{"id":1453,"date":"2021-11-24T10:38:56","date_gmt":"2021-11-24T09:38:56","guid":{"rendered":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1453"},"modified":"2021-12-08T22:00:16","modified_gmt":"2021-12-08T21:00:16","slug":"komu-vjerovati","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1453","title":{"rendered":"Komu vjerovati?"},"content":{"rendered":"

<\/p>\n

Jer, ovako mi re\u010de Jahve,
\nkad me rukom uhvatio i opomenuo da ne idem putem kojim narod ovaj ide:
\n\u201eNe zovite urotom sve \u0161to narod ovaj urotom zove;
\nne bojte se \u010dega se on boji i nemajte straha.\u201c
\n<\/em>Izaija 8, 11-12<\/p>\n

\u201eTrojica mogu \u010duvati tajnu ako su dvojica od njih mrtvi.\u201c
\n<\/em>Benjamin Franklin<\/p>\n

Svijet je ne samo podijeljen, nego jo\u0161 gore \u2013 radikaliziran. Glavna tema razgovora posvuda je (ne)cijepljenje i potvrde o njemu. Vrlo \u010desto osobe od kojih bi o\u010dekivali da \u0107e se priklanjati jednoj strani gorljivi su zagovornici ba\u0161 suprotnoga, a drugi za koje bi pomislili da \u0107e rezonirati ovako, rezoniraju onako. U svakom slu\u010daju povi\u0161ene su emocije s obje strane, a poku\u0161aji uravnote\u017eenja pozivanjem na neki srednji put \u010dine se kukavnim, beski\u010dmenja\u010dkim, populisti\u010dkim, \u0161to uglavnom i jesu. Jer istina ne mo\u017ee biti i nije relativna; ili je u Hrvatskoj preko deset tisu\u0107a umrlo od covida-19 ili covid-19 ne postoji i sve je to urota; ne mo\u017ee biti i jedno i drugo. Ili bi cijepljenje moglo smanjiti broj budu\u0107ih smrti i te\u0161kih oblika bolesti, ili ne mo\u017ee; srednjeg puta nema. Posljedi\u010dno, ili je potrebno cijepiti se, ili gra\u0111ani trebaju imati slobodu i bez ograni\u010denja, i bez odgovornosti, ali ne ide i jedno i drugo. Ili svi mediji la\u017eu, ili neki ne la\u017eu; opet ne mo\u017ee oboje. Srednji se put \u010dini nemogu\u0107im. Otud ekstremizacija.<\/p>\n

Iako je rije\u010d o interdisciplinarnom podru\u010dju koje se ne ti\u010de samo ekonomije, ekonomski u\u010dinci necijepljenja su golemi, a novac namijenjen izravnim tro\u0161kovima<\/a> testiranja i lije\u010denja mogao bi se utro\u0161iti daleko, daleko pametnije. Koliko \u0161kola i vrti\u0107a bi se moglo sagraditi, koliko ku\u0107a u Glini obnoviti novcem koji se u Hrvatskoj potro\u0161i samo na testiranje u jednom jedinom tjednu? Posljedice za gospodarstvo osjetit \u0107e se vjerojatno i desetlje\u0107ima. Covid-19 naj\u017ee\u0161\u0107i je globalni ekonomski \u0161ok nakon drugog svjetskog rata. Da, prezasi\u0107enost temom pandemije izazvala je umor i najlak\u0161e bi bilo okrenuti glavu i baviti se ne\u010dim drugim. Ali izdatci su nezamislivo visoki, \u010dak neprocjenjivi, i ne dopu\u0161taju ignoriranje. Tko \u0107e ih platiti? I je li razumno pla\u0107ati skupo lije\u010denje ako postoji mogu\u0107nost relativno jeftine prevencije, i to samo zato da bi se akomodiralo ne\u010dijim hirovima\u2026?<\/p>\n

S druge strane, je li rije\u010d o hirovima ili netko u svemu ovome profitira? Je li se koji drug sna\u0161ao? Bez sumnje jest. \u010covjek je snala\u017eljiv. No, to \u0161to su neki uspjeli iskoristiti nove okolnosti za svoju dobit jo\u0161 uvijek ne zna\u010di nu\u017eno da su u\u010dinili ne\u0161to nemoralno, zlo. Jedno je izazvati, uzrokovati izvanredne okolnosti, a drugo je naknadno ih okrenuti u svoju ekonomsku korist. Na tom tragu jedan je na\u0161 euro-parlamentarac izjavio: \u201eVjerovati da farmaceutska industrija \u017eeli zdrave gra\u0111ane je isto kao i vjerovati da vojna industrija \u017eeli mir u svijetu<\/em>\u201c \u2013 \u0161to se nemilosrdno dijeli dru\u0161tvenim mre\u017eama. Logika ekonomske aktivnosti koja se ovdje podrazumijeva je ista ona Trumpova; pretpostavlja se da je ekonomija jedino i isklju\u010divo eksploatacija. Ako netko profitira, s druge strane neizostavno mora postojati gubitnik, eksploatirani. Trgovinska razmjena je plja\u010dka slabijega. Kooperacije, zajedni\u0161tva, partnerstva, su-djelovanja, obostrane koristi \u2013 ne postoje. \u010covjek je \u010dovjeku jedino i samo vuk.<\/p>\n

Ako je to tako, prihvati li se takav model ekonomije, bi li se onda moglo re\u0107i i sljede\u0107e: \u201eVjerovati da prehrambena industrija \u017eeli site gra\u0111ane je isto kao i vjerovati da proizvo\u0111a\u010di madraca \u017eele naspavane, isto kao i da autoindustrija \u017eeli putnike koji uspje\u0161no dolaze s to\u010dke A do to\u010dke B, isto kao i da graditelji kamina \u017eele kupce kojima je toplo, ili vjerovati da obu\u0107ari \u017eele hoda\u010de kojima su stopala suha?<\/em>\u201c Mo\u017ee se, sve se mo\u017ee re\u0107i \u2013 ovih dana svatko vjeruje da ima pravo govoriti o svemu, svi su eksperti i razumiju se u sve, od genetike preko ekonomije do toksikologije. \u201eKriti\u010dki\u201c razmi\u0161ljaju o pojmovima o kojima objektivno ne znaju skoro pa ni\u0161ta, o \u010demu se nisu obrazovali, \u010diju unutarnju strukturu ne razumiju i ne znaju ju opisati, ali su ba\u0161 jutros o tome pro\u010ditali \u010dlanak na Facebooku koji ih je naglo promovirao u \u201ekompetentne\u201c.<\/p>\n

Na\u017ealost, vi\u0161e u pitanju nisu samo ekonomske posljedice, ulozi su podignuti do maksimuma. U argumentaciji se koriste pojmovi poput fa\u0161izam, Antikrist, apokalipsa, rat, kona\u010dni obra\u010dun zla i dobra,… To je plafon, vi\u0161e od toga ne ide. Kako se svijet na\u0161ao ovdje? Komu i za\u0161to vjerovati? Kako prepoznati istinu, a kako zavjeru? Za\u0161to mnogi vjeruju u urote?<\/p>\n

 <\/p>\n

***<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Zavjere ili urote tajne su spletke da se po\u010dini zlo\u010din, uobi\u010dajeno s nekim ekonomskim interesima u pozadini. Postoje otkad je svijeta, ali u novije vrijeme s internetom i online<\/em> dru\u0161tvenim mre\u017eama dobile su krila jer je internet promijenio na\u010din na koji ljudi stje\u010du i dilaju (dez)informacije, ali je postao i novi kanal putem kojega se \u0161ire emocije.<\/p>\n

Strah je klju\u010dna emocija koja se koristi u argumentaciji obje strane, i za i protiv cijepljenja. Do eskalacije problema ne bi do\u0161lo da \u010dovjek svoje strahove i fantazmagorije dr\u017ei u svojoj glavi, u svoja \u010detiri zida, ali internet je omogu\u0107io da svaki tip s tipkovnicom ima platformu \u0161iriti svoje \u201eznanje\u201c. Onaj tko je na webu upravo pro\u010ditao jedan \u010dlanak o temi o kojoj do ju\u010der nije znao ama ba\u0161 ni\u0161ta danas samouvjereno nastupa na online<\/em> forumima i dru\u0161tvenim mre\u017eama kao stru\u010dnjak, i suprotstavlja se vojsci znanstvenika koji su cijeli svoj radni vijek i karijeru posvetili prou\u010davanju te teme. On zna bolje! Zna jer je uspio prona\u0107i podr\u0161ku, istomi\u0161ljenike.<\/p>\n

U nepreglednoj \u0161umi interneta korisnik klika i odabire ono \u0161to voli, ono \u0161to podr\u017eava njegova prethodna uvjerenja, a odbacuje ono \u0161to mu ne pa\u0161e. \u010covjek koji ima ru\u010dni sat zna koje je vrijeme, ali \u010dovjek koji ima dva sata nikad nije siguran. Tako je u ekonomiji i u znanosti op\u0107enito, uvijek, u svakom podru\u010dju mogu\u0107e je prona\u0107i one koji govore druga\u010dije. Suvremeni je svijet sa svih strana poplavljen informacijama koje je nemogu\u0107e sve provjeriti, sve detaljno ispitati. U internetskoj d\u017eungli mora se filtrirati bujica informacija, a najjednostavnije ju je filtrirati tako da se prihva\u0107a samo ono \u0161to podupire unaprijed predodre\u0111eno i ozna\u010deno za \u201eistinu\u201c: \u201eistinu\u201c koja opravdava prethodne odabire i ne tra\u017ei ponizno \u017ertvovanje ta\u0161tine koja je nu\u017ena za eventualnu naknadnu promjenu mi\u0161ljenja ili za prihva\u0107anje tu\u0111e ve\u0107e stru\u010dnosti. Za tu \u201eistinu\u201c potom nije te\u0161ko prona\u0107i podr\u0161ku istomi\u0161ljenika, kakva god \u201eistina\u201c bila \u2013 pa makar i da je zemlja ravna plo\u010da. \u0160to \u010dudnije \u2013 to bolje.<\/p>\n

\u010cudaka u svijetu u postotku ipak nema puno, \u0161to zna\u010di da je jednome u manjem mjestu te\u0161ko prona\u0107i sebi sli\u010dnoga. No, s dru\u0161tvenim mre\u017eama koje korisnicima sugeriraju i nude sadr\u017eaj temeljem povijesti pro\u0161log klikanja svatko \u0107e lako prona\u0107i sebi sli\u010dnoga, a fizi\u010dki prostor i udaljenost postaju neva\u017eni. Mohovo i Mo\u010di\u0107i postali su susjedna sela. Izolirani pojedinci udru\u017euju se u grupe, a pove\u0107anjem mase stje\u010du i gravitacijsko polje, i njihov utjecaj ja\u010da. \u0160to vi\u0161e ljudi vjeruje u ne\u0161to, ve\u0107a je vjerojatnost da \u0107e se to ne\u0161to<\/em> prihvatiti kao \u201eistina\u201c. Me\u0111utim, znanstvena istina nije relativna, i ne ovisi o tome koliko ljudi vjeruje u nju. Znanstveni principi su jasni. Oni se temelje na snazi vjerojatnosti. Ako je ne\u0161to vrlo malo vjerojatno, to ne zna\u010di da to ne postoji, ali se u ve\u0107ini slu\u010dajeva smije smatrati i pona\u0161ati kao<\/em> da ne postoji. Vrlo je malo vjerojatno da \u0107e se avion sru\u0161iti, i u postotku promatrano on je me\u0111u najsigurnijim na\u010dinima prijevoza. To ne zna\u010di da uop\u0107e ne postoji vjerojatnost da \u0107e pasti, naravno, ali pru\u017ea sigurnost onima koji se boje. \u010covjeku nije prirodno letjeti, normalno je bojati se visine, i sli\u010dno tome \u010dini se neprirodnim probosti ko\u017eu o\u0161trim metalom i u tijelo ubrizgati nekakve neprirodne kemijske supstance. Ali kako definirati \u0161to je \u201eprirodno\u201c? Nije li bol sasvim prirodna, kao i patnja? Nisu li i u tijelima praljudi prona\u0111eni neoborivi dokazi da je i u prapovijesti postojao rak? Nemaju li i kitovi tumore? Jesu li onda rak i tumor prirodni ili nisu? Jesu li bolesti prirodne? Znanstvena istina nije ni prirodna ni neprirodna, ona ili jest ili nije. Oboriti se mo\u017ee jedino opovrgnu\u0107em vjerojatnosti, a u slu\u010daju covida-19 statistika nedvojbeno pokazuje: daleko je ve\u0107a vjerojatnost da \u0107e \u010dovjek stradati ako se ne cijepi nego ako se cijepi. Svejedno, re\u0107i \u0107e neki, statistike se mogu izmanipulirati. Da, i to je istina, mogu. Ali za\u0161to bi to netko \u010dinio? Uobi\u010dajeni odgovor je zavjera, globalna urota.<\/p>\n

Teorije zavjere toliko su mo\u0107ne da su pojedinci spremni i umrijeti<\/a> za njih. Me\u0111u ostalim to je zato \u0161to svaka od njih ima ne\u0161to istinito u sebi. Nijedna dobra zavjera nije potpuna bajka. Svaka polazi od dokazane, poznate istine, od onoga \u0161to se zna da nije zavjera. Nije zavjera da postoje obavje\u0161tajne slu\u017ebe koje \u0161ire propagandu, pa i la\u017ei. Nije zavjera da postoje velike korporacije koje promi\u010du samo znanstvena istra\u017eivanja koja idu njima u korist. Nije zavjera da \u0161a\u010dica bogatih ima daleko ve\u0107i utjecaj na politiku i vo\u0111enje svijeta nego golema ve\u0107ina onih koji nemaju bogatstvo. Nije zavjera da bogati kroje zakone i propise sebi u korist putem lobiranja, legalno, ali i korupcijom. Nije zavjera da bogati imaju daleko ve\u0107i utjecaj na medije od ostalih. Nije zavjera da mnogim utjecajnim medijima cilj nije publiciranje istine, ve\u0107 stjecanje zarade. Nije zavjera da eksperti \u2013 znanstvenici \u2013 nikad nisu 100% sigurni u svoju ekspertizu, i da se nerijetko dogodi da su u krivu. Sve to stoji, i zato je to sna\u017ean magnet za drugi, va\u017eniji dio teorija zavjere, a to je nadopunjavanje praznina u znanju fantazijama, pre\u010dicama, logi\u010dkim pogre\u0161kama i naknadnom pame\u0107u.<\/p>\n

Upecav\u0161i se na dio istine zavjera\u0161i popunjavaju svoje osobno, privatno neznanje (ono \u0161to oni sami ne znaju i\/ili ne razumiju) i op\u0107e neznanje (ono \u0161to nitko u svijetu ne zna, bar ne sa sigurno\u0161\u0107u) mogu\u0107im<\/em>. Je li mogu\u0107e? To uop\u0107e nije pitanje, naravno da je mogu\u0107e. Sve je mogu\u0107e. Pitanje je je li vjerojatno<\/em>. Ali vaganje vjerojatnosti je ne\u0161to sasvim drugo; ono se oslanja na razum, a strah razumu nije prijatelj. D\u017eaba \u0161to je avion najsigurniji \u2013 onaj tko se boji, boji se, i nema tu razuma. Teorije zavjere uvijek ciljaju na strah, i nijedna nije vedra ili zabavna \u2013 sve one poti\u010du strahove i na njima bujaju. Suo\u010deni s golemom kompleksno\u0161\u0107u svijeta u kojem ima nebrojeno mnogo me\u0111uzavisnosti i povratnih veza mnogi odbacuju slo\u017eenost jer ju je te\u0161ko pojmiti i objasniti. Nemogu\u0107e i nepodno\u0161ljivo im je da je klupko nerazmrsivo. Tra\u017ee obja\u0161njenje, i to razumljivo obja\u0161njenje. Zavjera\u0161i razumiju, ku\u017ee<\/em> stvari, njima je stvar jednostavna. Ne treba puno, malo je dovoljno. \u201ePametnom dosta!<\/em>\u201c im je moto. U posjedu su \u201eistine\u201c, one istine koju ve\u0107ina ne vidi; oni su izabrani, superiorni, jedinstveni, posebni, druga\u010diji. Imaju \u201eznanje\u201c, neku konstrukciju istine, i kao takvi ispred su ostalih koji – maju\u0161ni – priznaju da znanje nemaju, da nisu stru\u010dnjaci. Odbacuju mogu\u0107nost slu\u010dajnih, nasumi\u010dnih pojava i doga\u0111aja jer to otvara prostor za neizvjesnost. U strahu od svijeta u kojem postoji neizvjesnost i sve je mogu\u0107e tra\u017ee osje\u0107aj sigurnosti, za\u0161ti\u0107enosti, ne \u017eele biti bespomo\u0107ni, ho\u0107e autonomiju, kontrolu nad svojim \u017eivotima. Nije to ni nerazumljivo, ni nerazumno.<\/p>\n

Nerazumno je to \u0161to su pri odlu\u010divanju vo\u0111eni prije svega emocijama. Argumenti vi\u0161e ne rade<\/em> kad zdravi skepticizam i kriti\u010dko mi\u0161ljenje preuzmu osje\u0107aji. Nijedan razumni argument ne radi kad osoba tvrdi \u201enikad, ali nikad se ne\u0107u cijepiti\u201c. Proistje\u010de: nema tog obrazlo\u017eenja, nema znanosti ni razuma, nema te sile dokaza \u2013 nikad i ni\u0161ta ne\u0107e im promijeniti mi\u0161ljenje. Pozivanje na razum ne pali. Sami nisu spremni na promjenu mi\u0161ljenja (iako samo budala nikad ne mijenja mi\u0161ljenje), pa im je isto tako neprihvatljivo i da netko drugi, osobito osoba na poziciji autoriteta, promijeni mi\u0161ljenje. \u0160tovi\u0161e, promjenu tu\u0111eg mi\u0161ljenja uzimaju kao dokaz u korist njihove \u201eistine\u201c koja je uvijek ista, nepromjenjiva.<\/p>\n

Razuman \u010dovjek ima odre\u0111enu dozu rezervacije i straha prema cijepljenju. To je sasvim normalno, jer koliko god da je malena vjerojatnost nuspojava, nije da je nema, nije da ne postoji. Tu je negdje. No isto tako razumna, zrela i uravnote\u017eena osoba zna elementarnu matematiku, zna oduzimati i zbrajati, i mo\u017ee odvagati da postoji daleko manja vjerojatnost lo\u0161ih ishoda ako se \u010dovjek cijepi nego ako se ne cijepi, i za njega samoga i za njegovu okolinu. No, kad strah \u2013 emocije prevladaju \u010dovjek je sklon tra\u017eiti opravdanja, i te\u0161ko mu je priznati da nema hrabrosti. Onda pravi zaokret i kroji isprike, velebne pri\u010de o za\u0161titi ljudskih prava i sloboda, i strah kostimira u hrabrost. Sram ga je i stid iskreno pred drugima priznati bojazan, pa se preobra\u017eava u kura\u017enog heroja na prvoj liniji borbe protiv \u201etiranije\u201c. I past \u0107e, \u201emu\u010denik\u201c, ako treba! (Nema tu velike razlike od suicidalnih talibana.) A tko su tirani? Tko god treba \u2013 svi; mediji, vlasti, znanstvenici, doktori, farmaceuti, biskupi, elite, bogata\u0161i,\u2026 lista je beskona\u010dna. Beskona\u010dna je kao i popis cjepiva koje ne \u017eele primiti; ne \u017eele ni ameri\u010dko, ni rusko, ni kinesko, ni europsko \u2013 ne \u017eele nijedno, nikada. \u0160to to pokazuje? Pokazuje da ne vjeruju u medicinu, nijednu, ni\u010diju. I to bi bilo u redu kad ne bi u situaciji kad se razbole tra\u017eili pomo\u0107 iste one medicine kojoj ne vjeruju, i to na tro\u0161ak onih koji u medicinu vjeruju.<\/p>\n

Zato bi rje\u0161enje moglo biti ekonomsko. Nikoga ne treba silom siliti na cijepljenje. Ali necijepljeni bi mogli sudjelovati u podmirenju tro\u0161kova svoga lije\u010denja (jer prije ili kasnije \u0107e se razboljeti) i iznad onoga \u0161to im podmiruje redovno zdravstveno osiguranje. Valja aktivno razmi\u0161ljati o tome da bi osoba koja ne \u017eeli primiti besplatnu preventivu trebala preuzeti odgovornost i sama podmiriti bar dio tro\u0161kova svojih \u017eivotnih odabira. Naravno da je to lako napisati, ali tehni\u010dki te\u0161ko provesti. No, zdravstveno osiguranje nikad nije bilo i nikad ne\u0107e biti beskona\u010dno, neograni\u010deno, a granice koje se postavljaju su arbitrarne, ljudske. Ne\u0161to danas pokriva obvezno, ne\u0161to dopunsko osiguranje, ali razgrani\u010denja nisu fiksna. Ekonomistima je poznato da je \u010dovjeku jedna od najsna\u017enijih (de)motivacija upravo ekonomska, financijska, nov\u010dana. Mo\u017eda bi uvo\u0111enje samostalnog pla\u0107anja bar dijela tro\u0161kova lije\u010denja bila daleko sna\u017enija motivacija nego svi veleplakati, reklame, bed\u017eevi i javni pozivi istaknutih osoba na koje su necijepljeni odavna oglu\u0161ili, a cijepljenima izlaze na u\u0161i?<\/p>\n

 <\/p>\n

***<\/strong><\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

Kako prepoznati stvarnu zavjeru od paranoje? <\/strong><\/p>\n

Valja promatrati izvore. Tko je nakladnik, tko je objavio ono \u0161to se nudi? Ima li ikakvu povijest ili je oformljen nedavno? Kakav mu je znanstveni utjecaj, i ima li ga uop\u0107e? Kako se financira?<\/p>\n

Valja promatrati logiku, analizirati konstrukciju zavjere. Je li potrebno jako puno ljudi da se izvede spletka? Ako jest, kako je mogu\u0107e da podaci ne cure na sve strane? Ako je spletka globalna, obuhva\u0107a cijeli svijet, gdje su zvi\u017eda\u010di? Dopu\u0161ta li se kompleksnost, nasumi\u010dnost, ljudska glupost, slu\u010dajni propusti? Kad zavjera\u0161i ka\u017eu da \u201coni\u201d \u2013 tko god to bio \u2013 \u017eele da narod misli jedno, a ustvari je ne\u0161to sasvim drugo, valja pitati je li mogu\u0107e da zapravo neki skriveni tre\u0107i preko teorije zavjere \u017eele da narod odbaci slu\u017ebeni stav i uvjeri se da je zavjera istinita, iako je istina ne\u0161to potpuno tre\u0107e? Mo\u017ee i dalje: je li mogu\u0107e da neki \u010detvrti \u017eele uvjeriti da narod misli da neki tre\u0107i \u017eele uvjeriti narod da misli da je istina ne\u0161to drugo, a ne slu\u017ebena verzija doga\u0111aja? Ima li tome kraja?<\/p>\n

Valja promatrati podatke. Kako su prikupljeni? Ima li ih dovoljno ili su anegdotalni? Je li rije\u010d o masi ili je rije\u010d o izuzetcima? Postoji li svijest o tome da se znanstvena istra\u017eivanja izvr\u0161avaju na odre\u0111enoj razini tzv. statisti\u010dke signifikantnosti, i da se uobi\u010dajeno dopu\u0161ta do pet posto slu\u010dajeva koji \u0107e biti iznimke? Inzistira li se na pravilu ili na iznimkama? Razotkrivanje suvremenih stvarnih zavjera potkrijepljeno je masom dokaza, terabajtima datoteka. Izma\u0161tane zavjere nude \u201edokaze\u201c koji su u stvari iznimke od pravila.<\/p>\n

Valja promatrati autore. Tko su ti koji razotkrivaju zavjeru? Jesu li uop\u0107e potpisani? Mo\u017ee li se saznati vi\u0161e o njima ili se skrivaju? Odakle crpe kredibilitet, vjerodostojnost, autoritet? Jesu li priznati unutar svoje vlastite struke, ili slove za disidente, izop\u0107enike, redikule? Nude li autori alternativna obja\u0161njenja, dopu\u0161taju li se druga\u010dija mi\u0161ljenja, ili se svi ostali etiketiraju kao manipulatori? Zavjera\u0161i redovito pretpostavljaju da su mo\u0107ni, zli ljudi iza zavjese koji povla\u010de sve konce vrlo inteligentni i da ono \u0161to namjeravaju u\u010diniti izvode uspje\u0161no. Postoji nebrojeno mnogo na\u010dina na koji globalni plan dominacije mo\u017ee propasti. U kozmologiji zlikovaca nema glupih,  priprostih, ni neuspje\u0161nih. Pritom se zaboravlja da se ne treba pozivati na zavjeru kad god su inkompetentnost i\/ili ignorantnost dovoljni za obja\u0161njenje, jer zavjera pretpostavlja inteligenciju. Glupost je \u010de\u0161\u0107i uzrok problema u svijetu nego inteligencija.<\/p>\n

 <\/p>\n

Objavljeno u dvobroju Prilike, mjese\u010dnom prilogu Glasa Koncila, 12\/2021.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":171,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[5,1307],"tags":[1344,1284,51,92],"yoast_head":"\nKomu vjerovati? - Domagoj Sajter<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1453\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Komu vjerovati? - Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1453\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2021-11-24T09:38:56+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2021-12-08T21:00:16+00:00\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"12 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\",\"url\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"description\":\"osobne stranice\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1453#webpage\",\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1453\",\"name\":\"Komu vjerovati? - Domagoj Sajter\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\"},\"datePublished\":\"2021-11-24T09:38:56+00:00\",\"dateModified\":\"2021-12-08T21:00:16+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1453#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1453\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1453#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Komu vjerovati?\"}]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"contentUrl\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"caption\":\"Domagoj Sajter\"},\"sameAs\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\"],\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Komu vjerovati? - Domagoj Sajter","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1453","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Komu vjerovati? - Domagoj Sajter","og_url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1453","og_site_name":"Domagoj Sajter","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1","article_published_time":"2021-11-24T09:38:56+00:00","article_modified_time":"2021-12-08T21:00:16+00:00","twitter_card":"summary","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Domagoj Sajter","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"12 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website","url":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/","name":"Domagoj Sajter","description":"osobne stranice","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"WebPage","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1453#webpage","url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1453","name":"Komu vjerovati? - Domagoj Sajter","isPartOf":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website"},"datePublished":"2021-11-24T09:38:56+00:00","dateModified":"2021-12-08T21:00:16+00:00","author":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800"},"breadcrumb":{"@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1453#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1453"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1453#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Komu vjerovati?"}]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800","name":"Domagoj Sajter","image":{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo","inLanguage":"hr","url":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","contentUrl":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","caption":"Domagoj Sajter"},"sameAs":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr"],"url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171"}]}},"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1453"}],"collection":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/171"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1453"}],"version-history":[{"count":3,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1453\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1460,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1453\/revisions\/1460"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1453"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1453"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1453"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}