{"id":1450,"date":"2021-11-17T10:07:07","date_gmt":"2021-11-17T09:07:07","guid":{"rendered":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1450"},"modified":"2021-11-28T18:25:49","modified_gmt":"2021-11-28T17:25:49","slug":"o-znanosti-i-znanstvenom-nacinu-razmisljanja","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1450","title":{"rendered":"O znanosti i znanstvenom na\u010dinu razmi\u0161ljanja"},"content":{"rendered":"


\n<\/strong><\/p>\n

Odasvud se \u010duju galama i povi\u0161eni tonovi o stvarima koji se ti\u010du znanosti, a premalo je reakcije sa sveu\u010dili\u0161ta i iz znanstvenih krugova. Iz toga je jasno da mnogi sada\u0161nji i biv\u0161i studenti nikad nisu usvojili znanstveni na\u010din razmi\u0161ljanja, i ne znaju zapravo kako znanost funkcionira. I oni koji nikad nisu bili u fakultetskim klupama svejedno su bili u nekoj \u0161koli, a ondje su usvajali gradivo ste\u010deno na znanstvenim na\u010delima. Zato treba ponoviti gradivo.<\/p>\n

Ugrubo, postoje dva gravitacijska polja \u010dovjekovog poimanja stvarnosti: razumno i emocionalno. Oba su i va\u017ena i vrijedna. Odluke se trebaju donositi kori\u0161tenjem i razuma i emocija, ali ne svaka, i ne na na\u010din da se i razumu i osje\u0107ajima daju jednake va\u017enosti. Zato treba prepoznati do koje se granice prepustiti razumu, a odakle preuzimaju emocije, i kada dati prednost razumu, a gdje osje\u0107ajima.<\/p>\n

Kad o ne\u010demu ne postoje etablirana znanstvena istra\u017eivanja renomiranih stru\u010dnjaka koja rezultiraju suglasnim ishodima, tad se ne mo\u017ee drugo nego prepustiti se osje\u0107aju, nekom unutarnjem \u0161purijusu<\/em>. Sve one kreativne, poduzetne iskorake koje je \u010dovjek napravio u posljednjih nekoliko desetaka tisu\u0107a godina, sve skokove u nepoznato, sva umjetnost, otkri\u0107a i izumi novih stvari i pojava \u2013 sve je to izniklo od osje\u0107aja. \u010covjek je \u010duo unutarnji glas, imao neku slutnju, ali ne i znanje.  Djelovao je na temelju slutnje i potom stekao znanje. Pa ako se i opekao ili ozlijedio \u2013 ne\u0161to je nau\u010dio. S vremenom je znanja bilo sve vi\u0161e i trebalo ga je sustavno organizirati, urediti. Sustavno organizirano znanje \u010dovjek je nazvao znanost<\/em>.<\/p>\n

Odlu\u010divanje na temelju razuma, odnosno temeljem znanosti je \u201epromiskuitetno\u201c. Za razliku od odlu\u010divanja na temelju osje\u0107aja, kad se osoba uz drugu ve\u017ee u dobru i u zlu, u zdravlju i u bolesti, kod odlu\u010divanja temeljem razuma osoba se nikad ne ve\u017ee beskrajno i zauvijek uz odre\u0111ene ideje, koncepte, metode, tehnike, rezultate istra\u017eivanja. Upravo suprotno \u2013 napu\u0161ta ju \u010dim nai\u0111e druga, bolja, ljep\u0161a, pametnija. Istog trena kad se stvore novi podaci i bolja istra\u017eivanja pravi znanstvenik (ali i zreli gra\u0111anin) mora biti u stanju odbaciti i prevladati prethodne stavove.<\/p>\n

Svi bi gra\u0111ani bez obzira na razinu obrazovanja trebali usvojiti kriti\u010dki, znanstveni na\u010din razmi\u0161ljanja jer tako pokazuju da su zrele, suvremene, izgra\u0111ene, zaokru\u017eene osobe. No, mnogi ustrajavaju na pogre\u0161nim stavovima i \u010dvrsto pristaju uz njih misle\u0107i da je to ne\u0161to hvale vrijedno; brkaju emocije i razum. Neki \u0107e \u010dak radije umrijeti nego promijeniti mi\u0161ljenje, iako je sasvim jasno da su u krivu. Lojalni su tamo gdje ne treba i gdje se to ne tra\u017ei. To samo pokazuje da su emocionalno nezreli, iako su po godinama mo\u017eda u starosti, jer ne znaju i\/ili ne \u017eele razdijeliti osje\u0107aje od razuma. Vjeruju da je znak karaktera ustrajati uz pogre\u0161no ili uz glupost u dobru i u zlu. Emocionalno su preinvestirani \u010dime su sami sebe paralizirali, jer su previ\u0161e osje\u0107aja ulo\u017eili da bi mogli promijeniti mi\u0161ljenje.<\/p>\n

Osje\u0107aji mogu i smiju prevladavati u svim onim situacijama u kojima znanost ne zna ni\u0161ta, ili skoro ni\u0161ta. Koliko god da je suvremena znanost uznapredovala jo\u0161 uvijek ima puno toga \u0161to \u010dovjek ne zna uop\u0107e, ili ne zna sa sigurno\u0161\u0107u. No, svi kojima je znanost strana i daleka ovdje se po\u010dinju gubiti, jer (pravi) znanstvenici nikad ni u \u0161to nisu apsolutno sigurni. Uvijek postoji mogu\u0107nost da je ne\u0161to krivo, ili da ne\u0161to po\u0111e po krivu, i uvijek postoji odre\u0111ena rezerva nesigurnosti. Stoga, znanost je svojevrsno vaganje vjerojatnosti. Samo smrt je 100%, ni\u0161ta drugo nije. Sve se ostalo va\u017ee. Uvijek postoji mogu\u0107nost gre\u0161ke, \u010dak i ako je ekstremno mala. Naime, znanstvena istra\u017eivanja izvr\u0161avaju se na odre\u0111enoj razini tzv. statisti\u010dke signifikantnosti. Uglavnom je to 95%, ili konzervativnije 99%. To zna\u010di da se dopu\u0161ta pet ili jedan posto vjerojatnosti da smo u krivu. To\u010dnije, unaprijed se definira kao pravilo<\/em> da \u0107e se sigurno barem u pet (ili jedan) slu\u010daj na sto biti u krivu. Za\u0161to se unaprijed definira da smo u krivu, a ne u pravu? Zato \u0161to se definitivno zna da nije mogu\u0107e biti 100% siguran. Uvijek, ali uvijek postoji barem mala, makar sasvim, sasvim mala mogu\u0107nost pogre\u0161ke. Feleri su stoga unaprijed ugra\u0111eni u znanstvena istra\u017eivanja, i nemogu\u0107e je dizajnirati ikakav sustav bez gre\u0161ke. One se poku\u0161avaju minimizirati, ali nemogu\u0107e ih je potpuno eliminirati. Tu se onda spoti\u010du oni koji zapnu na tih pet ili jedan posto i inzistiraju na njima, a \u017emire pred ostalih 95 ili 99. Isti\u010du ono \u0161to im pa\u0161e iz nekog razloga, a \u010dovjek je majstor za prona\u0107i razloge za ono \u0161to mu pa\u0161e.<\/p>\n

Uvijek postoji mogu\u0107nost da \u0107e se u budu\u0107nosti otkriti neka nova znanja koja \u0107e poni\u0161titi sada\u0161nja uvjerenja, no isto tako postoji mogu\u0107nost da \u0107e se u nekoj jo\u0161 daljoj budu\u0107nosti poni\u0161titi poni\u0161tenje sada\u0161njih uvjerenja. Iz ove zavrzlame o\u010dito je da se mo\u017ee postupati samo na temelju onoga \u0161to se zna sada, a ne na temelju onoga \u0161to \u0107e se mo\u017eda \u2013 a mo\u017eda i ne\u0107e \u2013 znati u budu\u0107nosti. Drugim rije\u010dima, treba imati hrabrosti i poduzeti neke korake makar smo sigurni da nismo sigurni u to \u0161to budu\u0107nost nosi, i da nikad, ali ba\u0161 nikad ne\u0107emo biti apsolutno sigurni u ishode onoga \u0161to poduzimamo. No, ima ih koji ne\u0107e sjesti u avion, ali ho\u0107e u auto, iako je prijevoz avionom daleko sigurniji od prijevoza autom. Emocije nadvladavaju razum. Valja uo\u010diti: ako osje\u0107aji preuzmu i sputaju razum, nitko nikad nikakav rizik ne\u0107e preuzeti, a to je kompletna blokada civilizacije. Svaka ljudska aktivnost ujedno je i preuzimanje rizika. \u010cim gra\u0111anin ustane iz kreveta, \u010dim iza\u0111e na ulicu preuzeo je brojne rizike: npr. da \u0107e mu se satelit sru\u0161iti na glavu. I \u0161to sad? Ustati ili ne ustati iz kreveta?<\/p>\n

Zastupanje ljudskih prava i sloboda katkad nije znak hrabrosti, iako se tako voli predstavljati, nego je znak kukavi\u0161tva. Pra\u010dovjeku je trebalo hrabrosti iza\u0107i iz pe\u0107ine, jer mnoge su ga zvijeri mogle ubiti, \u0161to \u010dak i nije bilo malo vjerojatno. Suvremenom \u010dovjeku treba hrabrosti iza\u0107i iz sebi\u010dnosti, iz komocije i sigurnosti, jer sve \u0161to u\u010dini mo\u017ee teoretski imati i lo\u0161e posljedice, pa makar su malo vjerojatne. No, treba razumno vagati vjerojatnosti: jesu li vjerojatnije lo\u0161e posljedice \u010dinjenja, ili lo\u0161e posljedice ne\u010dinjenja? Djelovati se mora, ne mo\u017ee se vje\u010dno odga\u0111ati djelovanje. Onda, djelovati ili ne djelovati? Ustati ili ne ustati iz kreveta? Biti ili ne biti? Tobo\u017enja za\u0161tita ljudskih prava i sloboda ne mo\u017ee biti argument ni za jedno ni za drugo, jer nema slobode bez odgovornosti. Za svaki svoj \u010din, ali i za ne\u010dinjenje, \u010dovjek mora preuzeti odgovornost prema sebi i prema drugima. Ipak, za neka (ne)djela \u010dovjek samostalno snosi posljedice, ali za neka (ne)djela i on sam, ali i dru\u0161tvo oko njega \u2013 snose posljedice. Proizlazi: ako posljedice za (ne)djela pojedinca snose i drugi oko njega, onda je i njegova odgovornost ve\u0107a. \u0160tovi\u0161e, mogu\u0107e je i ograni\u010diti \u010dinjenje tih (ne)djela, osobito ako posljedice mogu biti destruktivne za druge.<\/p>\n

Ograni\u010denja ljudskih prava i sloboda nalaze se posvuda jer se vlastita ljudska prava ne smiju stavljati ispred tu\u0111ih. Ograni\u010denja se primjerice nalaze u prometnim pravilima i u raznim sigurnosnim propisima. Postoje ograni\u010denja brzine vo\u017enje kraj \u0161kola koja zadiru u \u201eljudska prava\u201c voza\u010da. Postoje ograni\u010denja kupovanja i kori\u0161tenja kemikalija i otrova koja zadiru u \u201eljudska prava\u201c kupca. \u010covjek koji \u017eivi u dru\u0161tvu, a ne potpuno sam na nekom otoku, mora prihvatiti osnovna pravila \u017eivota u zajednici. Jedno od njih glasi: tvoja prava prestaju ondje gdje po\u010dinju moja. Osoba smije sko\u010diti pod vlak ako to \u017eeli, ali ne smije povu\u0107i drugoga sa sobom. Osoba smije ugro\u017eavati svoje zdravlje, ali ne smije tu\u0111e. Odatle ograni\u010denja \u201eprava\u201c pu\u0161a\u010da. Odatle i ograni\u010denja \u201eprava\u201c onih koji u modernom dru\u0161tvu ne vjeruju u medicinu, koji ne vjeruju u znanost.<\/p>\n

Razumna osoba u svom rje\u010dniku vrlo, vrlo oprezno treba koristiti rije\u010di poput \u201enikad\u201c ili \u201euvijek\u201c. U bilo kojem podru\u010dju koje se ve\u017ee uz znanost skoro nikad se ne smije re\u0107i \u201enikad\u201c. Svatko mora biti spreman na promjenu mi\u0161ljenja. Samo budala nikad ne mijenja mi\u0161ljenje. Razuman \u010dovjek zna da kod onog \u0161to se ti\u010de razumnih stvari i znanosti osim smrti apsolutno ni\u0161ta nije sigurno, zato ne smije bezrezervno ustrajavati na svojim stavovima. Zbog toga tko god ka\u017ee \u201enikad, ali nikad se ne\u0107u cijepiti\u201c jednostavno nije razuman \u010dovjek. To je punoljetno, nezrelo dijete koje je vo\u0111eno emocijama, koje vri\u0161ti i baca se po podu jer ne \u017eeli jesti brokulu. Nikad ne\u0107e postojati savr\u0161eno cjepivo, niti postoji ijedan savr\u0161eni lijek. Neki su ljudi alergi\u010dni na kamilicu, neki na maj\u010dino mlijeko, a neki na cjepivo. Sasvim je normalno i o\u010dekivano da \u0107e pojedinci imati reakciju, da \u0107e kod jednog ili kod pet stvar i\u0107i po zlu. No, koje su vjerojatnosti s jedne strane, a koje s druge? To je savr\u0161eno jednostavno odvagati; bitno je ve\u0107a vjerojatnost da \u0107e osoba stradati ako se ne cijepi, nego ako se cijepi. \u0160tovi\u0161e, ako se ne cijepi, mo\u017ee \u201epod vlak\u201c povu\u0107i i druge. Da, mogu\u0107e je i da \u0107e se u budu\u0107nosti ste\u0107i nova znanja temeljem kojih \u0107e sada\u0161nje rezoniranje onih koji pozivaju na cijepljenje ispasti smije\u0161no. Mo\u017eda \u0107e \u010dak biti jasno da su oni koji su pozivali na cijepljenje bili u krivu. Ali treba biti hrabar i preuzeti rizik, iako je objektivno malen, sli\u010dno kao kad sjedamo u avion iako \u010dovjeku nije prirodno letjeti, ali mu nije prirodno ni zaklju\u010dati se u pe\u0107inu u strahu od \u017eivota van nje.<\/p>\n

Tkogod tvrdi da vidi bolje i iznad etabliranih, renomiranih eksperata jednostavno se precijenio. Potrebna je skromnost da bi se prihvatilo kako nisam stru\u010dnjak u ne\u010demu u \u010demu objektivno nisam stru\u010dnjak. Potrebna je pismenost da bi se razlu\u010dili stvarni stru\u010dnjaci od raspa\u010diva\u010da straha, od onih koji \u0107e uzdizati iznimke kao pravilo, koji \u0107e nositi sliku jednoga, a ignorirati ostalih 99. Potrebna je hrabrost poduzeti korake koji \u0107e mo\u017eda dovesti i do lo\u0161ih posljedica, iako su malo vjerojatne. No, da nije bio hrabar \u010dovjek nikad ne bi izi\u0161ao iz pe\u0107ine.<\/p>\n

Kona\u010dno, svi koji inzistiraju na svojim \u201epravima\u201c i \u201eslobodama\u201c trebaju biti dosljedni i ako ne vjeruju u znanost, ako ne vjeruju medicini, ne trebaju optere\u0107ivati zdravstveni sustav. Neka se sami lije\u010de kod ku\u0107e. Neka piju \u010daj od kadulje. (Oprez! Ima ih koji su su alergi\u010dni na kadulju i mogu dobiti te\u0161ke reakcije ako ju budu konzumirali!) Neka ne zovu doktora da im ispi\u0161e lijek \u2013 prepun je nuspojava! Neka ne zovu hitnu pomo\u0107. Neka budu principijelni i neka oslobode zdravstvene radnike da rade za one koji vjeruju u medicinu, u znanost. Neka preuzmu odgovornost za svoje odluke.<\/p>\n

Tko \u017eeli biti dio dru\u0161tva, raditi i kretati se u dru\u0161tvu, mora prihvatiti dru\u0161tvene norme i elementarna pravila pona\u0161anja, isto onako kako prihva\u0107a prometna i druga sigurnosna pravila, iako mu se mo\u017eda ne svi\u0111aju. U suprotnom, uvijek postoji opcija zatvoriti se u kakvu pe\u0107inu, ili povu\u0107i se u pustinju.<\/p>\n

Prilog Magazin Glasa Slavonije, 27. 11. 2021.<\/em><\/p>\n

https:\/\/web.archive.org\/web\/20211127093028\/https:\/\/www.glas-slavonije.hr\/479969\/11\/Skrivanje-iza-zastite-ljudskih-prava-i-sloboda-pokazuje-manjak-elementarne-hrabrosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":171,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[1307],"tags":[1344,49,73,51,92],"yoast_head":"\nO znanosti i znanstvenom na\u010dinu razmi\u0161ljanja - Domagoj Sajter<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1450\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"O znanosti i znanstvenom na\u010dinu razmi\u0161ljanja - Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1450\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2021-11-17T09:07:07+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2021-11-28T17:25:49+00:00\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"8 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\",\"url\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"description\":\"osobne stranice\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1450#webpage\",\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1450\",\"name\":\"O znanosti i znanstvenom na\\u010dinu razmi\\u0161ljanja - Domagoj Sajter\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\"},\"datePublished\":\"2021-11-17T09:07:07+00:00\",\"dateModified\":\"2021-11-28T17:25:49+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1450#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1450\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1450#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"O znanosti i znanstvenom na\\u010dinu razmi\\u0161ljanja\"}]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"contentUrl\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"caption\":\"Domagoj Sajter\"},\"sameAs\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\"],\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"O znanosti i znanstvenom na\u010dinu razmi\u0161ljanja - Domagoj Sajter","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1450","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"O znanosti i znanstvenom na\u010dinu razmi\u0161ljanja - Domagoj Sajter","og_url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1450","og_site_name":"Domagoj Sajter","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1","article_published_time":"2021-11-17T09:07:07+00:00","article_modified_time":"2021-11-28T17:25:49+00:00","twitter_card":"summary","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Domagoj Sajter","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"8 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website","url":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/","name":"Domagoj Sajter","description":"osobne stranice","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"WebPage","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1450#webpage","url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1450","name":"O znanosti i znanstvenom na\u010dinu razmi\u0161ljanja - Domagoj Sajter","isPartOf":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website"},"datePublished":"2021-11-17T09:07:07+00:00","dateModified":"2021-11-28T17:25:49+00:00","author":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800"},"breadcrumb":{"@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1450#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1450"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1450#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"O znanosti i znanstvenom na\u010dinu razmi\u0161ljanja"}]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800","name":"Domagoj Sajter","image":{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo","inLanguage":"hr","url":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","contentUrl":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","caption":"Domagoj Sajter"},"sameAs":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr"],"url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171"}]}},"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1450"}],"collection":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/171"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1450"}],"version-history":[{"count":4,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1450\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1457,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1450\/revisions\/1457"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1450"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1450"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1450"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}