{"id":1636,"date":"2025-02-28T11:40:03","date_gmt":"2025-02-28T10:40:03","guid":{"rendered":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1636"},"modified":"2025-02-28T11:40:03","modified_gmt":"2025-02-28T10:40:03","slug":"godina-2025-napeta-ili","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1636","title":{"rendered":"Godina 2025., napeta ili\u2026?"},"content":{"rendered":"

\u201eVremenska prognoza za no\u0107as: prete\u017eito mra\u010dno.
\nPrevladavat \u0107e tamno tijekom cijele no\u0107i, s mogu\u0107im lokalnim rasvjetljenjem u zoru.\u201c
\n<\/em>George Carlin, ameri\u010dki komi\u010dar (slobodni prijevod)<\/p>\n

\u201eJedina funkcija ekonomskog prognoziranja je u\u010diniti astrologiju respektabilnom.\u201c
\n<\/em>John Kenneth Galbraith, ameri\u010dki ekonomist<\/p>\n

<\/p>\n

Na konferenciji pod naslovom \u201eZagreb financijski forum\u201c po\u010detkom studenog 2024. okupila se krema hrvatske financijske industrije; guverner Hrvatske narodne banke, direktori najve\u0107ih banaka u Hrvatskoj, dr\u017eavni tajnik Ministarstva financija, itd. Mater jedne od najve\u0107ih banaka u Hrvatskoj poslala je svoga vode\u0107eg makroekonomskog analiti\u010dara, Talijana, ne bi li auditoriju predstavio ekonomske prognoze za sljede\u0107u, 2025. godinu. O\u010dekuje pad inflacije i daljnje smanjenje kamatnih stopa, odnosno pojeftinjenje kredita. S ovim su se prognozama slo\u017eili i svi ostali bankari, i premda ina\u010de konkurenti, unisono su otpjevali isti refren. \u0160to to konkretno i precizno zna\u010di za Hrvatsku? \u0160to nas o\u010dekuje u sljede\u0107oj, 2025. godini? \u010cemu se nadati, od \u010dega strahovati?<\/p>\n

Ako se \u017eeli znati koje je budu\u0107e odredi\u0161te, onda valja znati koja je bila prethodna putanja kretanja. Valja se vratiti se nekoliko godina unatrag, kad su sredi\u0161nje banke dr\u017eale kamatne stope na povijesno niskim razinama. Nakon financijske krize 2008. i kasnije tijekom pandemije, sredi\u0161nje su banke diljem svijeta snizile kamatne stope na povijesno niske, \u010dak i negativne razine. Njihov je cilj bio potaknuti gospodarstva koja su se borila s padom proizvodnje, rastu\u0107om nezaposleno\u0161\u0107u i op\u0107enitom gospodarskom nesigurno\u0161\u0107u. Logika je bila jednostavna: ako je novac jeftiniji, tj. ako su kamate niske, gra\u0111ani i tvrtke lak\u0161e \u0107e se odlu\u010diti na zadu\u017eivanje. Jeftini krediti trebali su potaknuti potro\u0161nju, investicije, zapo\u0161ljavanje i ekonomski rast. No, razdoblje rekordno niskih kamatnih stopa nije bilo samo kratkotrajna mjera. Sredi\u0161nje su banke niz godina odr\u017eavale stope niskima, \u0161to je promijenilo financijsko pona\u0161anje diljem svijeta. Ljudi su kupovali automobile, dionice, investirali u nekretnine, a tvrtke su se zadu\u017eivale za pro\u0161irenje poslovanja, po\u010desto i bez financijskih opravdanja jer su krediti bili toliko jeftini da se te\u0161ko bilo oduprijeti. Za\u0161to ne uzeti novac kad je skoro besplatan?<\/p>\n

Ali \u201ebesplatan\u201c novac ima svoje skrivene tro\u0161kove. Sredi\u0161nje su banke, uz niske kamate, u sustav ubrizgavale dodatan novac kroz programe kao \u0161to je kvantitativno popu\u0161tanje (eng. quantitative easing, QE<\/em>), \u0161to je ozna\u010davalo kupnju dr\u017eavnih obveznica i drugih vrijednosnih papira. Novac se gomilao, ne samo na tr\u017ei\u0161tu nekretnina, nego i u drugim investicijama \u2013 u dionicama, pa \u010dak i u rizi\u010dnijoj imovini kao \u0161to su kriptovalute. Financijska tr\u017ei\u0161ta su bujala na jeftinom novcu, a investitori su bili prisiljeni prihva\u0107ati vi\u0161e rizika jer su im prinosi na klasi\u010dnu \u0161tednju i sigurne obveznice postali zanemarivi.<\/p>\n

Nakon pustih godina \u201ebesplatnog\u201c novca, ekonomije se suo\u010davaju s posljedicama: nastala je inflacija zbog pandemijskih poreme\u0107aja u opskrbnim lancima, i dodatno pogor\u0161ana ratom u Ukrajini i rastom cijena energenata. Kako bi zauzdale inflaciju, sredi\u0161nje banke su po\u010dele podizati kamatne stope i nastojale izvu\u0107i novac iz sustava. To konkretno zna\u010di da komercijalne, obi\u010dne banke mogu dr\u017eati novac u sredi\u0161njoj banci i tamo brati relativno visoke kamate, a s druge strane gra\u0111anima daju mrvice na \u0161tednju. Ovdje je izvor visokih bankarskih profita: iz visokih kamata kod sredi\u0161nje banke, a ne iz prijegornog, prekovremenog rada.<\/p>\n

Financijski je sustav morao prebroditi prelazak iz razdoblja jeftinog novca u razdoblje skupljih kredita. To je prelazak koji nije bezbolan: gra\u0111ani i tvrtke koje su se u tom razdoblju zadu\u017eile sad \u0107e morati servisirati te dugove uz ve\u0107e kamate, \u0161to \u0107e ih zna\u010dajno opteretiti.<\/p>\n

Da, bankari su u pravu kad ka\u017eu da \u0107e ni\u017ee kamate olak\u0161ati pristup novcu i pove\u0107ati likvidnost u gospodarstvu. Ali \u0161to to zna\u010di za Hrvatsku, koju se uvijek opisuje kao \u201emalu, otvorenu ekonomiju\u201c? Uvijek je dobro prisjetiti se da kod nas ve\u0107i dio dodatne potro\u0161nje zavr\u0161ava u inozemstvu \u2013 na uvoznim proizvodima i uslugama. I dok je za nadati se blagodatima ni\u017eih kamata, nije isklju\u010deno da \u0107e efekt zavr\u0161iti u tu\u0111im d\u017eepovima: za to vrijeme \u0107e se doma\u0107i potro\u0161a\u010di jo\u0161 boriti s rastu\u0107im cijenama energenata i hrane, koje se ne smiruju samo tako.<\/p>\n

Za Hrvatsku bi mo\u017eda bolje pitanje bilo: ho\u0107e li ni\u017ee kamate zaista omogu\u0107iti dugoro\u010dni, stabilni rast, ili \u0107e se samo doliti ulje na vatru? Ho\u0107e li se novac sliti u ionako vru\u0107e tr\u017ei\u0161te nekretnina i dodatno lansirati cijene koje si ve\u0107 sad ve\u0107ina ne mo\u017ee priu\u0161titi? Je li dio problema i u slaboj financijskoj pismenosti doma\u0107ih ljudi, koji kao da ne znaju \u0161tedjeti i investirati ni na koji drugi na\u010din osim \u201eparkiranjem\u201c novca u nekretnine?<\/p>\n

S obzirom na najavljeni pad inflacije i olak\u0161anje pristupa kreditima, ono \u0161to bi trebalo o\u010dekivati u 2025. mo\u017eda ipak nije veliko olak\u0161anje, ve\u0107 novo prilago\u0111avanje realnosti koju oblikuju sve slo\u017eeniji globalni rizici i hirovita geopoliti\u010dka scena koja za posljedicu ima ekonomske turbulencije. Ve\u017eite se\u2026!<\/p>\n

 <\/p>\n

***<\/p>\n

 <\/p>\n

Svatko \u017eeli \u010duti \u0161to ekonomisti prognoziraju za sljede\u0107e razdoblje, i \u0161to se mo\u017ee o\u010dekivati u budu\u0107nosti. Iako financijski analiti\u010dari predvi\u0111aju daljnje smanjenje inflacije, treba razumjeti da ona ne\u0107e nestati. Usporavanje inflacije, za razliku od njezinog smanjenja, zna\u010di da cijene i dalje rastu, samo sporije. To nije bezna\u010dajno \u2013 predstoje rastu\u0107i tro\u0161kovi hrane, energenata i usluga, mo\u017eda ne s tolikom \u017eestinom, ali \u0107e i dalje \u0107e nagrizati nov\u010danike. Inflacija mo\u017ee biti ukro\u0107ena ako se stabiliziraju cijene energenata, no to \u0107e umnogome ovisiti o raspletu situacije u Ukrajini.<\/p>\n

U doba kad se o\u010dekuje sna\u017ean zaokret u ameri\u010dkoj ekonomskoj politici, \u0161to \u0107e se sigurno odraziti i na Hrvatsku, svi bi voljeli znati \u0161to se mo\u017ee o\u010dekivati, kako se najbolje pripremiti. Hrvatska se ekonomski najsna\u017enije oslanja na Europsku uniju, i sve kroz \u0161to \u0107e prolaziti njene najve\u0107e i najsna\u017enije \u010dlanice u odnosu s Amerikom i Kinom, odrazit \u0107e se i na Hrvatsku. Politi\u010dari vole koje\u0161ta obe\u0107avati tijekom kampanja, ali dobar dio toga ostane samo prazna pri\u010da. No, u\u010dini li Trump samo pola onoga \u0161to je najavio, to \u0107e se itekako osjetiti i na lokalnoj, hrvatskoj razini.<\/p>\n

Konkretno, Trump je najavio uvo\u0111enje ere protekcionizma, odnosno carina, i to ne samo prema Kini, nego prema svima (\u201eprvo Amerika\u201c), dakle i prema Europskoj uniji. Obe\u0107anja o povratku proizvodnje u Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave, ako se ostvare, zasigurno \u0107e uzburkati globalnu ekonomsku scenu. Protekcionisti\u010dke politike imaju taj efekt: preusmjeravaju tokove novca, roba i usluga, mijenjaju cijene i uvjete poslovanja ne samo unutar zemlje koja ih provodi, ve\u0107 i me\u0111u njezinim trgovinskim partnerima. Jasno je da bi udar protekcionizma osjetila i cijela Europska unija, a u njoj i \u010dlanice na za\u010delju.<\/p>\n

Hrvatski ekonomski model, barem zasad, temelji se na usisavanju europskog kapitala, uvelike ovisimo o turizmu, a zna\u010dajan dio potro\u0161nje odlazi na uvoznu robu. Deindustrijalizacija \u2013 temeljita dezintegracija tvornica \u2013 dovela je do niza dugoro\u010dnih posljedica koje su vidljive u cijelom dru\u0161tvenom i gospodarskom tkivu zemlje. Umjesto radnih mjesta s pristojnim pla\u0107ama i socijalnom sigurno\u0161\u0107u, velik broj radnika pre\u0161ao je u nesigurne, \u010desto slabo pla\u0107ene sektore poput trgovine ili usluga. Gubitak industrijske baze tako\u0111er je doveo do oslanjanja na turizam i inozemne transfere, \u0161to je produbilo ovisnost o vanjskim faktorima i sezonalnosti. Nestanak tvornica ugrozio je prate\u0107e industrijske sektore i male obrte koji su se oslanjali na doma\u0107u proizvodnju. Regije koje su nekada bile industrijska sredi\u0161ta danas se suo\u010davaju s odseljavanjem stanovni\u0161tva i nedostatkom investicija. Mnogi su mladi, tra\u017ee\u0107i bolje prilike, napustili ta podru\u010dja ili \u010dak zemlju, doprinose\u0107i daljnjem demografskom i ekonomskom osiroma\u0161enju. Deindustrijalizacija je tako\u0111er rezultirala gubitkom znanja i vje\u0161tina koje su bile klju\u010dne za proizvodne sektore, kao i slabljenjem inovacijskog potencijala zemlje. Smanjenje industrijskog sektora dovelo je do manjeg ulaganja u istra\u017eivanje i razvoj te tehnolo\u0161ki napredak, \u010dime se smanjila konkurentnost i samodostatnost gospodarstva.<\/p>\n

No, sve se to sad mo\u017ee nekima \u010dak \u010diniti i kao prednost, jer budu\u0107i da nemamo industrije \u2013 nemamo ni problema previranjima u globalnim industrijskim tokovima koje je najavio Trump. Jer, ako njema\u010dki industrijski gigant poput Volkswagena grca, \u0161to se mo\u017ee o\u010dekivati u doma\u0107oj industriji?<\/p>\n

Jedna je stvar jasna: ni\u017ee kamatne stope i pojeftinjenje kredita mogu potaknuti potro\u0161nju, ali to nije ni trajno, ni strukturno rje\u0161enje. Svaki ekonomski ciklus nosi faze ekspanzije i trenutke stezanja. Kad se u prethodnom razdoblju \u017eivjelo na jeftinim kreditima i kratkotrajnim prilikama, ra\u010dun se platilo kasnije \u2013 u razdoblju dugog oporavka i strukturnih promjena. Ovog puta postoji prilika za prilagodbu \u2013 ho\u0107e li se iskoristiti?<\/p>\n

 <\/p>\n

***<\/p>\n

 <\/p>\n

Uobi\u010dajene posljedice ekonomskog protekcionizma<\/strong><\/p>\n

Ekonomski protekcionizam (za\u0161tita doma\u0107e ekonomije visokim davanjima za uvoz), unato\u010d politi\u010dkoj privla\u010dnosti koju ima kao bedem doma\u0107ih interesa, sa sobom nosi niz posljedica. Naime, kad dr\u017eava uvede protekcionisti\u010dke mjere poput carina, ili kvota, ili subvencija za doma\u0107e proizvo\u0111a\u010de, cijena uvozne robe raste, a time se povisuje i cijena gotovih proizvoda na doma\u0107em tr\u017ei\u0161tu. Doma\u0107i potro\u0161a\u010di \u010desto bivaju ostavljeni s vi\u0161im cijenama i manjim izborom, jer uvozna konkurencija opada, a s njom i tr\u017ei\u0161ni pritisak na doma\u0107e proizvo\u0111a\u010de da unaprijede ponudu ili smanje tro\u0161kove. Takva situacija dovodi do pada kvalitete i inovativnosti doma\u0107ih proizvoda, budu\u0107i da doma\u0107e kompanije nemaju poticaj za pobolj\u0161anje.<\/p>\n

Za\u0161titne mjere mogu, u po\u010detku, donijeti korist za doma\u0107u proizvodnju i zaposlenost. One omogu\u0107uju doma\u0107im tvrtkama oja\u010davanje pozicije na tr\u017ei\u0161tu bez izravne strane konkurencije, pa tako proizvo\u0111a\u010di mogu pove\u0107ati ulaganja i zapo\u0161ljavanje. U nekim slu\u010dajevima, posebno ako je rije\u010d o mladim industrijama, protekcionizam mo\u017ee pomo\u0107i sektoru u sazrijevanju i stjecanju konkurentnosti. No, kad ove mjere potraju, doma\u0107i sektor postaje ovisan o za\u0161titi i sklizne u neefikasnost i stagnaciju. Bez konkurencije tvrtke nisu prisiljene ulagati u nove tehnologije, \u0161to ih s vremenom slabi na me\u0111unarodnom tr\u017ei\u0161tu, a doma\u0107i potro\u0161a\u010di dobivaju proizvode slabije kvalitete po vi\u0161im cijenama. Sve je to pro\u017eivljeno u Jugoslaviji.<\/p>\n

Tako\u0111er, mjere rijetko ostaju jednostrane i nesankcionirane. Ne\u0107e Kina sjediti skr\u0161tenih ruku ako Amerika udari carine. Povijest pokazuje da su zemlje pogo\u0111ene protekcionizmom sklone uzvratiti istim mjerama \u2013 uzvratnim carinama. Ovo mo\u017ee eskalirati u trgovinske ratove koji smanjuju svjetski protok roba i kapitala, odnosno usporavaju globalni ekonomski puls, zbog \u010dega svima postaje hladno. Izvozno orijentirane industrije prve osjete teret jer im se smanjuje tr\u017ei\u0161te, a s njime i radna mjesta. Protekcionizam, dakle, \u010desto vodi paradoksalnoj situaciji: dok doma\u0107e tvrtke u za\u0161ti\u0107enim sektorima profitiraju, doma\u0107e izvozne industrije gube, \u010dime se nacionalna ekonomija suo\u010dava s gubicima u sektorima koji su klju\u010dni za stabilnost i rast.<\/p>\n

U\u010dinak protekcionizma prelijeva se i na globalne opskrbne lance. U uvjetima gdje se proizvodnja temelji na me\u0111usobno povezanim i efikasnim opskrbnim lancima, protekcionizam dovodi do poreme\u0107aja koji pove\u0107avaju tro\u0161kove i ograni\u010davaju pristup sirovinama i komponentama. Tvrtke su prisiljene tra\u017eiti alternativne izvore ili prebaciti proizvodnju, \u0161to mo\u017ee biti skupo i vremenski zahtjevno, a pove\u0107ava i cijenu kona\u010dnog proizvoda za potro\u0161a\u010de.<\/p>\n

Za gospodarstva ovisna o izvozu, poput mnogih europskih i azijskih zemalja, posljedice protekcionizma mogu biti itekako \u0161tetne. Pad potra\u017enje se brzo reflektira na zaposlenost i fiskalne prihode. Iako su kratkoro\u010dne koristi za odre\u0111ene sektore prili\u010dno so\u010dne, dugoro\u010dni u\u010dinci protekcionizma vode ka neefikasnosti, padu kvalitete proizvoda i pove\u0107anju tro\u0161kova za sve sudionike u ekonomiji. No, u izbornim politi\u010dkim ciklusima koji traju kra\u0107e od ekonomskih to politi\u010darima o\u010dito nije bitno.<\/p>\n

Sve navedeno, manje-vi\u0161e, potvr\u0111uje i svje\u017ee objavljen \u010dlanak<\/a> u kojemu autori  istra\u017euju utjecaj carina na produktivnost rada u ameri\u010dkom industrijskom sektoru izme\u0111u 1870. i 1909. godine. Kori\u0161tenjem detaljnih podataka o carinama i strategijom instrumentalnih varijabli, autori dolaze do zaklju\u010dka da su carine smanjile produktivnost rada u proizvodnji. Pove\u0107ale su cijene i smanjile prosje\u010dnu veli\u010dinu proizvodnih pogona, i time potaknule ulazak manjih, manje produktivnih tvrtki. Za\u0161tita doma\u0107ih proizvo\u0111a\u010da smanjila je konkurenciju, \u010dime je ote\u017eana efikasna alokacija resursa i produktivnost. \u010clanak tako\u0111er isti\u010de utjecaj politi\u010dkog lobiranja, zaklju\u010duju\u0107i da su visoke carine rijetko bile korisne za dugoro\u010dni razvoj konkurentne industrijske proizvodnje u SAD-u.<\/p>\n

 <\/p>\n

Prethodni je tekst objavljen u Prilici, mjese\u010dnom prilogu Glasa Koncila, u broju 1\/2025. (link1<\/a>; link2<\/a>)<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201eVremenska prognoza za no\u0107as: prete\u017eito mra\u010dno. Prevladavat \u0107e tamno tijekom cijele no\u0107i, s mogu\u0107im lokalnim rasvjetljenjem u zoru.\u201c George Carlin, ameri\u010dki komi\u010dar (slobodni prijevod) \u201eJedina funkcija ekonomskog prognoziranja je u\u010diniti astrologiju respektabilnom.\u201c John Kenneth Galbraith, ameri\u010dki ekonomist<\/p>\n","protected":false},"author":171,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[5],"tags":[1284,1352,1360,59],"yoast_head":"\nGodina 2025., napeta ili\u2026? - Domagoj Sajter<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1636\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Godina 2025., napeta ili\u2026? - Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"\u201eVremenska prognoza za no\u0107as: prete\u017eito mra\u010dno. Prevladavat \u0107e tamno tijekom cijele no\u0107i, s mogu\u0107im lokalnim rasvjetljenjem u zoru.\u201c George Carlin, ameri\u010dki komi\u010dar (slobodni prijevod) \u201eJedina funkcija ekonomskog prognoziranja je u\u010diniti astrologiju respektabilnom.\u201c John Kenneth Galbraith, ameri\u010dki ekonomist\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1636\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2025-02-28T10:40:03+00:00\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"11 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\",\"url\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"description\":\"osobne stranice\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1636#webpage\",\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1636\",\"name\":\"Godina 2025., napeta ili\\u2026? - Domagoj Sajter\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\"},\"datePublished\":\"2025-02-28T10:40:03+00:00\",\"dateModified\":\"2025-02-28T10:40:03+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1636#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1636\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1636#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Godina 2025., napeta ili\\u2026?\"}]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"contentUrl\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"caption\":\"Domagoj Sajter\"},\"sameAs\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\"],\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Godina 2025., napeta ili\u2026? - Domagoj Sajter","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1636","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Godina 2025., napeta ili\u2026? - Domagoj Sajter","og_description":"\u201eVremenska prognoza za no\u0107as: prete\u017eito mra\u010dno. Prevladavat \u0107e tamno tijekom cijele no\u0107i, s mogu\u0107im lokalnim rasvjetljenjem u zoru.\u201c George Carlin, ameri\u010dki komi\u010dar (slobodni prijevod) \u201eJedina funkcija ekonomskog prognoziranja je u\u010diniti astrologiju respektabilnom.\u201c John Kenneth Galbraith, ameri\u010dki ekonomist","og_url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1636","og_site_name":"Domagoj Sajter","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1","article_published_time":"2025-02-28T10:40:03+00:00","twitter_card":"summary","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Domagoj Sajter","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"11 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website","url":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/","name":"Domagoj Sajter","description":"osobne stranice","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"WebPage","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1636#webpage","url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1636","name":"Godina 2025., napeta ili\u2026? - Domagoj Sajter","isPartOf":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website"},"datePublished":"2025-02-28T10:40:03+00:00","dateModified":"2025-02-28T10:40:03+00:00","author":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800"},"breadcrumb":{"@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1636#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1636"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1636#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Godina 2025., napeta ili\u2026?"}]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800","name":"Domagoj Sajter","image":{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo","inLanguage":"hr","url":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","contentUrl":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","caption":"Domagoj Sajter"},"sameAs":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr"],"url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171"}]}},"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1636"}],"collection":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/171"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1636"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1636\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1637,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1636\/revisions\/1637"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1636"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1636"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1636"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}