{"id":264,"date":"2013-01-18T12:11:47","date_gmt":"2013-01-18T11:11:47","guid":{"rendered":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=264"},"modified":"2014-10-23T09:29:55","modified_gmt":"2014-10-23T08:29:55","slug":"novac-nece-biti-problem-novca-nece-biti","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=264","title":{"rendered":"Novac ne\u0107e biti problem: novca ne\u0107e biti…?!"},"content":{"rendered":"

Bezgotovinsko dru\u0161tvo (cashless society)<\/em><\/strong><\/p>\n

\u201eKoliko malo znate o vremenu u kojem \u017eivite ako mislite da je med sla\u0111i od novca u ruci.\u201c
\n<\/em>Ovidije (43. pr. Kr. \u2013 17. A. D.) , rimski pjesnik<\/p>\n

Prije par tjedana Erste<\/strong> banka uvela je kartice za beskontaktno pla\u0107anje. Prije nje to su u Hrvatskoj ve\u0107 u\u010dinile OTP<\/strong> i PBZ<\/strong>, a uskoro \u0107e i ostale ve\u0107e banke. Telekomunikacijske i informati\u010dke tvrtke uvode digitalne nov\u010danike koji se nalaze u mobitelima. BBC<\/strong>, CBS<\/strong>, Financial Times<\/strong>, Time<\/strong>, Wall Street Journal<\/strong>, Wired<\/strong>, te brojni drugi utjecajni mediji, u zadnje vrijeme pi\u0161u o neminovnom dolasku bezgotovinskog dru\u0161tva, dru\u0161tva u kojemu gotovi novac \u2013 papirne nov\u010danice i kovanice \u2013 uop\u0107e vi\u0161e ne\u0107e postojati, ve\u0107 \u0107e biti potpuno iskorijenjene te zamijenjene karticama<\/strong> i razli\u010ditim oblicima elektroni\u010dkog<\/strong>, mobilnog<\/strong> i tzv. beskontaktnog<\/strong> pla\u0107anja (posebne kartice, \u010dipovi u mobitelima, i sl.). Ve\u0107ina njih isti\u010de samo pozitivne strane bezgotovinskog dru\u0161tva, a o negativnima ili ne promi\u0161ljaju, ili ih namjerno pre\u0161u\u0107uju. Budu\u0107i da je gotovi novac u uporabi ve\u0107 oko 5000 godina<\/strong> dobro je upoznati se s nekim posljedicama mogu\u0107eg ukidanja i nestanka gotovine, kako pozitivnima, tako i negativnima.<\/p>\n

<\/p>\n

Makar \u0161to, re\u0107i \u0107e neki, pa \u0161to oni misle \u2013 da \u0107e bakice na tr\u017enici za pola kile luka provla\u010diti kartice kroz POS ure\u0111aje? Kako \u0107e se kupovati stare gramofonske plo\u010de na buvljacima? Amerika pokazuje kako: u dr\u017eavi Louisiani<\/strong> je ve\u0107 dvije godine na snazi zabrana<\/strong> pla\u0107anja gotovim novcem za rabljenu robu, odnosno za robu iz druge ruke. Zabrana gotovine, i gotovo.<\/p>\n

Tkogod misli da se bezgotovinsko dru\u0161tvo nalazi negdje u dalekoj budu\u0107nosti, grdno grije\u0161i. Ono grabi velikim koracima i pomno se sprema za nastup. Tehni\u010dki su preduvjeti dobrim dijelom pripremljeni, a posao koji preostaje je dodatno \u201esenzibilizirati\u201c javnost. Priprema je u\u010dinjena: ve\u0107 je zabranjena isplata<\/strong> pla\u0107a, mirovina, i drugih prihoda u gotovini. Po\u010dinje se zabranjivati uporaba gotovine za pla\u0107anja u velikim iznosima. Najavljuje se uvo\u0111enje provizije za podizanje gotovine<\/strong> s bankomata vlastite banke, a to je zapravo porez na kori\u0161tenje gotovog novca kojima banke \u017eele odvratiti gra\u0111ane od uporabe nov\u010danica. Ve\u0107ina medija ocrnjuje<\/strong> kori\u0161tenje gotovog novca; predstavlja ga se kao prljav, nazadan, nesiguran i zastario oblik pla\u0107anja kojim se koriste teroristi<\/strong> i kriminalci<\/strong>. Ka\u017ee se kako se suvremena tehnologija brzo razvija, i kako se kota\u010d napretka ne mo\u017ee vratiti unazad. No, nije svaka promjena napredak<\/strong>, i nije svaka tehnologizacija odnosa unaprje\u0111enje tih odnosa. Kada se neki proces u\u010dini tehnolo\u0161ki slo\u017eenijim, to ne mora nu\u017eno zna\u010diti da je taj proces postao jeftiniji, korisniji, primjenjiviji, i u kona\u010dnici bolji za dru\u0161tvo u cjelini.<\/p>\n

Ve\u0107e banke i telekomunikacijska dru\u0161tva i u Hrvatskoj su ve\u0107 po\u010deli s isporukom \u010dipova za beskontaktno pla\u0107anje. Banke ih stavljaju u kartice, a telekomi u mobitele. Ne\u0107e biti potrebno provla\u010diti i gurati kartice u tzv. POS ure\u0111aje, ve\u0107 samo prisloniti karticu\/mobitel uz \u010dita\u010d, i na taj na\u010din obaviti pla\u0107anje. Ovakvi se sustavi u svijetu ve\u0107 naveliko uvode u praksu; mobitel ili kartica se \u201enapune\u201c novcem, i njima se pla\u0107a javni prijevoz, usluge, obroci, koje\u0161ta. \u0160vedska<\/strong> je oti\u0161la najdalje, ondje se ve\u0107 i milodari u crkvama<\/a> skupljaju putem \u010dita\u010da kartica, a ne u korpama ili \u0161krabicama. Ho\u0107e li i u Hrvatskoj biti tako? To dobrim dijelom ovisi o gra\u0111anima i tvrtkama, i njihovim navikama, a ne o bankama. Bilo kako bilo, ve\u0107ina medija uvjerava kako je samo pitanje trenutka kada \u0107e papirni i kovani novac u razvijenim dr\u017eavama nestati; mo\u017eda se to ne\u0107e zbiti ba\u0161 2013. ili 2014. godine, ali \u201eprije ili kasnije \u0107e prljavi papir sigurno oti\u0107i u povijest\u201c. Ako gotovi novac i nestane, to mora biti posljedica slobodne volje gra\u0111ana, koji su samostalno odlu\u010dili kupovati negotovinskim na\u010dinima pla\u0107anja, ali nikako uslijed prisile dr\u017eavnih, ili kojih drugih institucija. U tom smislu, potrebno je informirati se i o dobrim i o lo\u0161im stranama bezgotovinskog dru\u0161tva.<\/p>\n

Sredinom pro\u0161le godine su u \u0160panjolskoj<\/strong> zabranjena sva gotovinska pla\u0107anja iznad 2500 \u20ac; iznosi ve\u0107i od toga ne smiju se pla\u0107ati gotovim novcem. U Italiji<\/strong> je plafon za gotovinska pla\u0107anja jo\u0161 ni\u017ei: iznosi 1000 \u20ac. Nadle\u017eni su \u201eobjasnili\u201c sirotim gra\u0111anima da je to zbog efikasnije naplate poreza i borbe protiv terorista. Je li slu\u010dajno \u0161to se ovaj propis nametnuo u vrijeme kada su se \u0161panjolske i talijanske banke na\u0161le na rubu propasti? Ba\u0161\u2026 Svaka se banka najvi\u0161e boji povla\u010denja depozita, i niti jedna ne mo\u017ee izdr\u017eati sna\u017enu navalu deponenata, te se stoga moraju sustavno zalagati i truditi kako bi izgradile i zadr\u017eale njihovo povjerenje. Ako se potpuno ukine gotovina, tada se ukida mogu\u0107nost navale na banke<\/strong> jer se na \u0161alterima i bankomatima nema \u0161to tra\u017eiti, i \u201erije\u0161en je problem\u201c sustavnih kriza. Maljem. Potpunom eliminacijom gotovine nestala bi mogu\u0107nost nepovjerenja u financijski sustav<\/strong>, i gra\u0111ani vi\u0161e ne bi imali pravo ne pouzdati se u banke. \u201ePovjerenje\u201c bi bilo garantirano dekretom<\/strong>, i ne bi ga se moralo predanim radom graditi i odr\u017eavati.<\/p>\n

U prilog bezgotovinskom dru\u0161tvu koriste se i klimavi, ali i solidni argumenti. Bez papirnog novca nestalo bi i krivotvoritelja<\/strong> i falsifikata. Dodu\u0161e, ovaj je problem poprili\u010dno relativan: u Hrvatskoj je tijekom cijele 2011. godine na milijun komada nov\u010danica kuna u optjecaju registrirano samo tri komada krivotvorenih nov\u010danica. Dobra strana uklanjanja gotovine bila bi i suzbijanje sive ekonomije<\/strong>. Kupovina droge i oru\u017eja, prostitucija, rad na crno, neprijavljivanje poreza \u2013 sve bi to moglo biti dobrim dijelom srezano ukoliko bi se smaknule nov\u010danice i kovanice, jer se elektroni\u010dkom pla\u0107anju mo\u017ee u\u0107i u trag, i nema anonimnosti. Time bi se tako\u0111er ote\u017ealo i financiranje raznih kriminalnih skupina.<\/p>\n

S druge strane, anonimnost<\/strong> ima mno\u0161tvo pozitivnih strana. Mnogi se gra\u0111ani oslanjaju na nju pri financiranju prijepornih udruga, projekata i aktivnosti, dijelom stoga \u0161to im nedostaje gra\u0111anske hrabrosti (ne \u017eele se \u201eizlagati\u201c), a dijelom iz komfora. Izbjegavalo bi se pla\u0107anje i\u010dega \u0161to je potencijalno kontroverzno. Udruge koje zastupaju nepopularne stavove vjerojatno bi te\u017ee prona\u0161le donatore. No, ovdje se ne radi o zastupanju ideja samo jedne dru\u0161tvene struje; svaki bi gra\u0111anin mogao izgubiti pravo na anonimnost, a postojani trag pla\u0107anja vje\u010dno bi pamtio sve \u201enezgodne\u201c kupoprodaje i pla\u0107anja. Zaborav grijeha iz pro\u0161losti postao bi gotovo nemogu\u0107<\/strong>. Tako\u0111er, mnogi se oslanjaju na anonimnost prilikom dobrotvornog rada i financijskog pomaganja osoba u potrebi, jer ne \u017eele kod primatelja stvoriti osje\u0107aj duga i nu\u017enosti protuusluge.<\/p>\n

Zapisi o pla\u0107anjima \u0107e zasigurno sna\u017eno privla\u010diti i raznorazne \u017eute medije, obavje\u0161tajne slu\u017ebe, ucjenjiva\u010de i njima sli\u010dne. Rizici neovla\u0161tenog<\/em> <\/strong>upada u baze podataka bili bi enormni, ali jo\u0161 gori bi bili ovla\u0161teni<\/em> <\/strong>upadi; valja se samo prisjetiti kako iz doma\u0107ih pravosudnih i drugih institucija \u201eza\u0161ti\u0107ene\u201c informacije cure u potocima. Tko mo\u017ee vlastitim imenom jam\u010diti da podaci o svakodnevnim pla\u0107anjima bilo koje osobe za koju su mediji \u017eestoko zainteresirani ne\u0107e zavr\u0161iti u javnosti? \u0160to je Severina kupila ju\u010der? Je li taj i taj musliman kupovao alkohol? A onaj \u017didov svinjetinu? Nestankom gotovine moglo bi nestati ono \u0161to je \u010dovjek imao u zadnjih vi\u0161e tisu\u0107a godina otkad je novac izmi\u0161ljen; zaborav davnih grijeha<\/strong>, privatnost<\/strong> i imunitet<\/strong> od progona, bilo dr\u017eavnog, bilo u novije vrijeme medijskog. Da, pla\u0161t anonimnosti \u0161titi i kriminalce, ali nije poanta u njima; poanta je u tome da je dr\u017eavni aparat o\u010dito izgubio vjeru u vlastite gra\u0111ane. Svaki je gra\u0111anin postao potencijalni terorist\/kriminalac<\/strong> vrijedan pomnog promatranja i nadzora. Krivnja je implicirana, samo ju jo\u0161 treba dokazati. Doista, ako se paranoja igdje nalazi u ovom tekstu, nalazi se ovdje: u sustavu koji se ne osje\u0107a dovoljno sigurnim ako ne kontrolira sve, uvijek i svugdje, u sustavu u kojemu su svi sumnjivi, pa ih se mora snimati kamerama na svakom koraku, u sustavu koji gra\u0111anima ugra\u0111uje \u010dipove u odje\u0107u<\/strong> kako bi znao gdje se u kojem trenutku nalaze (brojni poslodavci, \u0161kole i sveu\u010dili\u0161ta u svijetu ve\u0107 ugra\u0111uju tzv. RFID \u010dipove radnicima, u\u010denicima i studentima). Sljede\u0107i korak je op\u0107i nadzor svih pla\u0107anja.<\/p>\n

Anonimnost \u0161titi pojedine temelje gra\u0111anskog dru\u0161tva<\/strong>. Ukidanjem gotovog novca ukinula bi se sloboda nepovjerenja u politiku dr\u017eavnih institucija. Vlade brojnih dr\u017eava svijeta, uklju\u010duju\u0107i i Hrvatsku, provode razne projekte kojima \u017eele provoditi \u201eefikasniju naplatu poreza\u201c, a pri tome \u017emire pred \u010dinjenicom kako mnogi namjerno vi\u0161e ne \u017eele pla\u0107ati poreze jer su izgubili povjerenje u politi\u010dare i njihova obe\u0107anja, i jer ne smatraju da za visoku cijenu poreza dobivaju adekvatno vrijedne protuusluge od te iste dr\u017eave. Primjerice, mnogi zapo\u0161ljavaju radnike \u201ena crno\u201c zbog visokih davanja koja moraju platiti dr\u017eavi kod isplate pla\u0107a, a s druge strane kad god trebaju ne\u0161to od dr\u017eave nailaze samo na prepreke: birokraciju, sporost, korupciju, nestru\u010dnost, zid bezosje\u0107ajnosti. Umjesto da povjerenje steknu vjerodostojnom i u\u010dinkovitom upravom, uvo\u0111enjem bezgotovinskog dru\u0161tva politi\u010dari vi\u0161e ne bi morali naporno stjecati povjerenje bira\u010da; jednostavno bi presko\u010dili ovu \u201esmetnju\u201c i automatski napla\u0107ivali poreze na svim razinama. Sva davanja i nameti koje gra\u0111ani i tvrtke poreznoj upravi sami prijavljuju (odnosno bez elemenata prisile) ne bi se vi\u0161e trebali financirati temeljem oslanjanja na dobru volju pitomog poreznog obveznika. Stoga je gotovina i sredstvo gra\u0111anskog nadzora<\/strong> nad politi\u010dkim subjektima.<\/p>\n

Tro\u0161kovi fizi\u010dkog novca su veliki; mora ga se redovito obnavljati, povla\u010diti pohabane nov\u010danice i kovanice i emitirati nove. Valja platiti i tro\u0161kove osiguranja i isporuke gotovine: punjenje i odr\u017eavanje bankomata, za\u0161titare, blindirana vozila, sefove, kamere, i sve \u0161to ide s tim. \u201eProblem\u201c je u tome \u0161to ove tro\u0161kove pla\u0107aju banke, a ne gra\u0111ani. Kada se pla\u0107a gotovinom banke i karti\u010darske ku\u0107e od toga nemaju ni\u0161ta<\/strong>. Bezgotovinskim sustavima pla\u0107anja ne samo da bi banke eliminirale prethodno navedene tro\u0161kove, nego bi i po\u010dele zara\u0111ivati naplatom naknada za transakcije.<\/p>\n

Svakim ograni\u010denjem uporabe gotovine gra\u0111anima se ograni\u010dava sloboda samostalnog i suverenog raspolaganja najva\u017enijom imovinom \u2013 novcem. Ako je i maloj djeci jasno da je novac isto \u0161to i mo\u0107, onda je razumljivo da kad osoba nema svoj novac u svojim rukama, tada nema ni mo\u0107. Kartice i \u010dipovi samo su sjene novca. Osoba mo\u017ee imati \u201edigitalni nov\u010danik\u201c, kojekakve aplikacije na mobitelu, ali to nije prava stvar, jer da bi se taj \u201enovac\u201c koristio potrebni su raznorazni tehni\u010dko-tehnolo\u0161ki preduvjeti<\/strong>. No, kada \u010dovjek ima pravi gotovi novac ne treba mu nikakav posrednik<\/strong> da bi zadovoljio svoje intelektualne i materijalne potrebe, nije ovisan<\/strong> ni o kome, i ima mo\u0107 samostalno odlu\u010divati o svom \u017eivotu. U tom smislu, gotovina je i va\u017ean instrument nezavisnosti<\/strong> gra\u0111ana.<\/p>\n

Kona\u010dno, valja postaviti i par vrlo jednostavnih pitanja: kome je u interesu da gotovi novac nestane, i tko \u0107e najvi\u0161e profitirati<\/strong> njegovim nestankom? Tko \u0107e pla\u0107ati cijenu ukidanja gotovine? Sasvim logi\u010dno \u2013 profitirat \u0107e oni koji \u0107e napla\u0107ivati provizije za transakcije i naknade za uporabu, a to su banke, a zatim karti\u010darske ku\u0107e i telekom-operateri. Cijenu \u0107e platiti gra\u0111ani i malo i srednje poduzetni\u0161tvo, odnosno svi oni koji su se dotad oslanjali na gotovinu, i koji su ju koristili kao sredstvo razmjene dobara i usluga.<\/p>\n

Dakle, uvo\u0111enjem tehnolo\u0161kih sustava koji eliminiraju gotovinu, s krajnjim ciljem potpunog istiskivanja gotovog novca, polo\u017eaj banaka u dru\u0161tvu bi zasigurno oja\u010dao, a to je upravo ono \u0161to treba izbje\u0107i. Ako nas je suvremena financijska kriza i\u010demu nau\u010dila, nau\u010dila nas je kako su svakom gospodarstvu i svakoj dr\u017eavi potrebne smrtne, a ne besmrtne banke<\/strong> \u2013 banke koje mogu propasti, odnosno banke \u010diji se ste\u010daj mo\u017ee dopustiti. Niti jedna ne smije biti prevelika ili preva\u017ena da bi propala. Ste\u010daj neke velike banke ne bi smio proizvesti ve\u0107e potrese za gospodarstvo od ste\u010daja nekog velikog proizvodnog poduze\u0107a. Eliminacijom gotovine status bi se financijskog sektora u dru\u0161tvu dodatno u\u010dvrstio, a banke bi postale istinski nedodirljive. Razumljivo je da je to u interesu vlasnika banaka, ali nije u interesu dru\u0161tva<\/strong> u cjelini. Stvaranje poslovnog okru\u017eenja u kojemu je ste\u010daj banaka nemogu\u0107 otvara brojne rizike, i ne samo da ne umanjuje rizik moralnog hazarda, nego ga dodatno napuhuje. Stoga je potrebno provoditi procese koji \u0107e djelokrug posla banaka svesti u razumne okvire.<\/p>\n

Potrebno je prona\u0107i ispravnu ravnote\u017eu izme\u0111u kori\u0161tenja bankovnih usluga i uporabe gotovog novca. Niti jedan ekstrem nije dobar. Banka svoje funkcije, za ekonomiju neizmjerno va\u017ene, sasvim dobro mo\u017ee obavljati i posluju\u0107i s gotovim novcem. Stoga se ne \u010dini optimalnim zanemarivati gotovinu i uvijek sve pla\u0107ati karticama, jer samo gra\u0111ani mogu zadr\u017eati svoj novac u svom d\u017eepu. No, ako ga se unato\u010d svemu sami svojevoljno odreknu, pomo\u0107i nema. Premda kori\u0161tenje elektroni\u010dkih sustava pla\u0107anja ima svojih prednosti, bezgotovinsko dru\u0161tvo u kona\u010dnici predstavlja prijetnju gra\u0111anskim pravima i slobodama. Nov\u010danice i kovanice imaju svoju cijenu, mo\u017eda i visoku, ali sve prave vrijednosti imaju svoju cijenu. Najve\u0107u ima sloboda<\/strong>: ona se ne pla\u0107a ni za sve zlato svijeta. Ipak, izgleda da se mo\u017ee platiti karticom.<\/p>\n

 <\/p>\n

Mahni, plati, ne misli<\/strong><\/p>\n

Beskontaktno pla\u0107anje<\/strong> omogu\u0107ava pla\u0107anje manjih iznosa (npr. u Velikoj Britaniji do 20 funti, odnosno otprilike 190 kn) bez uno\u0161enja PIN broja i bez autorizacije potpisom. Korisnik samo prisloni karticu (ili mobitel, u koje se tako\u0111er ugra\u0111uju tzv. NFC \u010dipovi za beskontaktno pla\u0107anje) uz \u010dita\u010d kartica, i pla\u0107anje je obavljeno. Beskontaktno je pla\u0107anje sli\u010dno pla\u0107anju gotovim novcem, samo bez brojanja kovanica. Pla\u0107anje mahanjem.<\/p>\n

U odnosu na virtualni gotovi novac ima jednu vrlo va\u017enu prednost: on fizi\u010dki postoji<\/strong>. Mo\u017ee ga se dr\u017eati u rukama. Kada ga nema, nema ga, i to\u010dka. Kako objasniti djeci koncept novca i odgojiti ih za razumno upravljanje njime (\u201epokrij se koliko je pokriva\u010d dug\u201c) ako je novac \u201eu oblaku\u201c? Digitalni novac na ra\u010dunu je apstraktna kategorija za \u010dije razumijevanje \u010dovjek mora imati sposobnost imaginacije. Nedodirljiv je, i ne postoji u realnom svijetu. Samim time za mnoge postaje umnogome zahtjevnije efikasno upravljati elektroni\u010dkim novcem, odnosno ne oti\u0107i u minus (tj. ne podi\u0107i kredit, jer odlazak \u201eu crveno\u201c je ustvari podizanje kredita). Jedan od menad\u017eera u drugoj najve\u0107oj karti\u010darskoj ku\u0107i u svijetu, Scott Lapstra<\/strong>, izjavio je svojedobno: \u201eOsoba koja koristi karticu za beskontaktno pla\u0107anje mjese\u010dno tro\u0161i otprilike 25% vi\u0161e na svoju karticu<\/em><\/strong>\u201c. Ako bi se sav gotovi novac povukao, potro\u0161a\u010di bi daleko \u010de\u0161\u0107e dizali kredite po teku\u0107em ra\u010dunu. I za to pla\u0107ali kamate. Valjda je jasno koga to veseli.<\/p>\n

Slavuj i medo kao instrumenti gra\u0111anskih sloboda<\/strong><\/p>\n

\u0160to je sve mogu\u0107e u\u010diniti u dru\u0161tvu u kojemu je ukinut gotovi novac? Uz nekoliko klikova mi\u0161em moglo bi se usporiti ili blokirati dotok novca<\/strong> toj i toj udruzi, sindikatu, ili osobi (primjer)<\/a>. Financiranje \u0161irih prosvjeda, a osobito financiranje udruga i stavova koji se protive idejama ‘establi\u0161menta’ moglo bi se potpuno sprije\u010diti, ili u boljem slu\u010daju tehni\u010dki onemogu\u0107iti, zako\u010diti. Gra\u0111anski neposluh u \u0161iroj mjeri, odnosno masovnije akcije protiv bilo kojih centara mo\u0107i bi mogle postati neizvedive. Mo\u017eda to jesu manje vjerojatni scenariji, ali u bezgotovinskom dru\u0161tvu nisu nemogu\u0107i; slijedom toga pravila upravljanja rizicima nala\u017eu razmatranje svih mogu\u0107ih rizika<\/strong> (\u201eono \u0161to mo\u017ee po\u0107i po zlu, vjerojatno \u0107e po\u0107i po zlu<\/em>\u201c, rekao bi Edward Murphy<\/strong>). Proizlazi kako su slavuj i medvjed korisni instrumenti gra\u0111anskih sloboda.<\/p>\n

Nadzor pla\u0107anja vodi ka \u201eure\u0111enom\u201c dru\u0161tvu?<\/strong><\/p>\n

Kamere na svakom koraku: na cestama, na ulicama, na radnom mjestu. Nakon \u0161to su potvrdili u\u010dinkovitost u nadzoru nad ku\u0107nim ljubimcima (u mnogim se zemljama psi i ma\u010dke moraju \u201e\u010dipirati\u201c), mikro\u010dipovi se i ljudima ugra\u0111uju u odje\u0107u, ili u identifikacijske kartice koje se neprestano moraju nositi oko vrata. Nadzornicima daju neprestani uvid u to tko se gdje u svakom trenutku nalazi. U\u010denica Andrea Hernandez<\/strong> izba\u010dena je 26.11.2012. iz svoje srednje \u0161kole u San Antoniju (Teksas, SAD) jer nije htjela nositi ovaj \u010dip (uz punu podr\u0161ku svoje obitelji za ovu odluku). Protestirala je nose\u0107i natpis \u201eLjudi nisu ku\u0107ni ljubimci<\/em><\/strong>\u201c. U medijima je dobila malo prostora. Sljede\u0107i korak ka \u201eure\u0111enom\u201c dru\u0161tvu je kontrola svih pla\u0107anja.<\/p>\n

\u010cisto radi mentalne vje\u017ebe, zgodno je zamisliti \u0161to bi se dogodilo kada bi Crkva napravila ne\u0161to sli\u010dno. Bi li kr\u0161\u0107ani postali bolji vjernici i bolji ljudi ukoliko bi ih sve\u0107enici po\u010deli neprestano, na svakom koraku i u svakom trenutku nadzirati: kamerama, \u010dipovima, i prate\u0107i njihov trag kupoprodaja i pla\u0107anja, pa \u010dim u\u010dine kakav grijeh poslali im poruku kako su se istog trena du\u017eni javiti na ispovijed? Ideja je ujedno i poreme\u0107ena i uznemiruju\u0107a. \u010covjek se mo\u017ee ostvariti samo u slobodi. Kr\u0161\u0107ani vjeruju da je Bog svemogu\u0107, ali i da je pred ljudskom slobodom nemo\u0107an. Ako je ljudima dana sloboda, onda ni sam Bog ne smije \u010dovjeka natjerati da ne \u010dini zlo, i da \u010dini samo dobro. \u201eJedini na\u010din da se \u010dovjeka u\u010dini vjerodostojnim je vjerovati mu<\/em>\u201c, rekao je Henry Stimson<\/strong> (1867-1950), ameri\u010dki politi\u010dar. Paradoksalno je da se u ovom trenutku povijesti, u trenutku dominacije kapitalisti\u010dke demokracije kao politi\u010dkog sustava koji po\u010diva na gra\u0111anskim slobodama, toliko malo pola\u017ee na ljudsku slobodu, i toliko se povr\u0161no o njoj razmi\u0161lja. A srednji se vijek proziva \u201emra\u010dnim\u201c\u2026<\/p>\n

\u201eNovac je magnet za lopove\u201c<\/strong><\/p>\n

Naj\u010de\u0161\u0107i argument promotora bezgotovinskog dru\u0161tva je sigurnost<\/strong>. Kada novac ne postoji, nema se \u0161to ni ukrasti. Ovdje valja promotriti primjer \u0160vedske<\/strong>, koja ima najni\u017eu stopu kori\u0161tenja gotovog novca u svijetu, i koja je najbli\u017ea bezgotovinskom dru\u0161tvu (dok u \u0160vicarskoj gotov novac u optjecaju \u010dini 10 % BDP-a, u \u0160vedskoj iznosi svega 2,8 %). U \u0160vedskoj je broj plja\u010dki banaka pao sa 110 u 2008. godini na 16 u 2011. Znaju lopovi da gotovog novca u \u0161vedskim bankama vi\u0161e nema kao prije. S druge strane, tzv. kibernetski kriminal<\/strong> (uklju\u010duje ra\u010dunalne prijevare i kra\u0111e podataka s kreditnih kartica) narastao je sa 3.300 u 2000. godini na preko 20.000 u 2011. Drugim rije\u010dima, kriminal se samo preselio<\/strong> s jednog podru\u010dja na drugo. Nije nestao, i vjerojatno nikada ni ne\u0107e.<\/p>\n

Ve\u0107 sada postoje e-d\u017eepari<\/a>;<\/strong> osobe koje razvijaju i koriste ure\u0111aje i aplikacije koje kradu novac sa beskontaktnih kartica. \u0160to je beskontaktna kartica? Plasti\u010dna kreditna ili debitna kartica, naizgled kao i svaka druga, samo \u0161to je u nju ugra\u0111en poseban \u010dip. Mnogi ju hrvatski gra\u0111ani ve\u0107 imaju u d\u017eepu, a da toga nisu ni svjesni. Ove kartice na malim udaljenostima radijskim frekvencijama komuniciraju s \u010dita\u010dima tih kartica, jednostavnim protokolima, bez uno\u0161enja PIN broja, ili autorizacije potpisom. Nezgodno je \u0161to se \u010dipovi u ovim karticama ne mogu ugasiti, ve\u0107 su u neprestanoj pripravi. Kako krade e-d\u017eepar? Umjesto da gura ruke u tu\u0111u odje\u0107u, on svoje ruke uredno dr\u017ei u vlastitim d\u017eepovima, gdje ima (jeftin i lako nabavljiv) \u010dita\u010d kartica, ili najobi\u010dniji \u201epametni telefon\u201c s posebnom aplikacijom. Iskoristi gu\u017evu na ulici, stadionu, u autobusu\/tramvaju, na koncertu, i to na na\u010din da se pribli\u017ei plijenu, te kroz odje\u0107u o\u010dita karticu \u010dovjeka kraj sebe i skine mu novac s ra\u010duna. Za e-d\u017eepare je vrlo \u201ezgodno\u201c \u0161to se mogu \u0161etati kraj ljudi i skidati ve\u0107em broju ljudi malo novca s ra\u010duna, umjesto da jednom \u010dovjeku ukradu puno.<\/p>\n

Kristin Paget<\/strong>, zaposlena u ameri\u010dkoj tvrtci Recursion<\/strong> Ventures<\/strong> koja se bavi razvojem osiguranja (u toj tvrtci zaposleni su i biv\u0161i direktor CIA-e, sveu\u010dili\u0161ni profesori, eksperti za kriptografiju i terorizam, itd.), pokazuje kako je kra\u0111a podataka s beskontaktne kartice i jednostavna i jeftina<\/strong>, dijelom jer se kartica cijelo vrijeme nalazi kod vlasnika, dijelom jer su sigurnosni standardi niski<\/strong> (nema procesa autorizacije). Paget tvrdi kako je najjednostavnije rje\u0161enje spr\u017eiti \u010dip u mikrovalnoj pe\u0107nici, no ujedno upozorava kako to mo\u017ee dovesti do zapaljenja \u010dipa (i kartice). Dr. Peter Gutmann<\/strong> sa Odjela za ra\u010dunarstvo Sveu\u010dili\u0161ta u Aucklandu (Novi Zeland), stru\u010dnjak za ra\u010dunalnu kriptografiju, ka\u017ee kako je kori\u0161tenje beskontaktnih kartica za pla\u0107anje podjednako davanju klasi\u010dne kreditne kartice u ruke svima u blizini, pa neka \u010dine s njom \u0161to ho\u0107e.<\/p>\n

Dr\u017eanjem gotovine kod ku\u0107e osoba se izla\u017ee riziku provale plja\u010dka\u0161a iz lokalnog okru\u017eenja, no dr\u017eanjem novca u virtualnom prostoru osoba se izla\u017ee riziku provale svih cyber<\/em>-plja\u010dka\u0161a svijeta; svi zlonamjerni hakeri na planeti postaju potencijalni provalnici. Krug mogu\u0107ih zlikovaca pro\u0161iruje se sa vlastite op\u0107ine ili \u017eupanije na cijeli svijet. Ono \u0161to osobito zabrinjava jest \u010dinjenica da su ra\u010dunalni kriminalci daleko sofisticiraniji<\/strong> od obi\u010dnih d\u017eepara i razbojnika, pa je slijedom toga i njihovo hvatanje bitno te\u017ee. Osim toga, kada se ka\u017ee da je gotovi novac nesiguran jer se krade, zna\u010di li to da se kartice i mobiteli ne kradu? (Ovdje se ne \u017eeli re\u0107i da bi gra\u0111ani trebali dr\u017eati sav svoj novac u gotovini, kod ku\u0107e, ve\u0107 samo ukazati na traljavu argumentaciju zastupnika bezgotovinskog dru\u0161tva koji isti\u010du kra\u0111u kao nekakav bitan razlog izbjegavanja gotovine.)<\/p>\n

Jednostavnije, ka\u017eu, nije bolje<\/strong><\/p>\n

Jednostavni procesi imaju jednostavne probleme, slo\u017eeni procesi imaju slo\u017eene probleme. Pla\u0107anje gotovinom je jednostavan proces, pa je i upravljanje rizicima kod gotovinskog pla\u0107anja bitno manje slo\u017eeno<\/strong> nego kod bezgotovinskog. Kod prometa gotovinom treba pripremiti sustave za prepoznavanje krivotvorina, platiti za\u0161titarsku slu\u017ebu, i to je otprilike to. Sasvim je druga pri\u010da u bezgotovinskom dru\u0161tvu. Te\u0161ko je zapravo i pojmiti \u0161to sve mo\u017ee po\u0107i po zlu ako bi se ba\u0161 sva pla\u0107anja po\u010dela provoditi slo\u017eenim tehnologijama i \u201enaprednim\u201c ure\u0111ajima. Papirna nov\u010danica ne tra\u017ei priklju\u010dak na Internet, i ne\u0107e joj se potro\u0161iti baterija u trenutku kada je najpotrebnija. Da, \u010desto prenosi kojekakve bakterije, ali ima neuni\u0161tivu imunost<\/strong> na apsolutno sve ra\u010dunalne viruse koji \u0107e zlonamjerni ra\u010dunalni geniji ikada smisliti. Jednostavna primjenjivost je dodatna kvaliteta; nov\u010danice funkcioniraju po savr\u0161eno jednostavnim principima, i stoga ne tra\u017ee edukaciju korisnika (koriste ih mala djeca jednako kao i starci, bez po’ muke). \u201eRade\u201c i bez slo\u017eenih pozadinskih mehanizama, bez sigurnosnih kopija, bez alternativnih servera na udaljenim lokacijama, bez generatora struje u slu\u010daju ispada iz elektro-opskrbne mre\u017ee, bez 24-satnih de\u017eurstava informati\u010dara i drugih in\u017eenjera, bez pozivnih centara za pomo\u0107 korisnicima, i bez konstantnih a\u017euriranja i sigurnosnih unapre\u0111enja sustava. Doista, te\u0161ko je pojmiti za\u0161to se tvrdi da je pla\u0107anje mobitelom ili karticom jednostavnije?<\/p>\n

Hrvatski hod prema bezgotovinskom dru\u0161tvu<\/strong><\/p>\n

Gdje se Hrvatska nalazi u procesu \u201eneizbje\u017ene\u201c tranzicije ka bezgotovinskom dru\u0161tvu? Banke u Hrvatskoj po\u010dele su s izdavanjem kartica koje u sebi imaju \u010dip za beskontaktno pla\u0107anje, i ve\u0107 ih naveliko dostavljaju svojim klijentima, a da oni ve\u0107inom nisu ni svjesni \u0161to je sve to \u201e\u010dudo od kartice\u201c kadra u\u010diniti. Krenulo je i postavljanje \u010dita\u010da ovih kartica na prodajnim mjestima. Kada ve\u0107i broj gra\u0111ana bude ve\u0107 imao beskontaktne kartice u nov\u010daniku, te kada dovoljno prodajnih mjesta bude osposobljeno za ovaj tip pla\u0107anja, bit \u0107e jo\u0161 samo potrebno motivirati klijente za kori\u0161tenje kartice koju ve\u0107 ionako imaju; popustima, kuponima, akcijama skupljanja bodova, i ostalim marketin\u0161kim trikovima<\/strong>.<\/p>\n

Pred kraj pro\u0161le godine u Zagrebu je odr\u017ean susret bankara, karti\u010darskih ku\u0107a, telekom-operatera i ostalih zainteresiranih pod znakovitim naslovom \u201eKome jo\u0161 treba cash<\/em>\u201c, kao dio projekta eTrgovina\/eNovac\/eTurizam<\/a> o ulozi elektroni\u010dkog poslovanja, mobilnih i beskontaktnih pla\u0107anja u Hrvatskoj. U organizaciji \u010dasopisa Banka, ovaj se projekt sastoji se od niza okruglih stolova koji, realno uzev\u0161i, nastoje promovirati utjecaj i kori\u0161tenje elektroni\u010dkog novca. Na prvom susretu indirektno je najavljeno uvo\u0111enje provizija za uzimanje gotovine na bankomatima (vlastite banke), jer je nepostojanjem ovih provizija gra\u0111anima omogu\u0107en besplatan i jednostavan pristup gotovini, pa se \u201enavike korisnika se ne mijenjaju dovoljno brzo u pravcu kori\u0161tenja debitnih kartica<\/em>\u201c. Sve u svemu, \u010dini se kako banke u Hrvatskoj dobro rade svoj posao \u2013 u stope slijede zapadne trendove, ma kakvi oni bili.<\/p>\n

Emisijska dobit<\/strong><\/p>\n

Izdavanje papirnog i kovanog novca donosi dr\u017eavi, odnosno njenim gra\u0111anima, prihode iz tzv. emisijske dobiti (eng. seigniorage<\/em><\/strong>). Kada sredi\u0161nja banka, odnosno HNB emitira gotovinu, plasira ju po nominalnoj vrijednosti. Drugim rije\u010dima, u optjecaj pu\u0161ta papir na kojem pi\u0161e npr. sto kuna, ali je tisak te nov\u010danice zapravo platila mo\u017eda jednu kunu. U ovom (pojednostavljenom) slu\u010daju emisijska dobit po nov\u010danici iznosila bi 99 kuna. Od emisijske dobiti 20% odlazi u pri\u010duve HNB-a, a ve\u0107i dio od 80% odlazi u dr\u017eavni prora\u010dun, odnosno nazad gra\u0111anima.<\/p>\n

Emisijska dobit na papirnim nov\u010danicima mo\u017ee biti relativno velika, ali se na kovanicama ni\u017eih apoena katkad ne ostvaruje, jer tro\u0161ak izrade ovih kovanica mo\u017ee biti ve\u0107i od nominalne vrijednosti tih kovanica. No, emisijsku dobit HNB itekako ostvaruje pu\u0161tanjem u promet prigodnog kovanog novca, koji u kona\u010dnici zavr\u0161i kao kolekcionarski predmet. HNB je devet puta dosad izdavao kovanice od 25 kn (ina\u010de, u malim se oglasnicima kovanice od 25 kn prodaju za oko 50 kn). Za sredi\u0161nju je banku ovo vrlo zgodan izvor prihoda: ona emitira novac s kojim na kraju nema puno brige, jer naj\u010de\u0161\u0107e zavr\u0161i izvan uporabe, negdje na policama, u albumima kolekcionara \u2013 numizmati\u010dara, a cijena izrade je ni\u017ea od nominalne vrijednosti, te ostvaruje dobit. Zaklju\u010dno, bez gotovog novca nema emisijske dobiti.<\/p>\n

BROJKE<\/em>:<\/p>\n

    \n
  1. U Hrvatskoj je na po\u010detkom 2012. godine u prometu bilo 154,5 milijuna komada nov\u010danica i 1,72 milijardi komada kovanog novca. Koli\u010dinski su najzastupljenije nov\u010danice u apoenima od 200 kuna i kovanice od 10 lipa. (HNB)<\/li>\n
  2. 52,6 milijuna komada nov\u010danica kuna u Hrvatskoj (pribli\u017eno jedna tre\u0107ina svih nov\u010danica kuna u prometu) je 2011. godine izrezano, odnosno zamijenjeno radi o\u0161te\u0107enosti ili dotrajalosti. (HNB)<\/li>\n
  3. 2006. u svijetu je u prometu bilo 8,9 milijardi kartica (kreditnih, debitnih, i prepaid<\/em>); a 2011. godine 13,5 milijardi. Projekcija za 2016. je preko 18 milijardi. (Nilson report)<\/li>\n
  4. 4 u 1: u Belgiji u promet pu\u0161tena kartica koja je s jedne strane debitna, s druge kreditna, ima ugra\u0111en displej koji zamjenjuje \u010dita\u010d kartica (za pla\u0107anja na Internetu), i ima ugra\u0111enu tehnologiju beskontaktnog pla\u0107anja. Ukratko: rizici na \u010detvrtu.<\/li>\n
  5. 1661. godine izdan je prvi papirni novac u Europi, u \u0160vedskoj. O\u010dekuje se da \u0107e \u0160vedska postati prva bezgotovinska ekonomija u svijetu.<\/li>\n<\/ol>\n

    Prethodni tekst je objavljen u Prilici, mjese\u010dnom prilogu Glasa Koncila, kao tema broja 01\/2013.<\/em><\/p>\n