<\/p>\n
\u201eUmjetna inteligencija nije dorasla prirodnoj gluposti.\u201c <\/p>\n Dugo ve\u0107 jedna tema nije bila toliko vru\u0107a, toliko u sredi\u0161tu pozornosti, toliko sporna, nakrcana i velikim o\u010dekivanjima i velikim strahovima. Umjetna inteligencija na jeziku je i u mislima skoro svih koji intenzivnije, svakodnevno koriste ra\u010dunalo. Tkogod ju je testirao nije ostao ravnodu\u0161an; ili je fasciniran, ili razo\u010daran, ili je duboko zabrinut, ili vrlo optimisti\u010dan \u2013 a neki i sve to istodobno.<\/p>\n Umjetna inteligencija (engl. artificial intelligence \u2013 AI) je softver, ra\u010dunalni program, koji glumi \u010dovjeka. I to inteligentnog, kreativnog, izvanredno na\u010ditanog, elokventnog \u010dovjeka. Krajnje pojednostavljeno, funkcionira na na\u010din da u\u010di iz literature. \u201eNahrani\u201c se enormnom koli\u010dinom podataka, i iz njih pamti na koji na\u010din \u010dovjek koristi rije\u010di. Softver ne zna i ne razumije doista bit rije\u010di, niti njen egzistencijalni sadr\u017eaj, nego \u201esamo\u201c na\u010din na koji \u010dovjek povezuje rije\u010di u re\u010denice. U\u010de\u0107i iz literature, AI pamti vjerojatnosti da se dvije rije\u010di na\u0111u jedna kraj druge u istoj re\u010denici. Odgovor na pitanje ne gradi na na\u010din kao npr. Google koji pretra\u017euje internet da bi ponudio poveznice na ve\u0107 postoje\u0107e internet stranice gdje se nalazi tra\u017eeni sadr\u017eaj; AI stvara<\/em> sadr\u017eaj, on kreira ne\u0161to novo temeljem onoga \u0161to je nau\u010dio. K tome, njegovo u\u010denje nije zavr\u0161ilo, on u\u010di i u komunikaciji s korisnikom.<\/p>\n Korisnici jo\u0161 uvijek \u010desto mije\u0161aju internet pretra\u017eiva\u010d (od kojih je najpoznatiji Google) i AI (od kojih je najpoznatiji ChatGPT) i njihove funkcije. Iako se oni ve\u0107 uvezuju (npr. Microsoftov Bing) i u skoroj budu\u0107nosti bit \u0107e potpuno isprepleteni, zasad svaki od njih radi samo svoj posao. Google nudi odgovore na pitanja, ali ne zna (jo\u0161) postavljati pitanja. Pri tom daje sve od sebe da bude \u010dinjeni\u010dno to\u010dan. ChatGPT, ako je potrebno, mo\u017ee i postavljati pitanja, \u0161to je daleko te\u017ee nego tra\u017eiti i pru\u017eiti odgovore. Pri tom daje sve od sebe da bude kreativan, ali ne nu\u017eno i \u010dinjeni\u010dno to\u010dan. Daje odgovore koji zvu\u010de dobro, koji u sebi imaju rije\u010di \u010dije su vjerojatnosti pojavljivanja u istom kontekstu visoke. Po\u010desto \u010dinjeni\u010dno grije\u0161i, \u0161to se popularno naziva halucinacijama. Halucinacije umjetne inteligencije su neto\u010dni odgovori ra\u010dunala; problem s njima je \u0161to ti odgovori zvu\u010de dobro na prvu, i \u0161to korisnik (ako \u017eeli to\u010dne, ispravne \u010dinjenice, a ne ra\u010dunalna magnovenja) mora provjeravati svaki podatak kojega dobije od umjetne inteligencije. Klasi\u010dni pretra\u017eiva\u010d interneta su\u0161ta je suprotnost, on nije napravljen da bi bio kreativan i da izmi\u0161lja, do\u010dim umjetna inteligencija \u010dini ne\u0161to \u0161to je dosad bilo pojmljivo samo \u010dovjeku; \u010dini ra\u010dunalo istinski kreativnim, sposobnim za stvaranje ne\u010deg novog.<\/p>\n Sposobnost stvaranja dosad je bila pridr\u017eana isklju\u010divo \u010dovjeku, i po tome se vjeruje da je \u010dovjek nalik Bogu (ne po fizi\u010dkom izgledu, naravno). Ra\u010dunalo ne mo\u017ee stvarati ne\u0161to iz ni\u010dega; ono se prvo mora nakrcati gigabajtima podataka koje je stvorio \u010dovjek. Dodu\u0161e, ni \u010dovjek ne mo\u017ee stvarati ne\u0161to iz ni\u010dega, jer uvijek koristimo znanja i vje\u0161tine prethodnih generacija kombiniraju\u0107i ih na na\u010din da na temelju njih kreiramo inovacije. Knji\u017eevnik intenzivno promatra svijet oko sebe i \u010dita djela drugih spisatelja, pohranjuje sve u memoriju, i na temelju toga stvara ne\u0161to potpuno nevi\u0111eno. Kako se popularno veli: stojimo na ramenima na\u0161ih predaka, i samo zbog toga mo\u017eemo vidjeti dalje. Onda, ako je ra\u010dunalo postalo kreativno-inteligentno, \u0161to ostaje \u010dovjeku? Ako je ra\u010dunalo postalo osje\u0107ajno, kako to tvrde neki zaposlenici koji razvijaju umjetnu inteligenciju (iako im nije ba\u0161 za vjerovati), kakvu budu\u0107nost ima \u010dovjek?<\/p>\n Va\u017eno je primijetiti da nitko nema odgovore na prethodna pitanja. Ova se tehnologija tek razvija. Nova era ra\u010dunala jest zapo\u010dela, ali ne zna se kako \u0107e zavr\u0161iti, i sve je jo\u0161 otvoreno. Svemu se mo\u017ee pristupiti s razli\u010ditih strana, a s jedne od njih mo\u017ee se promatrati tko, kako, i s kojim ciljevima razvija ove tehnologije? Tko je vlasnik, kako se financira, i kako se raspodjeljuje dobit?<\/p>\n <\/p>\n ***<\/p>\n <\/p>\n Iako tehnolo\u0161ke kompanije stalno lansiraju nove proizvode i usluge, prijelomne to\u010dke u kojima se plasira ne\u0161to doista prekretni\u010dko \u2013 rijetke su. Umjetna inteligencija do\u017eivjela je taj trenutak krajem 2022. g., a klju\u010dnu ulogu imao je (i jo\u0161 uvijek ima) samozatajni Sam Altman, glavni izvr\u0161ni direktor kompanije OpenAI, sa sjedi\u0161tem u San Franciscu.<\/p>\n Samuel Altman, ro\u0111en 1985. g., ameri\u010dki je programer, poduzetnik i investitor. Osniva\u010d je raznih tehnolo\u0161kih kompanija. Bio je predsjednik Y Combinatora \u2013 najpoznatijeg svjetskog poduzetni\u010dkog inkubatora; procjena ukupne vrijednosti najve\u0107ih kompanija proizi\u0161lih iz njega ve\u0107a je od 600 milijardi dolara, \u0161to je oko deset puta vi\u0161e nego kompletna ekonomija Hrvatske. \u010casopis Time proglasio ga je jednim od sto najutjecajnijih ljudi na svijetu.<\/p>\n Godine 2019. Altman je napustio Y Combinator i oti\u0161ao na mjesto glavnog izvr\u0161nog direktora kompanije OpenAI koju je pomogao osnovati nekoliko godina prije. ChatGPT \u2013 trenutno najpoznatiji model umjetne inteligencije \u2013 u vlasni\u0161tvu je OpenAI-ja. Kad je tvrtka pokrenuta 2015. godine, prikupila je milijardu dolara od vanjskih investitora i donatora. Na\u010din lansiranja tvrtke OpenAI i upravljanja njome zanimljiva je pri\u010da, svakako vrijedna pozornosti. Budu\u0107i da je sinonim za umjetnu inteligenciju ChatGPT (bar trenutno), i budu\u0107i da je OpenAI upravitelj ChatGPT-a, dobro je prou\u010diti tko i kako upravlja kompanijom OpenAI, te kako je nastala.<\/p>\n Kako je re\u010deno, tvrtka je osnovana 2015. godine kao neprofitna uz financijsku potporu nekih od investitora iz najte\u017ee kategorije u ameri\u010dkoj Silicijskoj dolini. Me\u0111u njima su Altman, Peter Thiel (suosniva\u010d PayPal-a, jedan od prvih investitora u Facebook), Elon Musk (razvoj raketa – SpaceX, auto-kompanija Tesla, itd.), Amazon Web Services (najve\u0107i svjetski pru\u017eatelj usluga u ra\u010dunalnom oblaku), Infosys (druga najve\u0107a indijska IT kompanija, me\u0111u najve\u0107ima u svijetu), Y Combinator i drugi. Misija OpenAI-ja bila je slobodno sura\u0111ivati s drugim institucijama i istra\u017eiva\u010dima na podru\u010dju umjetne inteligencije tako \u0161to \u0107e svoje patente i istra\u017eivanja u\u010diniti otvorenima za javnost. Otud i naziv \u2013 otvorena<\/em> umjetna inteligencija (OpenAI).<\/p>\n Misija je privukla najbolje istra\u017eiva\u010de, one \u010dije su pla\u0107e doista enormne. Primjerice, jedan je zaposlenik izjavio da je bio spreman napustiti Google i oti\u0107i raditi za OpenAI najve\u0107im dijelom zbog njegove misije. Drugi suosniva\u010d OpenAI-ja rekao je da je odbio ludo visoke nov\u010dane ponude, dva do tri puta ve\u0107e od onoga \u0161to je tad mogao zaraditi, kako bi do\u0161ao raditi za tvrtku koja \u0107e izraditi umjetnu inteligenciju na transparentan i otvoren na\u010din. A kontekst je bio sljede\u0107i: godine 2015. Google je kupio ono \u0161to je tehnolo\u0161kim insajderima tad izgledalo kao najve\u0107i favorit za razvoj umjetne inteligencije: londonsku kompaniju DeepMind. Ako bi DeepMind uspio, Google bi mogao monopolizirati ovu svemo\u0107nu tehnologiju te zacementirati svoje prijestolje u svijetu tehnologije. Ionako sve-prate\u0107i, sve-vidljivi, i sve-prisutan, Google je akvizicijom DeepMinda mogao postati prvi i u utrci za razvojem umjetne inteligencije. Cilj stvaranja OpenAI-ja bio je demokratizacija ove tehnologije, osnivanje konkurentskog laboratorija kako bi se osiguralo da Google ne\u0107e postati nedodirljivo svemo\u0107an.<\/p>\n Stoga je OpenAI osmi\u0161ljen kao neprofitna organizacija, izri\u010dito predana transparentnosti, demokratizaciji i slobodnom pristupu naprednoj umjetnoj inteligenciji. Obe\u0107ano je da \u0107e objaviti svoja istra\u017eivanja i dopustiti slobodan pristup softveru kojega razvije. Ovakva misija privukla je impresivan popis donatora koji su zajedno obe\u0107ali dati milijardu dolara ovom pothvatu pro\u017eetom visokim idealima.<\/p>\n Kako to ve\u0107 obi\u010dno biva, stvari su se vremenom promijenile. Razvoj ove nove tehnologije pokazao se iznimno skupim. Tro\u0161kovi su bili astronomski. Par godina poslije, Altman i drugi iz OpenAI-ja zaklju\u010dili su da laboratorij ne mo\u017ee nastaviti funkcionirati kao neprofitna organizacija ako se \u017eeli natjecati s Googleom. \u201eKoli\u010dina novca koja nam je bila potrebna da bismo bili uspje\u0161ni u misiji bila je jo\u0161 gigantskija nego \u0161to sam prvobitno mislio\u201c, izjavio je Altman u 2019. godini. Tada je OpenAI od neprofitne organizacije transformiran u profitnu.<\/p>\n Preciznije, OpenAI transformiran je u svojevrsnog hibrida neprofitne i profitne organizacije. Ideja je da investitori i zaposlenici mogu dobiti \u201eograni\u010denu\u201c dobit ako uspiju u razvoju umjetne inteligencije, \u0161to bi im omogu\u0107ilo prikupljanje investicijskog kapitala i privla\u010denje zaposlenika koji za svoj rad sudjeluju u raspodjeli dobiti. Pri tom je dobit ograni\u010dena na stostruki iznos; svatko smije zaraditi \u201esamo\u201c stoput vi\u0161e od onog \u0161to je ulo\u017eio. Sva dobit iznad toga u vlasni\u0161tvu je izvorne neprofitne organizacije. Izvorni kapital podijeljen je me\u0111u zaposlenicima, a dio je prodan Microsoftu za milijardu dolara. Time je Microsoft u\u0161ao u vlasni\u010dku strukturu, i OpenAI je najavio namjeru komercijalnog licenciranja svoje tehnologije. Drugim rije\u010dima, otvoreni (\u201eopen\u201c) pristup ostao je samo u nazivu. Prethodno osnovan kako bi bio slobodan od pojedina\u010dnog, bilo \u010dijeg korporativnog utjecaja, OpenAI je sada postao alat Microsofta. Fokus se prenio na stvaranje proizvoda, umjesto tra\u017eenja odgovora na najzanimljivija pitanja. Po\u010deli su se povla\u010diti od obe\u0107anja da \u0107e objaviti sva svoja istra\u017eivanja i otvoriti svoj ra\u010dunalni k\u00f4d.<\/p>\n Tako se utrka za inovativnom tehnologijom koja \u0107e promijeniti svijet nabolje promijenila u utrku za profitom kompanija koje sna\u017eno investiraju u njihov razvoj. K tome, implicitno je definirano kako je stostruka dobit prag za neprofitni rad. No, ne treba \u017eivjeti u romanti\u010darskim iluzijama, jer i kroz povijest se tehnologija uglavnom razvijala radi partikularnih probitaka, a ne radi napretka svijeta u cjelini (uz Teslu kao hvalevrijednu iznimku). Stoga mnogi (s pravom) ka\u017eu: nema nazad. Razvoj tehnologije nemogu\u0107e je zaustaviti. Ho\u0107e li nas ra\u010dunala zamijeniti? Izbaciti nas iz ekonomske igre? Ako ho\u0107e, je li to a priori lo\u0161e? Nego, lako je za umjetnu, ima li prirodne inteligencije\u2026?<\/p>\n (Da, naravno, i pri izradi ovoga \u010dlanka kori\u0161tena je umjetna inteligencija.)<\/p>\n <\/p>\n ***<\/p>\n <\/p>\n Turingov test<\/strong><\/p>\n Turingov test je test kojeg je predlo\u017eio britanski matemati\u010dar i informati\u010dar Alan Turing 1950. godine kako bi se utvrdilo mo\u017ee li stroj pokazati inteligentno pona\u0161anje koje se ne mo\u017ee razlikovati od pona\u0161anja \u010dovjeka.<\/p>\n U Turingovom testu ljudski ocjenjiva\u010d ulazi u razgovor s dva entiteta od kojih je jedan \u010dovjek, a drugi stroj, ne znaju\u0107i koji je koji. Ako ocjenjiva\u010d ne mo\u017ee pouzdano razlikovati koji je entitet stroj, a koji \u010dovjek, tada se ka\u017ee da je stroj pro\u0161ao Turingov test i smatra se da je pokazao inteligenciju sli\u010dnu ljudskoj.<\/p>\n Test se temelji na ideji da ako stroj mo\u017ee uspje\u0161no opona\u0161ati ljudsko pona\u0161anje, uklju\u010duju\u0107i kori\u0161tenje jezika i rje\u0161avanje problema, tada se mo\u017ee smatrati da ima inteligenciju koja je ekvivalentna ljudskoj inteligenciji.<\/p>\n Turingov test je predmet mnogih rasprava i kritika, a neki tvrde da on nije dovoljna mjera prave umjetne inteligencije. Me\u0111utim, on je i dalje utjecajan koncept u podru\u010dju umjetne inteligencije i nastavlja se koristiti kao mjerilo za procjenu napretka istra\u017eivanja umjetne inteligencije.<\/p>\n <\/p>\n
\n<\/em>Nepoznat autor<\/p>\n