{"id":1664,"date":"2025-08-18T10:21:55","date_gmt":"2025-08-18T09:21:55","guid":{"rendered":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1664"},"modified":"2025-12-08T12:05:52","modified_gmt":"2025-12-08T11:05:52","slug":"e-euro-nova-era-novca","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1664","title":{"rendered":"e-euro: nova era novca"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: right\"><em>\u201eAko ne mislite na budu\u0107nost, ne mo\u017eete ju imati.\u201c<br \/>\n<\/em>John Galsworthy (1867. \u2013 1933.),<br \/>\nbritanski knji\u017eevnik i dramati\u010dar, dobitnik Nobelove nagrade za knji\u017eevnost<\/p>\n<p style=\"text-align: right\"><em>\u201eNajbolji na\u010din da predvidite budu\u0107nost jest da ju stvorite.\u201c<br \/>\n<\/em>Peter Drucker (1909. \u2013 2005.),<br \/>\naustrijsko-ameri\u010dki sveu\u010dili\u0161ni profesor<\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<p>Hrvatska je po\u010detkom 2023. uvela euro; tek \u0161to u\u0111osmo u klub velike su promjene na obzoru. Na razini Europske unije ubrzano se ne samo raspravlja, ve\u0107 i prakti\u010dno priprema va\u017ean iskorak \u2013 uvo\u0111enje digitalnog eura. U posljednjih par mjeseci ovaj je projekt u\u0161ao u fazu intenzivnih prakti\u010dnih testiranja. Rije\u010d je o digitalnom obliku gotovine (papirno a digitalno?! da, zavrzlama\u2026) kojega bi izdavala \u201edr\u017eava\u201c, odnosno koji bi bio javni novac.<\/p>\n<p>Naime, javni je novac isklju\u010divo i samo gotovina \u2013 papir i kovanice, a novac na ra\u010dunima (karticama, u virtualnim oblacima i sli\u010dno) je zapravo privatni novac komercijalnih banaka i sli\u010dnih posrednika. Stavljanjem gotovine na ra\u010dun privatne banke mijenja se javni novac za privatni. To\u010dnije, u trenutku uplate gotovine na ra\u010dun fizi\u010dki novac postaje depozit koji je ujedno dug banke, i stje\u010de se pravo potra\u017eivanja toga duga. Kad poslodavac ispla\u0107uje pla\u0107u na ra\u010dun radnika, radnik prima pravo zahtijevati taj novac od banke. On ne dobiva izravno od poslodavca dr\u017eavni (javni) novac, nego novac banke (privatni novac), odnosno dobiva potra\u017eivanje prema banci za privatni novac (kojega banka i ina\u010de kreira). Vrlo je va\u017eno raspetljati ove \u010dvorove, jer je u tom petljancu klju\u010d smisla digitalnog eura.<\/p>\n<p>Uslijed vi\u0161edesetljetnog potiskivanja (i ve\u0107ma bezrazlo\u017enog ocrnjivanja) gotovine zbog komercijalnih, privatnih interesa financijskih posrednika,&nbsp; najve\u0107i dio novca u opticaju danas \u010dini novac na ra\u010dunima, a njega ne stvara dr\u017eava ili sredi\u0161nja banka kao javna institucija, ve\u0107 privatne tvrtke. Njima je u interesu istisnuti gotovinu, napla\u0107ivati provizije i naknade za kori\u0161tenje negotovinskog novca, odnosno ugraditi se izme\u0111u krajnjih korisnika. No, ako korisnik nema izravan pristup svome novcu, bez ijednoga posrednika, onda taj novac zapravo i nije u punom smislu njegov, jer mu posrednik mo\u017ee namjerno ili nenamjerno zaprije\u010diti pristup. Sustav mo\u017ee pasti, biti hakiran, predsjednik dr\u017eave gdje posrednik ima sjedi\u0161te mo\u017ee proklamirati \u0161to mu taj dan padne na pamet. Gra\u0111ani se trebaju zapitati: kako \u0107u pristupiti svome te\u0161ko zara\u0111enom novcu ako se posredniku ne\u0161to dogodi, ma koliko malo vjerojatno to bilo? Jesu li skandinavci, oni u najnaprednijim i najdigitaliziranijim dr\u017eavama, malko \u201eskrenuli\u201c kad su <a href=\"https:\/\/www.theguardian.com\/technology\/2025\/mar\/16\/sweden-cash-digital-payments-electronic-banking-security\">pozvali <\/a>svoje gra\u0111ane da ne odustanu od gotovine, i da uvijek dr\u017ee ne\u0161to gotovog novca? \u0160to stoji iza toga poziva?<\/p>\n<p>Sve je nekako klapalo dok su financijski posrednici marketin\u0161kim akcijama, spinovima, manipulacijama i lobiranjem odr\u017eavali status quo. No, vjerojatnost lo\u0161ih scenarija za europske gra\u0111ane naglo je porasla strate\u0161kim zaokretom ameri\u010dke politike, odnosno eksplicitnim deklamiranjem kako Europa vi\u0161e ne\u0107e imati bezrezervnu ameri\u010dku za\u0161titu. Slu\u017ebena politika \u201eprvo Amerika\u201c \u2013 osim \u0161to potiskuje kr\u0161\u0107anske vrijednosti zajedni\u0161tva i suradnje \u2013 dovodi u pitanje klju\u010dnu infrastrukturu svake europske dr\u017eave. Apsolutno najva\u017eniji dio infrastrukture svake ekonomije nije ni vodovod, ni naftovod, ni dalekovod, niti mre\u017ea autocesta ili \u017eeljeznica, ve\u0107 platni sustav. Stoga je \u201e<a href=\"https:\/\/www.bis.org\/review\/r250527q.htm\">strate\u0161ka autonomija<\/a>\u201c glavni argument za uvo\u0111enje digitalnog eura \u2013 stvaranje nezavisnog platnog sustava Europske unije, odnosno potpuna monetarna suverenost i nezavisnost gra\u0111ana eurozone. Europa je bolno i naglo postala svjesna svoje pretjerane ovisnosti o drugima. Pri tome je klju\u010dan sljede\u0107i podatak: oko 70% pla\u0107anja u EU odvija se preko ameri\u010dkih platnih sustava. Geopoliti\u010dke napetosti oja\u010dale su argument za strate\u0161ku autonomiju i poduprle potrebu za samodostatno\u0161\u0107u. Nego, nije li \u201edigitalna gotovina\u201c oksimoron? \u0160to je uop\u0107e digitalni euro, i kako bi sve to skupa izgledalo? Koje su mu prednosti, a gdje se skrivaju rizici?<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>***<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Europska je komisija u lipnju 2023. predlo\u017eila zakonski okvir za digitalni euro, a do kraja 2025. o\u010dekuje se odluka ho\u0107e li se stvarno krenuti u njegovo uvo\u0111enje. Za\u0161to euro seli u nule i jedinice, \u0161to digitalija donosi i ho\u0107e li ugroziti ulogu gotovog novca?<\/p>\n<p>U postoje\u0107em platnom sustavu, bez digitalnog eura, novac mora biti deponiran kod privatnog posrednika kako bi se moglo provesti pla\u0107anje. Ono \u0161to u platnom sustavu sada kola nije javni novac, ve\u0107 potvrde posrednika kojima oni potvr\u0111uju da je javni novac kod njih. Budu\u0107i da je platni sustav dio temeljne, klju\u010dne infrastrukture poput vodovoda ili plinovoda, a novac je javno dobro, te kako je obujam gotovinskih pla\u0107anja u EU pao sa 72 na 59% od 2019. do 2022. g., projekt digitalnog eura ustvari je neizbje\u017ean. Euro bez digitalne verzije te\u0161ko mo\u017ee opstati u digitalnoj ekonomiji, a pasivno promatrati, odnosno ne \u010diniti ni\u0161ta u procesu tranzicije na digitalnu ekonomiju \u2013 bilo bi vrlo glupo. Za nositelje politika nije opcija prepustiti da se stvari razvijaju stihijski. Stoga Europska sredi\u0161nja banka (ECB) priprema javni novac koji bi bio dostupan gra\u0111anima paralelno s kovanicama i nov\u010danicama. Dakle, digitalni euro bio bi komplementaran s gotovinom, i ne bi ju isklju\u010divao niti zamjenjivao. Gotovi novac \u0107e i dalje postojati, ali bi uz njega bila uvedena i njegova digitalna, nematerijalna verzija.<\/p>\n<p>Digitalni euro postavio bi standard kojega bi svi trgovci nu\u017eno morali koristiti. Trenutno trgovac mo\u017ee odbiti koristiti neki platni sustav, a kupac se mo\u017ee na\u0107i u situaciji da trgovac ne prima njegovu karticu. \u0160to se privatnosti ti\u010de, digitalni euro bi u svakom slu\u010daju bio vi\u0161e privatan od aktualnih, postoje\u0107ih sustava pla\u0107anja, koji su sve samo ne povjerljivi jer pla\u0107anje putem interneta i kori\u0161tenjem kartica trenutno podrazumijeva skoro potpuno odricanje od privatnosti. Nasuprot tomu, ECB ne bi mogao identificirati sudionike u pla\u0107anju digitalnim eurom.<\/p>\n<p>O\u010dekuje se da \u0107e, kada digitalni euro za\u017eivi, svatko tko ve\u0107 prihva\u0107a karti\u010dno ili mobilno pla\u0107anje morati prihva\u0107ati i digitalni euro. Dakle, gra\u0111ani \u0107e dobiti univerzalno sredstvo pla\u0107anja koje mogu upotrebljavati u cijeloj eurozoni, sli\u010dno kao \u0161to \u010dine s gotovinom danas. Zapravo, jo\u0161 i vi\u0161e, jer neki trgovci odbijaju primati gotovinu. Korisnici \u0107e mo\u0107i mijenjati obi\u010dne bankovne eure u digitalne (i obratno), primjerice prebacivanjem novca sa svog bankovnog ra\u010duna u digitalni nov\u010danik. Vjerojatno \u0107e postojati gornja granica iznosa kojega pojedinac smije dr\u017eati u digitalnom nov\u010daniku \u2013 trenutno se razmatra limit od oko 3.000 eura \u2013 budu\u0107i da digitalni euro nije zami\u0161ljen kao \u0161tedni ra\u010dun, nego prvenstveno kao sredstvo pla\u0107anja u svakodnevnim transakcijama. To ograni\u010denje slu\u017ei kako bi se izbjeglo da ljudi masovno povla\u010de depozite iz banaka i dr\u017ee sve u digitalnim eurima (\u0161to bi moglo ugroziti bankovni sustav); stoga bi digitalni euro nadopunjavao bankarske usluge, a ne zamjenjivao ih.<\/p>\n<p>Za\u0161to se uvodi digitalni euro? Prvo, na\u010din na koji gra\u0111ani pla\u0107aju ubrzano se mijenja \u2013 sve se vi\u0161e koriste kartice, mobilne aplikacije i online pla\u0107anja, dok se udio gotovine u transakcijama smanjuje. To je trend kojega je dodatno ubrzala pandemija COVID-19. Ipak, istra\u017eivanja pokazuju da ve\u0107ina Europljana i dalje \u017eeli imati mogu\u0107nost pla\u0107anja gotovinom, i gotovina je jo\u0161 uvijek vrlo ra\u0161ireno sredstvo pla\u0107anja u svakodnevnim transakcijama. Upravo zato EU nagla\u0161ava da digitalni euro treba dopunjavati, a ne potiskivati gotovinu.<\/p>\n<p>Drugo, tu su tehnolo\u0161ki i geopoliti\u010dki razlozi. Tehnologija rapidno grabi naprijed, povratka nazad nema. Nerealno je o\u010dekivati da \u0107e papir i metal ostati dominantni u digitalnom svijetu. Uo\u010deno je da europski gra\u0111ani i poduze\u0107a u najve\u0107oj mjeri ovise o stranim posrednicima za digitalna pla\u0107anja (globalne karti\u010darske kompanije i tehnolo\u0161ki divovi koji pru\u017eaju platne usluge). U novim geopoliti\u010dkim okolnostima takva ovisnost predstavlja rizik \u2013 ako bi, primjerice, do\u0161lo do napetosti koje bi ograni\u010dile pristup stranim uslugama, europski platni promet mogao bi se slomiti. Digitalni euro je strate\u0161ko rje\u0161enje za ve\u0107u monetarnu suverenost i autonomiju Europe. Drugim rije\u010dima, u doba digitalnih financija omogu\u0107uje da Europa ima vlastitu, pouzdanu infrastrukturu pla\u0107anja koja ne ovisi o dobroj volji ili tehnologiji izvan EU.<\/p>\n<p>Nadalje, digitalni euro promatra se i kao poticaj inovacijama i razvoju financijskih usluga u Europi. Omogu\u0107avanjem zajedni\u010dke paneuropske infrastrukture za digitalna pla\u0107anja otvara se prostor bankama i financijsko-tehnolo\u0161kim (<em>fintech<\/em>) tvrtkama za stvaranje ponude novih usluga povrh digitalnog eura, \u010dime \u0107e se pove\u0107ati konkurencija i dodatno razviti financijski sustav. Tako\u0111er, izdavanje digitalnog eura pomoglo bi o\u010duvati ulogu javnog novca u vrijeme kada gotovina postaje sve manje kori\u0161tena. Kako isti\u010du u ECB-u, digitalni euro odgovorio bi na pad kori\u0161tenja gotovine kao sredstva pla\u0107anja te osigurao da gra\u0111ani i u budu\u0107nosti imaju pristup sigurnom novcu koji izravno garantira dr\u017eava (centralna banka).<\/p>\n<p>O\u010dito, digitalni euro nije samo tehnolo\u0161ko-ekonomski projekt, nego i politi\u010dki. Kako bi se proveo u praksi, potreban je dogovor europskih institucija \u2013 Europska komisija pripremila je prijedlog uredbe (zakonskog okvira) o digitalnom euru, no o njemu zajedni\u010dki odlu\u010duju Europski parlament i Vije\u0107e EU (dr\u017eave \u010dlanice). Taj proces ide kroz uobi\u010dajenu proceduru EU zakonodavstva i jo\u0161 je u tijeku. Stajali\u0161ta politi\u010dkih aktera o digitalnom euru razli\u010dita su. Ve\u0107ina proeuropskih opcija podr\u017eava ovu ideju, osobito socijaldemokrati (skupina Socijalista i demokrata), dok su neki konzervativniji zastupnici skepti\u010dni. Primjerice, europarlamentarna grupa Europskih konzervativaca i reformista (ECR) izrazila je sumnju u vrijednost digitalne valute. \u010cak su i unutar najve\u0107e grupacije (Europske pu\u010dke stranke \u2013 EPP) pojedini \u010dlanovi izrazili zabrinutost \u2013 ponajvi\u0161e oko utjecaja digitalnog eura na bankovni sustav i financijsku stabilnost. S druge strane, ministri financija zemalja eurozone dali su na\u010delnu potporu projektu posljednjih mjeseci, premda bez sna\u017enijeg pritiska da se zakonski postupak ubrza. Sve to zna\u010di da se o detaljima digitalnog eura intenzivno raspravlja i da \u0107e kona\u010dno rje\u0161enje morati pomiriti razli\u010dite interese.<\/p>\n<p>U Hrvatskoj se nedovoljno raspravlja o ovoj temi. Hrvatska narodna banka sudjeluje u projektu te ga podr\u017eava \u2013 guverner redovito isti\u010de prednosti digitalnog eura i nagla\u0161ava da mu cilj nije ukidanje gotovine niti pra\u0107enje ne\u010dije potro\u0161nje. S druge strane, pojedini politi\u010dari i inicijative izra\u017eavaju bojazan da bi digitalni novac mogao zna\u010diti pretjeranu kontrolu nad gra\u0111anima. Katkad pojedini doma\u0107i politi\u010dari manipuliraju javno\u0161\u0107u radi jeftinih politi\u010dkih bodova, siju\u0107i strah da \u0107e digitalni euro nu\u017eno zamijeniti gotovinu, i da \u0107e dr\u017eava na taj na\u010din postati \u201eVeliki Brat\u201c koji kontrolira svoje gra\u0111ane. No, digitalni euro osmi\u0161ljen je kao dobrovoljna alternativa i dopuna, a ne kao prisilna zamjena za nov\u010danice. Tkogod misli da je digitalnu tranziciju mogu\u0107e izbje\u0107i, \u017eivi u iluziji. Svatko ve\u0107 sad u d\u017eepu dobrovoljno dr\u017ei ure\u0111aj za neprekidno pra\u0107enje, koji i (naizgled) isklju\u010den slu\u0161a \u0161to se oko njega pri\u010da, i prati \u0161to se na njemu radi. Ovu masu podataka trenutno usisavaju (dominantno) ameri\u010dke kompanije, pa zebnju oko kontrole i privatnosti treba usmjeriti preko oceana, a ne na Bruxelles.<\/p>\n<p>Naravno, nijedan projekt, pa ni digitalni euro, nije bez rizika. Indikativno je da se u javnosti javljaju inicijative koje tra\u017ee dugoro\u010dnu, trajnu za\u0161titu gotovine. Primjerice, pojedini zastupnici i udruge tra\u017eili su ustavno jamstvo prava na pla\u0107anje gotovinom, upravo kako bi se otklonila bojazan da \u0107e u budu\u0107nosti gotovina biti u potpunosti istisnuta. To mo\u017eda i nije lo\u0161a ideja, jer se pri upravljanju rizicima moraju razmatrati svi scenariji. Ako digitalni euro za\u017eivi i bude op\u0107eprihva\u0107en, logi\u010dno je o\u010dekivati dodatno smanjenje kori\u0161tenja gotovine. Nije apsolutno nemogu\u0107e da \u0107e u budu\u0107nosti neki autoritarni re\u017eim poku\u0161ati zabraniti, odnosno potpuno istisnuti gotovi novac, a to je scenarij kojega se pravodobno treba eliminirati.<\/p>\n<p>No, ako digitalni euro bude sredstvo koje olak\u0161ava \u017eivot obi\u010dnom \u010dovjeku i uklju\u010duje \u0161iri krug ljudi u financijski sustav, mo\u017ee se re\u0107i da slijedi duh op\u0107eg dobra. S druge strane, ako bi takav sustav ikada bio zlouporabljen za naru\u0161avanje ljudskih prava, pretjerani nadzor ili isklju\u010divanje najslabijih, to bi bilo suprotno kr\u0161\u0107anskim vrijednostima. Dosada\u0161nje smjernice projekta digitalnog eura uva\u017eavaju eti\u010dke aspekte: privatnost, sigurnost, dostupnost svima i zakonsku za\u0161titu korisnikovih prava ugra\u0111eni su u temelje sustava. Ostaje odgovornost dru\u0161tva \u2013 pa i Crkve \u2013 bdjeti nad time da se ti principi doista provedu u djelo, uz stvaranje \u010dvrstog pravnog i institucionalnog okvira koji bi onemogu\u0107io zlouporabe.<\/p>\n<p>Digitalni euro jo\u0161 je u fazi pripreme i rasprave, ali predstavlja zna\u010dajnu inovaciju koja bi mogla zna\u010dajno utjecati na svakodnevni \u017eivot. Ako bude uveden, bit \u0107e to najve\u0107i iskorak u monetarnoj povijesti Europe od stvaranja jedinstvene valute, i jedan od ve\u0107ih u povijesti globalne ekonomije op\u0107enito. Hrvatski gra\u0111ani, kao dio eurozone, tako\u0111er \u0107e dobiti priliku koristiti ga, paralelno s kovanicama i nov\u010danicama. Va\u017eno je na vrijeme se informirati i razumjeti kako funkcionira ova nova forma novca, kako bi se mogle iskoristiti prednosti i smanjiti rizici. Digitalni euro ima potencijal unaprijediti platni promet, olak\u0161ati poslovanje, i oja\u010dati europsku financijsku neovisnost i strate\u0161ku autonomiju. No, klju\u010d uspjeha bit \u0107e u povjerenju gra\u0111ana: ono \u0107e se zaslu\u017eiti samo ako sustav bude transparentan, siguran i u slu\u017ebi op\u0107eg dobra. Najva\u017enije je da u sredi\u0161tu \u010ditavog projekta ne bude novac, nego \u010dovjek \u2013 njegov boljitak, njegova sloboda izbora i njegova sigurnost. Uz takvu hijerarhiju vrijednosti digitalni euro mogao bi zaista predstavljati novu eru novca koji \u0107e, uz bok provjerenoj gotovini, slu\u017eiti na dobrobit svih.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>***<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>\u0160to se dobiva digitalnim eurom? <\/strong><\/p>\n<p>Digitalni euro bio bi izravna obveza sredi\u0161nje banke (kao i gotovina), \u0161to zna\u010di najvi\u0161u razinu sigurnosti i povjerenja. Ne bi ovisio o stabilnosti pojedine privatne komercijalne banke, niti bi mogao \u201epropasti\u201c \u2013 jedan digitalni euro uvijek vrijedi jedan euro i iza njega stoji \u201edr\u017eava\u201c. Za korisnike to zna\u010di i za\u0161titu od rizika poput ste\u010daja banaka ili gubitka depozita, jer je digitalni euro dr\u017eavni novac u digitalnom obliku.<\/p>\n<p>Osnovne transakcije digitalnim eurom bile bi bez naknade. Pla\u0107anje bi, dakle, bilo besplatno, ba\u0161 kao i gotovinom. (To zna\u010di da bi se time posrednicima izbio velik profit iz d\u017eepa, i treba o\u010dekivati njihovo sna\u017eno lobiranje, marketin\u0161ke akcije, spinove i manipulacije kako od svega toga ne bi bilo ni\u0161ta.)<\/p>\n<p>Digitalni euro imat \u0107e status zakonskog sredstva pla\u0107anja, \u0161to zna\u010di da \u0107e ga svugdje u eurozoni svi morati prihva\u0107ati. To jam\u010di da \u0107e gra\u0111ani mo\u0107i koristiti digitalni euro u svakoj trgovini, uslu\u017enom mjestu ili online platformi gdje ina\u010de koriste kartice ili servise.<\/p>\n<p>Iako zvu\u010di paradoksalno da digitalno pla\u0107anje mo\u017ee biti privatnije od karti\u010dnog, upravo je to jedan od ciljeva dizajna digitalnog eura. Za razliku od karti\u010dnih transakcija, gdje pla\u0107anje prolazi preko mre\u017ee banaka i posrednika koji bilje\u017ee, koriste i preprodaju navike i obrasce pla\u0107anja, sustav digitalnog eura nastojat \u0107e maksimalno za\u0161tititi privatnost korisnika. Eurosustav (ECB i nacionalne sredi\u0161nje banke) ne\u0107e imati uvid u identitet platitelja i primatelja za pojedina\u010dne transakcije \u2013 ti podaci bit \u0107e anonimizirani. Prosje\u010dan korisnik trebao bi imati ve\u0107u razinu privatnosti nego \u0161to je ima s dana\u0161njim karticama. K tome, EU regulativa o za\u0161titi podataka (GDPR) i ostali propisi u potpunosti \u0107e se primjenjivati na digitalni euro od prvog dana.<\/p>\n<p>Velika prednost digitalnog eura bit \u0107e mogu\u0107nost kori\u0161tenja i bez internetske veze. To zna\u010di da \u0107e se mo\u0107i izvr\u0161iti pla\u0107anje digitalnim eurom \u010dak i kada nema signala ili su sustavi privremeno pali \u2013 primjerice tijekom elementarne nepogode ili neke izvanredne situacije. Dvije osobe mo\u0107i \u0107e <em>offline<\/em> razmijeniti novac tako da prislone svoje mobitele jedan uz drugi. Tada se podaci o transakciji ne \u0161alju preko interneta, niti kroz neku centralnu bazu, \u0161to osigurava i privatnost i funkcioniranje u svim uvjetima. Ova zna\u010dajka \u010dini digitalni euro sli\u010dnim gotovini \u2013 mo\u017ee se platiti bilo kada i bilo gdje, neovisno o tehnolo\u0161koj infrastrukturi.<\/p>\n<p>Jedan od ciljeva uvo\u0111enja digitalnog eura jest dostupnost svima, bez iznimke. Danas u EU jo\u0161 ima gra\u0111ana koji nemaju bankovni ra\u010dun, koji su informati\u010dki nepismeni ili su iz raznih razloga izvan klasi\u010dnog financijskog sustava. Digitalni euro mogao bi im otvoriti vrata suvremenog platnog prometa bez prevelikih prepreka. Ako netko nema ra\u010dun u banci ili pametni telefon, dr\u017eave \u010dlanice \u0107e odrediti javne posrednike (npr. po\u0161ta, FINA, dr\u017eavne banke i sl.) gdje \u0107e se mo\u0107i dobiti pristup digitalnom euru, i odgovaraju\u0107e kartica ili ure\u0111aje. Time nitko ne bi bio isklju\u010den iz sustava digitalnog novca. Kroz digitalni euro mo\u017ee se unaprijediti i financijska pismenost, jer \u0107e gra\u0111ani imati jednostavan i besplatan alat za bezgotovinsko pla\u0107anje.<\/p>\n<p>Uvo\u0111enje digitalnog eura sna\u017eno bi podiglo Europu na geostrate\u0161koj globalnoj \u0161ahovskoj plo\u010di. Nitko u svijetu nema \u201edigitalnu gotovinu\u201c u ovoj formi, a u brojnim situacijama iznimno je va\u017eno biti prvi. Inovativni euro za digitalni svijet bi mogao doista parirati dolaru i postati svjetska valuta broj jedan, \u010dime bi Europa imala ekonomsko oru\u017eje koje je sna\u017eno kao i nuklearni arsenal. Jer najmo\u0107niji je onaj tko dr\u017ei nov\u010danik, a ne onaj tko dr\u017ei oru\u017eje.<\/p>\n<p>Mnogi gra\u0111ani radije pla\u0107aju gotovinom kako bi za\u0161titili privatnost ili iz navike: \u017eele opipljiv osje\u0107aj novca. Crkva podsje\u0107a da posebno ranjive skupine (siroma\u0161niji, stariji, osobe iz ruralnih sredina) ne smiju biti isklju\u010dene iz gospodarstva zbog digitalizacije. Gotovina je jednostavno i univerzalno dostupno sredstvo \u2013 ne zahtijeva ni tehnologiju ni posrednike, a funkcionira i kada nema struje ili interneta. Digitalni euro bit \u0107e dizajniran tako da opona\u0161a osobine gotovine (npr. anonimnost manjih transakcija, pla\u0107anje i bez interneta), ali ipak pretpostavlja kori\u0161tenje odre\u0111enog ure\u0111aja ili ra\u010duna. Zbog toga \u0107e gotovina kao sredstvo pla\u0107anja jo\u0161 dugo imati nezamjenjivu ulogu. Kombinacija gotovine i digitalnog eura gra\u0111anima bi pru\u017eala najbolje od oba svijeta \u2013 s jedne strane prakti\u010dnost i brzinu digitalne tehnologije, a s druge strane pouzdanost i privatnost fizi\u010dkog novca.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Prehodni je tekst objavljen u Prilici, mjese\u010dnom prilogu Glasa Koncila, u broju <a href=\"https:\/\/www.glas-koncila.hr\/prilika-br-7-8-2025\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">7-8\/2025<\/a>.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u201eAko ne mislite na budu\u0107nost, ne mo\u017eete ju imati.\u201c John Galsworthy (1867. \u2013 1933.), britanski knji\u017eevnik i dramati\u010dar, dobitnik Nobelove nagrade za knji\u017eevnost \u201eNajbolji na\u010din da predvidite budu\u0107nost jest da ju stvorite.\u201c Peter Drucker (1909. \u2013 2005.), austrijsko-ameri\u010dki sveu\u010dili\u0161ni profesor<\/p>\n","protected":false},"author":171,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[5,1350,20],"tags":[31,1371,80,23,32],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v17.5 - https:\/\/yoast.com\/wordpress\/plugins\/seo\/ -->\n<title>e-euro: nova era novca - Domagoj Sajter<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1664\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"e-euro: nova era novca - Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"\u201eAko ne mislite na budu\u0107nost, ne mo\u017eete ju imati.\u201c John Galsworthy (1867. \u2013 1933.), britanski knji\u017eevnik i dramati\u010dar, dobitnik Nobelove nagrade za knji\u017eevnost \u201eNajbolji na\u010din da predvidite budu\u0107nost jest da ju stvorite.\u201c Peter Drucker (1909. \u2013 2005.), austrijsko-ameri\u010dki sveu\u010dili\u0161ni profesor\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1664\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2025-08-18T09:21:55+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2025-12-08T11:05:52+00:00\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"12 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\",\"url\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"description\":\"osobne stranice\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1664#webpage\",\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1664\",\"name\":\"e-euro: nova era novca - Domagoj Sajter\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\"},\"datePublished\":\"2025-08-18T09:21:55+00:00\",\"dateModified\":\"2025-12-08T11:05:52+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1664#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1664\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1664#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"e-euro: nova era novca\"}]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"contentUrl\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"caption\":\"Domagoj Sajter\"},\"sameAs\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\"],\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"e-euro: nova era novca - Domagoj Sajter","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1664","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"e-euro: nova era novca - Domagoj Sajter","og_description":"\u201eAko ne mislite na budu\u0107nost, ne mo\u017eete ju imati.\u201c John Galsworthy (1867. \u2013 1933.), britanski knji\u017eevnik i dramati\u010dar, dobitnik Nobelove nagrade za knji\u017eevnost \u201eNajbolji na\u010din da predvidite budu\u0107nost jest da ju stvorite.\u201c Peter Drucker (1909. \u2013 2005.), austrijsko-ameri\u010dki sveu\u010dili\u0161ni profesor","og_url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1664","og_site_name":"Domagoj Sajter","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1","article_published_time":"2025-08-18T09:21:55+00:00","article_modified_time":"2025-12-08T11:05:52+00:00","twitter_card":"summary","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Domagoj Sajter","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"12 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website","url":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/","name":"Domagoj Sajter","description":"osobne stranice","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"WebPage","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1664#webpage","url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1664","name":"e-euro: nova era novca - Domagoj Sajter","isPartOf":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website"},"datePublished":"2025-08-18T09:21:55+00:00","dateModified":"2025-12-08T11:05:52+00:00","author":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800"},"breadcrumb":{"@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1664#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1664"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=1664#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"e-euro: nova era novca"}]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800","name":"Domagoj Sajter","image":{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo","inLanguage":"hr","url":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","contentUrl":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","caption":"Domagoj Sajter"},"sameAs":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr"],"url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171"}]}},"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1664"}],"collection":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/171"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1664"}],"version-history":[{"count":3,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1664\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1684,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1664\/revisions\/1684"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1664"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1664"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1664"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}