{"id":229,"date":"2012-11-30T21:30:20","date_gmt":"2012-11-30T20:30:20","guid":{"rendered":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=229"},"modified":"2012-12-03T17:01:40","modified_gmt":"2012-12-03T16:01:40","slug":"ljubav-i-zloba-strane-banke-u-hrvatskoj","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=229","title":{"rendered":"Ljubav i zloba: strane banke u Hrvatskoj"},"content":{"rendered":"

\u00a0Banka je mjesto gdje \u0107e ti pozajmiti novac ako doka\u017ee\u0161 da ti novac ne treba.<\/em><\/p>\n

Bob Hope, ameri\u010dki komi\u010dar (1903. – 2003.)<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Ne tako davno, u divnoj jednoj zemlji, voljeli se momak i djevojka. Nije to bila luda i strasna ljubav, ali imali su potencijala. Oboje su bili mladi i neiskusni, nimalo \u010dvrsti i postojani, poput meke gline – moglo se od njih \u0161to\u0161ta oblikovati. No on je ubrzo pao u lo\u0161e dru\u0161tvo, tro\u0161io je novac ne pitaju\u0107i odakle je, a ona ga nije znala kontrolirati. Nakon \u0161to je spiskao svoju, tratio je i njenu imovinu; jo\u0161 gore, uzimao je i od njene obitelji. Napokon je do\u0161ao do zida i na koljenima ju je molio da vrati njegove dugove. Znala je ona da \u0107e, ako to ne u\u010dini, njegovi vjerovnici ionako prona\u0107i trag do nje i kucati joj no\u0107u na vrata, a to nikako nije \u017eeljela. Stoga se i sama zadu\u017eila kako bi vratila kredite uskoro biv\u0161eg, i potom ga je \u00bbotpustila\u00ab, samo da ga o\u010di njene vi\u0161e ne gledaju; neka se neka druga \u00bbraduje\u00ab s njime. Vi\u0161e iz naivnosti nego iz zlobe, re\u010de svojoj susjedi: \u00bbEto ti ga! Ako ga ho\u0107e\u0161, tvoj je.\u00ab \u00bb\u0160to je s njegovim dugovima?\u00ab – pitala je susjeda. \u00bbRije\u0161eni su.\u00ab \u00bbPa dobro, mo\u017eda od njega ne\u0161to i napravim\u00ab – pomisli susjeda i uzme mladi\u0107a pod svoje.<\/p>\n

<\/p>\n

Susjeda je bila \u010dvrste ruke, stamena i \u017eestoka, i stala je mladi\u0107a tesati uzdu\u017e i poprijeko, kako to samo \u017eene znaju. I vidi iznena\u0111enja, preobrazi se mladi\u0107 pod njenim dlijetom u labuda, marljivog, radi\u0161nog, zavr\u0161io fakultet, dobro se zaposlio, vje\u010dito u odijelima, ne pije, ne pu\u0161i, odli\u010dno zara\u0111uje. Vjen\u010dali se, cvjeta susjeda s njime, pokupovali sve vrijedno u tom kraju, a \u0161to nisu kupili, posredno su kontrolirali. Nije, dodu\u0161e, ni njihova ljubav bila luda i strasna, ali je bila postojana i stabilna, a i to je mnogo.<\/p>\n

Imala je ona djevojka poslije toga i druge de\u010dke, ali nijednoga nije znala zauzdati. Kao nekom magijom svaki je s njom ili pomahnitao, ili poblentavio, ili ogrezao u pohlepi i kriminalu. Zavraga, u tu\u0111im naru\u010djima ti su isti momci bili kao plahi pjetli\u0107i, i podatni i korisni. Stoga su ju neki savjetovali da se mani mu\u0161kih, jer da nisu oni za nju. A ona je sanjala o susjedinu mu\u017eu\u2026 Lomila se izme\u0111u dvije strane: kao prvo, mogla bi poku\u0161ati sre\u0107u na\u0107i s nekim drugim. Na\u017ealost, upropa\u0161tavala je dobre momke, i nijedan nije bio sretan s njom. Kao drugo, mogla je poku\u0161ati rasturiti brak susjede i biv\u0161eg i prisvojiti ga. No bila je itekako svjesna da je to gadan i prljav put, i da to nikako ne\u0107e i\u0107i lako. Osim toga tko je mogao jam\u010diti da on u njenom naru\u010dju ne\u0107e reterirati u ru\u017eno pa\u010de? Na kraju nije izabrala ni prvi ni drugi put. Sjedila je kraj prozora i \u010dekala viteza na bijelom konju, ali on nije dojahao\u2026<\/p>\n

I \u0161to se dalje dogodilo? Pa pri\u010da, zapravo, nije dovr\u0161ena; \u017eivot svaki dan napi\u0161e novu stranicu. Djevojka i dalje \u010deka. \u0160to \u0107e sutra biti – ne zna se; mo\u017eda vitez, ipak, nai\u0111e, mo\u017eda brak u susjedstvu sam od sebe propadne, a mo\u017eda djevojka kona\u010dno uspije nekog mladi\u0107a dovesti u red i napraviti od njega mu\u017ea iz snova. U svakom slu\u010daju, djevojka (dr\u017eava Hrvatska), \u010dekaju\u0107i, ve\u0107 je posijedila, a njen biv\u0161i (doma\u0107e banke) nema namjeru oti\u0107i od susjede (stranih vlasnika).<\/p>\n

Toj je pri\u010dici cilj (ugrubo i pojednostavljeno) pokazati djeli\u0107 kompleksnosti \u00bbproblema\u00ab sretnog braka doma\u0107ih banaka i stranih vlasnika. Kost je to u grlu mnogih; te\u0161ko ju mogu progutati, a ako i uspiju, ne uspijevaju ju probaviti. Ve\u0107inu ne veseli ideja da stranci uzimaju na\u0161e najbolje \u00bbcure\u00ab. No imaju one vlastitu volju, i nije ih lako natjerati na poslu\u0161nost. Onaj tko ih uspijeva barem koliko-toliko kontrolirati, taj postane op\u0107enarodni junak, i mnogi bi ga za predsjednika Vlade. Ali on to ne \u017eeli, mudrac; zna on dobro da bi se bodovi koje je stekao kao kontrolor (\u010ditaj guverner) za \u010das potro\u0161ili na niz nepopularnih poteza koje svi oni prije njega nisu imali snage povu\u0107i. I ne samo to, smatra da je zavrijedio mirnu mirovinu, posve opravdano.<\/p>\n

\u0160to je to u \u00bbna\u0161im\u00ab bankama da ih istodobno i volimo i mrzimo – i smetaju nam i ne mo\u017eemo bez njih?<\/p>\n

<\/p>\n

\u00a0<\/em>Lete \u0161ake, udara se ispod pojasa, sudac gleda u pod: borba za Inu i dalje traje. Tijekom nadmetanja jedna je strana odlu\u010dila promijeniti pravila: nitko ne smije pobijediti, nitko ne smije biti natpolovi\u010dni vlasnik. Pritom se kao jedan od argumenata vadi stari, poznati kostur iz ormara: doma\u0107e banke u stranom vlasni\u0161tvu, na spomen kojega svakom domoljubu hitno zatreba lijek za sni\u017eenje krvnog tlaka. Stoga, ne bi bilo zgorega baciti pod pove\u0107alo iste te banke, i njihove nehrvatske vlasnike.<\/p>\n

Op\u0107enito uzev\u0161i, za banku se mo\u017ee re\u0107i da je dobra<\/em> ako izvr\u0161ava svoje funkcije. Jedna od funkcija banaka jest preraspodjeljivati vi\u0161kove onima koji imaju manjkove, naravno uz naknadu (kamatu). Pritom moraju provesti proces selekcije i odabrati najbolje projekte, odnosno isplatiti samo one kredite za koje se opravdano o\u010dekuje da \u0107e se uredno vra\u0107ati. One rje\u0161avaju problem asimetri\u010dnosti informacija, jer kada banaka ne bi bilo, pojedina\u010dni \u0161tedi\u0161a bi vrlo te\u0161ko (ili nikako) sam uspio prona\u0107i vjerodostojnu osobu s kvalitetnim projektom kod koje bi zaradio kamatu. Stoga vr\u0161e i darvinovski proces selekcije najboljih projekata. Nakon odobrenja kredita du\u017ene su nadgledati koristi li se odobreni novac u tra\u017eenu svrhu.<\/p>\n

Zatim banke omogu\u0107avaju raspodjelu rizika. Zamislimo situaciju u kojoj se na dotad pusti otok doseljava deset obitelji, me\u0111u kojima su Ani\u0107i, Kradi\u0107i, i jo\u0161 njih osam. Ako bi obitelj Kradi\u0107 posudila novac izravno od obitelji Ani\u0107, i potom Kradi\u0107i ne bi vratili posu\u0111eno, obitelj Ani\u0107 bi se na\u0161la u financijskim problemima te bi morala dokazivati krivnju Kradi\u0107a i samostalno istjerivati pravdu. No umjesto da svaka obitelj dr\u017ei svoj novac u vlastitoj \u0161krinji, mogli bi izabrati jednu obitelj kod koje \u0107e svi zajedno dr\u017eati novac. U tom bi slu\u010daju obitelj Kradi\u0107 posudila novac iz zajedni\u010dke \u0161krinje, a ako pozajmljeno ne bi vra\u0107ali, financijski bi se teret raspodijelio na sve obitelji te bi cijela zajednica kolektivnom akcijom (jer je to sada od individualnog postao op\u0107i interes) utjerivala dug. Na taj je na\u010din raspodijeljen rizik te je uspostavljen stabilniji sustav.<\/p>\n

Dio zada\u0107e upravljanja rizicima banke ispunjavaju i sustavom rezervacija. Rezervacije su \u00bb\u017eitnice\u00ab novca, koji se pune u sun\u010danim vremenima rasta gospodarstva, a prazne u tmurnim razdobljima recesije. Na taj na\u010din poma\u017eu poravnati i izgladiti staze kretanja ekonomije, odnosno kreirati gospodarstvo koje ne pati od ciklusa eksplozija i implozija. Usto banke olak\u0161avaju tijek financijskih transakcija, motiviraju \u0161tednju iz koje se financira rast gospodarstva te imaju i brojne druge funkcije.<\/p>\n

Imaju\u0107i navedeno na umu, mo\u017ee li se re\u0107i kako strani vlasnici dobro kormilare doma\u0107im bankama? Nakon ulaska inozemnih investitora u hrvatski bankarski sustav dogodile su se brojne pozitivne promjene. Pove\u0107ala se konkurencija, porasla je kvaliteta bankovnih usluga, pove\u0107ala se tro\u0161kovna efikasnost, olak\u0161an je ulaz direktnih stranih investicija, na tr\u017ei\u0161te su uvedene brojne inovacije i nove tehnologije, pojeftinili su krediti – kamatne stope na kunske kredite s valutnom klauzulom nisu prepolovljene, nego su pale trostruko<\/em> (\u0161to se \u00bbrado\u00ab zaboravlja) i unaprije\u0111en je cijeli financijski sustav.<\/p>\n

No, ako je to tako, za\u0161to banke nisu obljubljene? Kao prvo, banke klijentima \u00bbderu ko\u017eu\u00ab (ne postoje lijepe rije\u010di kojima bi se to opisalo). Razlika izme\u0111u kamata koje banke uzimaju i koje daju je ogromna, a \u010dudnovate naknade i provizije nemaju apsolutno nikakve veze sa realnim tro\u0161kovima bankovnih usluga (mo\u017eda nas, kao u \u010ce\u0161koj i u nekim drugim zemljama, uskoro \u010dekaju i provizije za podizanje novca s bankomata vlastite<\/em> banke). Primjerice kamatna stopa po teku\u0107em ra\u010dunu u najve\u0107oj banci u Hrvatskoj iznosi 0,1 %, a mjese\u010dna naknada za vo\u0111enje ra\u010duna iznosi 9 kn. To zna\u010di da gra\u0111anin mora imati barem 108.000 kuna na ra\u010dunu kako bi iz odobrene mu kamate (0,1 %) samo pokrio godi\u0161nju naknadu (108 kn). No zato su kamate koje banka uzima po istom tom teku\u0107em i vi\u0161e od sto puta ve\u0107e<\/em>. Za prekora\u010denje po teku\u0107em banke napla\u0107uju od 10 % do 14 %, dakle 100 do 140 puta vi\u0161e nego \u0161to odobravaju po istim tim teku\u0107im ra\u010dunima.<\/p>\n

Drugo, vlasnici banaka \u010desto nisu vodili previ\u0161e ra\u010duna o namjeni kredita koje su odobravali. Bilo im je bitno da raste obujam poslovanja (masa kredita) i da se odobreni krediti uredno vra\u0107aju, ali ho\u0107e li se novac iz kredita utro\u0161iti na kupnju pozla\u0107enih slavina u toaletu ili za otvaranje novih radnih mjesta, mnogo puta je bilo sekundarno. \u0160tovi\u0161e, postoje primjeri u kojima se namjerno nisu financirali odre\u0111eni projekti, kako ne bi bili konkurentni klijentima iz zemalja odakle su vlasnici, odnosno situacije u kojima se promovirao izvoz mati\u010dnih zemalja nau\u0161trb doma\u0107e proizvodnje. Nadalje se nije nadgledalo koriste li se krediti zaista u tra\u017eenu svrhu ili za ne\u0161to deseto. Kamatne stope na stambene kredite bitno su ni\u017ee negoli za nenamjenske, a \u010desto se nije pazilo je li se novac iz stambenog kredita doista potro\u0161io za kupnju materijala i usluga (koje bi pokrenule djeli\u0107 gospodarstva); bilo je savr\u0161eno jednostavno uzeti stambeni kredit za adaptaciju nekretnine, na temelju fiktivnog predra\u010duna tro\u0161kova, i onda tim novcem platiti npr. liposukciju bedara ljubavnice.<\/p>\n

Dugoro\u010dan razvoj ne mo\u017ee se temeljiti na potro\u0161nji koja vodi u du\u017eni\u010dko ropstvo, ali kako to objasniti sviti i eliti koja se uvijek sjati na fotografiranje pri otvaranju novih tr\u017enih megacentara<\/em>? Budu\u0107i da u Hrvatskoj ne postoji ba\u0161 nikakva dugoro\u010dna razvojna koncepcija politi\u010darima je pred izbore va\u017eno otvaranje bilo kakvog<\/em> radnog mjesta, a malo tko uo\u010dava kako novootvoreno radno mjesto pre\u010desto slu\u017ei samo za distribuciju tu\u0111e proizvodnje po cijeni novih zadu\u017eenja. U svemu tome banke su odli\u010dan servis financiranja takve potro\u0161nje.<\/p>\n

Tehnologija je omogu\u0107ila pretovar tro\u0161kova poslovanja na ple\u0107a klijenata. Umjesto otvaranja poslovnice postavi se bankomat (niti ide na godi\u0161nji, niti na rodiljni). Umjesto otvaranja novih \u0161altera i zapo\u0161ljavanja novih radnika gra\u0111ane se motivira da sami pla\u0107aju svoje ra\u010dune putem interneta, a za pla\u0107anja unutar iste banke moraju se pla\u0107ati naknade, \u0161to je jedan od vrhunaca bahatosti. To je kao da poduzetnik unajmi skladi\u0161ni prostor, skladi\u0161tar mu pri dolasku naplati otvaranje ra\u010duna, svaki mu mjesec napla\u0107uje najam i naknadu za skladi\u0161tenje, naplati mu izradu klju\u010deva, a kada poduzetnik sam do\u0111e u svoj (tj. iznajmljeni) prostor i ondje svojim vlastitim vili\u010darom, na vlastiti tro\u0161ak, unutar toga istog skladi\u0161ta premjesti svoju robu s jednog mjesta na drugo (5 metara dalje) – skladi\u0161tar mu pritom naplati i to premje\u0161tanje.<\/p>\n

K tomu stranim vlasnicima se mo\u017ee predbaciti nelojalnost i neprivr\u017eenost lokalnom okru\u017eenju. Primjer krize Rije\u010dke banke iz 2002. g. zorno prikazuje kako je strani vlasnik podvio rep i zbrisao \u010dim su nastali problemi i ostavio banku u problemima na brigu HNB-u i dr\u017eavi. Gra\u0111ani se mogu samo nadati da ostali vlasnici u krizama ne\u0107e tako postupati.<\/p>\n

No animozitet prema stranim vlasnicima doma\u0107ih banaka dobrim je dijelom, kao i svaka emocija, iracionalan. Mnogi ne razumiju kako je vi\u0161estruko bitnije kako<\/em> se upravlja bankama a ne tko<\/em> njima upravlja. Uime domoljublja mnogim se hrvatskim poduzetnicima sasvim bezrazlo\u017eno gleda kroz prste te je za njih razina tolerancije puno vi\u0161a kad na vrijeme ne ispla\u0107uju pla\u0107e i dobavlja\u010de. S druge strane previ\u0111a se kako strani vlasnici najve\u0107i dio profita dosad, ipak, nisu izvla\u010dili u inozemstvo.<\/p>\n

Dakle umjesto neprestanih i beskorisnih \u017ealopojki nad razbijenom zdjelom, tj. nad bankama koje su u tu\u0111em vlasni\u0161tvu i ne\u0107e tako skoro razvrgnuti svoje \u00bbbrakove\u00ab, mudrije bi bilo putem kontrolnih mehanizama i zakonodavstva motivirati ih (to\u010dnije natjerati) na intenziviranje izvr\u0161avanja svih<\/em> funkcija banaka, odnosno na djelovanje za dugoro\u010dno op\u0107e dobro hrvatskih gra\u0111ana, ne samo vlasnika. No tko \u0107e im stati na rep kad se i dr\u017eava na\u0161iroko zadu\u017eila kod tih istih bankara?<\/p>\n

 <\/p>\n

OKVIR:<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Reliquiae reliquiarum<\/em><\/strong>: HPB<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Stranci upravljaju s 90,4 % hrvatskoga bankovnog sustava (Hrvatska je u vrhu svijeta po udjelu stranog vlasni\u0161tva u bankarskom sustavu), a Hrvatska po\u0161tanska banka jedina je ne\u0161to ve\u0107a banka koja je preostala u doma\u0107em vlasni\u0161tvu, te dr\u017ei 3,7 % ukupne imovine banaka u Hrvatskoj. Ne mo\u017ee se re\u0107i da je osobito velika (npr. Zagreba\u010dka je po imovini od nje ve\u0107a gotovo sedam puta), ali je sasvim solidna, i \u0161to je osobito bitno, ima \u0161iroku mre\u017eu poslovnica, odnosno dobar potencijal za rast.<\/p>\n

Budu\u0107i je HPB jedina ve\u0107a doma\u0107a banka, odli\u010dan je primjer funkcioniranja u ovda\u0161njem ambijentu. Biv\u0161i direktor te banke iznio je dva primjera politi\u010dkih pritisaka: kada ga je sada\u0161nji austrijski uznik (nekada\u0161nja alfa i omega) tra\u017eio kredit za splitski SMS i kada ga je sada\u0161nji Gadafijev apologet (nekada\u0161nji predsjednik dr\u017eave) tra\u017eio kredit za orahovi\u010dku Kerami\u010dku industriju. Koliko je pritisaka jo\u0161 bilo, a koji nisu zavr\u0161ili u medijima, mo\u017ee se samo naga\u0111ati. Doma\u0107a banka ovdje je (opet) postala servis dnevne politike i igra\u010dka u rukama trulih politi\u010dara.<\/p>\n

Mo\u017eda to zvu\u010di grubo, ali valja re\u0107i: banka nije i ne treba biti socijalna institucija. Kredit nikada ne smije odobriti samo zato \u0161to poduze\u0107e ima puno zaposlenih ili zato \u0161to bi se novac namijenio u hvalevrijednu svrhu. Primjeri \u0107e pojasniti: gra\u0111anin dolazi u banku podi\u0107i svoj novac, a u banci mu ka\u017eu: \u00bbOprostite, ne\u0107e i\u0107i, dali smo va\u0161 novac kao kredit lokalnoj tvrtci, koja ima tisu\u0107u zaposlenih, a zadnja tri mjeseca nisu isplatili pla\u0107e.\u00ab Ili umirovljenik \u010duje kako mu je dozna\u010dena crkavica, do\u0111e u banku po svoju tisu\u0107icu, a gospo\u0111a za \u0161alterom veli: \u00bb\u017dao nam je, na ra\u010dunu imate samo okruglu nulu, financirali smo dje\u010dju onkologiju u Vukovaru bespovratnim sredstvima, a novac smo morali odnekud namaknuti.\u00ab Dakle prvi kriterij za odobrenje kredita uvijek mora biti kvalitetna procjena o urednom vra\u0107anju<\/em> tog kredita, a ne namjena<\/em> istog kredita. To je jednostavno stoga \u0161to banka ne upravlja svojim, vlastitim novcem, nego tu\u0111im, i mora biti kadra isplatiti novac njegovom pravom vlasniku kad on to za\u017eeli.<\/p>\n

Na kraju jedna dobronamjerna sugestija svima kojima se \u017eeludac preokrene na spomen stranih banaka u Hrvatskoj: licemjerno je rogoboriti protiv stranaca u bankama, a ne dr\u017eati vlastiti novac u HPB-u, ili nekoj drugoj doma\u0107oj banci. Za\u0161to se pouzdanje u doma\u0107e ne iskazuje vlastitim primjerom? Naricati o rasprodaji srebrnine, a istodobno nemati povjerenje u doma\u0107e, \u0161uplja je pri\u010da.<\/p>\n

 <\/p>\n

OKVIR:<\/p>\n

 <\/p>\n

Moralni hazard<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Banke su privatne<\/em> institucije od javnog<\/em> interesa. Ovaj opis banaka dijelom opisuje kontradiktornost koja je po definiciji ugra\u0111ena u jezgru svake banke. To prakti\u010dno zna\u010di da profiti banaka idu na privatne ra\u010dune, ali kada do\u0111e do ve\u0107ih poreme\u0107aja te banka ne mo\u017ee podmirivati svoje obveze, dr\u017eava (porezni obveznici) uska\u010de i spa\u0161ava privatno vlasni\u0161tvo. Savr\u0161eno je o\u010dito kako ovdje postoji inherentni problem moralnog hazarda.<\/p>\n

Moralni hazard je situacija u kojoj osoba namjerno preuzima rizik, znaju\u0107i da \u0107e tko drugi snositi tro\u0161ak ako stvari krenu po zlu. Primjeri: nakon kupnje automobilskoga kasko osiguranja vlasnik vi\u0161e ne zaklju\u010dava svoje vozilo, ili nakon kupnje osiguranja protiv po\u017eara osoba namjerno zapali sjedi\u0161te svog poduze\u0107a. Moralni je hazard jedan od temelja suvremene financijske krize (uz ostalo). Sretna okolnost problema moralnog hazarda jest \u0161to za njega rje\u0161enja ima – postoje mehanizmi nadzora banaka kojima se u korijenu nastoje sprije\u010diti moralni hazarderi.<\/p>\n

 <\/p>\n

Objavljeno u Prilici, mjese\u010dnom prilogu Glasa Koncila, 05\/2011.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u00a0Banka je mjesto gdje \u0107e ti pozajmiti novac ako doka\u017ee\u0161 da ti novac ne treba. Bob Hope, ameri\u010dki komi\u010dar (1903. – 2003.) \u00a0 Ne tako davno, u divnoj jednoj zemlji, voljeli se momak i djevojka. Nije to bila luda i strasna ljubav, ali imali su potencijala. Oboje su bili mladi i neiskusni, nimalo \u010dvrsti i … Nastavi \u010ditati Ljubav i zloba: strane banke u Hrvatskoj<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":171,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[8,5],"tags":[1287,22,21],"yoast_head":"\nLjubav i zloba: strane banke u Hrvatskoj - Domagoj Sajter<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=229\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Ljubav i zloba: strane banke u Hrvatskoj - Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"\u00a0Banka je mjesto gdje \u0107e ti pozajmiti novac ako doka\u017ee\u0161 da ti novac ne treba. Bob Hope, ameri\u010dki komi\u010dar (1903. – 2003.) \u00a0 Ne tako davno, u divnoj jednoj zemlji, voljeli se momak i djevojka. Nije to bila luda i strasna ljubav, ali imali su potencijala. Oboje su bili mladi i neiskusni, nimalo \u010dvrsti i … Nastavi \u010ditati Ljubav i zloba: strane banke u Hrvatskoj\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=229\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2012-11-30T20:30:20+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2012-12-03T16:01:40+00:00\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"14 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\",\"url\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"description\":\"osobne stranice\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=229#webpage\",\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=229\",\"name\":\"Ljubav i zloba: strane banke u Hrvatskoj - Domagoj Sajter\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\"},\"datePublished\":\"2012-11-30T20:30:20+00:00\",\"dateModified\":\"2012-12-03T16:01:40+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=229#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=229\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=229#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Ljubav i zloba: strane banke u Hrvatskoj\"}]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"contentUrl\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"caption\":\"Domagoj Sajter\"},\"sameAs\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\"],\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Ljubav i zloba: strane banke u Hrvatskoj - Domagoj Sajter","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=229","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Ljubav i zloba: strane banke u Hrvatskoj - Domagoj Sajter","og_description":"\u00a0Banka je mjesto gdje \u0107e ti pozajmiti novac ako doka\u017ee\u0161 da ti novac ne treba. Bob Hope, ameri\u010dki komi\u010dar (1903. – 2003.) \u00a0 Ne tako davno, u divnoj jednoj zemlji, voljeli se momak i djevojka. Nije to bila luda i strasna ljubav, ali imali su potencijala. Oboje su bili mladi i neiskusni, nimalo \u010dvrsti i … Nastavi \u010ditati Ljubav i zloba: strane banke u Hrvatskoj","og_url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=229","og_site_name":"Domagoj Sajter","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1","article_published_time":"2012-11-30T20:30:20+00:00","article_modified_time":"2012-12-03T16:01:40+00:00","twitter_card":"summary","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Domagoj Sajter","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"14 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website","url":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/","name":"Domagoj Sajter","description":"osobne stranice","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"WebPage","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=229#webpage","url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=229","name":"Ljubav i zloba: strane banke u Hrvatskoj - Domagoj Sajter","isPartOf":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website"},"datePublished":"2012-11-30T20:30:20+00:00","dateModified":"2012-12-03T16:01:40+00:00","author":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800"},"breadcrumb":{"@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=229#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=229"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=229#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Ljubav i zloba: strane banke u Hrvatskoj"}]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800","name":"Domagoj Sajter","image":{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo","inLanguage":"hr","url":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","contentUrl":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","caption":"Domagoj Sajter"},"sameAs":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr"],"url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171"}]}},"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/229"}],"collection":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/171"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=229"}],"version-history":[{"count":3,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/229\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":301,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/229\/revisions\/301"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=229"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=229"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=229"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}