{"id":223,"date":"2012-11-30T21:12:57","date_gmt":"2012-11-30T20:12:57","guid":{"rendered":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=223"},"modified":"2012-12-03T17:02:28","modified_gmt":"2012-12-03T16:02:28","slug":"dogodilo-se-prekjucer-prije-tri-mikrosekunde","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=223","title":{"rendered":"Dogodilo se prekju\u010der, prije tri mikrosekunde"},"content":{"rendered":"

Ni\u0161ta nije toliko daleko kao ono \u0161to se dogodilo prije jedne minute.<\/em>
\nJim Bishop (1907-1987), ameri\u010dki novinar<\/p>\n

Ni\u0161ta nije toliko daleko kao ono \u0161to se dogodilo prije jedne mikrosekunde.<\/em>
\nD. S.<\/p>\n

 <\/p>\n

Koji je najunosniji legalni posao na svijetu? Ili, gdje se u svijetu obr\u0107e najvi\u0161e novca? Godi\u0161nji obujam trgovine svih njema\u010dkih burzi u 2009. godini iznosio je 3,4 tisu\u0107e milijardi (tj. bilijuna = 3.400.000.000.000,00) eura, na Tokijskoj burzi u istoj godini iznosio je 4,3 bilijuna dolara, a isti podatak za burzu u New Yorku iznosi 17.500.000.000.000,00 dolara. Preko 1,4 bilijuna dionica izmijenilo je vlasnike pro\u0161le godine putem njujor\u0161ke burze. Ova su tr\u017ei\u0161ta mjesto ekstrema u svakom pogledu.<\/p>\n

<\/p>\n

Mnogima je prva asocijacija na burzu vreva, larma, i dreka brokera koji ma\u0161u rukama, ska\u010du, naguravaju se, bacaju papire. Jest, tako je to bilo nekad, ali danas vi\u0161e nije. Ve\u0107 dugo se trgovci ne susre\u0107u licem u lice, ve\u0107 isklju\u010divo putem ra\u010dunala u neopipljivom, nematerijalnom, odnosno virtualnom prostoru. \u0110ur\u0111ica iz Vrpolja mo\u017ee kupovati dionice iz svoje dnevne sobe od Xiashenga iz \u0160angaja; trebaju samo ra\u010dunala spojena na internet i otvoren ra\u010dun kod nekog brokera. Burze su zapravo provodad\u017eije, posrednici, ili to\u010dnije ra\u010dunalni serveri koji upu\u0107uju ponudu na potra\u017enju i potra\u017enju na ponudu.<\/p>\n

Koga je uop\u0107e briga za burze? Tko ne ula\u017ee svoj novac u dionice ili druge vrijednosnice ne ti\u010de ga se rastu li indeksi ili se strmoglavljuju, zar ne? Eh, kamo sre\u0107e kad bi stvari bile tako jednostavne. Za po\u010detak, na\u0161e mirovine (drugi i tre\u0107i stup) ne skupljaju pra\u0161inu u nekom sefu nego su ulo\u017eene na tr\u017ei\u0161tima kapitala, burzama. Hipotetski, potpun kolaps financijskog sustava, odnosno potop burzi zapravo bi zna\u010dio \u2013 nema \u201epenzije\u201c. Nadalje, banke su dio isprepletenog financijskog sustava, i povezane su s burzama (i posredno i neposredno). Stoga, i na\u0161i novci u bankama dijelom ovise o stanju na svjetskim burzama. Kona\u010dno, da nema burzi ni ministar \u0160uker ne bi mogao prikupiti novac za krpanje prora\u010duna i kupnju socijalnog mira (barem do izbora), odnosno ne bi gdje imao veselo zadu\u017eiti na\u0161u praunu\u010dad.<\/p>\n

Krajem srpnja Odbor europskih regulatora tr\u017ei\u0161ta kapitala (ukratko, institucija koja kontrolira europske burze) najavio je otvaranje istrage oko tzv. algoritamskog trgovanja na burzama. O \u010demu li se radi?<\/p>\n

Sudionici na burzama ondje su zbog prinosa, zbog zarade. Neki \u017eele zaraditi u dugom roku, pa su npr. kupili dionice T-HT-a i ne namjeravaju ih prodati jo\u0161 godinama, sve do povoljnog trenutka. Drugi \u017eele zaraditi u kratkom roku (uobi\u010dajeno se nazivaju \u0161pekulanti), pa su npr. upisali dionice T-HT-a i prodali ih odmah prvi dan trgovanja na burzi, i pritom zaradili \u010detrdesetak posto prinosa u svega par dana. Sad valja razbiti jo\u0161 jednu iluziju: kratak rok na burzama ne mjeri se vi\u0161e u danima, ve\u0107 u mikrosekundama<\/strong>: milijuntim djeli\u0107ima sekunde. Algoritamskim (odnosno visoko-frekventnim) trgovanjem \u0161pekulanti kupe neku vrijednosnicu i potom je prodaju za nekoliko mikrosekundi, a takvi nipo\u0161to nisu iznimke: oni \u010dine ve\u0107inu<\/strong> prometa na burzama \u2013 prema nekim izvorima i do 75% svih kupoprodaja na ameri\u010dkim tr\u017ei\u0161tima. Dakle, kupi i prodaj za koju milijuntinku sekunde \u2013 to li je tajni recept boga\u0107enja?!<\/p>\n

<\/p>\n

 <\/p>\n

Danijel i Ante su trgovci autima u Osijeku. Ante je prona\u0161ao nekog Golfa u Zagrebu, odli\u010dnu priliku za 10.000 eura. Sjeda u vlak i kre\u0107e u smjeru metropole na put dug \u0161est sati. Nakon oko sat vremena puta negdje u \u010ca\u010dincima izlazi van iz vlaka na trenutak, porazgovara s nekim prolaznikom, vra\u0107a se nazad u vagon i nastavlja putovanje. Ispostavlja se da ovaj prolaznik pozna Danijela, zove ga na mobitel, i javlja mu o dobroj prilici, odnosno o Anti koji je krenuo u kupnju u Zagreb. Danijel odmah sjeda u svoj Ferrari, sti\u017ee u glavni grad za dva sata i sitno (i pritom debelo pretekne Hrvatske \u017eeljeznice), kupuje Golfa i \u010deka. Ante najzad dolazi i vidi Danijela koji mu nudi istog onog Golfa, ali sad po cijeni od 10.200 eura. Nije mu milo, ali misle\u0107i kako to nije neizdr\u017eivo velika razlika ovaj ipak kupuje auto.<\/p>\n

A sad podjednak zaplet, sli\u010dna tema, samo je vremenski horizont stisnut na parsto mikrosekundi. Sti\u017ee nalog za kupnju dionice, algoritam hiper-ultra-super-brzog (ne, zaista nije pretjerivanje) ra\u010dunala prepoznaje nadolaze\u0107u kupnju, ulije\u0107e prije nje i kupuje, te nakon ne\u0161to milijuntinki sekunde prodaje po cijeni vi\u0161oj za nekoliko centi, taman onoliko ve\u0107oj kako kupca ne bi otjerao, odnosno naveo ga na odustajanje od kupovine. Ovo je tipi\u010dan scenarij visoko-frekventnog trgovanja (eng. high frequency trading), ultimativnog hita na vode\u0107im svjetskim burzama. Visoko-frekventno trgovanje vrsta je algoritamskog trgovanja, kod kojega ra\u010dunala samostalno odlu\u010duju i provode kupoprodaju vrijednosnica. Iznimno sofisticirani algoritmi (odnosno ra\u010dunalni programi) programirani su kako bi nadmudrili i pretekli drugu stranu s kojom se trguje. Upravo ovaj tip trgovine u posljednjih par godina \u010dini ve\u0107inu prometa na burzama, a odnedavna se na\u0161ao i pod pove\u0107alom nadzornih institucija.<\/p>\n

 <\/p>\n

Algoritamsko trgovanj<\/strong>e = kori\u0161tenje ra\u010dunalnih programa za kupoprodaju vrijednosnica, pri kojemu ra\u010dunala vi\u0161e ili manje samostalno (ovisno o algoritmu) provode trgovanje<\/p>\n

Visoko-frekventno trgovanje<\/strong> = kori\u0161tenje super-brzih ra\u010dunala za kupnju i prodaju vrijednosnica u milijuntinkama sekunde<\/p>\n

 <\/p>\n

Uh, \u201evisoko-frekventno trgovanje\u201c?! Slo\u017eeni pojmovi – valjalo bi bolje pojasniti. Karakteristike visoko-frekventnog trgovanja su najsuvremenija tehnologija koju novac mo\u017ee kupiti, usluge ko-lokacije, kori\u0161tenje naprednih algoritama, i zavr\u0161avanje radnog dana bez ijedne kupljene ili \u201ekratko prodane\u201c (vidi okvir) vrijednosnice. Pa krenimo redom.<\/p>\n

Najsuvremenija tehnologija odnosi se na najbr\u017ea ra\u010dunala dana\u0161njice koja u jednoj sekundi mogu provesti i 600 tisu\u0107a kupoprodaja. Treptaj oka traje 350 milisekundi, brzina refleksne reakcije zdravog mladog \u010dovjeka traje oko 100 milisekundi; najbr\u017ea ra\u010dunala mogu provesti kupoprodaju vrijednosnica i br\u017ee od 0,25 milisekunde (npr. na ameri\u010dkoj BATS burzi).<\/p>\n

Usko vezano s tim su usluge ko-lokacije, umnogome nalik filmovima znanstvene fantastike. Naime, uz pla\u0107anje posebne naknade (npr. pola milijuna dolara mjese\u010dno) investitori smiju smjestiti svoja ra\u010dunala odmah (fizi\u010dki) pokraj ra\u010dunala burze, \u010dime se dobivaju dodatne, katkad presudne mikrosekunde. Ko-lokacije su zapravo neupadljive zgrade koje vanj\u0161tinom ne otkrivaju \u0161to se u njima zbiva. Osigurano je neprestano napajanje el. energijom neovisno o vanjskoj mre\u017ei, vrhunsko hla\u0111enje i regulacija vla\u017enosti zraka, najbolja protupo\u017earna i ostala za\u0161tita, te najve\u0107e mogu\u0107e mjere sigurnosti (biometrija, laseri, skeneri, i sve sli\u010dno u tom stilu). BBC-jev novinar Michael Robinson posjetio je jednu takvu ko-lokaciju, uz uvjet neotkrivanja gdje je smje\u0161tena, i u superlativima opisuje prostor veli\u010dine tri nogometna igrali\u0161ta, u kojemu u savr\u0161enim uvjetima zuje i rade umre\u017eena ra\u010dunala; me\u0111usobno trguju u mikrosekundama i zara\u0111uju milijune za svoje vlasnike. Ljudi ih ne ometaju niti remete njihovo zujanje, \u010dovjek je ondje prepreka profitu \u2013 jednostavno je prespor; \u201esmetalo\u201c.<\/p>\n

No, brzina (hardver) ne zna\u010di ni\u0161ta ako algoritam (softver) tako\u0111er nije vrhunski. Ovi algoritmi prate najnovije vijesti i pretra\u017euju razli\u010dite izvore informacija (\u010dak i socijalne mre\u017ee kao \u0161to su Facebook i Twitter), kako bi samostalno (bez \u010dovjeka-pu\u017ea) prepoznali nadolaze\u0107i trend, procijenili dobar trenutak za kupoprodaju, a sve to prije nego \u0161to bi \u010dovjek napravio i djeli\u0107 treptaja. Iz ovih razloga velike banke i burzovni trgovci u posljednje vrijeme zapo\u0161ljavaju vi\u0161e matemati\u010dara, statisti\u010dara, fizi\u010dara i in\u017einjera elektrotehnike negoli ekonomista. Upravo stoga diglo se podosta pra\u0161ine kada je iz jedne od najve\u0107ih svjetskih banaka, Goldman Sachs, zaposlenik imenom Sergej Alejnikov (ruski emigrant, ra\u010dunalni programer, studirao primijenjenu matematiku u Moskvi i magistrirao na neuronskim mre\u017eama) navodno ukrao program za algoritamsko trgovanje. Strka je nastala kada su se \u010delnici banke izlanuli pred saveznim tu\u017eiteljem kako \u201epostoji opasnost da netko tko zna koristiti taj program bi isti mogao uporabiti za manipulaciju tr\u017ei\u0161tem\u201c. E sad, mora li se vjerovati kako u rukama banke taj algoritam ne slu\u017ei za manipuliranje tr\u017ei\u0161tem, nego taj k\u00f4d postaje maliciozan isklju\u010divo u posjedu \u201elopova\u201c?<\/p>\n

Tko se bavi mikrosekundnim trgovanjem na burzi? To je o\u010dito skup sport, pa je jasno kako se njime bave samo najpotko\u017eeniji, oni koji si takvo \u0161to mogu priu\u0161titi. Na najve\u0107oj svjetskoj, njujor\u0161koj burzi to su prije svega tvrtke-k\u0107eri najve\u0107ih svjetskih banaka, te uz njih veliki fondovi. Tu su ameri\u010dki Goldman Sachs i Morgan Stanley, francuska Societe Generale, \u0161vicarska Credit Suisse, njema\u010dka Deutsche Bank, britanska Barclays, i drugi.<\/p>\n

S druge strane, mnogima se ne svi\u0111a \u010dinjenica kako se ovi igra\u010di povla\u010de s javnih, otvorenih tr\u017ei\u0161ta u tzv. \u201emra\u010dne bazene\u201c (eng. dark pools), alternativne burze dostupne samo velikima (\u010ditaj najbogatijima), gdje trguju u tajnosti, daleko od oka javnosti i nadle\u017enih nadzornih institucija (stoga se i zovu \u201emra\u010dnima\u201c). Procjenjuje se da se 10 do 20 posto trgovine u SAD-u odvija u \u201emra\u010dnim bazenima\u201c. Nisu ovo teorije zavjere; \u201emra\u010dni bazeni\u201c su poznata \u010dinjenica. Neki od ve\u0107ih zovu se Sigma X, Liquidnet, VortEx, Turqoise. Uostalom sasvim se otvoreno reklamiraju, pa tako na internet stranicama VortExa stoji: \u201eZnamo \u0161to ho\u0107ete \u2013 pouzdan i anoniman izvor duboke likvidnosti\u201c. No, ono \u0161to se doga\u0111a unutra za male investitore ostaje nepoznanica. Tko, s kim, koliko, i po kojoj cijeni trguje \u2013 ne zna se, bar ne pouzdano. Jasno, velikima je cilj poslovati iza zatvorenih vrata, gdje ih ne ometaju zabada\u010di noseva i male ribe (ulaznica u Liquidnet: najmanje pola milijarde dolara imovine). U \u201emra\u010dnim bazenima\u201c caruje algoritamsko trgovanje, a pravila igre se uglavnom mogu svesti na onu narodnu \u201etko ja\u010di taj kva\u010di\u201c, ba\u0161 kao u jednom naslovu u Wall Street Journalu: \u201e\u010cuvajte se morskih pasa u mra\u010dnim bazenima\u201c.<\/p>\n

U ovakvom rasporedu snaga mali igra\u010d koji nema milijune za ulaganje u najsuvremeniju (tj. najskuplju) tehnologiju predstavlja obi\u010dnu ovcu za \u0161i\u0161anje. Jo\u0161 gore, pri tom se \u010dak ni ne buni jer mu pri \u0161i\u0161anju svaki put skinu tek pramen\u010di\u0107 (nekoliko centi), ali \u201efrizeri\u201c \u0161i\u0161aju\u0107i milijune ovaca na ovaj na\u010din stje\u010du vune u vrijednosti stotine milijuna dolara. Stoga nije \u010dudno (ali je pokazatelj poprili\u010dno ludog doba) kako postoji inicijativa da se vlasni\u0161tvo nad nekom dionicom ne treba i ne smije mjeriti u intervalima manjima od jedne sekunde. Isto se tako predla\u017ee da nalog za kupoprodaju mora biti otvoren onoliko vremena koliko je potrebno za normalnu ljudsku reakciju. \u0160to \u0107e biti od svega toga \u2013 ostaje za vidjeti.<\/p>\n

Ono \u0161to svakako zabrinjava jest \u010dinjenica kako se enorman trud u obliku novca, vremena, znanja, i energije ula\u017ee u unaprje\u0111enje metoda \u0161pekulantskog trgovanja u kojemu se vlasni\u0161tvo nad udjelom u nekom dioni\u010dkom dru\u0161tvu mjeri ne vi\u0161e u tjednima ili danima, ve\u0107 u milijuntinkama sekunde. Kada bi se isto toliko ulagalo u ostvarenje dugoro\u010dne dobiti ve\u0107 bismo vozili aute pogonjene obnovljivim izvorima energije, a siroma\u0161tvo u svijetu bilo bi bar prepolovljeno. Kada \u0107e se po\u010deti razmi\u0161ljati na duge staze? Pod dugim stazama ovdje se misli na vrijeme du\u017ee od jedne minute…<\/p>\n

Neuronske mre\u017ee<\/strong><\/p>\n

Jedan od programa koji se koristi pri algoritamskom trgovanju jesu neuronske mre\u017ee.\u00a0 Neuronska mre\u017ea je matemati\u010dko-statisti\u010dki model koji simulira mre\u017eu neurona u ljudskom mozgu i informacijske procese me\u0111u tim neuronima. To je prilagodljiv sustav koji nema fiksnu strukturu, a sastoji se od grupe me\u0111usobno povezanih umjetnih neurona. Najatraktivnija karakteristika neuronskih mre\u017ea je njihova sposobnost u\u010denja, odnosno prilagodljivost.<\/p>\n

Koriste\u0107i neuronske mre\u017ee ultra-brza ra\u010dunala nadma\u0161uju ljudske sposobnosti. \u010covjek je prije svega mnogo sporiji od njih, a istra\u017eiva\u010di tvrde kako \u010dovjek nije sposoban ni nadma\u0161iti niti nadmudriti ova ra\u010dunala. Tako T. Hendershott (sa Sveu\u010dili\u0161ta u Berkeleyu) i R. Riordan (sa Instituta tehnologije u Karlsruheu) ka\u017eu kako je algoritamsko trgovanje bitno efikasnije od ljudskog trgovanja, te kako \u201ealgoritamski trgovci<\/em> (zapravo ra\u010dunala, op. D. S.) bolje mogu prikriti svoje namjere<\/em>\u201c, i jasno, na taj na\u010din profitirati. \u010covje\u010de, ne ljuti se!<\/p>\n

U maniri pravih ultra-kratkoro\u010dnih \u0161pekulanata, radni dan valja zavr\u0161iti bez otvorenih pozicija, tj. bez ijedne kupljene a neprodane (odnosno bez ijedne \u201ekratko prodane\u201c a neotkupljene) vrijednosnice. Jer napokon, sutra je novi dan, sa hrpom svje\u017eih mikro- i milisekundi, a ju\u010der se \u010dini kao prije par godina.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eKratka prodaja\u201c<\/strong><\/p>\n

\u201eKratka prodaja\u201c (eng. short-selling) je \u0161pekulativna prodaja vrijednosnica s ciljem zarade na padu cijene. Ono \u0161to je u realnom svijetu apsolutno nemogu\u0107e, u financijskom je dakako mogu\u0107e; kratka je prodaja zapravo legalna prodaja ne\u010dega \u0161to uop\u0107e nemate<\/em>. Stvar funkcionira ovako: ako investitor vjeruje da \u0107e cijena dionice npr. Coca-cole pasti, on mo\u017ee posuditi tu dionicu od nekoga (naravno, uz naknadu), prodati tu dionicu na burzi, i potom \u010dekati pad cijene. Nakon \u0161to se pad i dogodi kupuje istu tu dionicu po ni\u017eoj cijeni i vra\u0107a ju nazad onome od koga ju je posudio. Razlika vi\u0161e cijene po kojoj je prodao i ni\u017ee po kojoj je kupio, umanjena za naknadu posuditelju, \u010dini dobit investitora. Kratkom prodajom investitori mogu zara\u0111ivati i kada tr\u017ei\u0161te pada, a ne samo kada raste, \u0161to prije svega beskrajno uveseljava \u0161pekulante.<\/p>\n

Sredi\u0161nje klirin\u0161ko depozitarno dru\u0161tvo (SKDD), doma\u0107a institucija koja vodi sve ra\u010dune vrijednosnica (ono \u0161to je gruntovnica na tr\u017ei\u0161tu nekretnina, to je otprilike SKDD na tr\u017ei\u0161tu vrijednosnih papira) od svibnja uvodi projekt pozajmljivanja vrijednosnih papira, \u010dime se zapravo priprema teren za uvo\u0111enje kratke prodaje i u Hrvatskoj.<\/p>\n

 <\/p>\n

Objavljeno u Prilici, mjese\u010dnom prilogu Glasa Koncila, 09\/2010.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ni\u0161ta nije toliko daleko kao ono \u0161to se dogodilo prije jedne minute. Jim Bishop (1907-1987), ameri\u010dki novinar Ni\u0161ta nije toliko daleko kao ono \u0161to se dogodilo prije jedne mikrosekunde. D. S.   Koji je najunosniji legalni posao na svijetu? Ili, gdje se u svijetu obr\u0107e najvi\u0161e novca? Godi\u0161nji obujam trgovine svih njema\u010dkih burzi u 2009. … Nastavi \u010ditati Dogodilo se prekju\u010der, prije tri mikrosekunde<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":171,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[5,6,9],"tags":[10,1285,1288,11],"yoast_head":"\nDogodilo se prekju\u010der, prije tri mikrosekunde - Domagoj Sajter<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=223\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Dogodilo se prekju\u010der, prije tri mikrosekunde - Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Ni\u0161ta nije toliko daleko kao ono \u0161to se dogodilo prije jedne minute. Jim Bishop (1907-1987), ameri\u010dki novinar Ni\u0161ta nije toliko daleko kao ono \u0161to se dogodilo prije jedne mikrosekunde. D. S.   Koji je najunosniji legalni posao na svijetu? Ili, gdje se u svijetu obr\u0107e najvi\u0161e novca? Godi\u0161nji obujam trgovine svih njema\u010dkih burzi u 2009. … Nastavi \u010ditati Dogodilo se prekju\u010der, prije tri mikrosekunde\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=223\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2012-11-30T20:12:57+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2012-12-03T16:02:28+00:00\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"11 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\",\"url\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"description\":\"osobne stranice\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=223#webpage\",\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=223\",\"name\":\"Dogodilo se prekju\\u010der, prije tri mikrosekunde - Domagoj Sajter\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\"},\"datePublished\":\"2012-11-30T20:12:57+00:00\",\"dateModified\":\"2012-12-03T16:02:28+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=223#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=223\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=223#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Dogodilo se prekju\\u010der, prije tri mikrosekunde\"}]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"contentUrl\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"caption\":\"Domagoj Sajter\"},\"sameAs\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\"],\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Dogodilo se prekju\u010der, prije tri mikrosekunde - Domagoj Sajter","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=223","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Dogodilo se prekju\u010der, prije tri mikrosekunde - Domagoj Sajter","og_description":"Ni\u0161ta nije toliko daleko kao ono \u0161to se dogodilo prije jedne minute. Jim Bishop (1907-1987), ameri\u010dki novinar Ni\u0161ta nije toliko daleko kao ono \u0161to se dogodilo prije jedne mikrosekunde. D. S.   Koji je najunosniji legalni posao na svijetu? Ili, gdje se u svijetu obr\u0107e najvi\u0161e novca? Godi\u0161nji obujam trgovine svih njema\u010dkih burzi u 2009. … Nastavi \u010ditati Dogodilo se prekju\u010der, prije tri mikrosekunde","og_url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=223","og_site_name":"Domagoj Sajter","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1","article_published_time":"2012-11-30T20:12:57+00:00","article_modified_time":"2012-12-03T16:02:28+00:00","twitter_card":"summary","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Domagoj Sajter","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"11 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website","url":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/","name":"Domagoj Sajter","description":"osobne stranice","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"WebPage","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=223#webpage","url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=223","name":"Dogodilo se prekju\u010der, prije tri mikrosekunde - Domagoj Sajter","isPartOf":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website"},"datePublished":"2012-11-30T20:12:57+00:00","dateModified":"2012-12-03T16:02:28+00:00","author":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800"},"breadcrumb":{"@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=223#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=223"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=223#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Dogodilo se prekju\u010der, prije tri mikrosekunde"}]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800","name":"Domagoj Sajter","image":{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo","inLanguage":"hr","url":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","contentUrl":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","caption":"Domagoj Sajter"},"sameAs":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr"],"url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171"}]}},"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/223"}],"collection":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/171"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=223"}],"version-history":[{"count":3,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/223\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":304,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/223\/revisions\/304"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=223"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=223"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=223"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}