{"id":278,"date":"2012-12-03T16:45:04","date_gmt":"2012-12-03T15:45:04","guid":{"rendered":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=278"},"modified":"2012-12-12T08:29:45","modified_gmt":"2012-12-12T07:29:45","slug":"kad-ce-kuna-iz-paceta-u-labuda","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=278","title":{"rendered":"Kad \u0107e kuna iz pa\u010deta u labuda?"},"content":{"rendered":"

U umre\u017eenom svijetu povjerenje je najva\u017enija valuta.<\/em>
\nEric Schmidt, direktor “Googlea”<\/p>\n

 <\/p>\n

Koji objekti opredme\u0107uju dr\u017eavu? Prosje\u010dan hrvatski gra\u0111anin (ako takav uop\u0107e postoji) – kakve opipljive, materijalne objekte ima u svom \u017eivotnom prostoru, a koji predstavljaju dr\u017eavnost Republike Hrvatske u izravnom smislu? Ili zaobilaznim putem: \u0161to postoji u hrvatskim domovima a da u njima nije bilo u vrijeme Jugoslavije?<\/p>\n

<\/p>\n

Kao prvo, to je zastava; slu\u017ebena zastava Republike Hrvatske. Tu su i neki dokumenti; npr. putovnica, domovnica. Zatim gdjetko ima tekst himne; uramljen ili otisnut na tkanini, kraj zidnog sata. No nemaju svi zastavu, putovnicu i himnu, ali svatko ima bar jednu nov\u010danicu doma\u0107e valute – kune. Ti komadi\u0107i papira, na kojima neizostavno velikim slovima stoji otisnuto i deklarira se \u201eRepublika Hrvatska”, kao da postoje u nekom paralelnom svemiru, u transcendentalnim dimenzijama egzistencije. Jer dok \u0107e se na\u0107i mnogi koji su spremni stati u obranu dostojanstva zastave i himne, pitanje je bi li itko – ijedan – bio spreman u\u010diniti to isto za hrvatsku valutu. Kako je mogu\u0107e da su se gotovo svi, bez ikakve diskusije, sveop\u0107im konsenzusom unaprijed odrekli toga preva\u017enog elementa dr\u017eavnosti, a da je to itko iz inozemstva formalno zatra\u017eio? Ministrica financija izjavila je nedavno na ekonomskom forumu u Poljskoj kako je \u201euvo\u0111enje eura me\u0111u najzna\u010dajnijim ciljevima hrvatskog \u010dlanstva u EU-u”. Drugim rije\u010dima, odricanje od kune je prioritet. Kada su se isporu\u010divali generali, odr\u017eavani su prosvjedi, a mediji su imali “\u0161tofa” napretek. Kuna je, naprotiv, o\u010dito ve\u0107 isporu\u010dena – bez ijednog povi\u0161enog tona, bez slovca i treptaja. Naravno da je pretjerano uspore\u0111ivati generale i kune, no dobro je prisjetiti se kako je svaka nov\u010danica \u201epokretni priru\u010dni spomenik” apsolutno najve\u0107im sinovima hrvatske povijesti; od Zrinskog i Frankapana (5 kn) do Star\u010devi\u0107a (1000 kn). Gdje to pi\u0161e da EU i euro nu\u017eno idu ruku pod ruku? Smije li se o tome uop\u0107e diskutirati, ili je to mo\u017eda zabranjeno?<\/p>\n

Pla\u010d i gungula oko \u0161vicarskog franka tako uglavnom prolazi bez postavljanja pravog pitanja, a ono glasi: \u0160to nam zna\u010di nacionalna valuta? “Mi, zapravo, nemamo problem \u0161vicarskog franka. Mi imamo problem eura i dolara, u kojem je franak na neki na\u010din kolateralna \u017ertva”, rekao je guverner Narodne banke. To je istina, ali samo djelomi\u010dna. Potpuna istina glasi: mi nemamo problem \u0161vicarskog franka; mi imamo problem kune. Dakle opet (ako treba i deset puta): \u0160to nam zna\u010di nacionalna valuta? Za\u0161to HNB intervenira i odr\u017eava te\u010daj valute u koju banke (i gra\u0111ani) ionako ne vjeruju? Za\u0161to se krediti uop\u0107e ve\u017eu ugovornim odredbama (valutnim klauzulama) uz euro, ili uz \u0161vicarski franak, mo\u017eebitno sutra uz kineski juan, ako je na\u0161a doma\u0107a valuta od uvo\u0111enja \u010dvrsta kao bra\u010dki kamen; stabilna i postojana?<\/p>\n

 <\/p>\n

“U Hrvatskoj je nagla\u0161ena kultura izbjegavanja osobnog rizika”, re\u010de jedan ekonomist, a guverner Narodne banke ka\u017ee kako je “podizanje kredita ugovorna obveza kod koje su obje strane morale znati u kakav rizik ulaze”. Oba, kao i mnogi drugi, dr\u017ee se fantasti\u010dne pretpostavke; pretpostavke da je ve\u0107ina hrvatskih gra\u0111ana izvanredno educirana i ima vrhunsko znanje na podru\u010dju makroekonomije, odnosno financija. Ta hipoteza da su gra\u0111ani isklju\u010divo sami odgovorni za ugovore koje potpisuju, odnosno za rizike koje preuzimaju, podjednaka je podvala kao i valutna klauzula, koja je standardni dio ugovora o kreditu.<\/p>\n

\u0160to je trebao u\u010diniti “prosje\u010dni” hrvatski gra\u0111anin u situaciji kada mu bankar nudi kredit po boljim uvjetima (uz ni\u017eu kamatnu stopu), i savjetuje ga da kredit ve\u017ee uza \u0161vicarski franak, a ne uz euro? Odbiti ga, i obrazlo\u017eiti to velestru\u010dnom ekspertizom, u kojoj \u0107e bankaru nadugo i na\u0161iroko raspredati o vehementnoj du\u017eni\u010dkoj makroekonomskoj krizi europskih gospodarstava, o destabilizaciji dolara, o pritisku Tea-party<\/em> pokreta oko podizanja plafona javnog duga, zbog \u010dega \u0107e do\u0107i do navale na \u0161vicarski franak kao sigurne valutne luke?!<\/p>\n

Ako lije\u010dnik savjetuje bolesniku uzimanje novog, po njegovim rije\u010dima jednako dobrog, ali jeftinijeg lijeka, mora li pacijent biti farmaceut ili doktor medicine kako bi prihvatio taj savjet? Tko bi trebao snositi odgovornost ako se dogode te\u0161ke nuspojave, onaj tko je savjetovao uzimanje lijeka, ili samo onaj koji je lijek uzimao? Mora li svaki pacijent biti educiran do te mjere da u detalje poznaje svaki rizik i sve mogu\u0107e komplikacije vezane uz lijekove koje su mu drugi propisali?<\/p>\n

Ako automehani\u010dar savjetuje vlasniku vozila ugradnju kakvog sklopa zbog kojega bi potro\u0161nja goriva trebala biti ne\u0161to ni\u017ea, mora li vlasnik vozila biti stru\u010dnjak za finu mehaniku i strojarstvo? Ako taj sklop uzrokuje totalni kvar na vozilu, nije li automehani\u010dar onaj koji je du\u017ean bolje poznavati rizike, te stoga i sam snositi tro\u0161kove (bar djelomi\u010dno) ako do kvara do\u0111e?<\/p>\n

Kona\u010dno, ako bankar savjetuje uzimanje kredita vezanog uz \u0161vicarski franak, jer je po njegovim rije\u010dima takav kredit povoljniji, mora li gra\u0111anin samostalno snositi sav teret valutnog rizika, ili bi i bankar trebao preuzeti dio odgovornosti? Pa hrvatski su gra\u0111ani tek ju\u010der dobili mogu\u0107nost dizati stambene kredite u kunama! Dakle ni teoretski nisu mogli pobje\u0107i od valutne klauzule (bilo u francima, bilo u eurima).<\/p>\n

Naime ovdje se ne radi o nekakvu uobi\u010dajenom znanju, koje se dobiva u formalnom i neformalnom obrazovanju, i ne radi se o standardnim rizicima kojih su gra\u0111ani morali\/trebali unaprijed biti svjesni. Radi se o licemjerju prvog reda, jer se od gra\u0111ana o\u010dekuje da budu \u0161utljive i ponizne ovce za \u0161i\u0161anje; nitko se nije ni najmanje potrudio razjasniti im rizike u koje se upu\u0161taju, ali ih to istodobno nije spre\u010davalo dati im novac u ruke. Tek se sada jedna austrijska banka priprema educirati svoje zaposlenike na temu \u201e\u0161vicarski franak” kako bi u svojim podru\u017enicama mogli raditi s du\u017enicima koji imaju kredite u francima. Nazdravlje! Kamo sre\u0107e da je pacijent lije\u010den dok je jo\u0161 bio \u017eiv\u2026<\/p>\n

Na onda\u0161nji Dan dr\u017eavnosti, 30. svibnja 1994. godine, ponosno je uvedena kuna kao nov\u010dana jedinica Republike Hrvatske, te je zamijenila hrvatski dinar. Prevrtala se tih dana po rukama pomno, divilo se lijepom dizajnu i filigranskom mikro-tisku himne, dizala se pred sunce kako bi se vidio vodeni \u017eig, a kovani je novac nakon dugo vremena tada vra\u0107en u opticaj. Postojao je barem inicijalni osje\u0107aj vrijednosti doma\u0107eg novca, a pro\u0161lo je i po nekoliko godina od uvo\u0111enja dok je ve\u0107ina vidjela i u rukama dr\u017eala sliku Ante Star\u010devi\u0107a na nov\u010danici od, hej, tisu\u0107u kuna. No, ako \u0107emo pravo, kuna nikada nije za\u017eivjela u potpunosti, jer dok se bureci i jogurti jo\u0161 i vrednuju u kunama, kada se do\u0111e do \u201epravih stvari” kao \u0161to su auti i nekretnine ve\u0107ina se prestrojava na kolosijek eura, kao nekada na peron njema\u010dke marke. To je razumljivo – postoje objektivni razlozi nepovjerenja. U kolektivnoj memoriji ne postoji sje\u0107anje na kvalitetnu doma\u0107u valutu. Ako nitko u gradu (ili \u017eupaniji) nikada u \u017eivotu nije ku\u0161ao bananu sazrelu na drvetu, nego samo ono \u0161to jo\u0161 skroz zeleno zapakiraju u kontejner i \u0161to se za\u017euti tek na polici u trgova\u010dkom centru, tada ne mo\u017ee ni postojati potra\u017enja za pravim bananama. Tako je i kuna poput valute neke banana-dr\u017eave; malo tko ima pouzdanja u nju, jer su pradjed, djed i otac \u0161tedjeli i ra\u010dunali u markama, a sin odnedavna u eurima. Zbog mnogo razloga (osobito inflacije) biv\u0161a je dr\u017eava imala neuvjerljivu valutu; dinar je redovito redao i nadodavao nule iza jedinice.<\/p>\n

Kada je izborena povijesna prilika utemeljiti vlastitu, vjerodostojnu dr\u017eavu (i valutu), dr\u017eavne su institucije postale mahom servis za zapo\u0161ljavanje prije svega podobnih, a tek potom sposobnih. Privatizacijska otima\u010dina, podivljali kapitalizam i korupcija sveli su ustav na jedan redak: \u201eTko podmazuje njemu se kre\u0107e; tko \u010deka pravdu, stoji na mjestu”. S autohtonom doma\u0107om sortom politi\u010dke elite koja vlast promatra prvenstveno kao prostor za grabe\u017e (fotelja, mo\u0107i, para), a ne za slu\u017eenje op\u0107em dobru, koja je kreirala politi\u010dko-ekonomski ambijent u kojemu se nalazimo, nije ni najmanje \u010dudno \u0161to gra\u0111ani nemaju povjerenja u jedan od simbola dr\u017eave – kunu, premda prave inflacije nema godinama. Snaga svake valute odraz je povjerenja u dr\u017eavu koja ju izdaje i u njezine institucije. Nepovjerenje u kunu je stup srama na kojega su obje\u0161eni mnogi hrvatski politi\u010dari; svi oni koji su u proteklih dvadesetak godina mislili samo na vlastitu, osobnu korist i tako uni\u0161tili povjerenje u dr\u017eavne institucije.<\/p>\n

Drugi razlog nepovjerenja pomalo je trivijalan – kuna nikada nije ni dobila pravu \u0161ansu. Kako se mo\u017ee znati je li sporta\u0161 dobar ako se nikada nije ni natjecao? Tek nedavno ponu\u0111eni su stambeni krediti u kunama bez valutne klauzule, u situaciji kada su gra\u0111ani ve\u0107 dobrano zadu\u017eeni u eurima i francima. Nakon \u0161to su banke prije mnogo godina iskazale nevjericu u kunu, pa su vezale kredite valutnim klauzulama uz euro (a potom i uz franak), i gra\u0111ani su slijedili primjer banaka, pa su \u0161tedjeli u eurima. Za\u0161to bi gra\u0111anin (koji ima pla\u0107u od nekoliko tisu\u0107a kuna) \u0161tedio u kunama ako njegova banka (grdosija koja ima imovinu u vrijednosti nekoliko tisu\u0107a milijuna<\/em> kuna) u tu valutu ne vjeruje?<\/p>\n

Treba biti slijep kod zdravih o\u010diju pa ne vidjeti kako je doma\u0107a ekonomija sasvim uvozno orijentirana. Usred Slavonije, u jednom velikom trgova\u010dkom centru, pekara prodaje svje\u017ee kifle. Tko ima pove\u0107alo mo\u017ee na deklaraciji kifle pro\u010ditati kako je \u201eZemlja podrijetla: Poljska<\/em>“. Doma\u0107a pivovara ne libi se etiketirati svoj radler<\/em> imenom grada u kojem je smje\u0161tena, premda se to pi\u0107e i proizvodi i puni u inozemstvu. Ve\u0107ina stvari koja nas okru\u017euje ima naljepnicu \u201eZemlja proizvodnje: Kina<\/em>“. Kuna je dio tog uvozni\u010dkog stroja; jaka kuna pogoduje uvozu, a \u0161teti izvozu.<\/p>\n

\u0160to onda s kunom u sljede\u0107ih desetak (ili tko zna koliko) godina, dok se ne uvede euro? Kako primje\u0107uje jedan analiti\u010dar, imamo mogu\u0107nost nastaviti sa slu\u017ebenom politikom, odnosno i nadalje glumiti kako imamo vlastitu valutu i monetarnu politiku (klju\u010dna rije\u010d: glumiti). Doma\u0107a valuta je ve\u0107 dugo samo omotnica za euro; kada bi se razderala nov\u010danica kune u unutra\u0161njosti bi se na\u0161lo par eura (metafora \u2013 ne poku\u0161avati kod ku\u0107e!). \u010cvrst te\u010daj \u010dini strukturu te omotnice. Problem je u tome \u0161to gotovo nitko ne vjeruje da se unutra zaista nalazi euro. Posljedi\u010dno, nalazimo se u paradoksalnoj situaciji: imamo stabilnu valutu sna\u017eno vezanu uz euro, ali smo ujedno i u za\u010daranom krugu u kojemu banke kuni ne vjeruju, pa se osiguravaju se valutnom klauzulom; gra\u0111ani potom \u0161tede u eurima jer vide da temeljne i najve\u0107e financijske institucije u Hrvatskoj nemaju pouzdanja u kunu, \u0161to samo dodatno poti\u010de banke da ne vjeruju u kunu i nastave s politikom kori\u0161tenja valutne klauzule. Mo\u017eda je to za neke tek sekundarni problem, ali hrvatski velikani ne zaslu\u017euju da im se lik sramoti stoje\u0107i na nov\u010danicama koje glume<\/em> doma\u0107u valutu, a zapravo su servis za provo\u0111enje kolonizacijske politike stranih banaka. Bi li jedan Stjepan Radi\u0107 za \u017eivota prihvatio da njegov lik stoji na novcu koji slu\u017ei financijskom iscrpljivanju njegovog vlastitog naroda, kao fikcija suverenosti, a zapravo valuta-glumica koja nema ni minimum dostojanstva? Dvije su mogu\u0107nosti: ili treba skinuti veo s ogledala, pogledati si u o\u010di i re\u0107i: \u201eprestanimo si lagati i samozavaravati se, ovakva kuna je farsa; otisnimo na nju umjesto Maruli\u0107a, bana Jela\u010di\u0107a i ostalih slike talijanskih i austrijskih velikana, jer tu\u0111inci su vlasnici doma\u0107ih banaka i doma\u0107eg novca, i u\u010dinimo od nje tek prijelaznu, bezna\u010dajnu i beskrvnu valutu dok ne uvedemo euro\u201c, ili uzmimo doma\u0107u monetarnu politiku u vlastite ruke.<\/p>\n

Niti jedan makroekonomski pokazatelj hrvatskog gospodarstva nije pozitivan: izrazito je negativna vanjsko-trgovinska bilanca (daleko se vi\u0161e uvozi nego izvozi), velika je i rastu\u0107a nezaposlenost (naravno, ne ra\u010dunaju\u0107i privremene padove u turisti\u010dkoj sezoni), BDP opada, zadu\u017eenost raste, nelikvidnost je ogromna, te je Hrvatska ve\u0107 sad postala kolonija stranih banaka i inozemnih izvoznika. Krajnje je perfidno zazivanje strukturnih reformi kojima bi se o\u017eivjelo gospodarstvo i potaknulo zapo\u0161ljavanje koje se \u010duje iz banaka, dok s druge strane iste te banke promoviraju izvoznike iz dr\u017eava-matica, i ko\u010de nastanak i razvoj doma\u0107e konkurencije stranim izvoznicima. \u017divu\u0107e \u0107e generacije morati odgovoriti svojim praunucima koji \u0107e ih kad-tad pitati: za\u0161to niste ni poku\u0161ali raskinuti okove financijskog ropstva? Za\u0161to ste \u0161utnuli kunu u zape\u0107ak prije nego ste i poku\u0161ali bilo \u0161to u\u010diniti s njom? Rigidna monetarna politika dovela nas je uz bok Bugarskoj i Bosni i Hercegovini; to su naime jedine zemlje u okru\u017eenju koje imaju monetarni sustav pribli\u017ean hrvatskome. Svaka im \u010dast, ali to nisu uobi\u010dajene zemlje-uzori kojima stremimo.<\/p>\n

\u201eKredit u stranoj valuti ima smisla za ljude koji veliki dio dohotka primaju u stranoj valuti. Za\u0161to se ne bi ponovno o\u017eivjela ideja o potpuno autonomnoj monetarnoj politici i o fleksibilnom te\u010daju umjesto o fiksnom?<\/em>” – pita se u jednom doma\u0107em \u010dasopisu M. Hampl, viceguverner \u010ce\u0161ke narodne banke. Hrvatsko gospodarstvo vapi za Hrvatskom narodnom<\/em>, a ne odnaro\u0111enom<\/em> bankom, koja se ne bi brinula samo za stabilnost (stranih) banaka, ve\u0107 i za boljitak naroda koji joj u imenu stoji. Valja kona\u010dno pokloniti svojoj jedinoj valuti za njenu punoljetnost (17 joj je godina, osamnaesti sti\u017ee) najprikladniji poklon – samostalnost, kao \u0161to i prili\u010di svakoj punoljetnoj osobi. Ako postoji doma\u0107a valuta, onda bi valjda ona trebala biti temelj gospodarstva, osnova kreditiranja. Da je tako bilo, ne bi do\u0161lo do halabuke sa francima. Uloga banke nije isklju\u010divo prebacivati rizik na drugoga, a sama ostati iza grudobrana. Pitanje je koliko dugo \u0107e gra\u0111ani i poduze\u0107a biti spremni tonuti, dok jedino i isklju\u010divo banke plove. Stoga, usudite se – bankari – odvezati iz sigurne luke valutnih klauzula, manite se sidrenja uz euro\/franak, i zaplovite zajedno s narodom, pa kako bude. Ne mo\u017ee se istodobno i ploviti i ostati u luci; uzimati gigantske profite od plovidbe, a nikada ne isploviti na otvoreno more.<\/p>\n

 <\/p>\n

Objavljeno u Prilici, mjese\u010dnom prilogu Glasa Koncila, 10\/2011.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U umre\u017eenom svijetu povjerenje je najva\u017enija valuta. Eric Schmidt, direktor “Googlea”   Koji objekti opredme\u0107uju dr\u017eavu? Prosje\u010dan hrvatski gra\u0111anin (ako takav uop\u0107e postoji) – kakve opipljive, materijalne objekte ima u svom \u017eivotnom prostoru, a koji predstavljaju dr\u017eavnost Republike Hrvatske u izravnom smislu? Ili zaobilaznim putem: \u0161to postoji u hrvatskim domovima a da u njima nije … Nastavi \u010ditati Kad \u0107e kuna iz pa\u010deta u labuda?<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":171,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[8,5,20],"tags":[1287,56,1284,39,59,37,18,38],"yoast_head":"\nKad \u0107e kuna iz pa\u010deta u labuda? - Domagoj Sajter<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=278\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Kad \u0107e kuna iz pa\u010deta u labuda? - Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"U umre\u017eenom svijetu povjerenje je najva\u017enija valuta. Eric Schmidt, direktor “Googlea”   Koji objekti opredme\u0107uju dr\u017eavu? Prosje\u010dan hrvatski gra\u0111anin (ako takav uop\u0107e postoji) – kakve opipljive, materijalne objekte ima u svom \u017eivotnom prostoru, a koji predstavljaju dr\u017eavnost Republike Hrvatske u izravnom smislu? Ili zaobilaznim putem: \u0161to postoji u hrvatskim domovima a da u njima nije … Nastavi \u010ditati Kad \u0107e kuna iz pa\u010deta u labuda?\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=278\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2012-12-03T15:45:04+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2012-12-12T07:29:45+00:00\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"12 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\",\"url\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"description\":\"osobne stranice\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=278#webpage\",\"url\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=278\",\"name\":\"Kad \\u0107e kuna iz pa\\u010deta u labuda? - Domagoj Sajter\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\"},\"datePublished\":\"2012-12-03T15:45:04+00:00\",\"dateModified\":\"2012-12-12T07:29:45+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=278#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=278\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=278#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Kad \\u0107e kuna iz pa\\u010deta u labuda?\"}]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"contentUrl\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"caption\":\"Domagoj Sajter\"},\"sameAs\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\"],\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Kad \u0107e kuna iz pa\u010deta u labuda? - Domagoj Sajter","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=278","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Kad \u0107e kuna iz pa\u010deta u labuda? - Domagoj Sajter","og_description":"U umre\u017eenom svijetu povjerenje je najva\u017enija valuta. Eric Schmidt, direktor “Googlea”   Koji objekti opredme\u0107uju dr\u017eavu? Prosje\u010dan hrvatski gra\u0111anin (ako takav uop\u0107e postoji) – kakve opipljive, materijalne objekte ima u svom \u017eivotnom prostoru, a koji predstavljaju dr\u017eavnost Republike Hrvatske u izravnom smislu? Ili zaobilaznim putem: \u0161to postoji u hrvatskim domovima a da u njima nije … Nastavi \u010ditati Kad \u0107e kuna iz pa\u010deta u labuda?","og_url":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=278","og_site_name":"Domagoj Sajter","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1","article_published_time":"2012-12-03T15:45:04+00:00","article_modified_time":"2012-12-12T07:29:45+00:00","twitter_card":"summary","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Domagoj Sajter","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"12 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website","url":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/","name":"Domagoj Sajter","description":"osobne stranice","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=278#webpage","url":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=278","name":"Kad \u0107e kuna iz pa\u010deta u labuda? - Domagoj Sajter","isPartOf":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website"},"datePublished":"2012-12-03T15:45:04+00:00","dateModified":"2012-12-12T07:29:45+00:00","author":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=278#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=278"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=278#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Kad \u0107e kuna iz pa\u010deta u labuda?"}]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800","name":"Domagoj Sajter","image":{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo","inLanguage":"hr","url":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","contentUrl":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","caption":"Domagoj Sajter"},"sameAs":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr"],"url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171"}]}},"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/278"}],"collection":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/171"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=278"}],"version-history":[{"count":3,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/278\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":318,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/278\/revisions\/318"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=278"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=278"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=278"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}