{"id":1358,"date":"2021-02-09T10:53:27","date_gmt":"2021-02-09T09:53:27","guid":{"rendered":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1358"},"modified":"2021-02-09T10:53:27","modified_gmt":"2021-02-09T09:53:27","slug":"ekonomija-poslije-globalne-pandemije","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1358","title":{"rendered":"Ekonomija poslije globalne pandemije"},"content":{"rendered":"

“Ljudi se fokusiraju na uzore.
\nU\u010dinkovitije je na\u0107i anti-uzore, osobe kojima ne \u017eeli\u0161 nalikovati kad odraste\u0161.\u201c<\/em><\/p>\n

 \u201eGlobalizacija je stvorila tu me\u0111upovezanu krhkost.
\nNikad u povijesti svemira otkazivanje bo\u017ei\u0107ne kupovine u New Yorku nije imalo za posljedicu otkaze u Kini.\u201c
\n<\/em>N. N. Taleb<\/p>\n

<\/p>\n

Tijekom godine 2020. postalo je zorno koliko je ambiciozno (pa i naivno) planirati nekoliko mjeseci unaprijed u situaciji kad se \u010ditav svijet nalazi u nezapam\u0107enoj neizvjesnosti. Planiranje ili prognoziranje nezahvalnije je no ikad. U trenutku pisanja ovog teksta u Hrvatskoj je cijepljeno oko 40.000 ljudi, a covid-19 preboljelo je preko 225.000 gra\u0111ana. S ove strane, o\u010dekuju\u0107i dobru procijepljenost i pobolj\u0161anje okolnosti s dolaskom toplijeg vremena, mo\u017ee se nadati prestanku izvanrednih mjera kojima se ograni\u010dava disanje ekonomije. No, s druge strane sti\u017eu vijesti o mutaciji virusa i novim, opakijim sojevima, mogu\u0107em tre\u0107em valu, i mogu\u0107oj neu\u010dinkovitosti cjepiva protiv mutiranih bezobraznika.<\/p>\n

Unato\u010d neizvjesnosti i makar se doimalo preuranjeno, sa stavom nepopravljivog optimizma valja osmi\u0161ljavati kakvu ekonomiju \u017eelimo nakon pandemije. Je li povratak na staro, u \u201enormalno\u201c po\u017eeljan? Kakvo \u201enormalno\u201c je dobro? Koja je to dobra<\/em> ekonomija koju ve\u0107 sad treba po\u010deti graditi, makar kraj agonije mo\u017eda i nije nadohvat ruke?<\/p>\n

Agencija Ipsos tijekom kolovoza i rujna 2020. godine provela je anketu<\/a> nad 21.104 odraslih osoba u 28 dr\u017eava svijeta. Sveukupno, \u010dak 86% svih ispitanika odgovorilo je da ne \u017eeli povrat u stanje prije pandemije covida-19, ve\u0107 \u017eeli da se svijet zna\u010dajno promijeni te postane dugoro\u010dno odr\u017eiviji i pravedniji. Hrvatska nije bila me\u0111u navedenih 28 dr\u017eava, ali sasvim sigurno rezultati ni ovdje ne bi bili bitno druga\u010diji. Ve\u0107ina, dakle, gra\u0111ana svijeta \u017eeli ne\u0161to drugo, a ne povratak u \u201estaro normalno\u201c. Logi\u010dno je to jer nas je \u201estaro normalno\u201c i dovelo u krizu.<\/p>\n

Otprilike u isto vrijeme kad se provodila anketa broj Amerikanaca koji nemaju hrane pove\u0107ao<\/a> se za vi\u0161e od 5 milijuna, na ukupno 27 milijuna. To zna\u010di da je jedan od svakih osam Amerikanaca gladan. Treba se zamisliti nad ovim podatkom; u daleko najve\u0107oj ekonomiji svijeta (mjereno BDP-om), i po mnogim kriterijima jednoj od najrazvijenijih i najbogatijih dr\u017eava na zemlji, svaki osmi gra\u0111anin nema najosnovniji uvjet za \u017eivot \u2013 nema dovoljno hrane. Istodobno, tijekom pandemije bogatstvo grupice ameri\u010dkih milijardera pove\u0107alo<\/a> se sa tri na \u010detiri bilijuna dolara. Tko se onda \u010dudi porastu ekstremizama svake vrste (u SAD-u, ali i drugdje)? Nemaju li i gladni i ne-gladni \u201eobi\u010dni\u201c gra\u0111ani svako pravo biti izrazito nezadovoljni?<\/p>\n

\u010cak i ako pandemija relativno skoro okon\u010da, klimatske promjene ne\u0107e. Nepovratno su se otopile enormne koli\u010dine leda na Grenlandu<\/a>, a grenlandski led daje najve\u0107i doprinos porastu razina oceana u svijetu. \u010covjek se \u010dini bespomo\u0107nim pod golemim nebom i smatra da sam ne mo\u017ee ni\u0161ta u\u010diniti, ali upravo se djelovanje pojedinaca na globalnoj razini agregira i utje\u010de na klimatske (ne)prilike. Individualne se akcije zbrajaju i postaju kolektivno djelovanje, bila individua toga svjesna ili ne.<\/p>\n

Splet svih ovih globalnih turbulencija i lokalnih katastrofa doista se mo\u017ee doimati apokalipti\u010dnim, i lako je pasti u apatiju ili bezna\u0111e. No, pisano je da su ljudi vrjedniji od vrabaca, i da se ne treba bojati. Potrebno se stoga aktivno pripremati za ekonomiju nakon pandemije, a prvi korak pritom mo\u017ee biti identificiranje pogre\u0161nih i proma\u0161enih ekonomskih ideja. Jer vrlo \u010desto ne<\/em> znamo \u0161to \u017eelimo ili gdje \u017eelimo sti\u0107i, ali znamo \u0161to ne<\/em> \u017eelimo. A to nije malo.<\/p>\n

 <\/p>\n

***<\/p>\n

 <\/p>\n

Neki od bitnih postulata ekonomske znanosti poljuljani su pod utjecajem suvremenih doga\u0111anja. Izme\u0111u ostalog, ekonomija je svojevrsni in\u017eenjering \u2013  znanost koja istra\u017euje u\u010dinkovitost (efikasnost); prou\u010dava kako u\u010dinkovito upotrijebiti manje vremena i truda (resursa) da bi se proizvelo vi\u0161e zadovoljstva (korisnosti). \u0160to je ve\u0107a mogu\u0107nost smanjenja uporabe resursa, a da se pritom ne smanji korisnost, to je ve\u0107a u\u010dinkovitost. U\u010dinkovitost smanjuje cijene \u017eivotnih tro\u0161kova i omogu\u0107uje dobivanje jeftinijih proizvoda i usluga. \u010cini se da je klju\u010d zadovoljstva u dobroj cijeni. Ako kvaliteta nije bitno manja \u2013 onda \u0161to jeftinije, to bolje; to ve\u0107a sre\u0107a, ve\u0107a korisnost. Svi \u2013 i dr\u017eave i poduze\u0107a i gra\u0111ani \u2013 tra\u017ee \u0161to bolju cijenu, i u tome ne vide ni\u0161ta problemati\u010dno. Znanost ekonomije nas u tome podupire tvrde\u0107i da je klju\u010d napretka u ve\u0107oj efikasnosti: u proizvodnji vi\u0161e (ili barem isto), za manje.<\/p>\n

Globalizacija kao proces sve ve\u0107eg povezivanja i umre\u017eavanja svijeta bitan je \u010dimbenik naglog i brzog \u0161irenja virusa. Globalizacija sama po sebi ne mora biti lo\u0161a, no na\u010din na koji se svijet dosad povezivao vo\u0111en je ponajprije principom u\u010dinkovitosti; potragom za ni\u017eim cijenama rada, sirovina, energije, itd. Globalni opskrbni lanci isprepli\u0107u ljude, poduze\u0107a i dr\u017eave u slo\u017eene proizvodne sustave. Posvuda po svijetu sna\u017eno \u0161irenje koronavirusa prvo je bilo primije\u0107eno u poduze\u0107ima s najgorim radnim uvjetima, \u010dime su postali vidljivi dotad skriveni opskrbni lanci. Oni na dnu lanca su najranjiviji, ali \u010desto ujedno i najmanje pla\u0107eni, i imaju najni\u017ea prava. Po cijeli dan su na poslu, po cijeli dan u kontaktu sa suradnicima i kupcima, a ku\u0107i odlaze samo spavati. \u0160tovi\u0161e, po jednom istra\u017eivanju<\/a> \u010dak 77% poduze\u0107a smatra da negdje u njihovom vlastitom opskrbnom lancu postoji moderno ropstvo. (Ono je \u201emoderno\u201c po tome \u0161to robovi nisu u lancima i \u0161to je njihov polo\u017eaj skriven, no \u010desto su natjerani u dugove, oduzeti su im dokumenti, rade pod prisilom, i sl.) Svugdje je isto: i u Hrvatskoj i drugdje: postalo je o\u010dito da su klju\u010dni radnici oni na kraju (tj. na dnu) opskrbnog lanca. Bez njih dru\u0161tvo ne mo\u017ee funkcionirati.<\/p>\n

U utrci za ni\u017eim cijenama ekonomisti su trampili dugoro\u010dnu stabilnost i odr\u017eivost za u\u010dinkovitost. U\u010dinkovitost je postala prioritet. To po sebi nije problem, ali je problem \u0161to se optimizira samo sada\u0161nja<\/em>, trenutna u\u010dinkovitost. Naime, ekonomisti uobi\u010dajeno modeliraju budu\u0107nost kao produ\u017eenje (kontinuaciju) sada\u0161njosti, odnosno stvaraju modele ekonomske ravnote\u017ee koji se temelje na pretpostavci da se ni\u0161ta bitno ne mijenja. Da, mijenjaju se fasade, ali struktura je uvijek ista \u2013 tako se vjeruje. Na ovaj je na\u010din sada\u0161nja u\u010dinkovitost preoblikovana u  trajnu; pretpostavlja se da \u0107e ono \u0161to je efikasno sada biti efikasno i u budu\u0107nosti. Tako se i tehnolo\u0161ki napredak smatra napretkom jedino ako je u\u010dinkovit, a u\u010dinkovit je ako su srezani tro\u0161kovi, odnosno ako su se ljudi prilagodili novoj tehnologiji (iako bi se zapravo tehnologija trebala prilago\u0111avati ljudima). Na ovaj na\u010din klju\u010dni radnici postaju potpla\u0107eni. To \u0161to kratkoro\u010dno ili srednjoro\u010dno srezani tro\u0161kovi (ve\u0107a u\u010dinkovitost) imaju negativne dugoro\u010dne posljedice, odnosno \u0161to \u0107e se sada\u0161nji ni\u017ei tro\u0161kovi itekako platiti, ali negdje u daljoj budu\u0107nosti \u2013 to se danas potpuno ignorira. Tro\u0161kovi suo\u010davanja s npr. klimatskim promjenama su neopisivo veliki, i kad-tad do\u0107i \u0107e na naplatu. \u010cini se da model upravljanja mnogih globalnih korporacija mo\u017ee svesti na \u201eposlije mene potop\u201c.<\/p>\n

Globalizacija je stvorila iluziju da je svejedno gdje se radnik (ili neki poslovni proces) nalazi, sve dok je trenutno u\u010dinkovit. Potisnuto je i zanemareno da je posljednja karika u lancu proizvodnje potro\u0161nja. Ako gra\u0111ani nemaju novca za kupnju (potro\u0161nju) jer nemaju posla, a posla nemaju jer je njihovo radno mjesto premje\u0161teno u Kinu ili Banglade\u0161, onda im je apsolutno svejedno \u0161to je proizvodnja u Banglade\u0161u jeftinija. Na nezadovoljstvu takvih radnika prosperira Trump i njemu sli\u010dni, i nevjerojatno je kako mnogi odbacuju\u0107i Trumpa ujedno odbacuju i nezadovoljstvo njegovih glasa\u010da. Kao da bi ovi morali biti zadovoljni i nu\u017eno glasovati za Bidena koji se u Davosu zala\u017ee za \u201eliberalni me\u0111unarodni poredak\u201c \u2013 upravo onaj poredak kojemu je globalizacija po sada\u0161njim principima svetinja? Kao da bi ovi morali biti sretni \u0161to su im radna mjesta ukinuta, i to samo zato da bi top menad\u017ement<\/em> imao ve\u0107e bonuse?!<\/p>\n

Kako onda istjerati moderno ropstvo, one\u010di\u0161\u0107enje i druge negativnosti iz globalizirane ekonomije? Kako osigurati da se \u201estaro normalno\u201c ne vrati? Mno\u0161tvo je mogu\u0107nosti. Evo dvije. Na razini pojedinca: potrebno je (bar oni koji to mogu) prestati uvijek tra\u017eiti i kupovati najjeftinije (a onda se potom \u010duditi kako je sve proizvedeno u Kini). Za\u0161tita okoli\u0161a i dostojanstva radnika ima svoju cijenu, i nju treba platiti. U suprotnom, sada\u0161nju diskontnu cijenu \u0107e (pre)platiti praunuci. Na razini dru\u0161tva: jedan od mogu\u0107ih na\u010dina je zakonom prisiliti mirovinske fondove i druge velike institucionalne investitore, kao goleme igra\u010de na tr\u017ei\u0161tu, da se prilikom odabira kompanija u koje \u0107e investirati pridr\u017eavaju radnih i ekolo\u0161kih standarda koje \u0107e propisivati nezavisne organizacije. Naravno, sve to ne jam\u010di rje\u0161enje problema. Pojedinci \u0107e uvijek prona\u0107i na\u010din kako izigrati propise, te se i u opskrbnim lancima kompanija poput Apple-a mogu na\u0107i podizvo\u0111a\u010di koji su moderni robovlasnici. Zbog toga je globaliziranom svijetu nu\u017eno potrebna i globalna koordinacija, nadnacionalne institucije koje \u0107e nadgledati sudionike. Globalni se (nadnacionalni) problemi ne mogu rje\u0161avati na nacionalnim razinama.<\/p>\n

 <\/p>\n

Va\u017enost lokalnoga: od fragilnosti do anti-fragilnosti<\/strong><\/p>\n

Mnoge su se stvari u ekonomiji promijenile od po\u010detka pandemije. Primjerice, upravljanje zalihama va\u017ean je element upravljanja opskrbnim lancima i op\u0107enito financiranja poduze\u0107a. Dosad su se zalihe uvijek smatrale problemati\u010dnom, ne\u017eeljenom imovinom. To je imovina koja ima direktan tro\u0161ak, a ne donosi direktan prihod. Pravilo je bilo: \u0161to je mogu\u0107e manje zaliha \u2013 to bolje. Za\u0161to imati u dvori\u0161tu veliko skladi\u0161te koje je skupo napuniti, kad se mo\u017ee naru\u010diti roba koja \u0107e biti sutra dostavljena? Na ovaj na\u010din skladi\u0161te se odguruje sve dalje i dalje, prema proizvo\u0111a\u010du. I kod proizvo\u0111a\u010da su skladi\u0161ta gotovo prazna; kompleksni proizvodni procesi dizajnirani su tako da zaliha skoro uop\u0107e nema, po na\u010delu u\u010dinkovitosti (tzv. \u201ejust-in-time\u201c, \u201elean supply chain\u201c i sl.). Dobavlja\u010di isporu\u010duju komponente i sirovinu tek kad zatreba, izravno u proizvodnju, a ne u skladi\u0161te. No, pandemija je dekonstruirala ovo na\u010delo i krhkost takvih opskrbnih lanaca. Sad se govori o otpornosti, \u010dvrsto\u0107i, odr\u017eivosti i redundancijama \u2013 potpunoj suprotnosti onome \u0161to se nalazi u ud\u017ebenicima. Ultra-vitki opskrbni lanci pokazali su se i ultra-ranjivima.<\/p>\n

 <\/p>\n

 Objavljeno u Prilici, mjese\u010dnom prilogu Glasa Koncila, br. 1\/2021<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

“Ljudi se fokusiraju na uzore. U\u010dinkovitije je na\u0107i anti-uzore, osobe kojima ne \u017eeli\u0161 nalikovati kad odraste\u0161.\u201c  \u201eGlobalizacija je stvorila tu me\u0111upovezanu krhkost. Nikad u povijesti svemira otkazivanje bo\u017ei\u0107ne kupovine u New Yorku nije imalo za posljedicu otkaze u Kini.\u201c N. N. Taleb<\/p>\n","protected":false},"author":171,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[5],"tags":[1344,1284,52,13,24,1301],"yoast_head":"\nEkonomija poslije globalne pandemije - Domagoj Sajter<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1358\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Ekonomija poslije globalne pandemije - Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"“Ljudi se fokusiraju na uzore. U\u010dinkovitije je na\u0107i anti-uzore, osobe kojima ne \u017eeli\u0161 nalikovati kad odraste\u0161.\u201c  \u201eGlobalizacija je stvorila tu me\u0111upovezanu krhkost. Nikad u povijesti svemira otkazivanje bo\u017ei\u0107ne kupovine u New Yorku nije imalo za posljedicu otkaze u Kini.\u201c N. N. Taleb\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1358\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2021-02-09T09:53:27+00:00\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"9 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\",\"url\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"description\":\"osobne stranice\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1358#webpage\",\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1358\",\"name\":\"Ekonomija poslije globalne pandemije - Domagoj Sajter\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\"},\"datePublished\":\"2021-02-09T09:53:27+00:00\",\"dateModified\":\"2021-02-09T09:53:27+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1358#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1358\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1358#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Ekonomija poslije globalne pandemije\"}]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"contentUrl\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"caption\":\"Domagoj Sajter\"},\"sameAs\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\"],\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Ekonomija poslije globalne pandemije - Domagoj Sajter","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1358","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Ekonomija poslije globalne pandemije - Domagoj Sajter","og_description":"“Ljudi se fokusiraju na uzore. U\u010dinkovitije je na\u0107i anti-uzore, osobe kojima ne \u017eeli\u0161 nalikovati kad odraste\u0161.\u201c  \u201eGlobalizacija je stvorila tu me\u0111upovezanu krhkost. Nikad u povijesti svemira otkazivanje bo\u017ei\u0107ne kupovine u New Yorku nije imalo za posljedicu otkaze u Kini.\u201c N. N. Taleb","og_url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1358","og_site_name":"Domagoj Sajter","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1","article_published_time":"2021-02-09T09:53:27+00:00","twitter_card":"summary","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Domagoj Sajter","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"9 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website","url":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/","name":"Domagoj Sajter","description":"osobne stranice","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"WebPage","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1358#webpage","url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1358","name":"Ekonomija poslije globalne pandemije - Domagoj Sajter","isPartOf":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website"},"datePublished":"2021-02-09T09:53:27+00:00","dateModified":"2021-02-09T09:53:27+00:00","author":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800"},"breadcrumb":{"@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1358#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1358"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1358#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Ekonomija poslije globalne pandemije"}]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800","name":"Domagoj Sajter","image":{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo","inLanguage":"hr","url":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","contentUrl":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","caption":"Domagoj Sajter"},"sameAs":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr"],"url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171"}]}},"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1358"}],"collection":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/171"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1358"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1358\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1359,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1358\/revisions\/1359"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1358"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1358"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1358"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}