smije i treba, ali to ne zna\u010di da se toj zamolbi nu\u017eno mora udovoljiti.) Dru\u0161tveni \u0107e se sustav uru\u0161iti ako svaki roditelj bude o\u010dekivao da za svoje dijete smije tra\u017eiti vi\u0161e nego \u0161to susjed tra\u017ei za svoje. Stoga, razumni ekonomisti ne \u017eele nalijepiti cijenu neprocjenjivome, nego staviti u me\u0111uodnos \u0161to je ljudski mogu\u0107e i \u0161to je ljudski nemogu\u0107e. U takve se izazove naj\u010de\u0161\u0107e upadne kad se \u017eeli uspostaviti sustav osiguranja: zdravstvenog, mirovinskog, socijalnog, itd. To je jako osjetljivo podru\u010dje koje sna\u017eno rezonira kod svih koji nisu sociopati: pomisliti da neka grupa ljudi, neko povjerenstvo odlu\u010duje o \u201ecijeni \u017eivota\u201c jednoga pacijenta odmah \u017eestoko uzburka duhove. A \u0161to povjerenstvo zapravo mora \u010diniti? Mora razumno raspodijeliti ograni\u010dene resurse na neograni\u010dene potrebe tako da fiksnim iznosom novca postigne \u0161to je mogu\u0107e ve\u0107e efekte lije\u010denja, ne samo kod jednog pacijenta, nego kod svih trenutnih kao i potencijalnih budu\u0107ih.<\/p>\n

Tko god misli da se svetost \u017eivota obezvrje\u0111uje time \u0161to se uop\u0107e razmatra njegova cijena treba se prisjetiti da 13. svibnja 1981. nakon atentata u kojem je zadobio \u010detiri metka sveti <\/span>Ivan Pavao II.<\/strong> nije odvezen u baziliku sv. Petra na molitvu nego prvo lije\u010dnicima u bolnicu. Oprema za operaciju, sva ona aparatura, nije se toga dana \u010dudesno materijalizirala iz onostranog, nego ju je netko prethodno kupio. Da lije\u010dnika i opreme nije bilo papa ne bi pre\u017eivio. Prije nego se obrati Bogu \u010dovjek mora dati svoj dio; lije\u010dnici su doista dali svoj dio (operacija je trajala pet sati), a Bog je \u2013 vjerujemo \u2013 dao svoj. O tome svjedo\u010di metak ugra\u0111en u krunu Gospe Fatimske. Ovdje je va\u017eno uo\u010diti da je papa pao u ruke sustava zdravstvenog osiguranja koji je bio ve\u0107 financiran, ve\u0107 uspostavljen; nije se 13. svibnja krenulo u humanitarnu akciju s brojevima telefona za prikupljanje sredstava za lije\u010denje pape. Sve je to ve\u0107 bilo unaprijed osigurano<\/strong>.<\/p>\n

Osiguranje<\/strong> je divan izum koji se temelji na procjeni i vrednovanju rizika. Osiguranik pla\u0107a relativno nisku cijenu osiguranja, a zauzvrat, ako mu se ne-daj-Bo\u017ee dogodi neka \u0161teta ili zlo od kojeg je osiguran, bit \u0107e obe\u0161te\u0107en. Vlasnik auta pla\u0107a par tisu\u0107a kuna godi\u0161nje za kasko, ali ako mu auto bude ukraden ili uni\u0161ten dobit \u0107e stotinu tisu\u0107a kuna. Platio je par<\/em>, a osiguran je na stotinu<\/em>. Nije li to divan izum? Cijena \u017eivotnog osiguranja za mladu, zdravu studenticu bitno je ni\u017ea od \u017eivotnog osiguranja za rudara. Za\u0161to? Zato \u0161to je rizik smrti rudara bitno ve\u0107i od rizika smrti studentice, pa su i cijene polica razli\u010dite. A kako se procjenjuje rizik? Naj\u010de\u0161\u0107e koriste\u0107i statisti\u010dke podatke<\/strong>. Statistike smrtnosti u rudnicima bitno su ve\u0107e nego statistike smrtnosti na fakultetima. Od pape preko osiguranja do statistike, napokon se valja suo\u010diti s rogobatnim pojmom \u201evrijednosti statisti\u010dkog \u017eivota\u201c.<\/p>\n

Pojam \u201evrijednosti statisti\u010dkog \u017eivota\u201c uveo je Nobelovac Thomas Schelling<\/strong> 1968. godine uvidjev\u0161i da se nerazmrsiva moralna pitanja o vrijednosti \u017eivota mogu presko\u010diti fokusiranjem na vrednovanje smanjenja rizika, a ne na vrednovanje \u017eivota. Primjerice, nova investicija u smanjenje one\u010di\u0161\u0107enja zraka reducirala bi rizik smrti ljudi za \u201esamo\u201c 0,0002%. To zna\u010di da bi u gradu s milijun stanovnika ova investicija o\u010dekivano spasila dva \u017eivota (2\/1.000.000=0,0002%). Tako je uvedena analiza tro\u0161kova i koristi (en. cost-benefit) koja vrednuju\u0107i rizike neizravno vrednuje \u017eivote. Umjesto da se isti u\u010dinak izrazi kao pad rizika od svega 0,0002 posto, Schelling je istu investiciju opisao kao vrijednost o\u010duvanja dva \u017eivota u milijunskom gradu. Fundamentalna je razlika u stajali\u0161tu: u dru\u0161tvenoj umjesto individualnoj perspektivi. Individualac promatra pojedina\u010dne rizike, a dru\u0161tvo zbraja rizike kroz cijelu grupu. Tek na dru\u0161tvenoj razini ima smisla zamijeniti rizike ljudskim \u017eivotima. Valja razumjeti da se \u201evrijednost statisti\u010dkog \u017eivota\u201c bitno razlikuje od vrijednosti stvarnog \u017eivota pojedinca; to je vrijednost smanjenja vjerojatnosti smrti, a ne cijena koju bi netko platio da izbjegne sigurnu smrt.<\/p>\n

Za razumijevanje \u201evrijednosti statisti\u010dkog \u017eivota\u201c va\u017eno je znati i povijest nastanka te ideje. Sasvim o\u010dekivano, ekonomsko vrednovanje \u017eivota poteklo je iz vojske. Iako on to ne\u0107e tako formulirati, svaki general odlu\u010duje o iznosu \u0161tete kod neprijatelja koju je voljan \u201ekupiti\u201c \u017eivotima i opremom svojih vojnika. Schelling je poticaj dobio uslijed projekta Ameri\u010dkog vojnog zrakoplovstva koje je u po\u010detku Hladnog rata kroz ra\u010dunalne simulacije htjelo dobiti optimalnu strategiju bombardiranja Rusije. Znanstvenici su simulirali 400.000 konfiguracija bombi i bombardera i sve preto\u010dili u stotine jednad\u017ebi. Preporu\u010dena strategija glasila je: u slu\u010daju rata neprijatelja bi trebalo obasuti golemom koli\u010dinom lakih, jeftinih aviona od kojih mnogi \u010dak ne bi uop\u0107e nosili bombe. Ruska protuzra\u010dna obrana bila bi totalno zatrpana pa bi u\u010dinak onih koji uspiju do\u0107i do cilja bio maksimalan. Rupa je bila u tome \u0161to, ne znaju\u0107i koliku vrijednost dati \u017eivotu zrakoplovaca, znanstvenici im nisu dali nikakvu<\/em>. Simulacije su radile s vrijedno\u0161\u0107u vojnika u iznosu nula, pa je najbolja strategija zna\u010dila \u017ertvovanje ameri\u010dkih posada. Vojni \u010delnici, neki od njih biv\u0161i piloti, bili su prenera\u017eeni i uvrije\u0111eni rezultatima projekta. Debakl<\/strong>. Schelling je uvidio da je u takvim okolnostima nekakva <\/strong>procjena bolja od nikakve <\/strong>i po\u010deo je raditi na tome, s tim da je u startu rekao da se ne \u017eeli baviti vrijedno\u0161\u0107u \u017eivota kao takvoga jer je to smatrao moralnim pitanjem, prevelikim za ekonomiste. Njegov je cilj bio vrednovati odga\u0111anje smrti, i to ne smrti nekog pojedinca s imenom i prezimenom, nego “statisti\u010dkog” pojedinca, nasumi\u010dnog individualca iz dru\u0161tvene perspektive. To je razumljivo, jer u kunama procijeniti \u017eivot konkretne osobe s imenom i prezimenom je i nemogu\u0107e i nedopustivo. No, na razini dru\u0161tva, u \u0161iroj slici, smanjenje rizika smrti zna\u010di spa\u0161avanje pojedina\u010dnih \u017eivota, a investicija u smanjenje rizika neizravno se mo\u017ee povezati s vrijedno\u0161\u0107u kojeg je dru\u0161tvo spremno platiti za \u017eivot jedne, ne-specificirane osobe. Tako se u istoj re\u010denici na\u0111u cijena<\/em> i \u017eivot<\/em>.<\/p>\n

Javno i privatno investiranje u zdravstveni, mirovinski, socijalni sustav temelje se na divnom izumu osiguranja. To tako\u0111er zna\u010di i da postoje kompromisi, jer svaka investicija ima svoj oportunitetni tro\u0161ak<\/strong>, odnosno tro\u0161ak propu\u0161tene prilike. Ako je u Slavoniji potro\u0161eno milijardu kuna za izgradnju mosta preko Drave koji vodi \u2013 kako bi alkari rekli \u2013 uni\u0161ta<\/em>, onda tro\u0161ak nije samo milijardu kuna nego i ono \u0161to se alternativno moglo s tih milijardu napraviti, a nije. Ona tamo nevidljiva tvornica u kojoj radi tisu\u0107u ljudi, ona nije napravljena jer se sagradio most. Propu\u0161tene prilike nazivaju se oportunitetnim tro\u0161kovima. Oni koji u zdravstvenom sustavu odlu\u010duju o investicijama uvijek \u0107e pitati, i to s pravom: a koliko \u017eivota \u0107e ta investicija, ta terapija spasiti? Sljede\u0107e logi\u010dno, ali za mnoge i dalje problemati\u010dno pitanje glasi: mo\u017ee li se za datu investiciju dobiti vi\u0161e?*<\/strong><\/span> Jer, ako se novac potro\u0161i na A ne mo\u017ee se na B, a \u017eeli se fiksnim iznosom spasiti \u0161to vi\u0161e. Spa\u0161avanje \u017eivota je i ekonomska aktivnost jer uklju\u010duje odlu\u010divanje o kori\u0161tenju oskudnih resursa. \u017divot jest neprocjenjiv otkad je ropstvo zabranjeno, i ljudi se ne smiju ni kupovati ni prodavati. No, uz ograni\u010deni kapital, resurse, znanja i vje\u0161tine nemogu\u0107e je spasiti svaki \u017eivot, pa se moraju raditi kompromisi. U krizno doba globalne pandemije to je postalo bolno o\u010dito.<\/p>\n

 <\/p>\n

***<\/p>\n

 <\/p>\n

* <\/strong><\/span>Kako mjeriti kome pru\u017eiti medicinsku skrb<\/strong><\/p>\n

Kad se razmatra mo\u017ee li se za odre\u0111eni tro\u0161ak lije\u010denja dobiti vi\u0161e na razini dru\u0161tva, onda u igru ulazi QALY<\/strong> (en. quality-adjusted life year). To je godina kvalitetnog \u017eivota, odnosno mjera optere\u0107enja bole\u0161\u0107u koja uklju\u010duje i kvalitetu i kvantitetu \u017eivota, a koristi se pri ekonomskom vrednovanju medicinskih intervencija. Jedan QALY jednak je jednoj godini \u017eivota u savr\u0161enom zdravlju. QUALY mo\u017ee imati iznos od jedan (savr\u0161eno zdravlje) do nula (smrt); npr. jedna godina \u017eivota vezanog za krevet bila bi pola QALY-a, a pola QALY-a je i pola godine u savr\u0161enom zdravlju. Mlad \u010dovjek ima pred sobom vi\u0161e o\u010dekivanih QALY-a nego star. Kad se potom izra\u010duna omjer tro\u0161ka odre\u0111ene medicinske intervencije i o\u010dekivanog QALY-a mo\u017ee se dobiti analiza tro\u0161kovne efikasnosti te intervencije u odnosu na druge. Valja ponoviti: kad bi resursi za lije\u010denje bili neograni\u010deni ni\u0161ta od toga ne bi bilo potrebno, ali nisu, i stoga je bilo potrebno razviti alate raspodjele oskudnih sredstava.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eVrijednost statisti\u010dkog \u017eivota\u201c na primjeru<\/strong><\/p>\n

Zamislimo anketu milijun ispitanika u kojoj je svakom upu\u0107eno isto pitanje: \u201eKoliko ste spremni platiti da bi se u sljede\u0107oj godini vjerojatnost va\u0161e smrti snizila za 0,0001%?\u201c. Smanjenje rizika smrti za 0,0001% zna\u010di da bi u sljede\u0107oj godini, u prosjeku, na milijun osoba umrla jedna osoba manje, odnosno pre\u017eivjela bi jedna osoba vi\u0161e (1\/1.000.000=0,0001%). Zamislimo zatim da je prosje\u010dni odgovor kod milijun ispitanika bio deset kuna. Povratno, to zna\u010di da bi grupa bila spremna platiti deset milijuna kuna za jedan \u017eivot vi\u0161e (10 kn puta milijun = 10 mil. kn). To ne<\/u><\/strong> zna\u010di da jedan ljudski \u017eivot vrijedi deset milijuna, nego je to procjena spremnosti investicije u smanjenje smrtnosti na razini grupe.<\/p>\n

 <\/p>\n

Mikromort<\/strong><\/p>\n

Uz \u201evrijednost statisti\u010dkog \u017eivota\u201c usko je vezan pojam mikromorta. To je jedinica rizika definirana kao vjerojatnost smrti od jedan na milijun. Slu\u017ei za mjerenje rizi\u010dnosti svakodnevnih aktivnosti. Primjerice, ronjenje nosi pet do deset mikromorta po zaronu, skakanje padobranom osam mikromorta po skoku, carski porod 170, a penjanje na Mt. Everest 38.000 po usponu.<\/p>\n

\u201eVrijednost statisti\u010dkog \u017eivota\u201c za britansko Ministarstvo prometa kod investiranja u unaprje\u0111enje sigurnosti na cestama iznosi 1,6 milijuna funti, odnosno vrednuje jedan mikromort s 1,60 funti. U istom kontekstu u SAD-u jedan se mikromort vrednuje s 6,2 dolara.<\/p>\n

Sve se to mo\u017ee \u010diniti mehanisti\u010dki, hladno i \u010dak neljudski, no ne mora biti tako: upravo cijene\u0107i \u017eivot u mnogim dru\u0161tvenim sustavima ne dopu\u0161taju nepromi\u0161ljeno rasipanje sredstava, nastoje\u0107i sa\u010duvati \u0161to je mogu\u0107e vi\u0161e \u017eivota sa zadanim prora\u010dunom.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u010clanak je objavljen u Prilici, mjese\u010dnom prilogu Glasa koncila, u rujnu 2020.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U\u010diteljica Pandemija strogo je i nepedago\u0161ki pou\u010dila sve da su resursi svijeta o-gra-ni-\u010de-ni i da se ne mo\u017ee ne raditi, ne upla\u0107ivati u prora\u010dun, a o\u010dekivati iz njega uredno i redovito financiranje zdravstva, socijale, pla\u0107e, mirovina. Kad tisu\u0107e pacijenata nagrnu na uska vrata bolnice nemogu\u0107e je sve pustiti unutra, zato je bilo potrebno sprije\u010diti da … Nastavi \u010ditati O vrijednosti \u017eivota, ali onog statisti\u010dkog<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":171,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[5],"tags":[1344,1284,86,24,1349],"yoast_head":"\nO vrijednosti \u017eivota, ali onog statisti\u010dkog - Domagoj Sajter<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1280\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"O vrijednosti \u017eivota, ali onog statisti\u010dkog - Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"U\u010diteljica Pandemija strogo je i nepedago\u0161ki pou\u010dila sve da su resursi svijeta o-gra-ni-\u010de-ni i da se ne mo\u017ee ne raditi, ne upla\u0107ivati u prora\u010dun, a o\u010dekivati iz njega uredno i redovito financiranje zdravstva, socijale, pla\u0107e, mirovina. Kad tisu\u0107e pacijenata nagrnu na uska vrata bolnice nemogu\u0107e je sve pustiti unutra, zato je bilo potrebno sprije\u010diti da … Nastavi \u010ditati O vrijednosti \u017eivota, ali onog statisti\u010dkog\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1280\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2020-09-15T10:50:46+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2020-11-03T09:22:55+00:00\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"12 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\",\"url\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"description\":\"osobne stranice\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1280#webpage\",\"url\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1280\",\"name\":\"O vrijednosti \\u017eivota, ali onog statisti\\u010dkog - Domagoj Sajter\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\"},\"datePublished\":\"2020-09-15T10:50:46+00:00\",\"dateModified\":\"2020-11-03T09:22:55+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1280#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1280\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1280#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"O vrijednosti \\u017eivota, ali onog statisti\\u010dkog\"}]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"contentUrl\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"caption\":\"Domagoj Sajter\"},\"sameAs\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\"],\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"O vrijednosti \u017eivota, ali onog statisti\u010dkog - Domagoj Sajter","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1280","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"O vrijednosti \u017eivota, ali onog statisti\u010dkog - Domagoj Sajter","og_description":"U\u010diteljica Pandemija strogo je i nepedago\u0161ki pou\u010dila sve da su resursi svijeta o-gra-ni-\u010de-ni i da se ne mo\u017ee ne raditi, ne upla\u0107ivati u prora\u010dun, a o\u010dekivati iz njega uredno i redovito financiranje zdravstva, socijale, pla\u0107e, mirovina. Kad tisu\u0107e pacijenata nagrnu na uska vrata bolnice nemogu\u0107e je sve pustiti unutra, zato je bilo potrebno sprije\u010diti da … Nastavi \u010ditati O vrijednosti \u017eivota, ali onog statisti\u010dkog","og_url":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1280","og_site_name":"Domagoj Sajter","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1","article_published_time":"2020-09-15T10:50:46+00:00","article_modified_time":"2020-11-03T09:22:55+00:00","twitter_card":"summary","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Domagoj Sajter","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"12 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website","url":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/","name":"Domagoj Sajter","description":"osobne stranice","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1280#webpage","url":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1280","name":"O vrijednosti \u017eivota, ali onog statisti\u010dkog - Domagoj Sajter","isPartOf":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website"},"datePublished":"2020-09-15T10:50:46+00:00","dateModified":"2020-11-03T09:22:55+00:00","author":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1280#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1280"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1280#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"O vrijednosti \u017eivota, ali onog statisti\u010dkog"}]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800","name":"Domagoj Sajter","image":{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo","inLanguage":"hr","url":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","contentUrl":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","caption":"Domagoj Sajter"},"sameAs":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr"],"url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171"}]}},"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1280"}],"collection":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/171"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1280"}],"version-history":[{"count":5,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1280\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1317,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1280\/revisions\/1317"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1280"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1280"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1280"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}