<\/p>\n
Kakvu mo\u0107 ima zakon tamo gdje samo novac vlada. Nema vi\u0161e diskusije da li odbaciti kunu ili ne, je li to dugoro\u010dno dobro ili nije; u Hrvatskoj se prvog sije\u010dnja 2023. godine uvodi euro. Za psihi\u010dko zdravlje svih, i zastupnika, ali naro\u010dito oponenata ovoga procesa, najmudrije je prihvatiti to kao \u010dinjenicu, i tra\u017eiti i isticati dobre strane ove tranzicije. Kako bi proces pro\u0161ao \u0161to bezbolnije i uz \u0161to je mogu\u0107e manje trenja, potrebno se dobro pripremiti. Pred institucijama i poduze\u0107ima velik je posao, ali i pred gra\u0111anima koji ne smiju i ne mogu odbaciti odgovornost za svoju (ne)informiranost. Osobito se to odnosi na one elegi\u010dne koji sa sjetom motre propast monetarne suverenosti, poluge koju nikad nismo ni poku\u0161ali koristiti \u2013 do te mjere da neki \u010dak tvrde da ta poluga nikad nije ni postojala. Uvijek je postojala mogu\u0107nost postupnog strate\u0161kog oja\u010danja doma\u0107e valute, moglo se poku\u0161ati, ali nije, no to je sad svr\u0161ena pri\u010da; \u010duvaju\u0107i spomenuto psihi\u010dko zdravlje sad valja staviti roza nao\u010dale (\u201eMade by HNB<\/em>\u201c) i promatrati samo pozitivno, nadati se najboljem.<\/p>\n Mnoga su pitanja koja gra\u0111ani imaju, a neka \u010dak ni ne znaju da ih imaju, a tek \u0107e ih krenuti postavljati. Ovdje \u0107e se poku\u0161ati dati odgovori na samo neka od njih. Va\u017eno je naglasiti da se za sve upite gdje se tra\u017ee slu\u017ebena tuma\u010denja, odnosno pravno obvezuju\u0107i odgovori, zainteresirani trebaju obratiti Hrvatskoj narodnoj banci ili eventualno Ministarstvu financija, ne Glasu Koncila. Ovdje \u0107e se nastojati dati samo op\u0107a, u nekim elementima subjektivna vi\u0111enja autora o cijelom ovom postupku.<\/p>\n Sretno nam bilo svima!<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Mora li Hrvatska uvesti euro? Uvodi li Hrvatska sigurno euro 1. 1. 2023.? \u0160to \u0107e biti sa nov\u010danicama i kovanicama kune kad se povuku? Koji \u0107e biti te\u010daj zamjene? Je li mogu\u0107e koristiti neki drugi te\u010daj? Da li mijenjati kune u eure ve\u0107 sad ili \u010dekati konverziju po slu\u017ebenom te\u010daju? Ispunjava li Hrvatska sve ekonomske preduvjete za uvo\u0111enje eura? Mo\u017eemo li se vratiti kuni ako ne bude dobro? \u0160to \u0107e biti s kamatnim stopama na postoje\u0107e kredite u kunama? Ho\u0107e li kamatne stope na kredite pasti nakon uvo\u0111enja eura? Treba li odmah 2. sije\u010dnja 2023. i\u0107i na \u0161alter banke mijenjati novac? Kako \u0107e izgledati \u201ehrvatski\u201c euri? \u0160to ako prodava\u010d namjerno zaokru\u017ei cijenu na vi\u0161e, ili podigne cijene kod konverzije? Kako brzo prera\u010dunavati cijene? Ho\u0107e li uvo\u0111enje eura rije\u0161iti hrvatske ekonomske probleme? Tko \u0107e najvi\u0161e profitirati od uvo\u0111enja eura? Da li prije uvo\u0111enja eura uzimati kredit u kunama ili u eurima? <\/strong><\/p>\n <\/p>\n Objavljeno u Prilici, mjese\u010dnom prilogu Glasa Koncila, u broju 4\/2022.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":171,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[5,1350,20],"tags":[80,23,16,37,38],"yoast_head":"\n
\n<\/em>Gaj Petronije Arbiter, rimski knji\u017eevnik<\/p>\n
\n<\/em>Ne mora. To\u010dnije, trebala bi, ali nigdje nije definirano u kojem to\u010dno roku. To mo\u017ee biti 2023., ali i 2223. Kod nas je odlu\u010deno da to bude 1. 1. 2023.<\/p>\n
\n<\/em>Ni\u0161ta u \u017eivotu nije sigurno, osim smrti i poreza. No, budu\u0107i da je zamjena valute gigantski posao, za vjerovati je da nadle\u017ene institucije u Hrvatskoj ne bi zapo\u010dele s tehni\u010dkim i logisti\u010dkim detaljima da nisu dobile mig iz Europske unije. Iako to jo\u0161 nije slu\u017ebeno \u201ezape\u010da\u0107en\u201c i potvr\u0111en datum, \u010dinjenica je da se nitko iz vrha EU suprotstavio ili doveo ga u pitanje, pa se \u010dini da se ovdje mo\u017ee primijeniti ona latinska \u201eQui tacet, consentire videtur<\/em>\u201c \u2013 \u0161utnja je znak odobravanja. U svakom slu\u010daju, odluka o tome bit \u0107e uskoro donesena.<\/p>\n
\n<\/em>Nov\u010danice \u0107e se izrezati i reciklirati, a kovanice pretaliti. Ni\u0161ta se ne baca.<\/p>\n
\n<\/em>7,5345.<\/p>\n
\n<\/em>Ne, te\u010daj od 7,5345 se mora koristiti za sve kupnje, prodaje, transakcije i konverzije. Ako netko bude koristio bilo koji drugi te\u010daj koji je za gra\u0111ane i\/ili poduze\u0107a nepovoljniji, bit \u0107e ka\u017enjen.<\/p>\n
\n<\/em>Ako te\u010daj na tr\u017ei\u0161tu prije uvo\u0111enja eura padne ispod 7,5345, onda se isplati ranije mijenjati novac. Npr. ako te\u010daj prije kraja godine u nekom trenutku padne na 7,5200 isplati se ranije kupiti eure jer bi tada trebalo dati 7.520 kuna za 1.000 eura, dok po te\u010daju konverzije treba pru\u017eiti 14,50 kuna vi\u0161e za istih tisu\u0107u eura. Da bi netko eventualno zaradio sto kuna na ranijoj konverziji tisu\u0107u eura, te\u010daj bi morao pasti 1,33%, odnosno na 7.4345. Koliko je to vjerojatno, drugo je pitanje.<\/p>\n
\n<\/em>Ne, ali to ionako nije presudno. Neispunjenje uvjeta nije zaustavilo ni neke druge \u010dlanice pri uvo\u0111enju eura. Jedinstvena valuta je ionako prije svega politi\u010dki projekt ve\u0107eg ujedinjenja \u010dlanica unije, a tek potom ekonomski instrument. No, u situaciji politi\u010dke nestabilnosti i nesigurnosti koja je eskalirala invazijom Rusije na Ukrajinu, za Hrvatsku nije zgorega jo\u0161 se vi\u0161e podvu\u0107i pod zajedni\u010dki europski ki\u0161obran.<\/p>\n
\n<\/em>Ne. Nitko nikad nije napustio euro, niti je bio \u201eizba\u010den\u201c. Ako nije Gr\u010dka ne\u0107e ni Hrvatska.<\/p>\n
\n<\/em>Pitanje je jednostavno, ali odgovor na\u017ealost nije. Poznato je da su banke u Hrvatskoj emitirale kredite denominirane u pravilu u eurima (odnosno uz valutnu klauzulu), iako posljednjih godina sve \u010de\u0161\u0107e i u kunama. Pri tom su kamatne stope u kunama (na isti kredit i uz iste sve ostale kreditne uvjete) uglavnom bile vi\u0161e. To se opravdavalo pove\u0107anim valutnim rizikom, tj. time da se kuna smatra rizi\u010dnijom valutom od eura, pa su sukladno tome i kamatne stope za du\u017enike u kunama bile vi\u0161e.
\nPrelaskom svega na euro, tako i kredita koji su bili u kunama (bez valutne klauzule), valutnog rizika vi\u0161e ne\u0107e biti te bi bilo logi\u010dno i razumljivo o\u010dekivati da banke spuste kamatne stope na kredite prethodno emitirane i denominirane u kunama, tj. da ih umanje za smanjeni valutni rizik. No, to se (najvjerojatnije) ne\u0107e dogoditi, jer \u0107e prethodno ugovorena kamatna stopa i sve ostale odredbe ugovora o kreditu vrijediti i nakon uvo\u0111enja eura.
\nPrera\u010dunavanje glavnice iz kuna u euro banka \u0107e izvr\u0161iti po te\u010daju konverzije (7,5345). Ako je kredit bio ugovoren uz fiksnu kamatnu stopu, kamatna stopa \u0107e svakako ostati ista, dakle ne\u0107e biti manja. No, ako je kredit bio ugovoren uz promjenjivu kamatnu stopu, to zna\u010di da se kamatna stopa sastoji od dvije komponente. Prva je mar\u017ea, tj. profit, zarada banke koja bi morala biti fiksna, a druga je promjenjivi (varijabilni) dio koji se temelji na nekom od dopu\u0161tenih varijabilnih parametara. Me\u0111u dopu\u0161tenim parametrima su nacionalna referentna stopa (NRS) u kunama i prosje\u010dna kamatna stopa na depozite gra\u0111ana u kunama. Stoga, varijabilna kamatna stopa koju pla\u0107a du\u017enik zbroj je promjenjivog parametra i mar\u017ee banke, a mar\u017ea bi morala ostati fiksna. Umjesto sada\u0161njih promjenjivih parametara u kunama uvest \u0107e se istovrsni, samo \u0161to \u0107e biti u eurima; dakle NRS u eurima, prosje\u010dna kamatna stopa na depozite gra\u0111ana u eurima. U svakom slu\u010daju kamatne stope ne bi se smjele pove\u0107ati, i ako bi novi eurski parametar bio vi\u0161i od prethodno primjenjivanog parametra u kunama mar\u017ea banke bi se morala smanjiti za iznos razlike kako bi kamatna stopa koju pla\u0107a du\u017enik ostala ista.
\nStoga, kamatne stope na kredite s fiksnom kamatnom stopom morat \u0107e ostati iste, a kamatna stopa na kredite s promjenjivom kamatnom stopom \u0107e ili ostati iste, ili \u0107e se mo\u017eda \u010dak i smanjiti. (Veliko mo\u017eda.)
\nIpak, ostaje pitanje koliko \u0107e aktivno i koliko dugo HNB voditi brigu o tome da o\u010dekivano smanjenje eurskog parametra (a ako ga ne<\/em> bude va\u017ean argument za uvo\u0111enje eura otpada!) ne bude kompenzirano vi\u0161im profitnim mar\u017eama za banke. Naime, u hrvatskom financijskom sustavu ve\u0107 je bilo vi\u0111eno da se smanjenje varijabilnog parametra kompenzira pove\u0107anjem mar\u017ei \u0161to je dovelo do toga da klijentima tro\u0161kovi nisu smanjeni (podsjetnik: iskustvo s Raiffeisen leasingom).<\/p>\n
\n<\/em>Naravno da ne. Zamjenu treba obaviti u roku od \u0161est mjeseci. I poslije toga bit \u0107e mogu\u0107e obaviti konverziju kuna za euro, ali to onda vi\u0161e ne\u0107e biti besplatno.
\nGra\u0111ani \u0107e bez naknade mo\u0107i zamijeniti sto nov\u010danica i sto kovanica po jednoj transakciji. Ali ako u jednoj transakciji netko \u017eeli zamijeniti vi\u0161e od tog mo\u0107i \u0107e, ali \u0107e mu za to banka smjeti naplatiti naknadu. Time se gra\u0111ane \u017eeli potaknuti da se fizi\u010dki novac izvadi iz madraca i \u010darapa i polo\u017ei na bankovni ra\u010dun prije konverzije, jer \u0107e se konverzija novca na ra\u010dunima raditi automatski. Bit \u0107e zabavno promatrati kako \u0107e novac poku\u0161ati oprati oni koji su ga stekli \u201ena crno\u201c i dr\u017eali kod ku\u0107e.
\nU razdoblju od dva tjedna nakon uvo\u0111enja eura \u017eivjet \u0107e se u paralelizmu: smjet \u0107e se pla\u0107ati i kunama i eurima, a trgovci \u0107e smjeti vra\u0107ati novac i u kunama ako u tom trenutku nemaju eura.<\/p>\n
\n<\/em>Nov\u010danice su za sve \u010dlanice iste, i ne postoji hrvatski dizajn \u201epapirnih\u201c nov\u010danica (zapravo nisu papirne, ve\u0107 pamu\u010dne). Dvije su serije nov\u010danica. Prva, inicijalna iz 2002. godine, i novija iz 2013. koja se po bojama i dizajnu doima ne\u0161to \u0161arenijom, i kod koje nema nov\u010danice od 500 eura, iako je petstotka jo\u0161 u opticaju i nije prestala vrijediti. (Na mnogim prodajnim mjestima u Europi ne prihva\u0107aju nov\u010danice velikih apoena jer trgovci \u017eele smanjiti rizik primanja krivotvorina, premda je euro u postotku jedna od najrje\u0111e krivotvorenih valuta u svijetu.) Na nov\u010danicama su prozori \u2013 kao simbol otvorenosti, i mostovi \u2013 kao simbol komunikacije. Prozori i mostovi nisu slike nekih stvarnih objekata, ve\u0107 op\u0107e generalizacije stilova, od klasike do moderne. Najavljena je i tre\u0107a serija, tamo negdje od 2024., ali o tom potom.
\n\u0160to se kovanica ti\u010de, tu je temu bolje ne otvarati. Sramota je. Treba samo napomenuti da se sve kovanice svih \u010dlanica jednako prihva\u0107aju, i ne postoji \u201egr\u010dki\u201c i \u201enjema\u010dki\u201c euro koji bi se prihva\u0107ao samo u Gr\u010dkoj ili samo u Njema\u010dkoj. Lica su svugdje ista, a nali\u010dja kovanica odre\u0111uje svaka dr\u017eava \u010dlanica samostalno. Tako \u0107e se u hrvatskim blagajnama i nov\u010danicima na\u0107i kovanice raznih nali\u010dja, i trebat \u0107e ne\u0161to vremena priviknuti se i nau\u010diti koja je koja kovanica bez obzira na dizajn.<\/p>\n
\n<\/em>Budu\u0107i da \u0107e cijene biti istodobno, paralelno iskazane i u kunama i u eurima \u010detiri mjeseca prije uvo\u0111enja eura, te jo\u0161 godina dana poslije, sve promjene cijena trebaju pratiti sami potro\u0161a\u010di. Ovo je vrlo va\u017eno, i o tome treba govoriti ve\u0107 sad, na vrijeme. Trgovac nema obvezu fiksirati cijene i smije ih mijenjati, ali ih ne smije pove\u0107avati samo zbog uvo\u0111enja eura. Ako to u\u010dini, potro\u0161a\u010di ga smiju, mogu i trebaju prijaviti Dr\u017eavnom inspektoratu. Pra\u0107enje izmjena cijena ne\u0107e biti lako jer ima podosta iznimki kod kojih trgovci ne\u0107e morati iskazivati cijene i u kunama i u eurima.
\nPoznavaju\u0107i kreativnost i dovitljivost na\u0161ih poduzetnika, mogu\u0107e je da \u0107e neki od njih podi\u0107i cijene neposredno prije uvo\u0111enja dvojnog iskazivanja cijena, tako da se unaprijed ograde od napumpavanja cijena. Dodatna dimna zavjesa bit \u0107e inflacija koja se zahuktala ba\u0161 sad kad ne treba, tako da \u0107e mnogi dizanje cijena opravdavati inflacijom. No, treba prihvatiti realnost; ako je u daleko ure\u0111enijim dr\u017eavama bilo vidljivo pove\u0107anje cijena kod prelaska na euro, te\u0161ko da \u0107e Hrvatska tu ostati nepo\u0161te\u0111ena. Pritom \u0107e se statistike poslije ra\u010dunati tako da ispadne da je sve to samo \u201epogre\u0161na percepcija\u201c gra\u0111ana, svojevrsna kolektivna halucinacija.<\/p>\n
\n<\/em>Vje\u017ebom. Postojat \u0107e razdoblje u kojemu \u0107e se sve cijene izra\u017eavati paralelno u obje valute, ali svejedno \u0107e trebati podosta aritmeti\u010dke gimnastike koju jednostavno treba vje\u017ebati.
\nVelik izazov bit \u0107e psiholo\u0161ki moment i pojam vrijednosti novca op\u0107enito. Ako mnogima danas nije problem zanemariti dvadeset lipa kada kupuju ne\u0161to po 1,80 i ostaviti dvije kune blagajnici, bez tra\u017eenja povrata, s eurima \u0107e biti druga\u010dije. Dvadeset euro centi je preko kunu i pol, a ostaviti kunu i pol blagajnici nije ne\u0161to na \u0161to je ve\u0107ina tek tako spremna.
\nVrednovanje bilo \u010dega po cijeni od deset psiholo\u0161ki nije isto \u0161to i vrednovanje po 1,33. Svi ljudi s deset prstiju na rukama imaju uro\u0111enu predispoziciju cjenovno vrednovati robu i usluge na dekadskoj bazi, u deseticama i stoticama. Poimanje vrijednosti desetke i stotice osnova je za uspore\u0111ivanje cijena. No, te\u010daj konverzije kuna u eure je takav kakav je, \u201e\u010dupav\u201c, i ne\u0161to \u0161to vrijedi stotinu \u0107e postati ne\u0161to \u0161to vrijedi 13,27. Pedeset lipa za povrat ambala\u017ee bit \u0107e \u201esamo\u201c sedam centi. Nekima \u0107e to izgledati kao zna\u010dajan gubitak vrijednosti, iako \u0107e se samo mjerna jedinica izmijeniti. Trebat \u0107e vremena da se pla\u0107e i mirovine koje \u0107e se primati u eurima uredno rasporede na mjese\u010dne tro\u0161kove po prethodno uhodanom ritmu.<\/p>\n
\n<\/em>Kamo sre\u0107e. Euro je samo vozilo. Za nadati se da \u0107e to vozilo tro\u0161iti manje goriva (da \u0107e kamatne stope dugoro\u010dno biti ni\u017ee), ali destinaciju putovanja i na\u010din vo\u017enje odre\u0111uje voza\u010d. Svi strukturni ekonomski problemi ostat \u0107e potpuno isti.<\/p>\n
\n<\/em>Svi poduzetnici koji su dosad imali velike negativne te\u010dajne razlike, a najvi\u0161e banke. Banke su logi\u010dni promotori prelaska na euro jer \u0107e se njima dugoro\u010dno smanjiti tro\u0161kovi poslovanja. Ho\u0107e li banke smanjenje tro\u0161kova poslovanja iskoristiti za pove\u0107anje razlike prihoda nad rashodima, odnosno za pove\u0107anje dobiti za (strane) vlasnike, ili \u0107e smanjenje tro\u0161kova iskoristiti za umanjenje provizija, naknada i drugih tro\u0161kova koje obra\u010dunavaju svojim klijentima? Na to pitanje neka svatko za sebe ponudi odgovor .<\/p>\n
\n<\/em>Treba uzeti onaj kredit kod kojega je ni\u017ea efektivna kamatna stopa, neovisno o valuti.<\/p>\n\n\n
\n Priru\u010dna tablica za pripremu i vje\u017ebu<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n \n kuna<\/strong><\/td>\n euro<\/strong><\/td>\n 7,5345<\/strong><\/td>\n euro <\/strong><\/td>\n kuna<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n \n 0,10 kn<\/td>\n 0,01 \u20ac<\/td>\n 0,10 \u20ac<\/td>\n 0,75 kn<\/td>\n<\/tr>\n \n 0,20 kn<\/td>\n 0,03 \u20ac<\/td>\n 0,20 \u20ac<\/td>\n 1,51 kn<\/td>\n<\/tr>\n \n 0,50 kn<\/td>\n 0,07 \u20ac<\/td>\n 0,50 \u20ac<\/td>\n 3,77 kn<\/td>\n<\/tr>\n \n 0,75 kn<\/td>\n 0,10 \u20ac<\/td>\n 0,75 \u20ac<\/td>\n 5,65 kn<\/td>\n<\/tr>\n \n 1 kn<\/td>\n 0,13 \u20ac<\/td>\n 1 \u20ac<\/td>\n 7,53 kn<\/td>\n<\/tr>\n \n 2 kn<\/td>\n 0,27 \u20ac<\/td>\n 2 \u20ac<\/td>\n 15,07 kn<\/td>\n<\/tr>\n \n 3 kn<\/td>\n 0,40 \u20ac<\/td>\n 3 \u20ac<\/td>\n 22,60 kn<\/td>\n<\/tr>\n \n 4 kn<\/td>\n 0,53 \u20ac<\/td>\n 4 \u20ac<\/td>\n 30,14 kn<\/td>\n<\/tr>\n \n 5 kn<\/td>\n 0,66 \u20ac<\/td>\n 5 \u20ac<\/td>\n 37,67 kn<\/td>\n<\/tr>\n \n 6 kn<\/td>\n 0,80 \u20ac<\/td>\n 6 \u20ac<\/td>\n 45,21 kn<\/td>\n<\/tr>\n \n 7 kn<\/td>\n 0,93 \u20ac<\/td>\n 7 \u20ac<\/td>\n 52,74 kn<\/td>\n<\/tr>\n \n 8 kn<\/td>\n 1,06 \u20ac<\/td>\n 8 \u20ac<\/td>\n 60,28 kn<\/td>\n<\/tr>\n \n 9 kn<\/td>\n 1,19 \u20ac<\/td>\n 9 \u20ac<\/td>\n 67,81 kn<\/td>\n<\/tr>\n \n 10 kn<\/td>\n 1,33 \u20ac<\/td>\n 10 \u20ac<\/td>\n 75,35 kn<\/td>\n<\/tr>\n \n 11 kn<\/td>\n 1,46 \u20ac<\/td>\n 11 \u20ac<\/td>\n 82,88 kn<\/td>\n<\/tr>\n \n 12 kn<\/td>\n 1,59 \u20ac<\/td>\n 12 \u20ac<\/td>\n 90,41 kn<\/td>\n<\/tr>\n \n 13 kn<\/td>\n 1,73 \u20ac<\/td>\n 13 \u20ac<\/td>\n 97,95 kn<\/td>\n<\/tr>\n \n 14 kn<\/td>\n 1,86 \u20ac<\/td>\n 14 \u20ac<\/td>\n 105,48 kn<\/td>\n<\/tr>\n \n 15 kn<\/td>\n 1,99 \u20ac<\/td>\n 15 \u20ac<\/td>\n 113,02 kn<\/td>\n<\/tr>\n \n 20 kn<\/td>\n 2,65 \u20ac<\/td>\n 20 \u20ac<\/td>\n 150,69 kn<\/td>\n<\/tr>\n \n 25 kn<\/td>\n 3,32 \u20ac<\/td>\n 25 \u20ac<\/td>\n 188,36 kn<\/td>\n<\/tr>\n \n 30 kn<\/td>\n 3,98 \u20ac<\/td>\n 30 \u20ac<\/td>\n 226,04 kn<\/td>\n<\/tr>\n \n 35 kn<\/td>\n 4,65 \u20ac<\/td>\n 35 \u20ac<\/td>\n 263,71 kn<\/td>\n<\/tr>\n \n 40 kn<\/td>\n 5,31 \u20ac<\/td>\n 40 \u20ac<\/td>\n 301,38 kn<\/td>\n<\/tr>\n \n 45 kn<\/td>\n 5,97 \u20ac<\/td>\n 45 \u20ac<\/td>\n 339,05 kn<\/td>\n<\/tr>\n \n 50 kn<\/td>\n 6,64 \u20ac<\/td>\n 50 \u20ac<\/td>\n 376,73 kn<\/td>\n<\/tr>\n \n 60 kn<\/td>\n 7,96 \u20ac<\/td>\n 60 \u20ac<\/td>\n 452,07 kn<\/td>\n<\/tr>\n \n 70 kn<\/td>\n 9,29 \u20ac<\/td>\n 70 \u20ac<\/td>\n 527,42 kn<\/td>\n<\/tr>\n \n 80 kn<\/td>\n 10,62 \u20ac<\/td>\n 80 \u20ac<\/td>\n 602,76 kn<\/td>\n<\/tr>\n \n 90 kn<\/td>\n 11,95 \u20ac<\/td>\n 90 \u20ac<\/td>\n 678,11 kn<\/td>\n<\/tr>\n \n 100 kn<\/td>\n 13,27 \u20ac<\/td>\n 100 \u20ac<\/td>\n 753,45 kn<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n