{"id":245,"date":"2012-11-30T21:52:45","date_gmt":"2012-11-30T20:52:45","guid":{"rendered":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=245"},"modified":"2012-12-03T17:00:35","modified_gmt":"2012-12-03T16:00:35","slug":"obitelj-posao-i-gospodarstvo","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=245","title":{"rendered":"Obitelj, posao i gospodarstvo"},"content":{"rendered":"

\u201eObitelj je domovina srca.\u201c<\/em>
\nGiuseppe Mazzini, 1805 \u2013 1872, talijanski politi\u010dar i novinar<\/p>\n

\u201eRe\u0107i \u0107u ti kratko i jednostavno. Obitelj. Religija. Prijateljstvo.
\nTo su tri demona koja mora\u0161 pogubiti kako bi uspio u poslu.\u201c<\/em>
\nMonty Burns, lik iz crti\u0107a ‘Simpsoni’<\/p>\n

U suvremenom, \u201erazvijenom\u201c svijetu postaviti obitelj na sredi\u0161nje mjesto svoga \u017eivota, kao prvi izbor i najve\u0107u vrijednost, zapravo zna\u010di pokrenuti svoju privatnu, doma\u0107u pobunu, mikro-revoluciju. Grandioznih revolucija u nas vi\u0161e nema. Mobilizacija \u0161irokih narodnih masa u ovu ili onu svrhu naj\u010de\u0161\u0107e je neizvediva (barem bez vanjskog neprijatelja). Mo\u017ee se prikupiti i 600, 700, 800 tisu\u0107a potpisa, ali ne mo\u017ee se (ili ne \u017eeli) operacionalizirati i usmjeriti taj golemi zama\u0161njak. \u0160to onda preostaje? \u010cime se to moderni \u010dovjek mo\u017ee suprotstaviti \u010daplinovskom stroju koji ga tla\u010di, melje, i rasta\u010de?<\/p>\n

<\/p>\n

Toliko se toga danas \u201emora\u201c. Mora se i\u0107i u \u0161kolu. Mora se imati odli\u010dne ocjene. Mora se na izvan\u0161kolske aktivnosti \u2013 od baleta, preko portugalskog, do \u0161aha. Mora se i na fakultet. Mora se raditi od jutra do sutra, nedjeljom i blagdanima. Koristiti godi\u0161nji i nasloniti ga uz blagdane i vikende je, oh, tako nazadno, kontraproduktivno, i balkanski. U svemu se mora biti izvrstan, ili bar nadprosje\u010dan. Djeca su prezahtjevna, a kad ih se ve\u0107 ima, mora im se sve priu\u0161titi. Pod obavezno mora se na skijanje (Kupres se ne ra\u010duna). Djedovi i bake su teret, dosadno i naporno breme. Umirovljenici optere\u0107uju prora\u010dun; \u017eive sve dulje. \u017drtvovanje za bilo koga ili bilo \u0161to je bolesno. Tra\u017ei se ugoda, lagodan dan. Brak je zatvor, totalno zastarjela, prijezira vrijedna institucija; zanimljiva i po\u017eeljna kao blato. Ju\u010der perverzno danas je normalno i napredno. Karijera je prioritet. Na poslu se mora napredovati, a kako bi se napredovalo mora se raditi prekovremeno i apsolutno nikad ne tra\u017eiti pla\u0107ene prekovremene. Mora se na korporacijski team-building<\/em> i na kojekakve edukacije i usavr\u0161avanja izvan mjesta prebivanja. Ba\u0161 taj vikend je djetetov ro\u0111endan? Kakva \u0161teta. Polazak je u sedam \u2013 vlastiti auto \u2013 prijevoz nije pla\u0107en.<\/p>\n

Obitelj je korozija u mehanizmu tr\u017ei\u0161nog gospodarstva, trenje u zup\u010danicima liberalnog kapitalizma. Bra\u010dni par koji njeguje bolesne roditelje, odnosno odgaja malodobnu djecu, usporava rast i razvoj gospodarstva, i neizravno se suprotstavlja svemu \u0161to moderna ekonomija prezentira kao prioritet. Kako? Djeca se \u010desto razbolijevaju \u2013 to zna\u010di odsutnost s posla. Trudno\u0107a \u2013 opet odsutnost s posla. Djeca i\/ili vreme\u0161ni roditelji tra\u017ee vrijeme \u2013 kakav udar na produktivnost! A radno vrijeme vi\u0161e nije od sedam do tri, nego od devet do pet (i to u boljem slu\u010daju). \u010covjek koji nije karijerist je \u201eneostvaren\u201c. Za \u201eostvarenje\u201c tra\u017ei se, me\u0111u ostalim, \u201emobilnost rada\u201c. Drugim rije\u010dima, tra\u017ei se radnik ispranog mozga i du\u0161e: osoba bez obitelji, korijenja, osje\u0107aja pripadnosti, dru\u0161tva, prijatelja, povijesti i tradicije, kako bi ga se moglo premjestiti iz mjesta A u B, poput pijun\u010di\u0107a, po potrebi, ako tako nala\u017ee ekonomska ra\u010dunica. Nakon premje\u0161taja, mo\u017ee ga se otpustiti, opet po potrebi, ako financijske brojke ne \u0161timaju. Od zaposlenika se tra\u017ei lojalnost poslodavcu, ali od poslodavca se ne tra\u017ei ni\u0161ta sli\u010dno; upravo suprotno \u2013 tra\u017ei se “fleksibilnost u zapo\u0161ljavanju\u201c. Znanstvenici su tako postali subra\u0107a mornara: moraju u inozemstvo, na ne manje od tri mjeseca, ako je ikako mogu\u0107e bar godinu-dvije, ina\u010de nemaju reference; imaju ementaler-\u017eivotopis. Kona\u010dno, kada radnik ostavi i meso i kosti u firmi, mnoga desetlje\u0107a rada i truda, do\u0111e tad iznebuha nekakav mamlaz, kupi to isto poduze\u0107e za sitne novce, pokrade sve vrijedno, rasturi sve \u0161to se desetlje\u0107ima stvaralo, te potom navu\u010de dugove i ne ispla\u0107uje pla\u0107e \u2013 ovo je scenarij kojega su mnogi do\u017eivjeli. Tko je najvi\u0161e pogo\u0111en takvom otima\u010dinom? Obitelji zaposlenika, jer se depresija i akumulirane frustracije s radnog mjesta naj\u010de\u0161\u0107e, na\u017ealost, ispra\u017enjavaju kod ku\u0107e.<\/p>\n

<\/p>\n

Tradicionalna obitelj postala je grupa hajduka, jedinica komandosa. Otpor ovih specijalaca<\/em> prema \u201emodernome\u201c jedina je prava revolucija na zapadu; nevidljiva, i bez ikakvog priznanja za postignute uspjehe. Mnogi bi klinci umjesto majice s likom Che Guevare trebali nositi sliku svoje mame.<\/p>\n

Na\u010din funkcioniranja gospodarstva potpuno se promijenio. Pritisci i streovi su postali bitno ve\u0107i nego prije. Puno se toga danas \u201emora\u201c, \u0161to prije nikome nije niti padalo na pamet. Dan vi\u0161e nema 24 sata, nego 86.400 sekundi. Internetizacija i komunikacijske tehnologije mnogima su obrisale granice izme\u0111u radnog mjesta i doma. Posao je postao \u017eivot; hladno sunce oko kojega se okre\u0107e svijet. \u017divot prolazi na radnom mjestu, bar njegov najve\u0107i dio. A kad nije na radnom mjestu, onda je kod ku\u0107e – ugurao se posao i u dom. Emitiraju\u0107i eteri\u010dnu svjetlost \u010ditavu no\u0107 kraj uzglavlja, mobitel se i doslovno i metafori\u010dki ugurao u bra\u010dni krevet, izme\u0111u supru\u017enika, dok vlasnik\/vlasnica vojni\u010dki spremno ska\u010de na svaki njegov titraj i u najcrnje doba no\u0107i, te kad je potrebno, odgovara na zahtjev dostupnosti nadre\u0111enoga. Osim toga, oni koji ve\u0107inu posla rade na ra\u010dunalu, obavezno imaju ra\u010dunalo i na radnom mjestu i kod ku\u0107e. Tako da se posao mo\u017ee i mora obaviti i kod ku\u0107e, kao da ga na radnom mjestu nema dovoljno.<\/p>\n

Balansiranje izme\u0111u obitelji i karijere, izmijenjenih socijalnih normi, pomodnih utjecaja i realnih potreba postala je gerilska umjetnost. Zahtijevati godi\u0161nji i bolovanje, iskati kra\u0107e radno vrijeme, kao i slobodne vikende i blagdane, tra\u017eiti pla\u0107en prekovremen rad \u2013 ekvivalentno je podizanju uli\u010dnih barikada i bacanju molotovljevih koktela na ekonomske prioritete. Jer, u vrijeme gargantuovske nezaposlenosti i recesije, treba biti veoma sretan \u0161to uop\u0107e postoji mogu\u0107nost biti kmetom, robom. Koliki bi htjeli, a ne mogu, i koliko je samo pretendenata na svako radno mjesto? Osim toga, kako preobraziti ekonomski pad u rast ako se ne radi vi\u0161e? Pa re\u010deno je kako \u0107e vra\u0107anje rada nedjeljom (i blagdanima) rije\u0161iti velik dio hrvatskih ekonomskih problema. Zar je mogu\u0107e da su lagali, zar je mogu\u0107e…?!<\/p>\n

Takozvanu nuklearnu obitelj (a to je zajednica u kojoj djeca \u017eive sa svojim biolo\u0161kim roditeljima koji su u braku), kao temeljnu dru\u0161tvenu zajednicu, mnogi promatraju kao ko\u010dnicu ekonomskog napretka, \u0161to ona, ako \u0107emo pravo, u odre\u0111enom smislu i jest. Osoba koja na prvo mjesto stavlja obitelj nije odana poslodavcu, bar ne u onolikoj mjeri koliko bi ovaj to htio. Nije spremna na preseljenje jer je nekome odjednom sinulo da \u0107e tako zaraditi vi\u0161e ili u\u0161tedjeti koju kunu, nije spremna izbivati iz mjesta stanovanja zbog kojekakvih razloga, i nije spremna provoditi dane i no\u0107i na poslu. Jednostavno ima druge prioritete. Gospodarstvo na makro-razini sigurno ne\u0107e ostvarivati \u017eeljene stope rasta ukoliko ve\u0107ina radije provodi vrijeme s obitelji i prijateljima nego na poslu, a taj se (potpuno legitiman) izbor redovito etiketira kao nazadnja\u0161tvo, relikt socijalizma, i ba\u0161tina balkan\u0161tine. Ispada da je normalno i po\u017eeljno prolijevati krv, znoj, i suze za poslodavca, a ne za obitelj (i prijatelje), pri \u010demu se zaboravlja da \u0107e se isti taj poslodavac bez po muke odre\u0107i svog radnika i poslati ga na ulicu, sve pod egidom \u201efleksibilnosti zapo\u0161ljavanja\u201c. Raditi vi\u0161e da bi se zaradilo vi\u0161e? A kada se zaradi vi\u0161e, je li to onda dovoljno? Naravno da nije, novaca nikada dosta. Jo\u0161, jo\u0161, uvijek jo\u0161…<\/p>\n

\u010cesto se sme\u0107e s uma kako obitelj odgojem djece generira enormne pozitivne eksternalije<\/em> za dru\u0161tvo. U ekonomiji se eksternalije opisuju kao pozitivni ili negativni vanjski u\u010dinci, kada pona\u0161anje jednog subjekta utje\u010de na blagostanje drugog, bez da to ovaj drugi osjeti u svojim tro\u0161kovima ili koristima. Primjerice, kada poduze\u0107e izgradi novu, javnu pristupnu cestu do svog pogona, \u010dime neki gra\u0111ani dobivaju asfaltirani prilaz do svojih posjeda, na te je gra\u0111ane izvr\u0161eno \u201eprelijevanje\u201c pozitivnih u\u010dinaka, premda oni nisu za to platili ni lipe. Sli\u010dno ovome, djeca nakon osamostaljenja (pa i prije toga) realiziraju nebrojive koristi za dru\u0161tvo, premda ono mo\u017eda uop\u0107e nije bitno i aktivno sudjelovalo u odgoju te djece.<\/p>\n

Odgoj djece vjerojatno je najva\u017eniji doprinos kojega obitelji daju gospodarstvu, \u0161to se najbolje u o\u010dituje u primjerima odraslih koji nisu imali primjeren odgoj, odnosno nisu imali roditeljsku pa\u017enju, ljubav i brigu. Oni vrlo \u010desto odrastaju u disfunkcionalne osobe, s manjim ili ve\u0107im poreme\u0107ajima osobnosti, ovisno o stupnju zanemarenosti u djetinjstvu. Mo\u017ee li teta u vrti\u0107u adekvatno zamijeniti mamu, kada mora brinuti za 20-30 djece istodobno? Dugoro\u010dno promatrano, ako roditelji svoj dan provode na poslu, te djecu daju na brigu nekome drugome, a ono malo vremena \u0161to provode zajedno utro\u0161e u permisivnom razmazivanju kako bi nadokadili bar tra\u010dak propu\u0161tenoga, \u0161to se mo\u017ee o\u010dekivati od te djece? Ho\u0107e li oni imati jaku i \u010dvrstu osobnost, biti odgovorni i sposobni mijenjati dru\u0161tvo nabolje? Ili \u0107e se povijati kako vjetar pu\u0161e, biti konformisti, pa \u0107e u doba neke nove recesije i gospodarske krize potonuti, pognuti glavu i \u010dekati? Kada su im bili najpotrebniji, njihovi najbli\u017ei dali su ih drugima \u2013 iz \u010dijeg i kakvog primjera \u0107e u\u010diti?<\/p>\n

Osim brige za mladost, \u201eklasi\u010dna\u201c obitelj brine i za starost. To je ona mrska pojava \u010dije postojanje negiraju estetski kirurzi i kozmeti\u010dka industrija. Daleko je plemenije brinuti se za stare i nemo\u0107ne nego za djecu, jer svako je dijete lijepo, nebru\u0161eni dijamant, neispisana knjiga. S druge strane, starci su, ukoliko si nisu priskrbili kakvu nekretninu ili mirovinu na svoje ime, za tvrdi ekonomski sustav potpuno beskorisni. Kako populacija u prosjeku sve vi\u0161e stari, postavlja se pitanje: tko \u0107e skrbiti za ove osobe? Dr\u017eavni mirovinski sustav ve\u0107 sad puca po \u0161avovima, umirovljenici jedva spajaju kraj s krajem, te se na dr\u017eavu osobe u godinama ne mogu zaista osloniti. Ako se obitelj dokraj\u010di, starost \u0107e, izgledno je, biti prepu\u0161tena sama sebi. Pa dokad tko mo\u017ee.<\/p>\n

Ne spavaju serviseri liberalno-kapitalisti\u010dkog stroja, i danono\u0107no rade na iskorjenjivanju \u201ekorozije\u201c. Obitelj je u procesu dekompozicije: rastave i razvodi sasvim su uobi\u010dajena i \u0161iroko rasprostranjena pojava, prosje\u010dan broj djece po obitelji opada, u porastu je broj vanbra\u010dnih zajednica, a nuklearne obitelji polako bivaju odlo\u017eene na policu s antikvitetima. Kako tr\u017ei\u0161te i dr\u017eavne institucije nadopunjuju ili potpuno zamjenjuju sve vi\u0161e funkcija obitelji (od pripreme hrane do potpore starijima), ekonomska se uloga obitelji bitno suzila. Osobito je interesantno sljede\u0107e: u tradicionalnoj obitelji tri su pojave (uz ostalo) bile sa\u017eete; brak, odgoj djece, i konzumiranje spolnih odnosa. Njihovim razdvajanjem i rastakanjem postalo je normalno imati spolne odnose izvan braka, imati djecu bez spolnih odnosa, i biti u braku bez djece. Roditeljstvo je opcionalno. Dok jedni bje\u017ee od djece kao vegetarijanci sa svinjokolje, drugi u epruveti kreiraju zametke, od kojih se neki ugra\u0111uju u utrobu (mo\u017ee i susjedinu), a neki bacaju, kako bi se ostvarilo \u201epravo na dijete\u201c. Slijedom navedenoga, moderne obitelji postale su izrazito kompleksne zajednice. Na nekom zajedni\u010dkom objedu, u jednoj modernoj obitelji<\/em> mogli bi se na\u0107i sada\u0161nji i biv\u0161i partneri, od kojih su neki bili u braku, a neki nisu, ondje su \u201emoja, tvoja, na\u0161a i njihova\u201c djeca, od kojih su pojedina za\u010deta unutar braka, pojedina izvan, a neka u medicinskom laboratoriju. Ovako uslo\u017enjenu obitelj ozna\u010dava prije svega nestabilnost, pri \u010demu je pojedinac postao labilan i podlo\u017ean svim mogu\u0107im utjecajima, osobito sugestiji medija. Egocentrizam, nespremnost na \u017ertvu i odricanje, nevoljnost ka dugotrajnoj obvezanosti prema supru\u017eniku\/djeci\/roditeljima, uz stalnu \u017ee\u0111 za \u0161to ve\u0107im komforom i lagodnim \u017eivotom, u\u010dinile su obitelj nestalnom, nepostojanom i kolebljivom institucijom.<\/p>\n

Nadalje, \u017eena je \u201eoslobo\u0111ena\u201c, \u0161to je opet podvala prvog reda, jer sada osje\u0107a dru\u0161tveni pritisak za ostvarenje karijere, dodatno<\/em> uz praiskonsku potrebu za maj\u010dinstvom, potrebu koje se nikada ne\u0107e mo\u0107i \u201eosloboditi\u201c (osim, mo\u017eda, uz potporu farmaceutske industrije, i neke nove pilule). To je dovelo do ukidanja specijaliziranih rodnih uloga, \u010dime se tr\u017ei\u0161te radne snage otvorilo prema oba spola, \u0161to bi bilo hvalevrijedno kada bi za iste poslove \u017eene bile jednako pla\u0107ene kao i mu\u0161karci. Ovako gospodarski stroj mo\u017ee raditi i na jeftinije, jednako kvalitetno pogonsko gorivo. I vlasnici veseli!<\/p>\n

Mo\u017eda je \u010dak i nebitno jesu li ovi procesi namjerno ili nenamjerno izvedeni, jesu li teledirigirani ili samosvojni \u2013 prije svega oni su \u010dinjenica. Sva ta raslojavanja proizvode ogromne, pa i nemjerljive ekonomske u\u010dinke, jer se parcelizira i individualizira ekonomska baza \u2013 radna snaga, koja vi\u0161e nema homogenosti, nema oslonca ni temelja, nije sadr\u017eana u grozdovima, nego je podatna za mobilnost i \u201efleksibilnost u zapo\u0161ljavanju\u201c. Zatim se zakraljio individualizam kao ultimativna vrijednost, pravo na ovo i ono, a malo tko uz prava prihva\u0107a i obveze, odgovornost. Minira se odgojna uloga obitelji, jednako kao \u0161to joj se ve\u017eu ruke kada do\u0111e vrijeme brige za ostarjele roditelje. Tko \u0107e se brinuti za njih kada se radi od izlaska do zalaska sunca? Sve \u0107e to, bez tra\u010dka sumnje, ostaviti duboke ekonomske posljedice na gospodarstvo, vjerojatno nevidljive u kratkom ili srednjem roku. Tko zna, mo\u017eda je John Lennon imao pravo, mo\u017eda se revolucija zaista pokre\u0107e iz vlastitog doma, iz kreveta.<\/p>\n

 <\/p>\n

Obiteljska gospodarstva<\/strong><\/p>\n

Nad raspadanjem obitelji, neporecivom \u010dinjenicom, mogu se pisati \u017ealopojke i spjevati kuknjave, ali bi korisnije bilo uo\u010diti i ista\u0107i aktivnu ulogu brojnih obitelji u hrvatskom gospodarstvu. Naime, brojne obitelji u Hrvatskoj imaju neku vrst obiteljskog gospodarstva. U Hrvatskoj postoji oko 450 tisu\u0107a poljoprivrednih ku\u0107anstava, sa oko 1,4 milijuna \u010dlanova (podaci iz 2003.). No, ovdje se ne misli samo na obiteljska poljoprivredna gospodarstva (tzv. OPG), ve\u0107 i na obiteljska poduze\u0107a, zanate, obrte, kao i dru\u0161tva ograni\u010dene odgovornosti. U ekonomskoj situaciji kada je jedino dr\u017eavna pla\u0107a koliko-toliko sigurna, oslanjati se na vlastite snage, samostalno privre\u0111ivati zajedno sa vlastitom obitelji, boriti se s u\u010dmalom administracijom i birokracijom, i jo\u0161 iz prihoda pla\u0107ati sva ona nebulozna davanja dr\u017eavi-pijavici i njenim institucijama, vrijedno je gromoglasnog aplauza, najdubljeg naklona i iskrenog divljenja.<\/p>\n

\u0160to se mo\u017ee nau\u010diti iz primjera obiteljskih gospodarstava? Svi se oni oslanjaju na vlastite snage, vlastitu pamet, sre\u0107u i intuiciju. Ne \u010dekaju da im probleme drugi rje\u0161avaju. U okviru posla \u017eive u zajedni\u0161tvu sa svojim najbli\u017eima, svojom obitelji. Smije li se otvoreno re\u0107i kako provo\u0111enje ve\u0107ine vremena na radnom mjestu, daleko od bra\u010dnog partnera, otvara rizi\u010dan prostor za izvanbra\u010dne izlete, afere? \u201ePrilika ra\u0111a lopova\u201c. Slijedom toga, posao koji se odvija u okviru obitelji ne jam\u010di stabilnost braka, ali svakako mo\u017ee odagnati priliku. I to je ne\u0161to. Zatim, u okviru obiteljskog gospodarstva djeca na vlastitom primjeru u\u010de o vrijednosti rada i novca, te imaju doma\u0107u \u0161kolu, stvarnu poslovnu praksu kojom grade vrijedno \u017eivotno iskustvo kojega \u0107e uvijek mo\u0107i kapitalizirati.<\/p>\n

Ipak se obr\u0107e!<\/strong><\/p>\n

Obiteljski posao vrlo se \u010desto obavlja u okviru obrta. Obrt je jedan od temeljnih gra\u0111evnih elemenata ekonomskog sustava. U Hrvatskoj postoje tri vrste: slobodni obrt (za \u010dije obavljanje se kao uvjet ne tra\u017ei ispit o stru\u010dnoj osposobljenosti ili majstorski ispit, odnosno stru\u010dna sprema i iskustvo), vezani obrt (za \u010dije obavljanje se tra\u017ei ispit o stru\u010dnoj osposobljenosti ili majstorski ispit), i povla\u0161teni obrt (smije se obavljati samo na temelju povlastice koju izdaje nadle\u017eno ministarstvo).<\/p>\n

Va\u017enije razlike izme\u0111u obrta i dru\u0161tva ograni\u010dene odgovornosti (d.o.o.) jesu sljede\u0107e: za pokretanje obrta potrebno je bitno manje novaca (za d.o.o. potreban je temeljni kapital od najmanje 20.000 kuna, dok za obrt nije potreban temeljni kapital), obrtnik odgovara i vlastitom imovinom za obveze obrta, dok vlasnik d.o.o.-a ima (kako mu i ime ka\u017ee) ograni\u010denu odgovornost. Zatim, obrtnik PDV pla\u0107a tek po napla\u0107enom ra\u010dunu, dok d.o.o. mora platiti PDV \u010dim je ra\u010dun izdao, ne kada ga je naplatio. Dr\u017eava se naplati odmah, a d.o.o. mo\u017eda nikad. Kona\u010dno, u obrtu smiju sudjelovati i \u010dlanovi obitelji bez ugovora o radu, dok se u d.o.o.-u taj ugovor mora sklopiti.<\/p>\n

U aktivnim obrtima u Hrvatskoj trenutno je zaposleno preko 200.000 ljudi. Od po\u010detka 2009. do po\u010detka 2011. godine ekonomska recesija i politi\u010dka inercija kao jedini odgovor na recesiju \u201epojela\u201c je oko 12.500 obrta i 28.000 radnih mjesta u njima \u2013 toliko ih je zatvoreno u te dvije godine. Koliki je zna\u010daj obrta pokazuje statistika \u2013 ve\u0107i broj aktivnih obrta na tisu\u0107u stanovnika imaju razvijenije hrvatske \u017eupanije, odnosno najmanji broj obrta na tisu\u0107u stanovnika imaju najslabije razvijene \u017eupanije.<\/p>\n

 <\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
\u017dupanija<\/td>\n\n

Broj aktivnih obrta na 1000 stanovnika<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

Istarska<\/td>\n\n

39,29<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\u0160ibensko-kninska<\/td>\n\n

30,10<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

Primorsko-goranska<\/td>\n\n

29,10<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

Zadarska<\/td>\n\n

28,37<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

Dubrova\u010dko-neretvanska<\/td>\n\n

25,71<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

Li\u010dko-senjska<\/td>\n\n

24,70<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

Splitsko-dalmatinska<\/td>\n\n

22,50<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

Krapinsko-zagorska<\/td>\n\n

21,17<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

Zagreba\u010dka<\/td>\n\n

19,62<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

Grad Zagreb<\/td>\n\n

19,13<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

Karlova\u010dka<\/td>\n\n

17,79<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

Brodsko-posavska<\/td>\n\n

17,30<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

Vara\u017edinska<\/td>\n\n

16,84<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

Vukovarsko-srijemska<\/td>\n\n

16,16<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

Viroviti\u010dko-podravska<\/td>\n\n

16,09<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

Osje\u010dko-baranjska<\/td>\n\n

14,25<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

Me\u0111imurska<\/td>\n\n

14,24<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

Sisa\u010dko-moslava\u010dka<\/td>\n\n

13,73<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

Po\u017ee\u0161ko-slavonska<\/td>\n\n

13,46<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

Koprivni\u010dko-kri\u017eeva\u010dka<\/td>\n\n

12,65<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

Bjelovarsko-bilogorska<\/td>\n\n

11,77<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n

\u00a0Objavljeno u Prilici, mjese\u010dnom prilogu Glasa Koncila, 07\/2011.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201eObitelj je domovina srca.\u201c Giuseppe Mazzini, 1805 \u2013 1872, talijanski politi\u010dar i novinar \u201eRe\u0107i \u0107u ti kratko i jednostavno. Obitelj. Religija. Prijateljstvo. To su tri demona koja mora\u0161 pogubiti kako bi uspio u poslu.\u201c Monty Burns, lik iz crti\u0107a ‘Simpsoni’ U suvremenom, \u201erazvijenom\u201c svijetu postaviti obitelj na sredi\u0161nje mjesto svoga \u017eivota, kao prvi izbor i … Nastavi \u010ditati Obitelj, posao i gospodarstvo<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":171,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[5],"tags":[1284,27,28],"yoast_head":"\nObitelj, posao i gospodarstvo - Domagoj Sajter<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=245\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Obitelj, posao i gospodarstvo - Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"\u201eObitelj je domovina srca.\u201c Giuseppe Mazzini, 1805 \u2013 1872, talijanski politi\u010dar i novinar \u201eRe\u0107i \u0107u ti kratko i jednostavno. Obitelj. Religija. Prijateljstvo. To su tri demona koja mora\u0161 pogubiti kako bi uspio u poslu.\u201c Monty Burns, lik iz crti\u0107a ‘Simpsoni’ U suvremenom, \u201erazvijenom\u201c svijetu postaviti obitelj na sredi\u0161nje mjesto svoga \u017eivota, kao prvi izbor i … Nastavi \u010ditati Obitelj, posao i gospodarstvo\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=245\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2012-11-30T20:52:45+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2012-12-03T16:00:35+00:00\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"14 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\",\"url\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"description\":\"osobne stranice\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=245#webpage\",\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=245\",\"name\":\"Obitelj, posao i gospodarstvo - Domagoj Sajter\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\"},\"datePublished\":\"2012-11-30T20:52:45+00:00\",\"dateModified\":\"2012-12-03T16:00:35+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=245#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=245\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=245#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Obitelj, posao i gospodarstvo\"}]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"contentUrl\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"caption\":\"Domagoj Sajter\"},\"sameAs\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\"],\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Obitelj, posao i gospodarstvo - Domagoj Sajter","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=245","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Obitelj, posao i gospodarstvo - Domagoj Sajter","og_description":"\u201eObitelj je domovina srca.\u201c Giuseppe Mazzini, 1805 \u2013 1872, talijanski politi\u010dar i novinar \u201eRe\u0107i \u0107u ti kratko i jednostavno. Obitelj. Religija. Prijateljstvo. To su tri demona koja mora\u0161 pogubiti kako bi uspio u poslu.\u201c Monty Burns, lik iz crti\u0107a ‘Simpsoni’ U suvremenom, \u201erazvijenom\u201c svijetu postaviti obitelj na sredi\u0161nje mjesto svoga \u017eivota, kao prvi izbor i … Nastavi \u010ditati Obitelj, posao i gospodarstvo","og_url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=245","og_site_name":"Domagoj Sajter","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1","article_published_time":"2012-11-30T20:52:45+00:00","article_modified_time":"2012-12-03T16:00:35+00:00","twitter_card":"summary","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Domagoj Sajter","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"14 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website","url":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/","name":"Domagoj Sajter","description":"osobne stranice","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"WebPage","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=245#webpage","url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=245","name":"Obitelj, posao i gospodarstvo - Domagoj Sajter","isPartOf":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website"},"datePublished":"2012-11-30T20:52:45+00:00","dateModified":"2012-12-03T16:00:35+00:00","author":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800"},"breadcrumb":{"@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=245#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=245"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=245#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Obitelj, posao i gospodarstvo"}]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800","name":"Domagoj Sajter","image":{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo","inLanguage":"hr","url":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","contentUrl":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","caption":"Domagoj Sajter"},"sameAs":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr"],"url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171"}]}},"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/245"}],"collection":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/171"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=245"}],"version-history":[{"count":5,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/245\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":247,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/245\/revisions\/247"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=245"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=245"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=245"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}