{"id":480,"date":"2013-11-06T11:49:48","date_gmt":"2013-11-06T10:49:48","guid":{"rendered":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=480"},"modified":"2013-11-15T12:53:39","modified_gmt":"2013-11-15T11:53:39","slug":"pet-po-pet-pa-opet","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=480","title":{"rendered":"Pet po pet, pa opet"},"content":{"rendered":"

Ima nekoliko dana kako se navr\u0161ila petogodi\u0161njica po\u010detka globalne financijske krize. Pad Lehman Brothers<\/strong> banke, institucije stare 158 godina, bio je pad po\u010detnog domina koji je za sobom sru\u0161io brojne druge institucije, i gurnuo svijet u financijski \u0161ok kakav ve\u0107ina osobno nikad nije do\u017eivjela. No, propast Lehmana bio je samo povod, ali ne i uzrok krize. <\/b><\/p>\n

\u00a0<\/b>\u201eNe mo\u017ee biti kriza sljede\u0107i tjedan. Raspored mi je ve\u0107 pun.\u201c
\n<\/i>Henry Kissinger
\n\u201eNajmra\u010dnija mjesta u paklu rezervirana su za one
\nkoji zadr\u017ee neutralnost u vremenima moralne krize.\u201c
\n<\/i>Dante Alighieri<\/p>\n

Uzroci<\/strong> se mogu prona\u0107i u vi\u0161edesetljetnoj financijalizaciji, neodr\u017eivom kreditiranju, prezadu\u017eenosti, i nedostatku poslovnog morala. Pala je kap koja je prelila ba\u010dvu; do\u0161lo je vrijeme vra\u0107anja dugova. Do\u0161ao je kraj oduzimanju novca iz budu\u0107nosti kako bi se financirala neodr\u017eiva potro\u0161nja i nerealan rast u sada\u0161njosti. Naime, prezadu\u017eenost pojedinaca, poduze\u0107a i dr\u017eava mora negdje imati kraj \u2013 nemogu\u0107e je beskona\u010dno se zadu\u017eivati. Primjerice, do 1980-tih ukupni javni i privatni dug u SAD-u rijetko kada je prelazio 160% BDP-a; u trenutku kolapsa Lehmana razina duga se popela na 600%<\/strong> BDP-a.<\/p>\n

Financijska kriza s kraja 2000-tih ozna\u010dila je potrebu smanjenja svjetskih financijskih giganata na realniju razinu. Ove su institucije bile utovljene toksi\u010dnom imovinom, prenapregnute (kada je oti\u0161la u ste\u010daj Lehman banka je na svaki dolar kapitala imala 30 do 40 posu\u0111enih dolara), i jednostavno \u2013 insolventne<\/strong>. I tada, u globalnom epicentru liberalnog kapitalizma \u2013 u SAD-u \u2013 donijeta je odluka o suspenziji svih normi slobodnog tr\u017ei\u0161ta i fiskalne razboritosti; odlu\u010deno je prosuti neograni\u010dene koli\u010dine javnog novca za bezuvjetan spas trulih privatnih institucija.<\/p>\n

Velik dio ekonomske krize izvire iz duboke moralne krize poslovnog svijeta, uslijed koje su iskvareni motivi<\/strong> (incentives<\/em>) visokog menad\u017ementa; kada osoba iz kasina uvijek izlazi punih d\u017eepova bez obzira na to kakve karte dobiva, kada njen privatni novac nije ugro\u017een, kada je visina primanja determinirana kratkoro\u010dnim uspjesima, tada je korporativna kultura perverzna, a dru\u0161tvena odgovornost samo marketin\u0161ka parada, to\u010dnije apstrakcija. Posljedi\u010dno, mno\u0161tvo vi\u0161e nema povjerenja u financijski sustav, odnosno u banke, uz teatralno \u010du\u0111enje bankarskog lobija.<\/p>\n

Tijekom tog povijesnog vikenda u rujnu 2008. glavni bankari Wall Streeta i dr\u017eavni du\u017enosnici nisu uspjeli dogovoriti spas banke Lehman Brothers (trenutak nije bio povoljan, bila je predizborna trka), i objavljen je njen ste\u010daj. Uslijedio je slom na burzi, a financijski sustav se smrznuo jer su velike banke bile debelo svjesne da nije samo Lehman u problemima, ve\u0107 su sve manje-vi\u0161e u istom ko\u0161u, i nisu imale skoro nikakvog povjerenja jedna u drugu. Uslijedio je val spa\u0161avanja posrnulih financijskih divova (i ne-financijskih, poput General Electrica i Chryslera). Novac je poskupio po cijelom svijetu, investitori su postali daleko oprezniji, i sigurnost je postala tra\u017eena roba. Za Hrvatsku<\/strong> je to zna\u010dilo kraj ere jeftinog zadu\u017eivanja, kako za dr\u017eavu, tako i za gra\u0111ane i poduze\u0107a. Budu\u0107i da je Hrvatska svoje gospodarstvo koncipirala na uvozu i potro\u0161nji, a ne na proizvodnji (to\u010dnije bi bilo re\u0107i kako koncepta razvoja gospodarstva uop\u0107e nema), a za uvoz vi\u0161e nije bilo kredita kao prije, na\u0161li smo se u recesiji, iz koje \u2013 kako je i vrapcima na grani poznato (osim onima koji obitavaju pri Banskim dvorima) \u2013 niti smo iza\u0161li, niti se izlaz nazire. Stoga, kada se govori o globalnoj financijskoj krizi valja imati na umu da je Hrvatska dio globusa, umo\u010dena u istu ka\u0161u kao i svi, i da se sve ono \u0161to se doga\u0111a u globalnim financijskim centrima odra\u017eava i na nas, i itekako nas se ti\u010de. Dovoljno je re\u0107i da kada ministar financija (koji god bio) treba krpati prora\u010dun kupuje kartu ili za New York, ili za London.<\/p>\n

Pitanje glasi: \u0161to se u globalnom financijskom sustavu promijenilo u posljednjih pet godina?<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Nije se ovih dana navr\u0161ila samo petogodi\u0161njica ste\u010daja Lehman Brothers banke, ve\u0107 i petnaestogodi\u0161njica propasti LTCM fonda<\/strong> \u2013 jedne od najve\u0107ih financijskih institucija u svoje doba. LTCM je pri\u010da za sebe, dovoljno je re\u0107i da je aksiom financijskih oligarha pod sintagmom \u201eprevelik da bi propao\u201c i tada bio u punom pogonu. Za\u0161to je taj aksiom odvratan? Zato \u0161to poni\u0161tava ono pozitivno u kapitalizmu, a to je da kapitalizam nagra\u0111uje uspje\u0161ne, a neuspje\u0161ni propadaju. Kada se to pravilo zaobi\u0111e, ostaje samo gor\u010dina.<\/p>\n

U ovih pet godina brojne su stvari iza\u0161le na svjetlo. Zgodno je to sro\u010dio W. Buffet: \u201eKada nastupi oseka, vidi se tko pliva gol\u201c. Postalo je jasno da je euro kao jedinstvena valuta plemenita politi\u010dka ideja, ali potpuno nerazra\u0111en ekonomski konstrukt. Jasno je da tr\u017ei\u0161ta naginju samouni\u0161tenju kada se prepuste sama sebi. Jasno je da je financijska industrija postala diktatorski dominantna, premda ne proizvodi nikakva realna dobra ni usluge. Jasno je i da mnogi financijski \u201eeksperti\u201c nisu bili ni\u0161ta stru\u010dniji od kumica na tr\u017enici; bili su jednako iznena\u0111eni kada je kriza nastupila. Jasno je da se u SAD-u se doga\u0111a kvazi-rast: broj Amerikanaca koji nemaju novaca za hranu pa ju kupuju na bonove najve\u0107i je u povijesti (vi\u0161e ih je od populacije cijele \u0160panjolske: 47,8 milijuna), ukupna zaposlenost je pala, 90% novih radnih mjesta su privremena (zapo\u0161ljavanje na neodre\u0111eno je gotovo presu\u0161ilo), vremensko trajanje nezaposlenosti se udvostru\u010dilo, trgovinski deficit s Kinom porastao je 18%, prosje\u010dni prihodi ku\u0107anstva su pali, a za vrijeme prvog Obaminog mandata dug federalne vlade pove\u0107ao se za 5,8 bilijuna dolara, \u0161to je vi\u0161e nego ukupan dug svih prethodnih 42 ameri\u010dka predsjednika zajedno<\/strong>. Istodobno, dioni\u010dki indeksi su u rastu uslijed ogromne koli\u010dine novca u financijskom sustavu, pa pojedini komentatori le\u017eerno izjavljuju kako se \u201eameri\u010dko gospodarstvo oporavilo<\/em>\u201c.<\/p>\n

Novost nakon pada Lehmana jest uvo\u0111enje tzv. stres testova<\/strong> za banke. To su zapravo scenariji \u201e\u0161to bi bilo kad bi bilo\u201c, u kojima banke moraju odgovoriti \u0161to bi se dogodilo kad bi ih pogodio neki zna\u010dajni ekonomski \u0161ok (npr. velik porast nezaposlenosti, pad cijena nekretnina, porast inflacije, i sl.), te se na takve \u0161okove trebaju pripremiti. Budu\u0107i da je kolapsom Lehmana i nemogu\u0107e postalo mogu\u0107e, smi\u0161ljaju se raznorazni scenariji kako bi se uvidjelo na \u0161to su banke osobito osjetljive, i kako bi se suo\u010dile s takvim stresovima. No, testovi sami po sebi ne zna\u010de da se sustav kao takav bitno promijenio: najve\u0107a belgijska banka Dexia<\/strong>, kao i sve ciparske, \u201euspje\u0161no\u201c su polo\u017eile stres testove, da bi par mjeseci potom propale. Stres testove banaka u Europi provodit \u0107e tvrtka Oliver Wyman<\/strong>; ista ona tvrtka koja je 2006. godine irsku Anglo Irish<\/strong> banku proglasila najboljom svjetskom bankom, da bi par godina kasnije ta banka kolabirala i za sobom u propast povukla cijelu Irsku; ista ona tvrtka koju je \u0161panjolska vlada anga\u017eirala da procijeni koliko novaca treba \u0161panjolskim bankama da se postave na noge, a \u201enezavisna\u201c procjena je bila taman sitno ispod onoga koliko je i vlada prethodno izjavila (60 mlrd. \u20ac), da bi se kasnije pokazalo kako je procjena potpuno podba\u010dena.<\/p>\n

Jedan od klju\u010dnih doga\u0111aja koji potvr\u0111uje tezu da se u financijskom sustavu ni\u0161ta bitno nije promijenilo nakon pada Lehmana, i da su obrasci pona\u0161anja i razmi\u0161ljanja jednaki kao i prije, jest namje\u0161tanje Libora<\/strong><\/a> \u2013 klju\u010dne kamatne stope u svijetu. Objavom vijesti o ste\u010daju Lehman Brothersa Libor bi u normalnom svijetu zna\u010dajno porastao, no, tog povijesnog dana ostao je zaglavljen, nepomi\u010dan. Guverner engleske banke Mervyn King i<\/strong>zjavio je u to doba da je Libor kamatna stopa po kojoj banke ne<\/i> posu\u0111uju jedna drugoj. Ogromno mno\u0161tvo ljudi pogo\u0111eno je ovom manipulacijom; kako bi storija dobila ime spomenimo npr. Dana Sullivana<\/strong>, \u010dika\u0161kog trgovca koji je izgubio vi\u0161e milijuna dolara samo na taj dan. Njegov gubitak je dobitak banaka (zbog tzv. igre sume nula).<\/p>\n

Dodatni primjer koji ukazuje na to da je stil vo\u0111enja u velikim bankama ostao isti vi\u0111en je u prolje\u0107e 2012. godine, kada je londonski ogranak jedne od najve\u0107ih svjetskih banaka \u2013 JP Morgan \u2013 objavio gubitke u iznosu od vi\u0161e milijardi dolara (Bruno Iksil<\/strong>, trgovac koji je pro\u0107erdao novac, zbog veli\u010dine kupoprodaja prozvan je \u201elondonskim kitom\u201c). Gubici na burzi, pa \u0161to? Ni\u0161ta novo. \u201eKvaka\u201c je u tome \u0161to je izgubljen novac zapravo dobiven od sredi\u0161nje banke, koja konstantno injektira jeftine, prakti\u010dno besplatne milijarde<\/a> u sustav kako bi o\u017eivila gospodarstvo. U kona\u010dnici, taj se novac transformira u ulog za kockanje, a ne u zama\u0161njak gospodarstva, niti u pokreta\u010d vala zapo\u0161ljavanja.<\/p>\n

Velike svjetske banke narasle su u proteklih pet godina, tako da je njihov ste\u010daj jo\u0161 manje izvediv nego prije. Koncentracija kapitala je enormna. Pad bilo koje od njih doveo bi do te\u0161ko zamislivih posljedica, \u0161to zna\u010di da \u0107e u novim krizama vjerojatno opet biti spa\u0161avane javnim novcem. Znaju\u0107i to, menad\u017eeri su na velikoj moralnoj ku\u0161nji: s jedne strane dobivaju jeftin novac iz sredi\u0161njih banaka s kojim se mogu igrati, a s druge znaju da, ukoliko stvari krenu po zlu, netko drugi \u0107e snositi posljedice, a ne oni. Richard Fould<\/strong>, biv\u0161i direktor Lehmana, 15 godina je bio na \u010delu ove banke prije nego je ona zavr\u0161ila u ste\u010daju. U godinama prije propasti banke (2000-2007) na ime pla\u0107a i bonusa odnio je 529<\/strong> milijuna dolara, kao \u201enagradu za rad\u201c. Nakon propasti nije morao vratiti ni\u0161ta<\/strong>, i sada ne radi ni\u0161ta; odmara na svojim posjedima. Ima ran\u010d od 40 hektara u vrijednosti 19 mil. dolara (Idaho), vilu s devet spava\u0107ih soba i ku\u0107om za goste sjeverno od New Yorka (8 mil. US$), i stan na obali u Floridi (pet spava\u0107ih soba, s bazenom i teniskim terenom; 11 mil. US$). Dodu\u0161e stan u Floridi je prepisao na \u017eenu odmah nakon propasti Lehmana, za svaki slu\u010daj. Ni drugi biv\u0161i direktori propalih banaka ne \u010dame na zavodu za zapo\u0161ljavanje: Jimmy Cayne<\/strong> (Bear Stearns<\/strong>), Stanley O\u2019Neal<\/strong> (Merrill Lynch<\/strong>), Chuck Prince<\/strong> (Citigroup<\/strong>) i Ken Lewis<\/strong> (Bank of America<\/strong>) \u2013 \u017eive u luksuzu, od skijanja do krstarenja, od golfa do tenisa. Zaista nisu bitne \u017eute pikanterije iz svakodnevice navedenih osoba, nego \u010dinjenica kako sustav dopu\u0161ta i tolerira da najodgovornije osobe – visoki menad\u017ement \u2013 niti odgovaraju za svoje postupke, niti vrate silne milijune, dok se istodobno deseci tisu\u0107a njihovih biv\u0161ih zaposlenika po sudovima bore za svoje uplate mirovina tijekom rada u propalim bankama. Vrhovni sud Velike Britanije upravo je presudio kako Lehmanovi zaposlenici nemaju prioritet<\/strong> za svoja potra\u017eivanja po mirovinskim fondovima ispred ostalih vjerovnika. Istodobno, niti jedan od vode\u0107ih bankara nije odgovarao pred sudom za financijski po\u017ear koji se dogodio u njegovoj smjeni. Nije kraj; ameri\u010dka dr\u017eavna institucija koja regulira i nadgleda financijska tr\u017ei\u0161ta (SEC<\/strong>), ne samo da nije pokrenula nikakve pravne procese, ve\u0107 je protuzakonito uni\u0161tila preko 9000 internih istraga<\/strong> nakon 2008. godine (dokumenti su trebali biti \u010duvani barem 25 godina), na \u0161to se \u017ealio \u010dak i Nacionalni arhiv SAD-a. Ne \u010dini li se kako je u sustavu ne\u0161to trulo? A kako truo sustav mo\u017ee biti dugoro\u010dno stabilan i odr\u017eiv?<\/p>\n

Nije namjera ovoga teksta sijati pesimizam niti pla\u0161iti ikoga, jo\u0161 manje \u0161iriti \u201eantibankarsku histeriju<\/em>\u201c (kako re\u010de jedan zastupnik bankarskih interesa), ve\u0107 samo ukazati na neke \u010dinjenice, pa neka svatko sam prosu\u0111uje. Financijski sustav prije pet godina bio je na samom rubu potpunog sloma (slikovito: jedan visoko rangirani du\u017enosnik koji je osobno sudjelovao u poku\u0161aju spa\u0161avanja Lehmana, kada je uvidio da \u0107e banka oti\u0107i u ste\u010daj nazvao je svoju suprugu i rekao joj da odmah ode na bankomat i podigne novaca koliko god mo\u017ee, jer nije bio siguran da \u0107e ijedna banka sutra biti otvorena). Danas su gotovo sve bitne karakteristike o\u010dito nestabilnog sustava i dalje ostale iste. Financiranje neodr\u017eive potro\u0161nje<\/strong> (potpomaganje tu\u0111ih ovisnosti o dugu); izrazita koncentracija<\/strong> kapitala; visoka razina moralnog hazarda<\/strong> (kockanje tu\u0111im novcem); iskvareni poticaji<\/strong> (visoke nagrade i za dobro, ali i za lo\u0161e poslovanje); fokusiranost na kratkoro\u010dne profite<\/strong>; opstruiranje reformi<\/strong><\/a> koje vode ve\u0107oj transparentnosti i stabilnosti sustava (ve\u0107a stabilnost sustava mo\u017ee se posti\u0107i dr\u017eanjem vi\u0161e razine rezervacija, ali to zna\u010di da bi vlasnici banaka manje zara\u0111ivali, pa sna\u017eno lobiraju protiv vi\u0161e razine rezervi); odricanje od tisu\u0107ljetnih civilizacijskih vrednota (promocija pohlepe<\/strong> kao vrline); korporativna kultura koja nagra\u0111uje gramzivost i ismijava vlastite klijente<\/strong> (u banci Goldman Sachs<\/strong> klijente zovu Muppeti<\/i>), itd. \u00a0\u2013 korijeni krize ostali su nepromijenjeni. Zato nitko, ba\u0161 nitko ne mo\u017ee ozbiljno re\u0107i kako sljede\u0107a kriza zasigurno ne \u010deka iza ugla. Dodu\u0161e, ho\u0107e li se zbiti za godinu, dvije, ili petnaest \u2013 ne zna se. \u010cinjenica je tako\u0111er da su pojedine komponente financijskog sustava donekle stabilnije nego prije pet godina: neke banke su bolje kapitalizirane, neke financijske inovacije se pomnije nadgledaju, i investitori su op\u0107enito oprezniji. No, to je ipak premalo za miran san.<\/p>\n

Novo, novo, najnovije<\/strong><\/p>\n

Inovativnost<\/strong> je hvalevrijedna i tra\u017eena karakteristika poduzetnika. Inovacije stvaraju nova radna mjesta, i dodaju vrijednost proizvodima, uslugama, pa i \u010ditavim dr\u017eavama. No, sa\u010duvaj nas Bo\u017ee inovacija u bankarstvu. Tzv. novi financijski \u201eproizvodi<\/em>\u201c (usput, banke ni\u0161ta ne proizvode, one pru\u017eaju usluge<\/span>), nedovoljno regulirani, nerazumljivi ve\u0107ini, modelirani u laboratorijima pod pretpostavkama koje nemaju veze sa stvarno\u0161\u0107u, napuhali su d\u017eepove vlasnika banaka, a temeljito ispuhali nov\u010danike njihovih korisnika. Paul Volcker<\/strong> (biv\u0161i guverner sredi\u0161nje banke SAD-a) izjavio je kako je jedina prava inovacija u financijama u proteklih 20 godina bila izum bankomata, a jo\u0161 je znakovitija ona njegova: “Volio bih kada bi mi netko dao samo komadi\u0107 neutralnog dokaza da financijske inovacije vode ekonomskom rastu, samo jedan komadi\u0107 dokaza<\/em>.”<\/p>\n

Bankarstvo se treba vratiti korijenima i postati ono \u0161to je nekada bilo: dosadan posao<\/strong>, bez spektakularnih inovacija (prijedlog ameri\u010dke senatorice E. Warren<\/strong>). Uzmi depozit po ni\u017eoj stopi, daj kredit po vi\u0161oj, i ku\u0107i na ru\u010dak u 16h. Razdvojeni sustavi komercijalnog i investicijskog bankarstva. Ograni\u010davanje sekuritizacije, odnosno onemogu\u0107ivanje novog ciklusa odobravanja tisu\u0107a i tisu\u0107a lo\u0161ih kredita koji su prepakirani i prodani drugima, pa onda banke u startu nije briga za kvalitetu tih kredita jer rizike uvaljuju dalje, dalje, do posljednje\u2026 karike. No, zasad se ovaj prijedlog \u010dini tek kao lijepa \u017eelja; ne postoji zna\u010dajan broj dovoljno sna\u017enih koji su se spremni suprotstaviti establi\u0161mentu i uvrije\u017eenim poslovnim modelima.<\/p>\n

Sretno, rudari<\/span> bankari!<\/strong><\/p>\n

Mora se jasno napisati: banke same po sebi nisu zle, niti su bankari lo\u0161i ljudi. Valja razlikovati one koji povla\u010de klju\u010dne poteze i upravljaju strategijom tvrtke od osoba koje moraju odra\u0111ivati tu\u0111e naputke. Daleko su brojniji ovi drugi nego oni prvi. Tko ikada pri\u010da o ljudima kao \u0161to je Moritz Erhardt<\/strong>, 21-godi\u0161njem pripravniku, ina\u010de zdravom de\u010dku koji je neprestano radio prekovremeno u Merrill Lynch<\/strong> banci, i nakon \u0161to je radio tri cijele no\u0107i zaredom jednostavno se sru\u0161io i umro<\/strong>? Mla\u0111i pripravnici u bankama u Londonu imaju uvrije\u017eeni naziv \u201e\u010darobni kru\u017eni tok<\/em>\u201c (magic roundabout<\/em>) za sljede\u0107u praksu: taksi ih odvede ku\u0107i ujutro u 7h nakon cjelono\u0107nog rada, pri\u010deka ispred ku\u0107e dok se osoba presvu\u010de i tu\u0161ira, i odmah vra\u0107a nazad na posao. Prosje\u010dno 16 radnih sati dnevno<\/strong>, uklju\u010duju\u0107i i nedjelje. Valja imati razumijevanje za sve te zaposlenike koji nemaju mo\u0107 promijeniti smjer djelovanja cijelog sustava.<\/p>\n

Mudrost ovoga svijeta\u2026<\/strong><\/p>\n

Globalni financijski sustav uzda se u mudrost vode\u0107ih sredi\u0161njih bankara, i svi se nadaju da \u0107e oni ovaj put biti uspje\u0161ni. Dosad, naime, ba\u0161 i nisu bili: predugo dr\u017eanje preniskih kamatnih stopa omogu\u0107ilo je nastanak nekretninskog mjehura, pucanjem kojega je i Lehman \u201epukao\u201c. Upravo je u tijeku financijski eksperiment bez premca, u kojemu sredi\u0161nje banke plasiraju ogromne koli\u010dine novca komercijalnim bankama po nevi\u0111eno niskim kamatnim stopama. Ako samo najava da \u0107e se pipa besplatnog novca pritvoriti (tzv. tapering<\/strong><\/em>) izaziva velike potrese na tr\u017ei\u0161tu, \u0161to \u0107e se dogoditi kada se ona zaista i zatvori? Mnogi su se oslanjali na grandioznu mudrost sredi\u0161njih bankara (sjetimo se samo lauda Alanu Greenspanu<\/strong>) i potom propali, a sada se ponovno oslanjamo na mudrost iste kaste. Nadajmo se da su nau\u010dili neke lekcije u me\u0111uvremenu\u2026<\/p>\n

Bankarstvo u sjeni<\/strong><\/p>\n

Kao \u0161to mnogi ku\u0107evlasnici \u010desto sklone u gara\u017eu ili u \u0161upu ono \u0161to ne \u017eele da se vidi u dnevnoj sobi, tako i banke stvaraju izdvojene pravne osobe (tzv. SPV ili SIV) u koje sklone sve ono \u0161to ne \u017eele da se vidi u bilanci. Ove pravne osobe uglavnom su inkorporirane u poreznim oazama, daleko od o\u010diju nadzornika i drugih znati\u017eeljnika. Tako se mnoge velike banke naizgled \u010dine sasvim u redu, u solidnom stanju, ali to je stoga jer se ne vidi sav onaj teret kojega su sklonile u povezane pravne osobe koje posluju \u201eu sjeni\u201c. Sada, pet godina nakon po\u010detka krize, ‘bankarstvo u sjeni’ (shadow banking<\/strong><\/em>) ne samo da se ne smanjuje, nego i dalje raste: ve\u0107e je no ikad<\/strong>. Problem je u tome \u0161to je financijski sustav umre\u017een, ulan\u010dan, pa poslovne pote\u0161ko\u0107e onih u sjeni mogu odvu\u0107i u novu krizu i one koji su \u201ena svjetlu\u201c. I dok se koplja lome oko onoga \u0161to se vidi, bankarstvo u sjeni buja. Mnogi eksperti strahuju upravo od toga da se sustavni rizik sakrio negdje off-shore<\/i><\/a>, i da \u0107e nova kriza isko\u010diti iz sjene, dok se regulatori bave vidljivim institucijama.<\/p>\n

 <\/p>\n

Tekst je objavljen u Prilici, mjese\u010dnom prilogu Glasa Koncila, 10\/2013.<\/strong><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ima nekoliko dana kako se navr\u0161ila petogodi\u0161njica po\u010detka globalne financijske krize. Pad Lehman Brothers banke, institucije stare 158 godina, bio je pad po\u010detnog domina koji je za sobom sru\u0161io brojne druge institucije, i gurnuo svijet u financijski \u0161ok kakav ve\u0107ina osobno nikad nije do\u017eivjela. No, propast Lehmana bio je samo povod, ali ne i uzrok … Nastavi \u010ditati Pet po pet, pa opet<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":171,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[8,5,6,7],"tags":[1287,56,1284,80,1285,1288,61,13,59,24,14,44,22,18,82,33,1286,45],"yoast_head":"\nPet po pet, pa opet - Domagoj Sajter<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=480\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Pet po pet, pa opet - Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Ima nekoliko dana kako se navr\u0161ila petogodi\u0161njica po\u010detka globalne financijske krize. Pad Lehman Brothers banke, institucije stare 158 godina, bio je pad po\u010detnog domina koji je za sobom sru\u0161io brojne druge institucije, i gurnuo svijet u financijski \u0161ok kakav ve\u0107ina osobno nikad nije do\u017eivjela. No, propast Lehmana bio je samo povod, ali ne i uzrok … Nastavi \u010ditati Pet po pet, pa opet\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=480\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2013-11-06T10:49:48+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2013-11-15T11:53:39+00:00\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"15 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\",\"url\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"description\":\"osobne stranice\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=480#webpage\",\"url\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=480\",\"name\":\"Pet po pet, pa opet - Domagoj Sajter\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\"},\"datePublished\":\"2013-11-06T10:49:48+00:00\",\"dateModified\":\"2013-11-15T11:53:39+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=480#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=480\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=480#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Pet po pet, pa opet\"}]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"contentUrl\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"caption\":\"Domagoj Sajter\"},\"sameAs\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\"],\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Pet po pet, pa opet - Domagoj Sajter","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=480","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Pet po pet, pa opet - Domagoj Sajter","og_description":"Ima nekoliko dana kako se navr\u0161ila petogodi\u0161njica po\u010detka globalne financijske krize. Pad Lehman Brothers banke, institucije stare 158 godina, bio je pad po\u010detnog domina koji je za sobom sru\u0161io brojne druge institucije, i gurnuo svijet u financijski \u0161ok kakav ve\u0107ina osobno nikad nije do\u017eivjela. No, propast Lehmana bio je samo povod, ali ne i uzrok … Nastavi \u010ditati Pet po pet, pa opet","og_url":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=480","og_site_name":"Domagoj Sajter","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1","article_published_time":"2013-11-06T10:49:48+00:00","article_modified_time":"2013-11-15T11:53:39+00:00","twitter_card":"summary","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Domagoj Sajter","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"15 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website","url":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/","name":"Domagoj Sajter","description":"osobne stranice","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=480#webpage","url":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=480","name":"Pet po pet, pa opet - Domagoj Sajter","isPartOf":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website"},"datePublished":"2013-11-06T10:49:48+00:00","dateModified":"2013-11-15T11:53:39+00:00","author":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=480#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=480"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=480#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Pet po pet, pa opet"}]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800","name":"Domagoj Sajter","image":{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo","inLanguage":"hr","url":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","contentUrl":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","caption":"Domagoj Sajter"},"sameAs":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr"],"url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171"}]}},"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/480"}],"collection":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/171"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=480"}],"version-history":[{"count":11,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/480\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":501,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/480\/revisions\/501"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=480"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=480"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=480"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}