\n<\/em>Laurence J. Peter (1919 – 1988),<\/p>\n
Matematika, ako se ispravno promatra, posjeduje ne samo istinu, ve\u0107 i vrhunsku ljepotu – ljepotu hladnu i strogu, poput ljepote skulpture. Ljepota je \u010di\u0161\u0107enje od suvi\u0161nosti. <\/p>\n <\/p>\n U dru\u0161tvu u kojem standardi ljepote fluktuiraju sna\u017enije i br\u017ee od burzovnih indeksa, mo\u017ee se \u010diniti \u010dudnim povezivati ne\u0161to toliko isprazno i povr\u0161no kao \u0161to je tjelesna ljepota s ekonomijom. Ne bi li se nevidljive ekonomske ruke trebale daleko vi\u0161e baviti inflacijom, kamatnim stopama, fiskalnom konsolidacijom, makroprudencijalnom politikom banaka i sli\u010dnim \u010dudesima? S druge strane, fizi\u010dka privla\u010dnost pojavljuje se kao neuobi\u010dajena, ali svugdje prihva\u0107ena i konvertibilna valuta, ljubljenija od dolara i zlata zajedno.<\/p>\n Na prvu, mo\u017ee se \u010diniti da ljepota ne bi trebala igrati neku bitniju ulogu u podru\u010dju gospodarstva, gdje gospodare brojevi, grafikoni i jednad\u017ebe. Kad se razmi\u0161lja o ekonomiji uobi\u010dajeno na pamet padaju misli o ponudi i potra\u017enji, o maksimizaciji efikasnosti, o optimizaciji proizvodnih procesa. Tjelesna krasota, s druge strane, priziva slike simetrije, elegantnih krivulja i u licu i u stasu, i op\u0107enito skladne estetike. Kao da postoje u paralelnim svemirima, a da se nikad ne susre\u0107u, jer broj (koji god) kao elementarno po\u010delo sam po sebi ne mo\u017ee biti naizgled ni lijep ni ru\u017ean. K tome, normalnomu je nepojmljivo da \u2013 uz pomodarske plime i oseke koje ispiru mozgove tlapnjama o tome \u0161to je trenutno hit \u2013 neki broj danas bude in<\/em>, a sutra passe<\/em>.<\/p>\n Pa ipak, ljudska je ljepota va\u017enija nego \u0161to bi to ekonomisti voljeli i htjeli priznati. Ona mo\u017ee oblikovati tr\u017ei\u0161nu dinamiku, utje\u010du\u0107i na pona\u0161anje potro\u0161a\u010da i iniciraju\u0107i ekonomske transakcije, poput ekonomskog lubrikanta. Ljudi do\u017eivljavaju svijet dominantno vizualno, i izrazito smo podlo\u017eni utjecaju izgleda. Uro\u0111eni instinkti i neki neobi\u010dni psiholo\u0161ki mehanizmi podsvjesno vezuju ljepotu s pozitivnim osobinama kao \u0161to su inteligencija, pouzdanost, kredibilnost i uspjeh. Zli i opaki su ru\u017eni, i ve\u0107 u slikovnicama djecu se odmalena u\u010di kako \u0107e kvarni lik lako prepoznati po gadnom licu, a plemenitog princa i princezu po ljepotinji. Kad je 1843. godine kipar Joseph Geefs postavio svoju skulpturu Lucifera u katedralu sv. Petra u Liegeu (Belgija), lokalni biskup nije ju dugo zadr\u017eao ondje. Izbacio ju je jer je vrag prikazan kao prekrasan, zavodljiv mladi\u0107. Nije se uklapala u biskupovu dje\u010dju slikovnicu.<\/p>\n <\/p>\n Ali ne samo ljudi, gotovo sva \u017eiva bi\u0107a na zemlji koja imaju o\u010di egzistiraju po obrascu koji izuzetno visoko vrednuje prvi dojam i gdje potra\u017enja za estetikom \u010desto dovodi do sasvim neo\u010dekivanih evolucijskih posljedica. Dovoljno je zagledati se u jelenje rogove; \u0161iroke, te\u0161ke, nepotrebne, funkcionalno manje korisne i ubojite od recimo bikovskih. Ili u paunov rep, naskroz neprakti\u010dan, ali lijep!<\/p>\n Spiskavaju\u0107i puste milijune na reklame marketinga\u0161i nas sveokru\u017euju veleplakatima i naslovnicama \u010dasopisa i portala uvjeravaju\u0107i da \u201enovi i unaprije\u0111eni\u201c proizvodi posjeduju \u010dudesno-\u010darobne zna\u010dajke koje mogu metamorfozirati ru\u017ene pa\u010di\u0107e u gr\u010dke bogove. Koriste se medenim manekenkama kako bi potaknuli \u017eelju i stvorili povezanost izme\u0111u svojih proizvoda i magnetizma ljepote. Od paste za zube do visoke tehnologije, neizgovorena poruka je savr\u0161eno \u010dujna: ako koristite na\u0161 proizvod, bit \u0107ete korak bli\u017ee vrhu privla\u010dnosti. Fizi\u010dka ljepota mo\u017ee stvoriti emocionalnu povezanost, \u017eelju povezivanja s privla\u010dnim. A u svijetu u kojem se \u010desto kupuju ne samo proizvodi, ve\u0107 u paketu s njima i nematerijalna obe\u0107anja odre\u0111enog na\u010dina \u017eivota ili identiteta, fizi\u010dka ljepota postaje klju\u010dna i valuta i varijabla u ekonomskoj jednad\u017ebi. Htjeli mi to ili ne, estetika svijeta oblikuje temelje na\u0161ih ekonomskih interakcija.<\/p>\n <\/p>\n ***<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Nedavno je objavljeno ekonomsko istra\u017eivanje[1]<\/a> za koje pojedinci (mrgudi) tvrde da je potpuno nepotrebno jer pokazuje ne\u0161to \u0161to je ionako ve\u0107 poznato: ljudska je ljepota \u010dovjeku bitna. No, ispitivanja ovog tipa itekako su i va\u017ena i nu\u017ena jer ljudima pre\u010desto upravljaju stereotipi, pogre\u0161no nau\u010deni ali \u0161iroko prihva\u0107eni obrasci razmi\u0161ljanja, uvrije\u017eena ali neutemeljena vjerovanja, sijaset mitova iza kojih ne stoji skoro pa ni\u0161ta; anegdote se uzimaju za pravila, pa ih valja ili raskrinkati, ili dokazati. To da je ljepota va\u017ena \u2013 to se zna, ali da je ba\u0161 toliko va\u017ena, potrebno je i dodatno znanstveno argumentirati.<\/p>\n A znanstvena istra\u017eivanja nedvojbeno pokazuju da ljep\u0161a djeca obi\u010dno dobivaju vi\u0161e roditeljske pa\u017enje, ljep\u0161i u\u010denici posti\u017eu bolje ocjene (pa i ljep\u0161i profesori budu bolje ocijenjeni od studenata), a ljep\u0161i odrasli bolje pla\u0107ene poslove. Tako i pri razgovorima za posao, u labirintima karijernog avansiranja caruje diktatura dobrog izgleda. Jo\u0161 prije tridesetak godina utvr\u0111eno je da su osobe atraktivne vanj\u0161tine na tr\u017ei\u0161tu rada za svoj izgled nagra\u0111ene vi\u0161im pla\u0107ama[2]<\/a>. A svje\u017ea studija objavljena u renomiranom \u010dasopisu Journal of Economics and Business<\/em> ispitivala je u\u010dinak privla\u010dnosti na pla\u0107e glavnih izvr\u0161nih direktora banaka. Autori eksplicitno i nedvosmisleno pi\u0161u: direktorima banaka dobar se izgled isplati. Upotrijebljen je napredni ra\u010dunalni softver za procjenu izgleda lica izvr\u0161nih direktora velikih ameri\u010dkih banaka, te je otkriveno da je privla\u010dnost lica izvr\u0161nih direktora pozitivno korelirana s njihovim ukupnim godi\u0161njim primanjima. Ukupne isplate natprosje\u010dno lijepim direktorima banaka oko 24% su vi\u0161e od naknada ispodprosje\u010dno lijepima. Lijepo!<\/p>\n U me\u0111unarodnoj trgovini cijele su nacije podlegle prednostima fizi\u010dke ljepote, zapo\u0161ljavaju\u0107i za svoje veleposlanike najatraktivnije kandidate kako bi snubili strane ulaga\u010de i glatkije klizali kanalima diplomacije. \u010cini se da univerzalni jezik ljepote nadilazi jezi\u010dne barijere i kulturne podjele, stvaraju\u0107i veze koje mogu oblikovati ekonomiju cijelih dr\u017eava.<\/p>\n Za\u0161to je tomu tako? Zato \u0161to se vanjska ljepota asocira s nutarnjom. Na lijepo se gleda kao na dobro, a na dobro se gleda kao na lijepo. Fizi\u010dki privla\u010dniji ljudi percipiraju se kao dobri, \u0161to i nije nerazumno jer podaci[3]<\/a> pokazuju da oni koji dobro izgledaju \u010de\u0161\u0107e i \u010dine dobro, kao i da oni koji dobro \u010dine \u010de\u0161\u0107e dobro i izgledaju. Ljudi su lijepima skloni pripisivati dru\u0161tveno po\u017eeljne osobine li\u010dnosti. Na uzorku od 45 zemalja iz 11 svjetskih regija pokazano je da privla\u010dnost pozitivno korelira s ve\u0107inom dru\u0161tveno po\u017eeljnih karakteristika osobnosti[4]<\/a>. To\u010dnije, u svih jedanaest svjetskih regija, i mu\u0161ka i \u017eenska lica ocijenjena kao privla\u010dnija ujedno su ocijenjena i kao sigurnija, emocionalno stabilnija, inteligentnija, odgovornija, dru\u017eeljubiva i pouzdanija. Dakle, fenomen nije izraz nekakve zapadne dekadencije, nego je globalan.<\/p>\n I da, uvijek se mogu prona\u0107i pojedina\u010dni primjeri (\u201eali vidi nju, ali nu njega\u201c) koji su iznimke, no pravilo ostaje. Tako\u0111er vrlo bitno: pravilo ne funkcionira u krajnosti. Ne stoji da oni koji su apsolutno najbli\u017ei nekom (apstraktnom) idealu ljepote posti\u017eu i apsolutno najbolje ekonomske rezultate. \u0160tovi\u0161e, po nekoj perfidnoj logici onaj tko je dobio jackpot<\/em> na genetskoj lutriji pa ima savr\u0161en izgled \u010desto se mora dodatno dokazivati, upravo kako bi pobio glas da je tu gdje je samo zbog svog izgleda.<\/p>\n Ovi fenomeni postavljaju nelagodna pitanja o pravednosti i meritokraciji, \u0161to naposljetku predstavlja izazov idealisti\u010dkom zahtjevu da svi ljudi trebaju imati jednake prilike, neovisno o vanj\u0161tini. \u0160to se mo\u017ee u\u010diniti? Sustavno, skoro pa ni\u0161ta. Za razliku od audicija za svira\u010de u profesionalnim orkestrima, razgovor za posao ne mo\u017ee se raditi iza zavjese. Dirigent zna da fizi\u010dki izgled ne\u0107e utjecati na izvedbu glazbe, ali poslodavac isto tako zna da fizi\u010dki izgled radnika itekako mo\u017ee utjecati na njegov ekonomski u\u010dinak. Ljep\u0161i ljudi vi\u0161e prodaju. Ljep\u0161ima se vi\u0161e vjeruje, pa lak\u0161e sklapaju poslove. To su mehanizmi koji su duboko urezani u ljudsku psihu. Ne mo\u017ee se o\u010dekivati da \u0107e dr\u017eava intervenirati na tr\u017ei\u0161tu propisuju\u0107i standarde ljepote i daju\u0107i poticaje ili kojekakve subvencije nelijepima, ili poru\u017enjivati krasotice. No, na razini pojedinca svatko treba osvijestiti utjecaj puke sre\u0107e na ekonomski polo\u017eaj i nastojati prakticirati sljepo\u0107u, ili barem slabovidnost pri dono\u0161enju ekonomskih odluka.<\/p>\n <\/p>\n ***<\/p>\n <\/em><\/p>\n Ekonomski efekti ljepote<\/strong><\/p>\n Fizi\u010dka privla\u010dnost unaprje\u0111uje ekonomske ishode. Ljudi koji dobro izgledaju obi\u010dno su sretniji, zara\u0111uju ve\u0107e pla\u0107e, pronalaze bolje poslove, bolje obavljaju zadatke na radnom mjestu, napla\u0107uju vi\u0161e cijene u prodaji, posti\u017eu bolje rezultate, imaju bolji pristup kreditima, i smatraju se vjerodostojnijima. Ako se natje\u010du na izborima, zgodni politi\u010dari imaju ve\u0107e \u0161anse biti izabrani, a ako su ekonomisti, vi\u0161e su citirani i ve\u0107a je vjerojatnost da \u0107e biti postavljeni na visoke polo\u017eaje u akademskim institucijama[5]<\/a>.<\/p>\n Online nastava kao pokus podu\u010davanja \u201eiza zavjese\u201c<\/strong><\/p>\n Poznato je da ljep\u0161i studenti u pravilu u prosjeku dobivaju bolje ocjene. Isto tako, i kad studenti ocjenjuju profesore nisu imuni na njihovu vanj\u0161tinu. Tijekom pandemije covida-19 nastava se prebacila na internet, a studenti naj\u010de\u0161\u0107e nisu palili kamere, \u0161to zna\u010di da profesori nisu vidjeli lice \u201eiza zavjese\u201c.<\/p>\n U nedavno objavljenom istra\u017eivanju[6]<\/a> provedenom u \u0160vedskoj, po mnogim mjerilima najnaprednijem i najegalitarnijem dru\u0161tvu u svijetu, ispitivala se uloga privla\u010dnosti lica studenata na akademske rezultate u razli\u010ditim oblicima nastave. U klasi\u010dnoj nastavi \u201eu\u017eivo\u201c, u fizi\u010dkom prostoru, lijepi studenti (neovisno o spolu) dobivali su vi\u0161e ocjene iz nekvantitativnih predmeta, odnosno iz predmeta u kojima nastavnici imaju navadu vi\u0161e komunicirati sa studentima u usporedbi s kvantitativnim kolegijima (u kojima se rade zadaci koji su ili to\u010dno rije\u0161eni ili nisu, pa na ocjenu izgled utje\u010de bitno manje). No, kad se nastava preselila online tijekom pandemije, ocjene lijepih studentica pogor\u0161ale su se, iako ne i mu\u0161kima. Ovo sugerira da je spolna diskriminacija glavni \u010dimbenik pri razli\u010ditom ocjenjivanju (pri \u010demu \u017eene jednako ili \u010dak i vi\u0161e diskriminiraju \u017eene negoli \u0161to im to \u010dine mu\u0161karci), te da se ljepota studentica druga\u010dije vrednuje negoli ljepota studenata.<\/p>\n A gdje sam ja u toj pri\u010di?<\/strong><\/p>\n Najvjerojatnije u negdje prosjeku; opravdano se mo\u017ee pretpostaviti da niste ni osobito lijepi, niti osobito nelijepi. Posljedi\u010dno, ni va\u0161i \u017eivotni (ne)uspjesi najvjerojatnije se ne mogu pripisati va\u0161em izgledu.<\/p>\n [1]<\/a> https:\/\/doi.org\/10.1016\/j.jeconbus.2022.106095<\/a><\/p>\n [2]<\/a> https:\/\/www.nber.org\/papers\/w4518<\/a><\/p>\n [3]<\/a> https:\/\/www.doi.org\/10.1177\/0899764020950835<\/a><\/p>\n [4]<\/a> https:\/\/www.doi.org\/10.1007\/s12144-022-03575-0<\/a><\/p>\n [5]<\/a> https:\/\/doi.org\/10.1016\/j.ehb.2022.101145<\/a><\/p>\n [6]<\/a> https:\/\/doi.org\/10.1016\/j.econlet.2022.110782<\/a><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n
\n<\/em>Bertrand Russell (1872 – 1970)<\/p>\n
\n<\/em>Michelangelo Buonarroti (1475 – 1564)<\/p>\n![\"Joseph](\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/files\/2023\/07\/Joseph_Geefs001-scaled.jpg\")
<\/a>Joseph Geefs, L’ange du mal<\/em> (An\u0111eo zla)
\nIzvor: https:\/\/upload.wikimedia.org\/wikipedia\/commons\/8\/80\/Joseph_Geefs001.jpg<\/a><\/p>\n
![https:\/\/upload.wikimedia.org\/wikipedia\/commons\/8\/80\/Joseph_Geefs001.jpg<\/a><\/p>\n <\/p>\nAli ne samo ljudi, gotovo sva \u017eiva bi\u0107a na zemlji koja imaju o\u010di egzistiraju po obrascu koji izuzetno visoko vrednuje prvi dojam i gdje potra\u017enja za estetikom \u010desto dovodi do sasvim neo\u010dekivanih evolucijskih posljedica. Dovoljno je zagledati se u jelenje rogove; \u0161iroke, te\u0161ke, nepotrebne, funkcionalno manje korisne i ubojite od recimo bikovskih. Ili u paunov rep, naskroz neprakti\u010dan, ali lijep!<\/p>\nSpiskavaju\u0107i puste milijune na reklame marketinga\u0161i nas sveokru\u017euju veleplakatima i naslovnicama \u010dasopisa i portala uvjeravaju\u0107i da \u201enovi i unaprije\u0111eni\u201c proizvodi posjeduju \u010dudesno-\u010darobne zna\u010dajke koje mogu metamorfozirati ru\u017ene pa\u010di\u0107e u gr\u010dke bogove. Koriste se medenim manekenkama kako bi potaknuli \u017eelju i stvorili povezanost izme\u0111u svojih proizvoda i magnetizma ljepote. Od paste za zube do visoke tehnologije, neizgovorena poruka je savr\u0161eno \u010dujna: ako koristite na\u0161 proizvod, bit \u0107ete korak bli\u017ee vrhu privla\u010dnosti. Fizi\u010dka ljepota mo\u017ee stvoriti emocionalnu povezanost, \u017eelju povezivanja s privla\u010dnim. A u svijetu u kojem se \u010desto kupuju ne samo proizvodi, ve\u0107 u paketu s njima i nematerijalna obe\u0107anja odre\u0111enog na\u010dina \u017eivota ili identiteta, fizi\u010dka ljepota postaje klju\u010dna i valuta i varijabla u ekonomskoj jednad\u017ebi. Htjeli mi to ili ne, estetika svijeta oblikuje temelje na\u0161ih ekonomskih interakcija.<\/p>\n <\/p>\n***<\/strong><\/p>\n <\/p>\nNedavno je objavljeno ekonomsko istra\u017eivanje[1]<\/a> za koje pojedinci (mrgudi) tvrde da je potpuno nepotrebno jer pokazuje ne\u0161to \u0161to je ionako ve\u0107 poznato: ljudska je ljepota \u010dovjeku bitna. No, ispitivanja ovog tipa itekako su i va\u017ena i nu\u017ena jer ljudima pre\u010desto upravljaju stereotipi, pogre\u0161no nau\u010deni ali \u0161iroko prihva\u0107eni obrasci razmi\u0161ljanja, uvrije\u017eena ali neutemeljena vjerovanja, sijaset mitova iza kojih ne stoji skoro pa ni\u0161ta; anegdote se uzimaju za pravila, pa ih valja ili raskrinkati, ili dokazati. To da je ljepota va\u017ena \u2013 to se zna, ali da je ba\u0161 toliko va\u017ena, potrebno je i dodatno znanstveno argumentirati.<\/p>\nA znanstvena istra\u017eivanja nedvojbeno pokazuju da ljep\u0161a djeca obi\u010dno dobivaju vi\u0161e roditeljske pa\u017enje, ljep\u0161i u\u010denici posti\u017eu bolje ocjene (pa i ljep\u0161i profesori budu bolje ocijenjeni od studenata), a ljep\u0161i odrasli bolje pla\u0107ene poslove. Tako i pri razgovorima za posao, u labirintima karijernog avansiranja caruje diktatura dobrog izgleda. Jo\u0161 prije tridesetak godina utvr\u0111eno je da su osobe atraktivne vanj\u0161tine na tr\u017ei\u0161tu rada za svoj izgled nagra\u0111ene vi\u0161im pla\u0107ama[2]<\/a>. A svje\u017ea studija objavljena u renomiranom \u010dasopisu Journal of Economics and Business<\/em> ispitivala je u\u010dinak privla\u010dnosti na pla\u0107e glavnih izvr\u0161nih direktora banaka. Autori eksplicitno i nedvosmisleno pi\u0161u: direktorima banaka dobar se izgled isplati. Upotrijebljen je napredni ra\u010dunalni softver za procjenu izgleda lica izvr\u0161nih direktora velikih ameri\u010dkih banaka, te je otkriveno da je privla\u010dnost lica izvr\u0161nih direktora pozitivno korelirana s njihovim ukupnim godi\u0161njim primanjima. Ukupne isplate natprosje\u010dno lijepim direktorima banaka oko 24% su vi\u0161e od naknada ispodprosje\u010dno lijepima. Lijepo!<\/p>\nU me\u0111unarodnoj trgovini cijele su nacije podlegle prednostima fizi\u010dke ljepote, zapo\u0161ljavaju\u0107i za svoje veleposlanike najatraktivnije kandidate kako bi snubili strane ulaga\u010de i glatkije klizali kanalima diplomacije. \u010cini se da univerzalni jezik ljepote nadilazi jezi\u010dne barijere i kulturne podjele, stvaraju\u0107i veze koje mogu oblikovati ekonomiju cijelih dr\u017eava.<\/p>\nZa\u0161to je tomu tako? Zato \u0161to se vanjska ljepota asocira s nutarnjom. Na lijepo se gleda kao na dobro, a na dobro se gleda kao na lijepo. Fizi\u010dki privla\u010dniji ljudi percipiraju se kao dobri, \u0161to i nije nerazumno jer podaci[3]<\/a> pokazuju da oni koji dobro izgledaju \u010de\u0161\u0107e i \u010dine dobro, kao i da oni koji dobro \u010dine \u010de\u0161\u0107e dobro i izgledaju. Ljudi su lijepima skloni pripisivati dru\u0161tveno po\u017eeljne osobine li\u010dnosti. Na uzorku od 45 zemalja iz 11 svjetskih regija pokazano je da privla\u010dnost pozitivno korelira s ve\u0107inom dru\u0161tveno po\u017eeljnih karakteristika osobnosti[4]<\/a>. To\u010dnije, u svih jedanaest svjetskih regija, i mu\u0161ka i \u017eenska lica ocijenjena kao privla\u010dnija ujedno su ocijenjena i kao sigurnija, emocionalno stabilnija, inteligentnija, odgovornija, dru\u017eeljubiva i pouzdanija. Dakle, fenomen nije izraz nekakve zapadne dekadencije, nego je globalan.<\/p>\nI da, uvijek se mogu prona\u0107i pojedina\u010dni primjeri (\u201eali vidi nju, ali nu njega\u201c) koji su iznimke, no pravilo ostaje. Tako\u0111er vrlo bitno: pravilo ne funkcionira u krajnosti. Ne stoji da oni koji su apsolutno najbli\u017ei nekom (apstraktnom) idealu ljepote posti\u017eu i apsolutno najbolje ekonomske rezultate. \u0160tovi\u0161e, po nekoj perfidnoj logici onaj tko je dobio jackpot<\/em> na genetskoj lutriji pa ima savr\u0161en izgled \u010desto se mora dodatno dokazivati, upravo kako bi pobio glas da je tu gdje je samo zbog svog izgleda.<\/p>\nOvi fenomeni postavljaju nelagodna pitanja o pravednosti i meritokraciji, \u0161to naposljetku predstavlja izazov idealisti\u010dkom zahtjevu da svi ljudi trebaju imati jednake prilike, neovisno o vanj\u0161tini. \u0160to se mo\u017ee u\u010diniti? Sustavno, skoro pa ni\u0161ta. Za razliku od audicija za svira\u010de u profesionalnim orkestrima, razgovor za posao ne mo\u017ee se raditi iza zavjese. Dirigent zna da fizi\u010dki izgled ne\u0107e utjecati na izvedbu glazbe, ali poslodavac isto tako zna da fizi\u010dki izgled radnika itekako mo\u017ee utjecati na njegov ekonomski u\u010dinak. Ljep\u0161i ljudi vi\u0161e prodaju. Ljep\u0161ima se vi\u0161e vjeruje, pa lak\u0161e sklapaju poslove. To su mehanizmi koji su duboko urezani u ljudsku psihu. Ne mo\u017ee se o\u010dekivati da \u0107e dr\u017eava intervenirati na tr\u017ei\u0161tu propisuju\u0107i standarde ljepote i daju\u0107i poticaje ili kojekakve subvencije nelijepima, ili poru\u017enjivati krasotice. No, na razini pojedinca svatko treba osvijestiti utjecaj puke sre\u0107e na ekonomski polo\u017eaj i nastojati prakticirati sljepo\u0107u, ili barem slabovidnost pri dono\u0161enju ekonomskih odluka.<\/p>\n <\/p>\n***<\/p>\n <\/em><\/p>\nEkonomski efekti ljepote<\/strong><\/p>\nFizi\u010dka privla\u010dnost unaprje\u0111uje ekonomske ishode. Ljudi koji dobro izgledaju obi\u010dno su sretniji, zara\u0111uju ve\u0107e pla\u0107e, pronalaze bolje poslove, bolje obavljaju zadatke na radnom mjestu, napla\u0107uju vi\u0161e cijene u prodaji, posti\u017eu bolje rezultate, imaju bolji pristup kreditima, i smatraju se vjerodostojnijima. Ako se natje\u010du na izborima, zgodni politi\u010dari imaju ve\u0107e \u0161anse biti izabrani, a ako su ekonomisti, vi\u0161e su citirani i ve\u0107a je vjerojatnost da \u0107e biti postavljeni na visoke polo\u017eaje u akademskim institucijama[5]<\/a>.<\/p>\nOnline nastava kao pokus podu\u010davanja \u201eiza zavjese\u201c<\/strong><\/p>\nPoznato je da ljep\u0161i studenti u pravilu u prosjeku dobivaju bolje ocjene. Isto tako, i kad studenti ocjenjuju profesore nisu imuni na njihovu vanj\u0161tinu. Tijekom pandemije covida-19 nastava se prebacila na internet, a studenti naj\u010de\u0161\u0107e nisu palili kamere, \u0161to zna\u010di da profesori nisu vidjeli lice \u201eiza zavjese\u201c.<\/p>\nU nedavno objavljenom istra\u017eivanju[6]<\/a> provedenom u \u0160vedskoj, po mnogim mjerilima najnaprednijem i najegalitarnijem dru\u0161tvu u svijetu, ispitivala se uloga privla\u010dnosti lica studenata na akademske rezultate u razli\u010ditim oblicima nastave. U klasi\u010dnoj nastavi \u201eu\u017eivo\u201c, u fizi\u010dkom prostoru, lijepi studenti (neovisno o spolu) dobivali su vi\u0161e ocjene iz nekvantitativnih predmeta, odnosno iz predmeta u kojima nastavnici imaju navadu vi\u0161e komunicirati sa studentima u usporedbi s kvantitativnim kolegijima (u kojima se rade zadaci koji su ili to\u010dno rije\u0161eni ili nisu, pa na ocjenu izgled utje\u010de bitno manje). No, kad se nastava preselila online tijekom pandemije, ocjene lijepih studentica pogor\u0161ale su se, iako ne i mu\u0161kima. Ovo sugerira da je spolna diskriminacija glavni \u010dimbenik pri razli\u010ditom ocjenjivanju (pri \u010demu \u017eene jednako ili \u010dak i vi\u0161e diskriminiraju \u017eene negoli \u0161to im to \u010dine mu\u0161karci), te da se ljepota studentica druga\u010dije vrednuje negoli ljepota studenata.<\/p>\nA gdje sam ja u toj pri\u010di?<\/strong><\/p>\nNajvjerojatnije u negdje prosjeku; opravdano se mo\u017ee pretpostaviti da niste ni osobito lijepi, niti osobito nelijepi. Posljedi\u010dno, ni va\u0161i \u017eivotni (ne)uspjesi najvjerojatnije se ne mogu pripisati va\u0161em izgledu.<\/p>\n[1]<\/a> https:\/\/doi.org\/10.1016\/j.jeconbus.2022.106095<\/a><\/p>\n[2]<\/a> https:\/\/www.nber.org\/papers\/w4518<\/a><\/p>\n[3]<\/a> https:\/\/www.doi.org\/10.1177\/0899764020950835<\/a><\/p>\n[4]<\/a> https:\/\/www.doi.org\/10.1007\/s12144-022-03575-0<\/a><\/p>\n[5]<\/a> https:\/\/doi.org\/10.1016\/j.ehb.2022.101145<\/a><\/p>\n[6]<\/a> https:\/\/doi.org\/10.1016\/j.econlet.2022.110782<\/a><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\nPrethodni tekst objavljen je u Prilici<\/a>, mjese\u010dnom prilogu Glasa Koncila (6\/2023).<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kompetentnost je, poput istine, ljepote i kontaktnih le\u0107a, u oku promatra\u010da. Laurence J. Peter (1919 – 1988), Matematika, ako se ispravno promatra, posjeduje ne samo istinu, ve\u0107 i vrhunsku ljepotu – ljepotu hladnu i strogu, poput ljepote skulpture. Bertrand Russell (1872 – 1970) Ljepota je \u010di\u0161\u0107enje od suvi\u0161nosti. Michelangelo Buonarroti (1475 – 1564)<\/p>\n","protected":false},"author":171,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[5],"tags":[1284,92],"yoast_head":"\nEkonomska snaga fizi\u010dkog izgleda - Domagoj Sajter<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1551\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Ekonomska snaga fizi\u010dkog izgleda - Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\" Kompetentnost je, poput istine, ljepote i kontaktnih le\u0107a, u oku promatra\u010da. Laurence J. Peter (1919 – 1988), Matematika, ako se ispravno promatra, posjeduje ne samo istinu, ve\u0107 i vrhunsku ljepotu – ljepotu hladnu i strogu, poput ljepote skulpture. Bertrand Russell (1872 – 1970) Ljepota je \u010di\u0161\u0107enje od suvi\u0161nosti. Michelangelo Buonarroti (1475 – 1564)\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1551\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2023-07-04T11:12:10+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2023-07-04T11:13:44+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"http:\/\/from.hr\/domagoj-sajter\/files\/2023\/07\/Joseph_Geefs001-771x1024.jpg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"7 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\",\"url\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"description\":\"osobne stranice\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1551#primaryimage\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"http:\/\/from.hr\/domagoj-sajter\/files\/2023\/07\/Joseph_Geefs001-771x1024.jpg\",\"contentUrl\":\"http:\/\/from.hr\/domagoj-sajter\/files\/2023\/07\/Joseph_Geefs001-771x1024.jpg\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1551#webpage\",\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1551\",\"name\":\"Ekonomska snaga fizi\\u010dkog izgleda - Domagoj Sajter\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1551#primaryimage\"},\"datePublished\":\"2023-07-04T11:12:10+00:00\",\"dateModified\":\"2023-07-04T11:13:44+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1551#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1551\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1551#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Ekonomska snaga fizi\\u010dkog izgleda\"}]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"contentUrl\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"caption\":\"Domagoj Sajter\"},\"sameAs\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\"],\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Ekonomska snaga fizi\u010dkog izgleda - Domagoj Sajter","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1551","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Ekonomska snaga fizi\u010dkog izgleda - Domagoj Sajter","og_description":" Kompetentnost je, poput istine, ljepote i kontaktnih le\u0107a, u oku promatra\u010da. Laurence J. Peter (1919 – 1988), Matematika, ako se ispravno promatra, posjeduje ne samo istinu, ve\u0107 i vrhunsku ljepotu – ljepotu hladnu i strogu, poput ljepote skulpture. Bertrand Russell (1872 – 1970) Ljepota je \u010di\u0161\u0107enje od suvi\u0161nosti. Michelangelo Buonarroti (1475 – 1564)","og_url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1551","og_site_name":"Domagoj Sajter","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1","article_published_time":"2023-07-04T11:12:10+00:00","article_modified_time":"2023-07-04T11:13:44+00:00","og_image":[{"url":"http:\/\/from.hr\/domagoj-sajter\/files\/2023\/07\/Joseph_Geefs001-771x1024.jpg"}],"twitter_card":"summary","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Domagoj Sajter","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"7 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website","url":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/","name":"Domagoj Sajter","description":"osobne stranice","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"ImageObject","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1551#primaryimage","inLanguage":"hr","url":"http:\/\/from.hr\/domagoj-sajter\/files\/2023\/07\/Joseph_Geefs001-771x1024.jpg","contentUrl":"http:\/\/from.hr\/domagoj-sajter\/files\/2023\/07\/Joseph_Geefs001-771x1024.jpg"},{"@type":"WebPage","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1551#webpage","url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1551","name":"Ekonomska snaga fizi\u010dkog izgleda - Domagoj Sajter","isPartOf":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1551#primaryimage"},"datePublished":"2023-07-04T11:12:10+00:00","dateModified":"2023-07-04T11:13:44+00:00","author":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800"},"breadcrumb":{"@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1551#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1551"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1551#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Ekonomska snaga fizi\u010dkog izgleda"}]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800","name":"Domagoj Sajter","image":{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo","inLanguage":"hr","url":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","contentUrl":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","caption":"Domagoj Sajter"},"sameAs":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr"],"url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171"}]}},"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1551"}],"collection":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/171"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1551"}],"version-history":[{"count":3,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1551\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1555,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1551\/revisions\/1555"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1551"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1551"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1551"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}](\"https:\/\/upload.wikimedia.org\/wikipedia\/commons\/8\/80\/Joseph_Geefs001.jpg\"){kind=link}