{"id":1639,"date":"2025-03-18T10:44:26","date_gmt":"2025-03-18T09:44:26","guid":{"rendered":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1639"},"modified":"2025-03-18T10:44:26","modified_gmt":"2025-03-18T09:44:26","slug":"carine-ekonomski-tenkovi","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1639","title":{"rendered":"Carine: ekonomski tenkovi"},"content":{"rendered":"

\u201e<\/em>Trgovina i industrija najbolji su resursi jednog naroda<\/em><\/a>.\u201c
\n<\/em>George Washington<\/p>\n

<\/p>\n

Jedna od naj\u010de\u0161\u0107ih rije\u010di koju je predsjednik SAD-a upotrijebio u zadnjih par mjeseci su carine<\/strong> (eng. tariffs<\/strong> <\/em>\u2013 \u010desto krivo prevedeno kao tarife; carine se odnose na naplatu davanja na robu koja prelazi granicu, dok se tarifa odnosi na cjenik, popis odre\u0111enih cijena). Iako je to jedan od najstarijih ekonomskih pojmova, mnogi zapravo ne znaju o \u010demu je tu zapravo rije\u010d, i \u0161to se uop\u0107e skriva iza njega.<\/p>\n

Ameri\u010dka najava uvo\u0111enja carina na robu iz Europske unije s kraja velja\u010de 2025. nije banalna, bezvezna prijetnja nekog tamo zabludjelog polukralja, ve\u0107 potez koji \u0107e \u2013 ako se potegne (\u0161to se s Trumpom nikad ne zna) \u2013 imati dalekose\u017ene posljedice. Po\u010detkom istoga mjeseca ameri\u010dki je predsjednik potpisao izvr\u0161nu naredbu kojom je uveo nove carine <\/a>na uvoz iz Kanade, Meksika i Kine. Ova je odluka izazvala zna\u010dajnu reakciju na tr\u017ei\u0161tima i dovela do golemog porasta interesa javnosti za carine, \u0161to se o\u010dituje u sna\u017enom skoku pretra\u017eivanja rije\u010di “tariffs” (carine) na Googleu. Najavljeno je 25% davanja na svu robu iz Kanade i Meksika, i 10% na svu robu iz Kine. Trebale su stupiti na snagu tri dana poslije, me\u0111utim, kasnije istoga dana objavljena je odgoda primjene. \u0160to \u0107e biti s carinama na robu iz EU \u2013 ne zna se, jer se trenutna politi\u010dka situacija mijenja iz sata u sat.
\nNo, neovisno o prevrtljivoj politici, dobro je i korisno zadubiti se barem malo u to \u0161to su carine, za\u0161to ih populisti\u010dki politi\u010dari vole uvoditi, koje su naj\u010de\u0161\u0107e ekonomske posljedice, i kako \u0107e se mo\u017eebitno uvo\u0111enje ameri\u010dkih carina odraziti na hrvatsku ekonomiju.<\/p>\n

 <\/p>\n

Interes korisnika za klju\u010dnu rije\u010d \u201ecarine\u201c (\u201etariffs\u201c) na Google tra\u017eilici u zadnjih pet godina<\/p>\n

\"Google<\/a>Izvor: Google Trends
\nBrojevi predstavljaju interes za pretra\u017eivanje odre\u0111ene rije\u010di na Googleu; vrijednost 100 predstavlja najve\u0107u popularnost, odnosno najve\u0107u u\u010destalost kori\u0161tenja Google tra\u017eilice za izraz \u201etariffs\u201c<\/p>\n

***<\/p>\n

 <\/p>\n

Hrvatska enciklopedija opisuje carine kao \u201enajstariji instrument vanjskotrgovinske politike<\/a>\u201c. Dakle, koliko je ekonomski instrument, toliko je i politi\u010dki, i oba su ova utjecaja nerazmrsivo isprepletena. Pogre\u0161no bi bilo promatrati ih samo kao ekonomski fenomen, jer su mo\u017eda \u010dak i va\u017enije kao politi\u010dko oru\u017eje. Carina, ta drevna financijska batina, ima zanimljivu povijest \u2013 od feudalnih \u201eporeza\u201c za prijelaz mostova i cesta, do modernog instrumenta za\u0161tite doma\u0107e proizvodnje (iliti manipulacije glasa\u010dima). Oduvijek je bila mo\u0107no oru\u0111e, bilo za punjenje dr\u017eavnog prora\u010duna, za\u0161titu lokalnih proizvo\u0111a\u010da od konkurencije ili za jednostavno svrstavanje dr\u017eava u prijateljske, malo manje prijateljske, i neprijateljske kategorije.<\/p>\n

U su\u0161tini, carina je namet na robu koja prelazi dr\u017eavnu granicu. Budu\u0107i da su po\u010desto usmjerene samo na to\u010dno odre\u0111ene dr\u017eave (a ne kao pau\u0161alna davanja za sve), alat su me\u0111unarodne politike. Formalno-pravno re\u010deno carine nisu porez, ali kao i da jesu, jer je to prakti\u010dno porez (neizbje\u017eno davanje) za strance. Kad se danas ka\u017ee carina<\/em> prije svega se misli na uvozne carine kojima se smanjuje uvoz strane robe; prvo radi punjenja dr\u017eavne blagajne, drugo radi za\u0161tite doma\u0107e proizvodnje, a tre\u0107e radi slanja politi\u010dkih poruka \u2013 ne nu\u017eno tim redoslijedom va\u017enosti. Preferencijalne carine daju povlastice \u201eprijateljskim\u201c zemljama, dok prohibitivne prakti\u010dki zabranjuju uvoz odre\u0111ene robe (ili \u010dine tu robu skupom kao suho zlato). Retorzivne carine su kazna za one koji \u201enisu fer\u201c prema na\u0161im izvoznicima \u2013 \u0161to u prijevodu zna\u010di da ako netko postavi prepreke na\u0161em izvozu, mi \u0107emo mu uzvratiti istom mjerom, pa neka pati koga smeta. U suvremeno doba carine su aktualizirane kao sofisticirano oru\u017eje jer su alat strate\u0161kih geopoliti\u010dkih igara, a osobito zato \u0161to Trump trgovinu promatra ponajprije kao igru u kojoj jedna strana uvijek gubi, a ne kao djelatnost koja ide na obostranu korist i zadovoljstvo.<\/p>\n

Povijest pokazuje da su carine bile na vrhuncu tijekom ekonomske krize 1930-ih kada su ih dr\u017eave poku\u0161ale koristiti za o\u010duvanje doma\u0107e zaposlenosti. U teoriji, to ima smisla. U praksi, pokazalo se da kad svi po\u010dnu dizati carine i zatvarati se u svoje dvori\u0161te, rezultat nije ekonomska renesansa, ve\u0107 globalno ekonomsko strmoglavljenje. Ameri\u010dki zakon o carinama iz 1930. godine (Smoot\u2010Hawley Tariff Act<\/a>) jedno je od najpoznatijih povijesnih upozorenja. Kad je SAD uveo visoke carine mnoge su druge zemlje zauzvrat odgovorile protumjerama, \u0161to je izazvalo lan\u010danu reakciju \u2013 me\u0111unarodna trgovina se drasti\u010dno smanjila, a to je dodatno produbilo Veliku depresiju. Ovaj primjer pokazuje kako jednostrani protekcionisti\u010dki potezi mo\u017eda \u010dak i donose neke kratkoro\u010dne ekonomske koristi, ali i poti\u010du odmazdu, prekidanje trgovinskih veza, te op\u0107enito destabiliziraju globalni ekonomski sustav. Drugi zna\u010dajan primjer su britanski kukuruzni zakoni (Corn Laws<\/a>) iz 1815. g. koji su nametnuli visoke carine na uvoz ne samo kukuruza, ve\u0107 svih \u017eitarica. Cilj je trebao biti za\u0161tita doma\u0107ih poljoprivrednika, ali su doveli do rasta cijena hrane i izazvali nezadovoljstvo gra\u0111ana. Nastala je sna\u017ena dru\u0161tvena i politi\u010dka reakcija koja je na kraju dovela do ukidanja tih zakona 1846. godine.<\/p>\n

S druge strane, umjesto zatvaranja i uvo\u0111enja visokih carina, nakon II. svjetskog rata zapadne su se zemlje odlu\u010dile za liberalizaciju trgovine, \u0161to je rezultiralo znatnim gospodarskim rastom i oporavkom. Globalna suradnja, uspostava me\u0111unarodnih institucija i ugovora poput Op\u0107eg sporazuma o carinama i trgovini (General Agreement on Tariffs and Trade \u2013 GATT) koji je kasnije evoluirao u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), omogu\u0107ili su ekonomsku stabilnost i pove\u0107anje \u017eivotnog standarda.<\/p>\n

Populisti\u010dki politi\u010dari \u010desto se oslanjaju na carine jer im slu\u017ee kao jednostavan, vidljiv na\u010din \u201eza\u0161tite\u201c doma\u0107e industrije i radnih mjesta, stvaraju\u0107i pri\u010du da vlast aktivno brani interese obi\u010dnih gra\u0111ana. Carine omogu\u0107uju stvaranje podjele \u201emi protiv njih\u201c, gdje se vanjski konkurenti prikazuju kao prijetnja nacionalnoj suverenosti. Stvaranjem slike vanjskog neprijatelja oja\u010dava se unutarnja politi\u010dka pozicija. Osim toga, carine se lako mogu komunicirati bira\u010dima, \u0161to politi\u010darima olak\u0161ava preusmjeravanje pa\u017enje s kompleksnih ekonomskih problema na pojednostavljene, srcedrapaju\u0107e poruke o za\u0161titi doma\u0107e ekonomije.<\/p>\n

Takva retorika poma\u017ee ja\u010danju nacionalnog identiteta i osje\u0107aja da se \u201epravi ljudi\u201c brinu za \u201ena\u0161e\u201c interese, unato\u010d tome \u0161to eksperti upozoravaju na dugoro\u010dne negativne posljedice: skuplju robu za potro\u0161a\u010de, te smanjenje konkurentnosti i gospodarskog rasta. Carinama se mogu ste\u0107i kratkoro\u010dni bodovi i glasovi bira\u010da, a to \u0161to u dugom roku donose \u0161tetu \u2013 to je problem neke budu\u0107e vlasti.<\/p>\n

Kad jedna dr\u017eava uvede carine, to odmah rezultira pove\u0107anjem cijena uvezene robe, jer se tro\u0161kovi carinskih mjera prenose na krajnje kupce. Kao rezultat toga proizvodi postaju skuplji, a to smanjuje kupovnu mo\u0107 i poti\u010de inflaciju. Gra\u0111ani su prisiljeni okrenuti se doma\u0107oj robi koja zbog carina postaje umjetno jeftinija, \u0161to njihove proizvo\u0111a\u010de ne motivira na tro\u0161kovnu efikasnost, inovacije i konkurentnost. Slijedi stagnacija, pa pad.<\/p>\n

Osim direktnog utjecaja na cijene, carine ko\u010de me\u0111unarodnu trgovinu. U globalno integriranom ekonomskom sustavu prekidi slobodnog protoka roba remete kompleksne opskrbne lance, i ote\u017eavaju pristup klju\u010dnim sirovinama i komponentama. Takvi poreme\u0107aji vode ka smanjenju proizvodnje op\u0107enito, te negativno utje\u010du na ekonomski rast.<\/p>\n

Carine su oru\u017eje sli\u010dno kao i tenkovi i topovi, jer iako ne uni\u0161tavaju izravno tu\u0111u imovinu, itekako su destruktivne. Zato su \u201etrgovinski ratovi\u201c doista ratovi u pravom smislu rije\u010di. Trgovinski rat<\/a> je sukob izme\u0111u zemalja u kojem svaka strana koristi protekcionisti\u010dke mjere \u2013 naj\u010de\u0161\u0107e u obliku visokih carina, a potom i kvota i subvencija \u2013 kako bi za\u0161titili svoju doma\u0107u industriju od strane konkurencije. Carine u trgovinskim ratovima imaju klju\u010dnu ulogu jer se koriste kao alat za ograni\u010davanje uvoza neprijateljske robe. Kad jedna zemlja uvede visoke carine, njezini donedavni trgovinski partneri ne sjede skr\u0161tenih ruku, \u0161to rezultira eskalacijom trgovinskih barijera, smanjenjem me\u0111unarodne trgovine i pove\u0107anjem neizvjesnosti.<\/p>\n

Naime, neizvjesnost stvorena carinama i trgovinskim ratovima ima jasne dugoro\u010dne negativne posljedice. Kad poduze\u0107a ne mogu ra\u010dunati na stabilnost cijena i pouzdanost trgovinskih veza, investicije se odga\u0111aju za neko bolje sutra, i usporavaju se inovacije i tehnolo\u0161ki razvoj. Time se smanjuje konkurentnost ekonomije, a globalni trendovi me\u0111unarodne suradnje \u2013 koji su u pro\u0161lim desetlje\u0107ima jam\u010dili mirni prosperitet \u2013 prijete uru\u0161avanjem.<\/p>\n

\u0160to to ima s nama? Ameri\u010dko uvo\u0111enje carina na robu iz Europske unije mo\u017ee imati vi\u0161estruke i slo\u017eene posljedice na hrvatsku ekonomiju, budu\u0107i da je Hrvatska duboko integrirana u jedinstveno tr\u017ei\u0161te EU-a. Najve\u0107u \u0161tetu imat \u0107e najve\u0107e gospodarstvo Unije \u2013 Njema\u010dka, a budu\u0107i da Nijemci najvi\u0161e doprinose europskom prora\u010dunu iz kojih Hrvatska crpi raznorazne fondove, bespovratna sredstva, poticaje i sli\u010dno, te budu\u0107i da se doma\u0107a ekonomija velikim dijelom izravno ili manje izravno oslanja na njema\u010dku, slaba Njema\u010dka zna\u010di i slabu Hrvatsku. Osim izravnog pada izvoza, globalni trgovinski ratovi i uzajamno nametanje carina poremetili bi opskrbne lance, jer mnoge hrvatske tvrtke ovise o ulaznim sirovinama i komponentama iz inozemstva. Pove\u0107anje carina mo\u017ee dovesti do vi\u0161ih proizvodnih tro\u0161kova i, posljedi\u010dno, do rasta cijena za hrvatske gra\u0111ane. Ovakva situacija dodatno smanjuje kupovnu mo\u0107, a time i doma\u0107u potro\u0161nju, \u0161to negativno utje\u010de na ekonomiju.<\/p>\n

Ne smije se ignorirati niti zapostaviti i moralni aspekt uvo\u0111enja carina, osobito zato \u0161to se predsjednik SAD-a voli prikazivati za\u0161titnikom tradicionalnih, kr\u0161\u0107anskih vrijednosti. U sve povezanijem svijetu ekonomske politike nisu samo stvar financijske ra\u010dunice, ve\u0107 i moralne odgovornosti. Kr\u0161\u0107anstvo zagovara otvorenost, povezanost i zajedni\u0161tvo me\u0111u narodima. Nasuprot tome, protekcionisti\u010dke mjere poput visokih carina su ilustracija zatvaranja u sebe \u2013 stanja koje nije u skladu s evan\u0111eoskim pozivom na ljubav i solidarnost. Umjesto pravedne trgovine i uzajamne pomo\u0107i, ovakve politike poti\u010du sebi\u010dnost i gospodarski nacionalizam \u2013 pojave koje se prepoznaju kao oblici egocentrizma i narcisoidnosti, a koji veze nemaju sa kr\u0161\u0107anskim vrijednostima. Carine su prepreka suradnji me\u0111u ljudima, \u0161to je vrijednost koja se smatra jednim od temelja pravednog dru\u0161tva. U Katekizmu Katoli\u010dke Crkve (br. 1939-1948) isti\u010de se solidarnost kao izvrsna krepost. Nagla\u0161ava se kako ona uklju\u010duje ne samo pojedince, ve\u0107 i odnose me\u0111u narodima. Kad zemlje name\u0107u carine iz sebi\u010dnih interesa, one djeluju suprotno svojoj moralnoj odgovornosti.<\/p>\n

U suvremenom, aktualnom trenutku carine valja promatrati prvenstveno kroz prizmu njenog politi\u010dkog zna\u010denja, a tek potom ekonomskog. \u201eCarinik\u201c se popeo na drvo ne kako bi vidio proroka i pribli\u017eio se obra\u0107enju, nego da bi svisoka iskazao prijezir prema donedavnim saveznicima i raskinuo sa strate\u0161kim partnerima. Prokazao je carine kao oru\u017eje osude, odmazde i distanciranja.<\/p>\n

 <\/p>\n

***<\/p>\n

 <\/p>\n

Zna\u010daj carina za razvoj Europske unije<\/strong><\/p>\n

Europska unija ima jedinstveni carinski sustav koji se smatra jednim od najzna\u010dajnijih elemenata unutarnjeg tr\u017ei\u0161ta. Zanimljivo je da se unutar same EU, gdje ne postoje carine me\u0111u dr\u017eavama \u010dlanicama, primjenjuje zajedni\u010dka vanjska carinska politika. To zna\u010di da se na robu koja ulazi u EU primjenjuju jedinstvene carinske stope, \u010dime se osigurava transparentnost i dosljednost u primjeni trgovinskih mjera. U procesu stvaranja jedinstvenog tr\u017ei\u0161ta, ukidanje me\u0111usobnih carina me\u0111u dr\u017eavama \u010dlanicama omogu\u0107ilo je neometanu razmjenu dobara, \u0161to je zna\u010dajno doprinijelo gospodarskom rastu i konkurentnosti europskog gospodarstva kao cjeline. Na globalnoj sceni europske dr\u017eave su male i rascjepkane, no zajedno \u2013 u okviru unije \u2013 su\/smo svjetski igra\u010d; svakako ne broj jedan u tehnologiji i inovativnosti, ali imamo svoje mjesto za stolom. Sposobnost EU-a u ujedinjenju svojih carinskih politika jedan je od klju\u010dnih faktora koji doprinose njezinoj konkurentnosti na globalnom tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Prethodni je tekst objavljen kao tema broja u Prilici, mjese\u010dnom prilogu Glasa Koncila, 3\/2025.<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201eTrgovina i industrija najbolji su resursi jednog naroda.\u201c George Washington<\/p>\n","protected":false},"author":171,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[5],"tags":[1370,1284,23,1301,45],"yoast_head":"\nCarine: ekonomski tenkovi - Domagoj Sajter<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1639\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Carine: ekonomski tenkovi - Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"\u201eTrgovina i industrija najbolji su resursi jednog naroda.\u201c George Washington\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1639\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2025-03-18T09:44:26+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"http:\/\/from.hr\/domagoj-sajter\/files\/2025\/03\/tariffs_google_trends.jpg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"8 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\",\"url\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"description\":\"osobne stranice\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1639#primaryimage\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"http:\/\/from.hr\/domagoj-sajter\/files\/2025\/03\/tariffs_google_trends.jpg\",\"contentUrl\":\"http:\/\/from.hr\/domagoj-sajter\/files\/2025\/03\/tariffs_google_trends.jpg\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1639#webpage\",\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1639\",\"name\":\"Carine: ekonomski tenkovi - Domagoj Sajter\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1639#primaryimage\"},\"datePublished\":\"2025-03-18T09:44:26+00:00\",\"dateModified\":\"2025-03-18T09:44:26+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1639#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1639\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1639#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Carine: ekonomski tenkovi\"}]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"contentUrl\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"caption\":\"Domagoj Sajter\"},\"sameAs\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\"],\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Carine: ekonomski tenkovi - Domagoj Sajter","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1639","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Carine: ekonomski tenkovi - Domagoj Sajter","og_description":"\u201eTrgovina i industrija najbolji su resursi jednog naroda.\u201c George Washington","og_url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1639","og_site_name":"Domagoj Sajter","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1","article_published_time":"2025-03-18T09:44:26+00:00","og_image":[{"url":"http:\/\/from.hr\/domagoj-sajter\/files\/2025\/03\/tariffs_google_trends.jpg"}],"twitter_card":"summary","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Domagoj Sajter","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"8 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website","url":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/","name":"Domagoj Sajter","description":"osobne stranice","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"ImageObject","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1639#primaryimage","inLanguage":"hr","url":"http:\/\/from.hr\/domagoj-sajter\/files\/2025\/03\/tariffs_google_trends.jpg","contentUrl":"http:\/\/from.hr\/domagoj-sajter\/files\/2025\/03\/tariffs_google_trends.jpg"},{"@type":"WebPage","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1639#webpage","url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1639","name":"Carine: ekonomski tenkovi - Domagoj Sajter","isPartOf":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1639#primaryimage"},"datePublished":"2025-03-18T09:44:26+00:00","dateModified":"2025-03-18T09:44:26+00:00","author":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800"},"breadcrumb":{"@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1639#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1639"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1639#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Carine: ekonomski tenkovi"}]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800","name":"Domagoj Sajter","image":{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo","inLanguage":"hr","url":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","contentUrl":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","caption":"Domagoj Sajter"},"sameAs":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr"],"url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171"}]}},"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1639"}],"collection":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/171"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1639"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1639\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1641,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1639\/revisions\/1641"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1639"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1639"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1639"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}