U Hrvatskoj postoji oko 19 tisu\u0107a poduze\u0107a koja nemaju niti jednog zaposlenog, a ra\u010dun im je blokiran du\u017ee od godine dana. Najve\u0107i dio doma\u0107ih insolventnih trgova\u010dkih dru\u0161tava zapravo \u010dine ova \u201ezombi\u201c poduze\u0107a \u2013 ni \u017eiva ni mrtva.<\/p>\n
Eurostat (Europski zavod za statistiku) s vremena na vrijeme objavljuje podatke o ro\u0111enim i umrlim tvrtkama u izvje\u0161\u0107u koje pod naslovom Poslovna demografija. Doma\u0107a \u201ezombi\u201c poduze\u0107a ondje bi se na\u0161la u ponoru izme\u0111u navedenih statisti\u010dkih kategorija; njih 19 tisu\u0107a nisu \u017eivi ekonomski subjekti jer ne obavljaju nikakvu ekonomsku aktivnost, nemaju niti jednog jedinog zaposlenog, i k tome im je blokiran ra\u010dun; \u0161to \u0107e re\u0107i na ra\u010dunu nemaju ni lipice, a imaju nepodmirene dugove koje nisu u stanju podmiriti ve\u0107 du\u017ee od godine dana. Ovih 19 tisu\u0107a nisu ni mrtve pravne osobe jer su upisane u sudski registar \u2013 \u201emati\u010dnu knjigu ro\u0111enih\u201c \u2013 i u bilo kojem trenutku bi se mogle aktivirati i nastaviti poslovati \u2013 dovoljno je da uprava (vlasnici) vrate dugove, i eto ih opet u ekonomskoj igri, na tr\u017ei\u0161tu, kao da se ni\u0161ta dogodilo nije. Dakle, upisani su u \u201emati\u010dnu knjigu ro\u0111enih\u201c, a \u017eivi nisu \u2013 \u0161to su drugo nego \u017eivi mrci<\/em>?<\/p>\n Nije li neozbiljno nazvati ova trgova\u010dka dru\u0161tva zombi<\/em> poduze\u0107ima? Apsolutno jest, upravo onoliko koliko je neozbiljan i sustav koji je omogu\u0107io njihovo franken\u0161tajnovsko \u017eivotarenje. Sustav je to koji ni\u010dim ne sankcionira najve\u0107u izopa\u010denost u gospodarstvu, onu koja nastaje kad osoba preuzme dobra ili u\u017eiva usluge, a potom iste ne plati. Ili jo\u0161 gore, primi robu, ne plati ju, i jo\u0161 ju preproda tre\u0107emu. Davne 1624. godine u engleskom ste\u010dajnom zakonu napisano je: “Trgovanje ste\u010dajnika crv je koji izjeda srce cjelokupne trgovine i robne razmjene”, a du\u017enik time \u010dini \u201enamjerno zlo\u201c. Ali daleko je Engleska, i zlato \u0161to sja\u2026 \u0160to se doga\u0111a u Hrvatskoj 2010. godine?<\/p>\n <\/p>\n U srce svakog ekonomskog sustava, pa tako i doma\u0107eg, ugra\u0111ena je razmjena: roba za novac, usluge za novac, roba za robu, itd. Kada jedna ugovorna strana ispunjava svoje obveze, a druga ne, sustav postaje neodr\u017eiv i uru\u0161ava se; lanac puca jer drugi vi\u0161e nije u stanju platiti tre\u0107emu, tre\u0107i \u010detvrtomu, i eto nas za\u010das iz Engleske u Hrvatskoj. Slijedom toga, u sklopu aktivnosti iz Programa gospodarskog oporavka (trenutne) Vlade Republike Hrvatske planirano je i \u201estvaranje uvjeta za u\u010dinkovitu provedbu ste\u010dajeva\u201c. Ova je mjera rezultirala dopunama Ste\u010dajnog zakona, donesenima po hitnom postupku na saborskoj sjednici 1. listopada ove godine; jednoglasno, sa 104 glasa “za”, \u0161to \u0107e re\u0107i da jedna tre\u0107ina zastupnika u tom trenutku uop\u0107e nije bila u Saboru. Zasigurno su imali pametnijeg posla nego sudjelovati u dono\u0161enju zakona, jer zaraditi izrazito nadprosje\u010dnu mirovinu za samo par godina rada mogu samo izabrani trutovi.<\/p>\n Evo ga, dakle, u Narodnim novinama (br. 116\/2010): svje\u017ee nadopunjeni Ste\u010dajni zakon, kojemu je cilj kona\u010dno rje\u0161enje problema zombi<\/em> poduze\u0107a. \u0160to novoga donosi?<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Istina kadikad boli. Sre\u0107om, i osloba\u0111a (Iv 8, 32). Po\u0161tenoga gra\u0111anina duboko vrije\u0111a bujanje sloja \u201euspje\u0161nih\u201c poduzetnika koji svoj polo\u017eaj grade preko le\u0111a srednjeg sloja i \u201eobi\u010dnih radnika\u201c. Poziraju za naslovnice poslovnih tjednika, primaju Zlatne kune, jedre po dalekim morima, licitiraju na humanitarnim aukcijama, ali dobavlja\u010dima i radnicima ne pla\u0107aju. Ili pla\u0107aju uz nepodno\u0161ljivo duge odgode. Po\u0161teni platci kraj njih ispadaju prostodu\u0161ne naiv\u010dine\u2026 Zna\u010di li to \u201ebiti sposoban\u201c \u2013 imati obraz kao \u0111on, financirati se na ra\u010dun drugih?<\/p>\n Trulo je to tkivo, odvratni tumor u organizmu ekonomije (i dru\u0161tva u cjelini) kojeg valja odstraniti. U suprotnom, \u0161iri se, metastazira i \u201euspje\u0161no\u201c uni\u0161tava cijelo tijelo. Upravo tomu slu\u017ei ste\u010dajni sustav: on je zadu\u017een sve koji ne igraju prema pravilima isklju\u010diti iz tr\u017ei\u0161ne utakmice, i kroz ste\u010dajni postupak isplatiti dugove. Ste\u010dajni zakon savr\u0161eno jasno propisuje: tko du\u017ee od dva mjeseca nije sposoban platiti svoje dugove \u2013 aufwiedersehen<\/em>, ide u ste\u010daj. Kamo sre\u0107e kad bi se propisano jo\u0161 i provodilo u djelo. Kod nas nekih 19.000 pravnih osoba ima blokade du\u017ee i od godine dana, pa nikom ni\u0161ta, pojeo vuk magare. I jo\u0161 ga jede.<\/p>\n Zapravo, nije problem laganje pred sudom, nije problem varanje Porezne uprave, nije problem plja\u010dka trgovine, nije problem ubojstvo nedu\u017enoga. Sve su to nedjela kojih je bilo i kojih \u0107e, htjeli \u2013 ne htjeli, uvijek biti. Problem nastaje kada za ove zlo\u010dine odgovorni ne bivaju adekvatno ka\u017enjeni. A kod nas za nepla\u0107anje dospjelih obveza gotovo nitko ne biva ka\u017enjen. Statistike pokazuju kako u Hrvatskoj u manje od 0,6% ste\u010dajeva neki sudionik biva osu\u0111en za svoja nepo\u0161tena djela. Time se \u0161alje nedvosmislena i jasna poruka: nepla\u0107anje dugova je prihvatljiv obrazac pona\u0161anja, ne\u0161to \u0161to se tolerira, na \u0161to se \u017emiri. I eto jo\u0161 jedne u nizu super-modernih dru\u0161tvenih transformacija perverznoga u \u201estandardno\u201c, abnormalnoga u \u201enormalno\u201c.<\/p>\n Davno prije nastanka suvremene krize, prije nekih \u0161est godina, \u0160ime Pavlovi\u0107 (doma\u0107i ekspert na podru\u010dju kaznenog prava) pisao je kako postoji \u201e\u0161iroka dru\u0161tvena hipokrizija o potrebi po\u0161tivanja eti\u010dkih i moralnih normi, a da se pritom ni\u0161ta ne poduzima kako bi se smanjio broj ste\u010dajeva, pozvali na kaznenu odgovornost po\u010dinitelji kaznenih djela i poduzimale radnje na otkrivanju uvjeta nastanka ste\u010dajnih kaznenih delikata.\u201c Od tada do danas bilo je puno zujanja, a malo meda. U praksi se mo\u017ee promatrati kako pojedinci otvaraju ili kupuju trgova\u010dka dru\u0161tva, iz njih isisavaju (mo\u017eda je pravilnije re\u0107i kradu<\/em>) svu vrjedniju imovinu, preuzimaju obveze koje ne podmiruju, te nakon toga otvaraju ili kupuju novo dru\u0161tvo s kojim ponovno \u010dine isto \u0161to i s prethodnim. Neka\u017enjeno prolaze kroz sustav i naru\u0161avaju povjerenje svih sudionika i u gospodarstvo i u pravosu\u0111e, i destabiliziraju \u010ditavo tr\u017ei\u0161te. To je kriminal u pravom smislu rije\u010di, i to tzv. \u201ekriminal bijelog ovratnika\u201c u kojem sudjeluju \u201eugledni ljudi\u201c, vi\u0111eni i istaknuti pripadnici srednjih, \u010de\u0161\u0107e vi\u0161ih slojeva dru\u0161tva (usp. Mt 23, 27). \u010cesto su to visokoobrazovani, iskusni stru\u010dnjaci koji su sposobni bolje zamesti trag svojim kriminalnim djelima od obi\u010dnih, malih \u201elupe\u017ea s ulice\u201c, te ovdje le\u017ei dio razloga za\u0161to uglavnom ostaju neosu\u0111enima. Premda njihovi otisci ostaju prikriveni, ipak jedan trag uvijek ostavljaju za sobom, poput podsjetnice \u2013 to su zombi<\/em> poduze\u0107a: ne\u017eivi\/nemrtvi svjedoci \u201ekreme dru\u0161tva\u201c koja ih je poharala.<\/p>\n U svjetlu navedenoga valja promatrati i dopune Ste\u010dajnog zakona, upravo \u201evru\u0107e ispod \u010deki\u0107a\u201c. U Hrvatskoj se time ustrojava novi, sedmi postupak u ve\u0107 od prije prekompliciranom ste\u010dajnom sustavu, te se uz klasi\u010dni likvidacijski ste\u010dajni postupak, prethodni ste\u010dajni postupak, skra\u0107eni ste\u010dajni postupak, ste\u010daj male vrijednosti, osobnu upravu, restrukturiranje u ste\u010daju (uz proma\u0161eni zakonski naziv ste\u010dajni plan<\/em>), i me\u0111unarodni ste\u010daj, ustanovljuje jo\u0161 jedan skra\u0107eni<\/em> ste\u010dajni postupak. Sve u svemu, sada postoje dva skra\u0107ena ste\u010dajna postupka, onaj stari (iz \u010dlanka 63. Ste\u010dajnog zakona), i ovaj novi (glava Xa). Cilj je novome smaknuti poduze\u0107a koja \u201enastanjuju \u010dardak ni na nebu ni na zemlji\u201c, i izbrisati ih sa lica zemlje (na\u017ealost ne jednom za svagda, ve\u0107 samo do konca 2012. godine kada ove odredbe Ste\u010dajnog zakona prestaju vrijediti, i kada se novi skra\u0107eni ste\u010dajni postupak stavlja izvan snage).<\/p>\n Sve je ovo repriza ve\u0107 vi\u0111ene predstave, i kamo sre\u0107e kad bi ove \u201ereforme\u201c bile supstancijalna, trajna rje\u0161enja. Posebna vrsta skra\u0107enog ste\u010dajnog postupka ve\u0107 se provodila prema Zakonu o izmjenama i dopunama Ste\u010dajnog zakona iz 2000. godine (\u010dl. 70, Nn 129\/2000). Naime, tim je Zakonom Zavodu za platni promet bila utvr\u0111ena obveza podno\u0161enja izvje\u0161\u0107a trgova\u010dkim sudovima o svim pravnim osobama s \u010dijih ra\u010duna tijekom tri mjeseca nije izvr\u0161ena nikakva isplata zbog toga \u0161to na tim ra\u010dunima nema sredstava, a te osobe nemaju osniva\u010dki kapital ve\u0107i od 100.000 kuna. Primjenom ovih odredbi tada je u\u010dinjena velika \u010distka malih insolventnih neaktivnih trgova\u010dkih dru\u0161tava koja niti imaju ve\u0107u imovinu, niti su solventna. U me\u0111uvremenu, netko je negdje odlu\u010dio da se navedeni, desetlje\u0107e stari \u010dlanak vi\u0161e ne\u0107e primjenjivati; posljedi\u010dno su se zombiji<\/em> namno\u017eili, pa se sli\u010dna \u010distka poku\u0161ava i danas, deset godina kasnije.<\/p>\n Ono \u0161to bi na prvi pogled trebalo biti jasno jest da se novim skra\u0107enim ste\u010dajnim postupkom samo odstranjuje tumor; amputira se gnjilo tkivo, ali se ne zaustavlja maligni proces koji to tkivo generira. Onaj tko je prije neka\u017enjeno migoljio kroz sustav veselo \u0107e to \u010dinit i nadalje. S druge strane, \u201emalim\u201c gra\u0111anima kuha se i pripravlja novi i \u201eefikasniji\u201c ovr\u0161ni sustav u kojem \u0107e se predstaviti novo dru\u0161tveno zanimanje \u2013 javni ovr\u0161itelj (ne\u0161to poput javnog bilje\u017enika ili odvjetnika), koji \u0107e se sustavno, danono\u0107no i ustrajno zauzimati da gra\u0111ane svaki njihov nepla\u0107eni ra\u010dun\u010di\u0107 dostigne s kamatama. Nepla\u0107anje desetak kuna ne\u0107e se tolerirati, ali desetak milijuna<\/em> kuna\u2013 to je ve\u0107 druga pri\u010da (u \u017eargonu rutinera: \u201eodradit \u0107e se dogovoreno\u201c). Nejednaki principi za one koji bi trebali biti jednaki pred zakonom rezultiraju u preko 500.000 ovrha nad gra\u0111anima neplati\u0161ama, a s druge strane stoji ne\u0161to vi\u0161e od 1.700 ste\u010dajeva nad pravnim osobama neplati\u0161ama. Jednima se za nepla\u0107anje naj\u010de\u0161\u0107e progledava kroz prste, druge se za isto mlati po prstima.<\/p>\n Premda zvu\u010di nevjerojatno, (jedna od) rak rana hrvatskog gospodarstva nije u tome \u0161to se otvara puno ste\u010dajeva, nego \u0161to ih se otvara premalo<\/em>. Tolerira se nepla\u0107anje, ste\u010dajevi se ne otvaraju kada bi trebali, a po\u0161teni se ste\u010dajni du\u017enici ne uva\u017eavaju (premda je jo\u0161 1764. godine Cesare Beccaria uvidio kako je mogu\u0107 i po\u0161ten ste\u010daj \u201ezbog nepo\u0161tenja drugih ili zbog njihovih nesre\u0107a ili zbog slu\u010dajeva kojima se nikakvom mudro\u0161\u0107u ne mo\u017ee izbje\u0107i\u201c). Uslijed toga ste\u010dajevi se otvaraju prekasno, kada nikakve vrjednije imovine vi\u0161e nema, kada su svi kompetentniji radnici (nositelji poslovnih procesa) ve\u0107 na\u0161li drugog poslodavca, kada je bilo kakvo restrukturiranje nemogu\u0107e, i kada se jedino jo\u0161 mo\u017ee, poput mrtvozornika, proglasiti smrt poduze\u0107a. To nije smisao ste\u010daja! Smisao ste\u010daja je povrat dugova, a ako se dugovi ne vra\u0107aju ni u ste\u010daju, onda ste\u010dajni postupak (nijedan od doma\u0107ih sedam ina\u010dica) nije ni potreban.<\/p>\n Kona\u010dno, moglo bi se re\u0107i kako Ste\u010dajni zakon u praksi vrlo lo\u0161e za\u0161ti\u0107uje vjerovnike, i to zbog \u201eneefikasne primjene zakona u pravosu\u0111u, koja proizlazi iz bitnog problema inkompetencije sudaca, te u odre\u0111enoj mjeri, korupcije me\u0111u sucima. Naime, neuspje\u0161na primjena zakona omogu\u0107uje djelovanje grupama nalik mafiji, koje su specijalizirane u otu\u0111enju imovine du\u017enika u ste\u010daju na ra\u010dun vjerovnika.\u201c Citat je ovo \u010de\u0161kih autora O. Konta i O. Vychodila, i odnosi se na \u010de\u0161ki ste\u010dajni sustav. No, ako se tko \u0161trecnuo \u010ditaju\u0107i ga, neka je. \u00a0Par crtica o doma\u0107em ste\u010dajnom sustavu<\/strong><\/p>\n <\/p>\n \u0160to se moglo i trebalo popraviti u ste\u010dajnom sustavu, a opet se propustilo u\u010diniti? U ovom ograni\u010denom prostoru, samo \u0107e se ukratko prikazati neke (blago re\u010deno) nelogi\u010dnosti u koje se i dalje ne dira.<\/p>\n Prvo, dijelovi Kaznenog zakona koji se odnose na nepo\u0161tena postupanja u ste\u010daju (\u010dl. 281, 282, 283) bi se trebali ili brisati (i time definirati kako je u ste\u010daju i prije ste\u010daja apsolutno sve dopu\u0161teno), ili izmijeniti i napokon po\u010deti primjenjivati. Kada nitko nikada ne bi provjeravao brzinu vo\u017enje na cestama i ka\u017enjavao prijestupnike, vrlo bi se malo gra\u0111ana pridr\u017eavalo ograni\u010denja brzine. Jednako je s pla\u0107anjem na vrijeme i kra\u0111om u ste\u010daju.<\/p>\n Zatim, potrebno je izmijeniti na\u010din na koji sudac u postupku imenuje ste\u010dajnog upravitelja. U Hrvatskoj ste\u010dajni sudac imenuje ste\u010dajnog upravitelja potpuno autonomno jer ne postoji nikakav sustav dodjele predmeta, ve\u0107 sudac prema vlastitom naho\u0111enju odlu\u010duje kome \u0107e dodijeliti odre\u0111eni ste\u010dajni postupak, odnosno koga \u0107e \u201ezaposliti\u201c. Kao posljedica toga pojedini ste\u010dajni upravitelji bivaju imenovani u desetcima slu\u010dajeva, dok drugi godinama ne dobivaju niti jedan. Proizlazi kako ste\u010dajni upravitelj treba biti u \u201edobrim odnosima\u201c sa sucem, jer o sucu ovisi i njegovo budu\u0107e imenovanje i ishod postoje\u0107ih postupaka.<\/p>\n Kao da to nije ve\u0107 dovoljno, sudac upravitelju odre\u0111uje i visinu \u201enagrade za rad\u201c. To \u010dini prema propisu Vlade RH, ali obra\u010dun tro\u0161kova odobrava samostalno. Dakle, moglo bi se re\u0107i da je on upraviteljev \u201eposlodavac\u201c u pravom smislu rije\u010di, jer osim \u0161to ga zapo\u0161ljava, odre\u0111uje mu i visinu \u201epla\u0107e\u201c. Interesantno je kako se rje\u0161enje o visini nagrade i naknade tro\u0161kova dostavlja interesentima i stavlja na oglasnu plo\u010du, ali bez naznake visine iznosa<\/em>. Dakle, \u201esve\u201c na tom izvje\u0161\u0107u pi\u0161e, samo ne i cifra koja \u0107e upravitelju biti ispla\u0107ena. I to je po zakonu (\u010dl. 29 st. 4)! Dodu\u0161e, dopu\u0161teno je do\u0107i na sud i u pisarnici tra\u017eiti uvid u ovaj iznos, ali u zakonu ne stoji tko to smije u\u010diniti, \u0161to u praksi zna\u010di da individualni zaposlenik suda u pisarnici mo\u017ee \u201eslobodno tuma\u010diti\u201c tko smije, a tko ne smije gledati u pla\u0107e upravitelja.<\/p>\n Nije kraj: zavr\u0161ni ra\u010dun ste\u010dajnog upravitelja podlo\u017ean je reviziji samo ako reviziju predlo\u017ei sam upravitelj, ina\u010de nije. Ako ste\u010dajni upravitelj ne \u017eeli revizora koji \u0107e pregledavati i analizirati njegov zavr\u0161ni ra\u010dun, ne\u0107e ga ni imati. Kada bi Porezna uprava radila po istom principu tko bi ikada pla\u0107ao porez?<\/p>\n Jo\u0161 samo jedna crtica: u redoslijedu isplata nakon unov\u010denja imovine ste\u010dajnog du\u017enika odvjetnici se namiruju prije<\/em> radnika. Toliko o snazi odvjetni\u010dkog lobija…<\/p>\n <\/p>\n Objavljeno u Prilici, mjese\u010dnom prilogu Glasa Koncila, 11\/2010.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U Hrvatskoj postoji oko 19 tisu\u0107a poduze\u0107a koja nemaju niti jednog zaposlenog, a ra\u010dun im je blokiran du\u017ee od godine dana. Najve\u0107i dio doma\u0107ih insolventnih trgova\u010dkih dru\u0161tava zapravo \u010dine ova \u201ezombi\u201c poduze\u0107a \u2013 ni \u017eiva ni mrtva.<\/p>\n","protected":false},"author":171,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[5,7],"tags":[56,16,33,1286],"yoast_head":"\n
\n<\/em><\/p>\n
\n\u00a0<\/strong><\/p>\n