{"id":1564,"date":"2023-11-21T12:25:38","date_gmt":"2023-11-21T11:25:38","guid":{"rendered":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1564"},"modified":"2023-12-18T10:21:31","modified_gmt":"2023-12-18T09:21:31","slug":"prorez-za-porez","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1564","title":{"rendered":"Prorez za porez"},"content":{"rendered":"

\u201ePrijave poreza na dohodak su najma\u0161tovitija fikcija koja se danas pi\u0161e.\u201c
\n<\/em>Herman Wouk (1915 \u2013 2019), ameri\u010dki pisac<\/p>\n

\u201eUvijek postoji netko tko je prepla\u0107en, a premalo poreza pla\u0107a \u2013
\ni to je uvijek netko drugi.\u201c
\n<\/em>Cullen Hightower (1923 \u2013 2008), ameri\u010dki pisac<\/p>\n

<\/p>\n

U vrijeme obilje\u017eavanja vukovarskog pogroma i larme oko povorke jedna starovje\u010dna mudrost pada na um: mo\u017eda je najbolje mjerilo domoljublja svota novca upla\u0107enog u blagajnu domovine; svakako to nije kvadratura zastave ili iznos decibela pri pjevanju himne. No, pla\u0107anje poreza nikad nije bilo popularno, i te\u0161ko da \u0107e to ikada postati, a izma\u0161tavanje isprika za eskiviranje erara i kuknjava mudrija\u0161a imaju navija\u010de koji su uvijek vjerni.<\/p>\n

Porezna je uprava po\u010detkom studenog objavila ovogodi\u0161nji popis<\/a> najve\u0107ih poreznih du\u017enika, premda se \u010dini da on ne ispunjava u potpunosti svoju funkciju \u2013 mnogi su na listi ve\u0107 niz godina i ne mori ih sram. Ni najmanje. Vragolani su jo\u0161 i vrckavi. Suma koju duguju dr\u017eavi, to\u010dnije svojim sunarodnjacima koji imaju ime i prezime, porasla je u proteklih godinu dana za 15%, na 1,3 milijarde eura. Jedno je vrijeme kolala teorija da, budu\u0107i da nisu imali svoju vlastitu dr\u017eavu, i nameti su vazda odlazili u neke blagajne van Hrvatske, Hrvati nemaju navadu pla\u0107anja poreza. Stoga je u narodnu (ne)kulturu utkano da je najve\u0107a faca onaj tko je najvi\u0161e prevario (onu tamo tu\u0111u) dr\u017eavu. Bila ispravna ili ne, u zadnjih tridesetak godina ta je teorija morala ve\u0107 ispariti. Postoji najmanje 1,3 milijarde razloga za to.<\/p>\n

Velik dio poreznih vragolana nikad ne bi ukrali sto eura iz nov\u010danika \u0161kolske u\u010diteljice svoga djeteta, iz ladice medicinske sestre koja njeguje njihove roditelje, ili iz d\u017eepa vojnika koji guli stra\u017eu na granici. Upravo ta depersonaliziranost, razjedinjenost od izravnih posljedica \u010dina, distanciranost od izravno o\u0161te\u0107enih, \u010dini evaziju tako ra\u0161irenom. Zajedni\u010dki je bazen toliko golem da nitko ne\u0107e primijetiti ako samo ja ne doprinesem njegovu punjenju. Ali mnogi \u201esamo ja\u201c – \u201esamo ja\u201c – \u201esamo ja\u201c, i gle \u010duda \u2013 u bazenu vode ima jedva do pupka.<\/p>\n

Naravno, kad vode u bazenu nema nastaje sto problema, jer oskudica resursa me\u0111u ribama stvara neprijatelje. Kad je jato bogato nitko nema ni volje, ni \u017eelje, ni potrebe ratovati. Iako se \u010dini da je izme\u0111u vrckave jadranske srdele i oceanskih kitova velik jaz, isti je mentalitet u igri, jer tko nije vjeran u malom nije ni u velikom. A oceanski kitovi \u2013 globalni porezni neplati\u0161e \u2013 spleli su si takve proreze u regulativi da im nije problem plivati kroz mre\u017eu iako imaju masu i vi\u0161e milijardi dolara. Zapravo, \u0161to su masniji (\u010ditaj bogatiji), to im je lak\u0161e provu\u0107i se kroz proreze, jer su si sami pisali poreznu regulativu po svojoj mjeri. Onaj tko ima mo\u017ee financirati izborne kampanje i lobiste, a onda ovi potom skroje i spletu mre\u017eu po mjerama naru\u010ditelja. Tako se na\u0111emo u situaciji da ovih dana u svjetskim medijima stoje naslovi poput \u201emilijarderi bi trebali pla\u0107ati minimalne poreze<\/em>\u201c. \u010citatelj se zapita \u2013 kako sad to \u201eminimalne<\/em>\u201c?! Odgonetka je u tome \u0161to sad ne pla\u0107aju ni\u0161ta <\/em>(ili skoro pa ni\u0161ta), pa bi skok na pla\u0107anje minimalca ve\u0107 bio senzacija.<\/p>\n

***<\/p>\n

Prije koji tjedan objavljen je novi godi\u0161nji izvje\u0161taj<\/a> Poreznog opservatorija Europske unije o poreznoj evaziji u svijetu. Ovaj je nezavisni istra\u017eiva\u010dki laboratorij dio Pari\u0161ke \u0161kole ekonomije, a ima za cilj doprinijeti razvoju znanja i stvaranju novih konkretnih prijedloga za rje\u0161avanje problema poreza i nejednakosti u 21. stolje\u0107u. Objavljuju razne publikacije, me\u0111u njima i godi\u0161nje izvje\u0161taje o poreznoj evaziji, a na aktualnom elaboratu radilo je preko stotinu znanstvenika iz cijeloga svijeta, uz participaciju poreznih vlasti.<\/p>\n

Joseph Stiglitz, ameri\u010dki ekonomist i dobitnik Nobelove nagrade, upozorio je u predgovoru izvje\u0161taja da nepravedno oporezivanje predstavlja jasan rizik za demokraciju: \u201eAko gra\u0111ani ne vjeruju da svatko pla\u0107a svoj pravedan dio poreza \u2013 a pogotovo ako vide bogata\u0161e i bogate korporacije da ne pla\u0107aju pravedan dio \u2013 po\u010det \u0107e odbijati pla\u0107anje poreza. Za\u0161to bi predali svoj te\u0161ko zara\u0111eni novac kad bogati to ne \u010dine? Ovaj o\u010digledan porezni nesrazmjer potkopava ispravno funkcioniranje na\u0161e demokracije; produbljuje nejednakost, slabi povjerenje u na\u0161e institucije i erodira dru\u0161tveni ugovor<\/em>.\u201c<\/p>\n

O kojem to \u201edru\u0161tvenom ugovoru<\/em>\u201c nobelovac pi\u0161e? Rije\u010d je o sporazumu koji nije ovjeren ni kod jednog javnog bilje\u017enika, ali kojega svaki gra\u0111anin neizravno potpisuje: onaj tko \u017eeli \u017eivjeti u dru\u0161tvu mora sudjelovati u pla\u0107anju tro\u0161kova dru\u0161tva. Odurna je hipokrizija koristiti blagodati koje civilizacija pru\u017ea: zdravstveno, mirovinsko i socijalno osiguranje, mir i red, obrazovni sustav itd., a izbjegavati njihovo financiranje. U doma\u0107em kafi\u0107u nastane op\u0107i mete\u017e kad u dru\u0161tvu treba platiti rundu; to su cijeli rituali nadmetanja tko \u0107e po\u010dastiti, \u010dupanje ra\u010duna, folklor naguravanja\u2026 Ali kad trebaju sudjelovati u pla\u0107anju tro\u0161kova \u0161ireg dru\u0161tva isti ti ljudi jedu i piju za zajedni\u010dkim stolom, a na kraju se samo hladno ustanu i odu \u2013  neka naiv\u010dine i budale pla\u0107aju. A kad je rije\u010d o superbogata\u0161ima, tj. supergrebatorima, njihovo licemjerje je onoliko gore koliko su bogatiji od prosje\u010dnog gra\u0111ana. A nemjerljivo su bogatiji. Prigrabili su \u0161okantnu koli\u010dinu svjetskog bogatstva kao rezultat privatizacije, monopola, degradacije propisa, okoli\u0161a i radni\u010dkih prava dok su svoj novac skrivali u poreznim oazama. No, \u201emalog \u010dovjeka\u201c ne ekskulpiraju mulja\u017ee \u201evelikih\u201c \u2013 nitko ne mo\u017ee svoju prljav\u0161tinu oprati tu\u0111im blatom.<\/p>\n

Koji su neki od klju\u010dnih uvida iz navedenoga izvje\u0161taja? Prvo, s pozitivne strane, smanjila se utaja poreza u inozemstvu od strane bogatih fizi\u010dkih osoba (u analizi valja razlikovati pravne i fizi\u010dke osobe, i njihove operacije u inozemstvu i tuzemstvu). Zahvaljuju\u0107i me\u0111unarodnom sporazumu o automatskoj multilateralnoj razmjeni bankovnih podataka potpisanom 2017. g. procjenjuje se da se utaja poreza u inozemstvu smanjila za oko tri puta u posljednjih deset godina. Ovo pokazuje da se mo\u017ee posti\u0107i napredak u borbi protiv utaje poreza ako za to postoji politi\u010dka volja. Drugo, globalni minimalni porez od 15% na multinacionalne tvrtke u bitnome je umanjen, jer su ve\u0107i prorezi u propisima najmanje dvostruko smanjili njegove o\u010dekivane prihode. Tre\u0107e, sve je \u010de\u0161\u0107a utaja poreza u tuzemstvu, uklju\u010duju\u0107i utaju u sivoj zoni, na granici zakonitosti. Milijarderi su prakti\u010dno obvezani na porezne stope od 0 % (nula posto!) do eventualno 0,5 %, a to je zato \u0161to koriste fiktivne tvrtke (en. shell companies) koje im slu\u017ee za izbjegavanje oporezivanja dohotka. Nije u\u010dinjen nikakav ozbiljan poku\u0161aj rje\u0161avanja ovih aran\u017emana koji prijete dru\u0161tvenom miru, jer gra\u0111ani sigurno ne\u0107e vje\u010dno mirno gledati kako bogati ne pla\u0107aju poreze dok se njih ovr\u0161uje za sitne iznose.<\/p>\n

Ekonomski promatrano globalizacija je donijela mnogo dobroga, ali je isto tako omogu\u0107ila nepravedno porezno rastere\u0107enje pojedincima i kompanijama koje se seljakaju po zakutcima globusa, bje\u017ee\u0107i iz doma\u0107eg okru\u017eenja u kojem u\u017eivaju blagodati demokracije i ure\u0111enih sustava u jurisdikcije koje im nude skrivanje novca od poreznih vlasti i bijeg od pravnih posljedica nepo\u0161tivanja radni\u010dkih prava i obveze za\u0161tite okoli\u0161a. Izvje\u0161taj donosi \u0161est klju\u010dnih preporuka kako pomiriti globalizaciju s poreznom pravdom:<\/p>\n