\u0160to je zajedni\u010dko traktorima koji blokiraju ceste, novom izdanju doma\u0107ih 10-godi\u0161njih obveznica od tri\u010davih 3.500.000.000,00 kuna plus 350.000.000,00 eura (koje \u201ene predstavlja novo zadu\u017eenje\u201c \u2013 pojasni\u0161e gra\u0111anima-vrti\u0107arcima da se ne bi mo\u017eda prestra\u0161ili\u2026), i ste\u010daju primjerice Peveca? Pa zapravo vi\u0161e toga, no kao temeljna zna\u010dajka mogla bi se nazrijeti bujica raznoraznih problema nakon zatvaranja priljeva novca. Financijski sustav je krvotok gospodarstva; ono \u0161to nije dobro prokrvljeno trne, a \u010demu se dotok potpuno zavrne o\u017ee\u017ee infarkt. \u201eTopla voda\u201c reklo bi se: sve su ovo jo\u0161 u srednjem vijeku primijetili i franjevci.<\/p>\n
<\/p>\n
Siroma\u0161tvo je bila \u017eivotna preokupacija sv. Franje Asi\u0161kog. Siroma\u0161ni su izolirani i isklju\u010deni iz financijskog krvotoka, te su prisiljeni snalaziti se na \u010dudnovate na\u010dine kako bi bar nekako kompenzirali nezgodu \u0161to ih ne obasjavaju pozitivne odlike novca. Siromasi su najve\u0107i kreativci svijeta: ma\u010dji je ka\u0161alj pronalaziti npr. nove lijekove, osmi\u0161ljavati robote i filozofirati o virtualnom digitalnom dobu kad je \u017eeludac pun, no valja \u201enormalno\u201c \u017eivjeti sa manje od pet kuna dnevno: \u0161kolovati se, raditi, lije\u010diti se, itd. Njihova je inventivnost neprimije\u0107ena i nepriznata: siroma\u0161ni su gra\u0111ani za suvremene banke onoliko atraktivni klijenti koliko i osobe bez automobila za automehani\u010dare. Budu\u0107i da siroma\u0161ni u pravilu nemaju pristup kreditima, vrlo im je te\u0161ko izmigoljiti se iz zamki bijede. Mogu oni biti marljiviji i od mrava i p\u010dela zajedno, imati stalni posao (sa si\u0107u\u0161nim, ali redovnim i stabilnim primanjima), no svejedno \u0107e ih gotovo sve moderne banke promatrati kao bezvrijedne jer je kod njih na snazi pravilo: koliko ima\u0161 \u2013 toliko vrijedi\u0161. Je li ovo pretjerano? Nije, to je najobi\u010dnija matematika: uzimanje jednog postotka od nekog tko ima tisu\u0107u kuna iznosi sto puta vi\u0161e od uzimanja jednog postotka od onoga tko ima deset kuna. A banke \u017eive od postotaka.<\/p>\n
Mnogi svrstavaju pristup kreditu u temeljna ljudska prava. Pod ovim se podrazumijeva sljede\u0107e: ako netko ima potrebu za kreditom kojim bi rije\u0161io neka klju\u010dna \u017eivotna pitanja, a ovaj kredit je u stanju uredno vra\u0107ati, onda bi mu se kredit morao i odobriti. Potpuno suprotno od o\u010dekivanog: problema nema kada se iznos kredita broji u milijunima, oni nastaju kada je tra\u017eeni kredit sasvim malen. Bankama se naj\u010de\u0161\u0107e ne isplati davati vrlo male kredite jer je tro\u0161ak obrade gotovo jednak tro\u0161ku obrade velikog kredita, a prihodi od malog kredita za banku su gotovo bezna\u010dajni. S one strane vrata kuca siromah koji ne mo\u017ee ponuditi klasi\u010dne instrumente osiguranja kredita, i kojemu je taj krediti\u0107 vjerojatno jedini na\u010din da se izvu\u010de iz mizerije: da si plati \u0161kolovanje, pokrene kakav posao, plati si lije\u010denje nakon kojeg \u0107e opet biti radno sposoban, i sli\u010dno.<\/p>\n
Budu\u0107i da su izop\u0107eni iz standardnog financijskog sustava siroma\u0161nima uglavnom ne preostaje drugo doli obratiti se lihvarima i zelena\u0161ima: beskrupuloznim dilerima novca kod kojih su procedura i administracija minimalni, ali je dug zato maksimalan. No, tko kod takvih zaglibi ni traktor ga ne\u0107e lako izvu\u0107i (bez obzira juri\u0161a li u blokadu ili se upravo vra\u0107a s njive).<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Kredit je ustvari zamjena budu\u0107eg novca za sada\u0161nji. Primjerice, poduzetnik nema milijun kuna da bi pro\u0161irio poslovanje i zaposlio nove radnike, no di\u017ee kredit na petnaest godina, i kroz to razdoblje on \u0107e malo-pomalo vratiti posu\u0111eno. Odobrenjem kredita banka je poduzetniku zapravo isplatila njegov vlastiti budu\u0107i novac, ali unaprijed, i to po cijeni izra\u017eenoj u obliku kamate. Pri tom valja imati na umu da je banka du\u017ena raditi procjenu valjanosti poslovnog poduhvata, i ako ocijeni da posao ne\u0107e generirati dovoljno novca za povrat zajma tada ga ne bi smjela ni odobriti. Stoga, kad se bankari na\u0111u u situaciji da su krivo procijenili klijenta te se moraju naplatiti kroz instrument osiguranja, npr. kroz prodaju nekretnine na kojoj su upisali hipoteku, tad ih hvata glavobolja jer osnovni posao banke nije kupoprodaja nekretnina, i sva ta petljancija oko prodaje hipoteke (administracija, papirologija, sud, zemlji\u0161ne knjige,\u2026) za bankare je u pravilu mu\u010dna: mnogostruko je elegantnije i bezbolnije ubirati novac iz kamata nego tra\u017eiti kupca za visokoprizemnicu u Strizivojni opremljenu centralnim grijanjem i PVC stolarijom. Dakle, banke moraju biti cjediljke koje \u0107e filtrirati i razdjeljivati projekte na izvedive i kvalitetne, i na one koji to nisu.<\/p>\n
Siroma\u0161ne osobe (siroma\u0161tvo se ovdje promatra isklju\u010divo u materijalnom smislu) mogu imati i stabilne prihode i kvalitetne projekte \u2013 kolikogod maleni bili, ali konverziju budu\u0107eg novca za sada\u0161nji putem kredita naj\u010de\u0161\u0107e ne mogu u\u010diniti, \u010dime bivaju izba\u010deni izvan zidina financijskog sustava. Uvidjev\u0161i pote\u0161ko\u0107e siroma\u0161nih i njihovo redovito padanje u ralje kamatara srednjevjekovni su franjevci u Italiji me\u0111u prvima zapo\u010deli s onim \u0161to se danas naziva mikrofinanciranje, odnosno mikrokrediti.<\/p>\n
Pod mikrofinanciranjem podrazumijeva se pru\u017eanje financijskih usluga (ne samo kredita, ve\u0107 i \u0161tednje, osiguranja, pla\u0107anja, itd.) klijentima s niskim i vrlo niskim prihodima, s kona\u010dnim ciljem ubla\u017eavanja ili otklanjanja siroma\u0161tva. Dakle, mikrokrediti su samo jedan element ove vrste financiranja, a odnose se na davanje malih zajmova onima koji nemaju \u0161to ponuditi kao sredstvo osiguranja kredita, ili nemaju stalan posao, pa stoga ne udovoljavaju minimalnim zahtjevima tradicionalnih kreditnih institucija.<\/p>\n
Mikrokrediti nastoje pokrenuti poduzetni\u010dki duh kod zajmoprimaca, odnosno dati im novac kako bi pokrenuli kakav posao i tako zaposlili sami sebe, te eventualno i svoje bli\u017enje. Oni time pokre\u0107u i prvi kota\u010di\u0107 u razvoju \u010ditavog gospodarstva koje se, ako se pravo uzme, temelji na poduzetni\u0161tvu, a ne na pretilom dr\u017eavnom aparatu (dr\u017eava bi trebala biti nadzorno-uslu\u017eni servis poduzetnicima, a ne nezasitna pijavica koja im vje\u010dito isisava novac kroz poreze i druga davanja kako bi ga proslijedila ufoteljenim slu\u017ebenicima u moru agencija i inih dr\u017eavnih institucija). Mikrofinancijski programi nisu usmjereni isklju\u010divo na povrat kredita, nego na razvoj lokalne zajednice, stvaranje radnih mjesta i odr\u017eivih prihoda, \u010dime se stvaraju nu\u017eni preduvjeti za smanjenje siroma\u0161tva i gospodarski rast.<\/p>\n
Interes za podru\u010dje mikrofinanciranja rasplamsao se nakon \u0161to je banglade\u0161ki ekonomist Muhamed Yunus 2006. godine dobio nagradu \u0161tono ju je neko\u0107 osmislio \u0161vedski dinamita\u0161 i industrijalac, te su mnogi tada do\u017eivjeli otkrivenje: i bankar mo\u017ee postati Nobelovac, i to onaj za mir…! Kada je 1976. godine Yunus dao prvi mikrokredit u iznosu od cijelih 27 dolara \u010detrdeset dvjema \u017eenama koje su od bambusa pravile namje\u0161taj, ali su za kupnju sirovine (bambusa) morale uzimati lihvarske zajmove koji bi im onda progutali skoro svu dobit, uvidio je potrebu za institucijom koja \u0107e davati kredite onima koji nemaju ba\u0161 ni\u0161ta. Nastala je banka Grameen<\/em> (seoska banka), koja je od osnutka 1983. godine do danas odobrila preko 6,5 milijardi dolara zajmova za preko 7,5 milijuna klijenata, od \u010dega se 98,4% kredita uredno vra\u0107a. Kao sredstvo osiguranja banka koristi tzv. grupe solidarnosti: male neformalne skupine koje zajedno apliciraju za kredit i u kojoj \u010dlanovi garantiraju jedan za drugoga. Kao kuriozitet svakako treba ista\u0107i da su ve\u0107inski (94%) vlasnici banke zajmoprimci, a ne Yunus (preostalih 6% je u vlasni\u0161tvu dr\u017eave), a zajmoprimci su naj\u010de\u0161\u0107e \u017eene. Istra\u017eivanja pokazuju da se kod \u017eena bitno rje\u0111e doga\u0111a neuredno servisiranje duga (eto materijala za sociologe i psihologe). K tome, ne potpisuju se nikakvi ugovori niti pravni dokumenti: sustav u potpunosti po\u010diva na povjerenju.<\/p>\n Uspjeh Grameena poku\u0161ao se replicirati i drugdje, ali nije uvijek uspio u tolikom opsegu (jedan je od razloga to \u0161to vrlo gusto naseljen prostor Azije pogoduje mikrokreditnim institucijama). Pa ipak, u svijetu danas posluje oko 1.400 institucija za mikrofinanciranje koje povezuju 86 milijuna zajmoprimaca sa gotovo 96 milijuna dobrovoljnih zajmodavaca, a u prosjeku se tek 1,7% kredita otpi\u0161e kao nenaplativo (izvor: Microfinance Information Exchange<\/em>).<\/p>\n <\/p>\n Mogu li se hrvatski gra\u0111ani uklju\u010diti u kakav projekt mikrofinanciranja? Naravno da mogu. Internet je omogu\u0107io bolje povezivanje onih koji nude novac i onih koji ga tra\u017ee, te postoji vi\u0161e mre\u017ea koje povezuju potencijalne zajmodavce i zajmoprimce. Jedna od najpoznatijih je Kiva<\/em><\/strong> (www.kiva.org), \u0161to na svahiliju zna\u010di jedinstvo, dogovor, a koja je dosad prikupila i podijelila ukupno 124,8 milijuna dolara kredita, s tim da prosje\u010dni kredit iznosi 398 dolara. Kiva je u partnerstvu sa 109 mikrofinancijskih institucija u 52 dr\u017eave svijeta, i njeni partneri na Internet stavljaju opis projekta i fotografije osoba koje tra\u017ee zajam. Svatko mo\u017ee otvoriti ra\u010dun kod Kive i dati zajam od minimalno 25 dolara bilo izravno klijentu kojega odabere, ili nasumi\u010dno. Za sada zajmodavci ne mogu zara\u0111ivati kamate, a glavnica im u 98,3% slu\u010dajeva biva uredno vra\u0107ena. Osim Kive treba spomenuti i njoj vrlo sli\u010dne organizacije United Prosperity<\/em> (\u201eUjedinjeno blagostanje\u201c \u2013 www.unitedprosperity.org), i Lend for Peace<\/em> (\u201ePosudi za mir\u201c \u2013 www.lendforpeace.org, s fokusom na Palestinu). Prednost ovakvih organizacija jest u tome \u0161to potencijalni zajmodavac ima neposredan uvid u bazu podataka u kojoj se nalaze zajmotra\u017eitelji, i mo\u017ee izravno pomo\u0107i onome kome \u017eeli \u2013 za razliku od banaka koje uzimaju \u0161tednju, ali nakon toga \u0161tedi\u0161a nema apsolutno nikakvu kontrolu nad time kome \u0107e banka njegov novac proslijediti.<\/p>\n Nakon \u0161to su Ujedinjeni narodi 2005. godinu proglasili me\u0111unarodnom godinom mikrokredita, te je sljede\u0107e, 2006. Yunus postao Nobelovac, mikrofinancije postado\u0161e po\u017eeljnim oblikom investiranja, te se mnogi zaljubi\u0161e u ideju braka filantropije i profitabilnosti. Naime, mikrokreditne institucije omogu\u0107uju zdru\u017eivanje donedavno nespojivoga: s jedne strane pomaganja manje sretnima kojeg prati osje\u0107aj unutarnje ispunjenosti znaju\u0107i da se poma\u017ee najpotrebitijima, i s druge strane solidne zarade i profitabilnosti za velike investitore.<\/p>\n <\/p>\n Kamatarske udice<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Dok siroma\u0161ni zapravo i nemaju izbora, te su \u010desto prisiljeni obratiti se lihvarima koji vrlo rado daju novac ne postavljaju\u0107i previ\u0161e pitanja (dovoljno je pogledati oglase po semaforima i kandelabrima \u2013 \u201ebez jamaca, bez sudu\u017enika, ne smeta HROK, ne smeta crna lista,\u2026\u201c), no isto tako vrlo rado \u0161alju i batina\u0161e u \u017eetvu kamata, pad u zelena\u0161ke ruke mnogima se doga\u0111a zbog neznanja. Misle\u0107i kako se ne\u0107e mnogo zadu\u017eiti uzmu li kredit na samo jednu godinu zanemaruju slo\u017eeni kamatni ra\u010dun: zelena\u0161i naime kamate naj\u010de\u0161\u0107e izra\u017eavaju na mjese\u010dnoj<\/strong> osnovi, dok sav ostali svijet kamate izra\u017eava na godi\u0161njoj<\/strong> osnovi. Igraju na kartu psihologije, jer 6% kamata mjese\u010dno zvu\u010di sasvim izdr\u017eivo, mo\u017eda \u010dak i suosje\u0107ajno. Jasno, kada bi rekli da je kamata 101,2% odbili bi u startu sve potencijalne du\u017eni\u010dke robove, premda je ovih 101,2% godi\u0161nje potpuno jednako kao 6% mjese\u010dno. Kraj takvih kamata i najopakiji bankari izgledaju kao naivna nevina\u0161ca.<\/p>\n <\/p>\n Kamatna stopa*<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n Mjese\u010dna<\/strong><\/p>\n<\/td>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n<\/td>\n Godi\u0161nja<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n 3%<\/p>\n<\/td>\n =<\/p>\n<\/td>\n 42,6%<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n 4%<\/p>\n<\/td>\n =<\/p>\n<\/td>\n 60,1%<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n 5%<\/p>\n<\/td>\n =<\/p>\n<\/td>\n 79,6%<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n 6%<\/p>\n<\/td>\n =<\/p>\n<\/td>\n 101,2%<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n 7%<\/p>\n<\/td>\n =<\/p>\n<\/td>\n 125,2%<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n 8%<\/p>\n<\/td>\n =<\/p>\n<\/td>\n 151,8%<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n * Prema konformnom obra\u010dunu koji se ina\u010de naj\u010de\u0161\u0107e koristi. Npr. mjese\u010dna kamatna stopa od 5,94% potpuno je jednaka godi\u0161njoj kamati od 100%.<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<\/div>\n <\/p>\n Ne treba zaboraviti kako je efektivna kamatna stopa (EKS) jedina prava mjera cijene kredita. To je godi\u0161nja kamatna stopa koja uzima u obzir sve tro\u0161kove koji se pojavljuju kod uzimanja kredita (tro\u0161ak kredita nije samo kamata, ve\u0107 i naknade, interkalarne kamate, eventualni depoziti, itd.), kao i mogu\u0107e manipulacije s obra\u010dunom kamata (npr. promjena obra\u010duna tijekom trajanja otplate). Stoga je samo EKS prava, realna cijena kredita, i isklju\u010divo na nju valja obra\u0107ati pa\u017enju.\u00a0 Banke su du\u017ene objavljivati EKS (jasno, ne zato \u0161to \u017eele, nego zato \u0161to moraju), ali je mnogoput skrivaju u fusnote pa ju je potrebno pove\u0107alom tra\u017eiti.<\/p>\n Tako jedan proizvo\u0111a\u010d automobila trenutno u Hrvatskoj ima prodajnu akciju u kojoj je u prvi plan izgurana kamatna stopa ispisana velikim brojkama: 5,55%. No ondje je i zvjezdica koja upu\u0107uje na sitan tekst ispod oglasa u kojem stoji kako je efektivna kamatna stopa i vi\u0161e nego dvostruko ve\u0107a<\/em>: \u201eEKS ve\u0107 od 11,64%\u201c. Dakle, korisnik \u0107e ovaj kredit platiti minimalno 11,64%, a vjerojatno i vi\u0161e od toga. To \u0161to visina marketin\u0161ki eksponirane kamate iznosi 5,55% va\u017eno je koliko i visina pro\u0161logodi\u0161njeg snijega na Papuku: EKS je jedino pravo mjerilo cijene kredita.<\/p>\n Ne tako davno jedna od dvije najve\u0107e hrvatske banke davala je, reko\u0161e oni, \u201esocijalno osjetljive beskamatne kredite umirovljenicima\u201c. Kredit je iznosio 2000 kn, razdoblje otplate bilo je 10 mjeseci, kamata zaista nije bilo, ali je naknada za odobravanje iznosila 200 kn. Sve u svemu, EKS je iznosila \u010dak 26,5%! Socijalna hipersenzibilnost upisana je u bankarski DNA, nema sumnje\u2026<\/p>\n Pri usporedbi dva kredita sve se naizgled mo\u017ee \u010diniti isto: i iznos kredita, i razdoblje otplate, i visina kamatne stope, ali na\u010din obra\u010duna kamata<\/strong> mo\u017ee u\u010diniti bitnu razliku. Naj\u010de\u0161\u0107e se koristi kamatni ra\u010dun koji podrazumijeva konformni obra\u010dun kamata, a ne proporcionalni (u nekim bankama proporcionalni obra\u010dun nazivaju direktnim<\/em>). Drugim rije\u010dima, kad god se koristi proporcionalni obra\u010dun (ili se tijekom otplate kredita odjednom prelazi sa konformnog na proporcionalni obra\u010dun) \u010ditatelj treba znati da \u0107e platiti vi\u0161e<\/strong>.<\/p>\n Ako kredit iznosi primjerice 100.000 eura, otpla\u0107uje se 7 godina, a kamatna stopa iznosi 10%, zajmoprimac \u0107e u kona\u010dnici banci vratiti skoro 1.900 eura vi\u0161e samo zato \u0161to je kori\u0161ten proporcionalni obra\u010dun, a ne konformni. Nema ovdje nikakve prijevare, u ugovoru \u0107e sve jasno pisati, a na zajmoprimcu je da bude upu\u0107en \u0161to je to konformni, a \u0161to proporcionalni obra\u010dun kamata. Opet EKS i ovdje stoji kao smjerokaz, i prije podizanja bilo kakvih kredita valja skoknuti do opti\u010dara po kakvu dobru lupu.<\/p>\n <\/p>\n\n\n
\n \n \n \n \n \n \n \n \n \n \n \n \n \n \n \n \n \n \n \n \n \n \n \n \n \n \n \n \n \n \n \n