{"id":280,"date":"2012-12-13T16:47:38","date_gmt":"2012-12-13T15:47:38","guid":{"rendered":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=280"},"modified":"2017-01-19T09:06:03","modified_gmt":"2017-01-19T08:06:03","slug":"novi-tumor-libor","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=280","title":{"rendered":"Novi tumor: Libor"},"content":{"rendered":"

\u00a0 \u201eNaravno da je igra namje\u0161tena. Ne daj da te to zaustavi\u00a0 – ako ne igra\u0161 ne mo\u017ee\u0161 ni pobijediti.\u201c
\n<\/em>Robert A. Heinlein (1907 – 1988),
\nameri\u010dki knji\u017eevnik<\/p>\n

Prije nekoliko tjedana razotkrivena je financijska prijevara. I to kakva! Grandiozna u svakom smislu: najve\u0107a u svijetu, u povijesti suvremene civilizacije, nekoliko redova veli\u010dina ve\u0107a od svih dosada\u0161njih. Iznosi se jo\u0161 samo naga\u0111aju. U Hrvatskoj je pro\u0161la uglavnom nezamije\u0107eno, kao da se to ne ti\u010de ovih ljudi, kao da hrvatski gra\u0111ani nisu izravno povezani s njome, i kao da te ne utje\u010de na njihov svakodnevni \u017eivot (tj. nov\u010danik).<\/p>\n

<\/p>\n

Nekoliko bi razloga moglo biti za \u0161utnju. Prvi je da vlasnici kapitala (stoga i medija) ne \u017eele dopustiti dodatno srozavanje povjerenja u financijski sustav, u strahu da se ne bi sru\u0161ila financijska kula od karata na kojoj po\u010diva njihovo bogatstvo. (Jedna crtica o povjerenju u suvremeni financijski sustav: u prvoj polovici ove godine Kina je uvezla 458,6 tona zlata. Usporedbe radi, kompletne zlatne zalihe Saudijske Arabije iznose 323 tone, a Velike Britanije 310 tona.)<\/em><\/p>\n

Drugi se sastoji u tome da je javnost ve\u0107 posve oguglala na vijesti koje sadr\u017ee rije\u010di prijevara<\/em>, skandal<\/em>, afera<\/em>, a osobito na novosti koje razotkrivaju otu\u0111enost bankarskog sustava; onoga u kojem je normalno ispla\u0107ivati si puste milijune u bonusima dok se istodobno za ostalih 99 % gra\u0111ana svakih par mjeseci redizajnira ovr\u0161ni sustav radi efikasnije prisilne naplate u doba recesije (bonus-milijuni odnekud se moraju iscijediti); onoga u kojem je normalno ne snositi rizik ali svejedno enormno zara\u0111ivati (valutna klauzula); onoga u kojem je normalno prikupljati novac (depozite) od djece, radnika i umirovljenika kako bi se financirali narko-karteli i teroristi<\/a>. Pretjerivanje? Ovog su se ljeta \u010delnici najve\u0107e europske banke (HSBC) javno ispri\u010dali, a pojedini i podnijeli ostavke (prethodno ispla\u0107ene bonuse su dodu\u0161e zadr\u017eali), jer su, me\u0111u ostalim, financirali aktivnosti grupa povezanih s terorizmom u Iranu i Siriji, i jer su davali kredite meksi\u010dkoj narko-mafiji za kupnju armiranih vozila i privatnih mla\u017enjaka, i to novcem kojega su za njih uslu\u017eno oprali preko Kajmanskih otoka<\/a>. I o ovome je bilo malo (ili nimalo) rije\u010di u Hrvatskoj, kao da su ovdje principi upravljanja bankama ne\u0161to bitno druga\u010diji od onih u inozemstvu.<\/p>\n

Tre\u0107i razlog zbog kojega ve\u0107ina na\u0161ih gra\u0111ana ne zna gotovo ni\u0161ta o velebnoj namje\u0161taljci sastoji se u slo\u017eenosti financijskog sustava. Komplicirane pojave te\u0161ko je objasniti na razumljiv i pitak na\u010din, osobito u suvremenim medijima koji ne trpe duge re\u010denice, i koji ve\u0107inu informacija nastoje sa\u017eeti u pola \u017euto obojene minute. Da, mnogi su se ve\u0107 umorili od tmurnih novinskih naslova, i htjeli bi \u010ditati (i pisati) pozitivne, afirmativne, optimisti\u010dne vijesti iz svijeta financija (bankarstva), ali kako kad im taj svijet neprestano isporu\u010duje svje\u017eu municiju i novu gra\u0111u za o\u0161tre, ali opravdane kritike?<\/p>\n

O \u010demu se, onda, radi? O manipulaciji Liborom.<\/p>\n

\u00a0<\/em><\/p>\n

\u00a0<\/em><\/p>\n

Mala prodavaonica u Babinoj Gredi.
\n\u201eMolim kilu jabuka.\u201c
\n\u201eIzvolite.\u201c<\/p>\n

Prodava\u010d doda vo\u0107e kupcu i naplati ra\u010dun. Za\u0161to kupac vjeruje<\/em> da je dobio kilogram jabuka, a ne manje? Zato \u0161to je prodava\u010d izvagao vo\u0107e pred njim, staviv\u0161i na suprotnu stranu vage uteg od jednog kilograma, i to ne bilo kakav, nego uteg \u010diju je te\u017einu provjerilo i verificiralo nadle\u017eno tijelo \u2013 Dr\u017eavni zavod za mjeriteljstvo, te potom ovjerilo \u017eigom ili naljepnicom. Zaposlenik navedenog zavoda pri redovitoj je inspekciji usporedio kilogram iz prodavaonice sa referentnim kilogramom kojega je ponio na teren, a ovaj je \u201eterenski\u201c kilogram prethodno bio uskla\u0111en sa tzv. \u201ehrvatskim\u201c kilogramom \u2013 jednim jedinstvenim utegom koji slu\u017ei kao mjera, odnosno kao predlo\u017eak za svaki pojedini kilogram u Hrvatskoj, a koji se \u010duva u Zagrebu, u Hrvatskom institutu za mjeriteljstvo. Tu nije kraj. \u201eHrvatski\u201c kilogram mora biti uskla\u0111en sa svima ostalima u svijetu. Prvi i po\u010detni uzorak, pramjera kilograma (etalon) na\u010dinjen je 1889. god. i od tada se \u010duva u Me\u0111unarodnom uredu za te\u017eine i mjere (BIPM) blizu Pariza. To je legura platine i iridija u obliku valjka, visine i promjera 39 mm. Globalni prototip i ishodi\u0161te svakog kilograma u svijetu \u010duva se ispod trostrukog zvona, u sefu s tri klju\u010da. Po principu sljedivosti, kilogram iz prodavaonice u Babinoj Gredi uskla\u0111en je i kalibriran prema onome u Parizu<\/a>.<\/p>\n

\u0160to bi se dogodilo kada bi umjesto neutralne me\u0111unarodne institucije brigu o \u201emajci\u201c svakog kilograma preuzela neformalna grupa od desetak najve\u0107ih svjetskih trgova\u010dkih lanaca, od kojih bi svaki od njih imao klju\u010deve od sefa? Dobili bi priliku promijeniti te\u017einu kilograma; zajedno, u skupinama, ili pojedina\u010dno. Manipulacija s izvornim kilogramom mogla bi donijeti izvrsnu dobit: kada bi se oduzeo samo minorni djeli\u0107 te\u017eine utega, i to u doba kada se roba nabavlja (kupuje), zna\u010dilo bi preuzeti vi\u0161e robe za isti novac; robu te\u017eine 1000 grama manipulatori bi izmjerili utegom od npr. 999 grama. Kada se stvari kupuju u stotinama milijuna tona svaki se ukradeni gram na kraju lijepo pribroji \u2013 suma je impozantna. Jo\u0161 je va\u017enije sljede\u0107e: muljanje s etalonom tako\u0111er bi zna\u010dilo potpuni, globalni gubitak povjerenja \u2013 ako izvorni kilogram nije uvjerljiv, \u0161to onda jest? Komu se mo\u017ee vjerovati, \u0161to je stvarno? Koliko treba platiti vo\u0107e u Babinoj Gredi?<\/p>\n

Ono \u0161to je pari\u0161ki kilogram za svaku vagu u svijetu, to je otprilike londonski Libor za gotovo svaki kamatni ra\u010dun u svijetu. Libor je \u201efinancijski kilogram\u201c. To je \u201emajka\u201c svih kamatnih stopa, od Afganistana do Zambije, po\u010detna to\u010dka gotovo svakog kamatnog obra\u010duna, od mikrokredita za dvije krave u Banglade\u0161u, preko financiranja rashoda Republike Hrvatske, do kredita za proizvodnju jabuka u Slavoniji. Skra\u0107enica od London interbank offered rate<\/em>, Libor je klju\u010dna kamatna stopa, mjerilo na kojega se oslanja gotovo svaki va\u017eniji financijski plan; gotovo svaka ozbiljna investicija u svijetu ima razra\u0111en plan financiranja, a kamen temeljac za financijsku konstrukciju naj\u010de\u0161\u0107e je Libor.<\/p>\n

Libor je kamatna stopa po kojoj velike svjetske banke posu\u0111uju novac jedna drugoj. Izra\u010dun Libora nije povjeren nekoj neutralnoj, nevladinoj, me\u0111unarodno nadziranoj instituciji, nego ga ra\u010duna udruga banaka. I eto \u2013 pokazalo se kako nisu uspjele odoljeti, nego su manipulirale i namje\u0161tale \u201ete\u017einu kilograma\u201c, odnosno cijenu novca. Imaju\u0107i povijesno iskustvo, barem od 2007. godine naovamo, i znaju\u0107i o bankama i ono \u0161to ne bismo \u017eeljeli znati, moglo bi se re\u0107i \u2013 pa to se moglo i o\u010dekivati. Ipak, nije tako. Ve\u0107ina sudionika na tr\u017ei\u0161tima ipak nije o\u010dekivala da \u0107e stvari i\u0107i toliko daleko, i da \u0107e se itko usuditi na najve\u0107u mogu\u0107u drskost i bezobrazluk bez premca \u2013 da \u0107e iza zatvorenih vrata mijenjati \u201ete\u017einu kilograma\u201c. Jer ako kilogram ne te\u017ei kilogram, odnosno ako Libor nije Libor, komu ili \u010demu se onda mo\u017ee vjerovati? Financijski sustav bez povjerenja je kao \u010dovjek bez zraka \u2013 mo\u017ee opstati samo minutu, dvije. Svaka, i najbolja banka u svijetu, i ona s najkvalitetnijom imovinom, vrlo \u0107e brzo propasti ako izgubi povjerenje klijenata. Za banke igra s povjerenjem nije igra s vatrom, nego igra s vulkanom. Dakle, postojalo je povjerenje u objektivnost izra\u010duna Libora, i ovo povjerenje nije bila tek puka naivnost ve\u0107 pouzdanje u zdrav razum. Ta koji bi se drznik usudio mijenjati te\u017einu kilograma, i potom o\u010dekivao da se to ne\u0107e primijetiti? Samo onaj koji se toliko otu\u0111io od svijeta i kojemu je nenormalno postalo normalno do te mjere da mu se od pohlepe i razum pomutio. Pa \u010dak ako se i na\u0111e jedan takav, zar ga ne\u0107e sprije\u010diti ostali? Zar je mogu\u0107e da su svi<\/em> zastranili? Kolektivna korporativna kultura u velikim je bankama postala toliko devijantna od standardnih normi civiliziranog dru\u0161tva da je to postalo mogu\u0107e. \u201eSustav je truo\u201c \u2013 stoji u Economistu, ina\u010de konzervativnom \u010dasopisu. Ako banke varaju u svom temeljnom poslu, u bitnim stvarima, mo\u017ee li se vjerovati da ne varaju u sitnicama?<\/p>\n

Istraga nadle\u017ene ameri\u010dke vladine institucije (CFTC), koja se bavi nadzorom financijskih tr\u017ei\u0161ta, pokazala je kako je najmanje jedna banka, i to britanska Barclays, manipulirala brojkama kod izra\u010duna Libora. \u010celni ljudi Barclaysa podnijeli su ostavke, ali nisu vratili ni centa od milijuna bonusa koje su uprihodili namje\u0161tanjem Libora. Povukli su se na svoje vile i jahte, i ondje vidaju rane. Pjenu\u0161cem, mo\u017eda…<\/p>\n

\u0160to preostaje? Do ju\u010der se vjerovalo u razum, u to da \u0107e osobe i institucije, ako se prepuste same sebi, same najbolje znati brinuti o vlastitim interesima, i da im ne treba nitko sjediti nad glavom, nadgledati ih i govoriti im \u0161to i kako (ne) raditi. Danas su mnogi pametniji, i \u017eele uspostaviti sustav nadzora. Dijete \u0107e samo jednom gurnuti ruku u vatru. Bankar \u0107e gurati ruku u vatru sve dok ga netko ne zaustavi. Ustvari, nije problem \u0161to gura svoju ruku u vatru, nego \u0161to gura i tu\u0111e, i to i ruke i noge. Stoga je potrebno uklju\u010diti se u igru; ostati izvan nje zna\u010di dopustiti nastavak stare pri\u010de i ponavljanje povijesti. Nadzor nad bankama trebaju vr\u0161iti nadle\u017ene institucije, ali i gra\u0111ani \u2013 samo oni mogu u\u010diniti promjene.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izra\u010dun Libora<\/strong><\/p>\n

Libor je nastao 1980-tih pod okriljem Britanske udruge banaka, kao izraz potrebe za mjerilom vrijednosti razli\u010ditih financijskih instrumenata. Osobito je bitan za izra\u010dun cijene financijskih izvedenica kojih danas u svijetu ima u vrijednosti od oko 800 bilijuna dolara, \u0161to je deset puta vi\u0161e nego ukupni BDP svih dr\u017eava svijeta (da, financijska ekonomija najmanje je deset puta ve\u0107a od realne). Libor se ra\u010duna za 15 razli\u010ditih dospije\u0107a (od prekono\u0107nih pozajmica do 12-mjese\u010dnih kredita) i za 10 valuta, i to tako da se 18 najve\u0107ih svjetskih banaka pita jedno te isto pitanje: po kojoj kamatnoj stopi biste mogli pozajmiti sredstva, kada bi to druga banka tra\u017eila od vas, danas neposredno prije 11:00h? Najve\u0107e i najmanje \u010detiri brojke se odbacuju, te se ra\u010duna aritmeti\u010dka sredina od preostalih deset, a rezultati se objavljuju svaki dan u 11:30h po londonskom vremenu.<\/p>\n

Ovakav na\u010din izra\u010duna zna\u010di da jedna banka sama te\u0161ko mo\u017ee pomaknuti Libor, ali da njihovo uskla\u0111eno djelovanje mo\u017ee itekako donijeti lijepu dobit. Tako je i bilo \u2013 ameri\u010dko nadzorno tijelo u dokaze je prilo\u017eilo e-po\u0161tu u kojoj se zaposlenici Barclaysa dogovaraju sa zaposlenicima drugih (zasad neimenovanih) banaka o namje\u0161tanju kamatnih stopa. Prema svjedo\u010denju jednog bankovnog zaposlenika, gurkanje Libora od samo 0,001% mo\u017ee donijeti dobit jednoj banci i od nekoliko desetaka milijuna dolara u danu.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u0160to Libor zna\u010di hrvatskim gra\u0111anima?<\/strong><\/p>\n

Kada se ka\u017ee da je Libor mjerilo vrijednosti gotovo svakog kredita, onda to vrijedi i za kredite u Hrvatskoj. Gotovo svi krediti koji imaju promjenjivu kamatnu stopu vezani su uz Libor (eventualno uz Euribor, koji je u odre\u0111enom smislu nali\u010dje Libora, ali bez brige \u2013 i njime se manipuliralo). Budu\u0107i da je Libor promjenjiv (svaki dan objavljuju se druge cifre), doma\u0107e banke naj\u010de\u0161\u0107e ve\u017eu kredite s promjenjivom kamatnom stopom (potro\u0161a\u010dke, stambene, auto, ili druge) uz Libor. Dakle, kada je Libor bio precijenjen, hrvatski gra\u0111ani pla\u0107ali su svoje kredite vi\u0161e nego \u0161to su trebali, a kada je bio podcijenjen, manipulacija banaka i\u0161la im je u korist. Sa sigurno\u0161\u0107u se mo\u017ee re\u0107i samo da su banke bile u plusu, ali nemogu\u0107e je re\u0107i jesu li gra\u0111ani ukupno na nuli, u minusu ili plusu, i to iz vi\u0161e razloga.<\/p>\n

U doba rasta gospodarstva (2005-2007) banke su \u010desto precjenjivale Libor \u2013 gra\u0111ani su kroz kredite vra\u0107ali vi\u0161e nego su trebali. U doba duboke svjetske financijske krize (2007-2009) banke su lagale o Liboru i uglavnom ga podcjenjivale: trebao je biti vi\u0161i. Dakle, tada je gra\u0111anima situacija i\u0161la u korist, ali je bila na \u0161tetu mnogim investitorima \u010diji je prinos bio vezan uz Libor, i koji su trebali zara\u0111ivati vi\u0161e. Me\u0111u njima su dr\u017eavne institucije, ministarstva financija, gradovi, a osobito mirovinski fondovi. Stoga, gra\u0111ani su tada imali ni\u017ee rate kredita, ali \u0107e zato dobiti i manje mirovine, a njihovi gradovi, \u017eupanije i ministarstva ne\u0107e imati novaca za investicije koliko su mogli da namje\u0161tanja nije bilo. Kao posljedica svega u SAD-u, ali i drugdje pripremaju se tisu\u0107e i tisu\u0107e tu\u017ebi, u kojima i gra\u0111ani i institucije od banaka redom tra\u017ee od\u0161tetu. \u201eOvo je duhanski \u010das<\/em> za bankarsku industriju\u201c \u2013 rekao je glavni direktor jedne me\u0111unarodne banke, misle\u0107i pritom na tu\u017ebe koje su ameri\u010dku duhansku industriju 1998. godine ko\u0161tale vi\u0161e od 200 milijardi dolara.<\/p>\n

Jednako kao \u0161to vaga uvijek ima dvije strane, te bi onaj tko bi manipulirao predlo\u0161kom kilograma u Parizu uvijek jednu stranu o\u0161tetio, a drugoj i\u0161ao u korist (ovisno o tome tko se nalazi s koje strane vage), tako je i namje\u0161tanje Libora milijunima ljudi i institucijama diljem svijeta i\u0161lo u korist (prije svega bankama), a milijunima na \u0161tetu. \u201eKvaka\u201c je u tome \u0161to je brojnima istodobno i\u0161la i na \u0161tetu i u korist, pa je najbolja pouka koja se mo\u017ee izvu\u0107i \u2013 ne petljajte s Liborom!<\/p>\n

 <\/p>\n

Objavljeno u Prilici, mjese\u010dnom prilogu Glasa Koncila, 09\/2012.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n