{"id":510,"date":"2014-01-08T09:12:02","date_gmt":"2014-01-08T08:12:02","guid":{"rendered":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=510"},"modified":"2016-05-04T07:06:10","modified_gmt":"2016-05-04T06:06:10","slug":"klub-bandita","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=510","title":{"rendered":"Klub bandita"},"content":{"rendered":"

Promatraju\u0107i globalnu ekonomiju, koje je tr\u017ei\u0161te daleko najve\u0107e na svijetu<\/strong>? Tr\u017ei\u0161te hrane? Nafte? Droge, oru\u017eja? Ne. Postoji jedno tr\u017ei\u0161te koje za sve njih preduvjet, i na koje se oslanja sveukupna svjetska trgovina. To je tr\u017ei\u0161te valuta \u2013 foreign exchange<\/i> \u2013 odnosno Forex<\/strong>. Ono je najve\u0107e, a ujedno i najslabije regulirano tr\u017ei\u0161te.<\/p>\n

\u201eTer\u017eec dvoju vagu i dvoju meru ima,
\nvek\u0161u kum vaga ali meri gda kupuje,
\nmen\u0161u gda prodava.\u201c
\n<\/i>Juraj Habdeli\u0107, Prvi oca na\u0161ega Adama greb<\/p>\n

\u00a0\u201eOtpor protiv la\u017ei vrijedi vi\u0161e od strasnog tra\u017eenja istine.\u201c
\n<\/i>Edvard Kocbek, Strah i hrabrost<\/p>\n

Globalizacija je svijet umnogome preobrazila u jedno veliko selo, u kojemu, dodu\u0161e, vi\u0161e od 60% stanovni\u0161tva nema mogu\u0107nost pristupa Internetu, i oko jedne tre\u0107ine nema osnovni sanitarni \u010dvor, ali se vijesti (a osobito krize) svejedno s kraja na kraj prenose brzinom munje. U tom \u201eselu\u201c povijesno utabane trgova\u010dke puteve (svile i drugoga) zamijenili su opti\u010dki kablovi i satelitske veze koji sada \u010dine infrastrukturu trgovine. Doista, trgovina je fascinantna pojava, i nadilazi ekonomske definicije. Od drevnih perzijskih bazaara do modernih stakleno-\u010deli\u010dnih hramova \u0161opingiranja<\/i>, postoji ne\u0161to duboko u psihologiji \u010dovjeka \u0161to ga dra\u017ei i zbog \u010dega u\u017eiva u trgovini. Nije li jedan od temeljaca na kojima je me\u0111unarodna zajednica poku\u0161ala umiroviti BiH i tri podvojene zajednice bila upravo tr\u017enica \u2013 Arizona u Br\u010dko-distriktu? Nije li se post-ratna Europa ujedinila u trgovini, najva\u017enijim sirovinama toga doba: ugljenom i \u010delikom? No, nu\u017ena pretpostavka za svaki oblik trgovine izme\u0111u razli\u010ditih dr\u017eava (a katkad i unutar jedne dr\u017eave; npr. u Zimbabweu paralelno kola razli\u010ditih pet valuta) jest prethodno uskla\u0111enje plate\u017enog sredstva, odnosno vrijednosti novca. Tr\u017ei\u0161te valuta, u novije vrijeme digitalizirano i umre\u017eeno informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, obujmom daleko nadma\u0161uje sva ostala globalna tr\u017ei\u0161ta, jer prije kupoprodaje \u0161esnaest kontejnera bilo bazge, bilo droge, prethodno je potrebno razmijeniti valute.<\/p>\n

Trogodi\u0161nje istra\u017eivanje Banke za me\u0111unarodna poravnanja u Baselu, \u0160vicarska (BIS<\/strong>; sredi\u0161nja banka svih sredi\u0161njih banaka) pokazuje kako je obujam globalne trgovine na Forexu od 2010. do 2013. narastao za 32,5%, i iznosi 5,3 bilijuna dolara, dnevno<\/b>. Najtrgovanije valute su dolar i euro, potom jen i funta; trgovina kineskim renminbijem je u tri godine porasla za 253%, i sada se nalazi na devetom mjestu (u \u0161to nije ubrojeno kolanje renminbija u off-shore<\/i> centrima, pa je polo\u017eaj kineske valute realno jo\u0161 i vi\u0161i). Forex je doista globalno tr\u017ei\u0161te, \u0161to zna\u010di da je otvoreno 24 sata: kada jedna regija trgovaca ide spavati druga se budi. Nema jednu jedinstvenu fizi\u010dku lokaciju, a najve\u0107i se dio trgovanja u 2013. godini odvijao preko financijskih centara koji su smje\u0161teni u pet dr\u017eava: Velika Britanija (London) \u2013 41%, SAD (New York) \u2013 19%, Singapur \u2013 5,7%, Japan (Tokyo) \u2013 5,6%, i Hong Kong \u2013 4,1%. Sve ostale dr\u017eave svijeta zajedno \u010dine preostalu \u010detvrtinu obujma trgovanja.<\/p>\n

Va\u017eno je istaknuti kako su banke naj\u010de\u0161\u0107i i najve\u0107i sudionici na Forexu; prije svega velike svjetske banke, tako\u0111er sredi\u0161nje banke, ali i manje, regionalne, komercijalne. I kad se \u010dovjek ponada da su uslijed niza skandala proteklih godina vode\u0107i bankari izvukli neke pouke, da su okrenuli plo\u010du i po\u010deli razmi\u0161ljati (ako ni\u0161ta drugo) o zna\u010denju te, za njih \u010dudesno neobi\u010dne i pre\u010dudne rije\u010di \u201eetika\u201c (\u010duli su oni da takvo \u0161to postoji, ali nije im bilo na kraj pameti da je \u201eto\u201c primjenjivo i u bankarstvu), izbila je prije koji tjedan vijest o novim veleprijevarama svjetskih banaka. Ovaj put na Forexu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Zbog manipulacije Liborom<\/strong><\/a> niti jedna banka nije osu\u0111ena na kojem od me\u0111unarodnih ili lokalnih sudova. Naime, sve banke kod kojih je istraga dovr\u0161ena priznale su krivnju i prihvatile su izvansudske nagodbe. To im je prihvatljivije; prije svega jeftinije, a i ne povla\u010de se toliko po medijima. Potpi\u0161u prekr\u0161aj van suda, plate za prijestup, i mirna Bosna. Dosad su \u010detiri velike svjetske banke (Barclays<\/strong>, Rabobank<\/strong>, Royal Bank of Scotland,<\/strong> UBS<\/strong>) platile putem nagodbi 3,6 milijardi dolara (skoro petina godi\u0161njeg hrvatskog dr\u017eavnog prora\u010duna), ali istrage jo\u0161 traju, i cifra nije kona\u010dna; vidjet \u0107e se \u0161to \u0107e biti sa Citigroup<\/strong>, Deutsche Bank<\/strong>, JP Morgan<\/strong>. I kao \u0161to je Libor mjerilo (benchmark<\/i>) za kamatne stope, jer je to temeljna kamatna stopa u svijetu, tako postoji mjerilo i za valutne te\u010dajeve. Budu\u0107i da se ugovori vrlo \u010desto sklapaju u raznorodnim valutama, a te\u010dajevi valuta osciliraju 24 sata dnevno, i imaju razli\u010dite vrijednosti na razli\u010ditim lokacijama, ugovornim stranama potrebna je \u010dvrsta to\u010dka, sidro uz koje \u0107e vezati te\u010daj na odre\u0111eni dan. Jedno od globalno va\u017enih mjerila za valutne te\u010dajeve zove se WM\/Reuters<\/strong>.<\/p>\n

Kada je Paul Reuter pokrenuo medijsku agenciju Reuters posao se u po\u010detku temeljio na prijenosu informacija izme\u0111u pari\u0161ke i berlinske burze putem najbr\u017eeg tada\u0161njeg sredstva – goluba. Od pernatog golubarnika do poduze\u0107a koje zara\u0111uje preko 12 milijardi dolara godi\u0161nje pro\u0161lo je 160-tak godina, a jedan u nizu poslova kojima se Reuters bavi plod je suradnje s tvrtkom WM, nastao 1994. godine. WM\/Reuters je standardni skup 160 valutnih te\u010dajeva (uklju\u010duju\u0107i i kunu) koji slu\u017ei kao jedinstveni, zajedni\u010dki temelj za vrednovanje razli\u010ditih vrsta ugovora. Budu\u0107i da te\u010dajevi neprestano fluktuiraju, i gotovo svaki lokalni mjenja\u010d valuta ima svoj vlastiti te\u010daj, bilo je potrebno prona\u0107i mjerilo kori\u0161tenjem kojega bi \u0161iroki spektar osoba mogao imati isto upori\u0161te za svoje kalkulacije, odnosno te\u010daj koji bi slu\u017eio kao osnova. Kao osnovno mjerilo s vremenom se iskristalizirao WM\/Reuters, skup te\u010dajeva koji se zaklju\u010duje svaki dan u 16h<\/strong> po londonskom vremenu. Budu\u0107i da predstavlja svojevrsnu industrijsku normu, mnoge banke i financijske institucije jam\u010de konvertibilnost po WM\/Reuters te\u010dajevima. Investicijski fondovi koji ula\u017eu u razli\u010ditim dr\u017eavama svijeta koriste ove te\u010dajeve za izra\u010dun vrijednosti imovine. Svjetska poduze\u0107a ih koriste za izra\u010dun vrijednosti svoje imovine, ukoliko ju dr\u017ee u razli\u010ditim valutama ili razli\u010ditim dr\u017eavama. Revizori ih koriste kao neutralni standard.<\/p>\n

Ova se mjerila izra\u010dunavaju prema kretanjima na tr\u017ei\u0161tu, i trebala bi odra\u017eavati prosje\u010dne odnose valutnih parova u vrijeme zaklju\u010denja. No, po\u0161to svi znaju da se mjerilo definira svakodnevno u 16h, velike banke su namjerno odga\u0111ale svoje tr\u017ei\u0161ne naloge i izvr\u0161avale ih neposredno prije toga vremena, kako bi pomakle te\u010daj u pravcu koji im odgovara. Ovakvom manipulacijom \u201epogurale\u201c bi klju\u010dni te\u010daj, koji bi se potom zaklju\u010dio u 16h, a kako je zaklju\u010dni te\u010daj bio nerealan vrlo brzo nakon toga tr\u017ei\u0161te bi ga vratilo u prija\u0161nje stanje. Mo\u017eda bi ovaj mehanizam manipulacije bilo dobro pojednostaviti kroz pri\u010du; zamislimo grupu osoba zaposlenih u uredu, a poslodavac je postavio kameru na radno mjesto. Svakoga dana to\u010dno u 16h poslodavac provjerava da li radnici rade svoj posao, \u0161to posloprimci jako dobro znaju. Cijeloga dana radnici ljen\u010dare, ali u 15:59 \u017eestoko se prihvate posla, da bi zavr\u0161ili ve\u0107 u 16:01. Kada poslodavac provjeri fotografiju u\u010dinjenu u 16h, vidi situaciju koja odudara od ve\u0107ine radnog dana. Ne\u0161to donekle sli\u010dno doga\u0111alo se sa WM\/Reuters te\u010dajevima: kod deset najzna\u010dajnijih i najtrgovanijih valutnih parova minute oko 16h po londonskom vremenu bile su najprometnije i naju\u017eurbanije u danu<\/a>.<\/p>\n

\"Izvor:<\/a>
\nNajve\u0107i trgovci na Forexu su upravo one \u010detiri banke koje ve\u0107 imaju povijest varanja, to su one umije\u0161ane u manipulaciju Liborom; gotovo polovinu sve trgovine na Forexu izvr\u0161avaju Deutsche Bank, Citigroup, Barclays, i UBS. Budu\u0107i da se putem njih izvr\u0161ava velik promet, trgovci valutama u ovim bankama \u010desto imaju povla\u0161tene informacije o kretanjima te\u010dajeva, \u0161to im omogu\u0107uje manipulaciju na \u0161tetu vlastitih klijenata i svih onih koji se oslanjaju na \u201eneutralnost\u201c mjerila, a u korist banke. Budu\u0107i da je dnevni promet na Forexu ogroman, pomicanje te\u010daja u tek tre\u0107oj decimali bankama mo\u017ee donijeti korist u milijunima dolara dnevno<\/i>. Male, ne nu\u017eno velike manipulacije te\u010dajevima godi\u0161nje mogu iscijediti stotine milijuna dolara iz d\u017eepova sudionika na tr\u017ei\u0161tima u blagajne velikih banaka. Grupe trgovaca koje su namje\u0161tale te\u010dajeve dale su same sebi slikovita imena: \u201eKartel<\/strong>\u201c i \u201eKlub bandita<\/strong>\u201c. Kako je mogu\u0107e da se takvo \u0161to opet doga\u0111a? Mogu\u0107e je zato \u0161to ne postoji \u010dvrsta regulativa, i jer je prevladavaju\u0107a paradigma jo\u0161 uvijek ona o slobodnom tr\u017ei\u0161tu koje samo sebe \u201enevidljivom rukom\u201c najbolje upravlja.<\/p>\n

Britanska i \u0161vicarska agencija koje nadgledaju tr\u017ei\u0161ta (FCA i FINMA), \u0161vicarska institucija koja nadgleda konkurenciju (WEKO), kao i \u0161vicarsko dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo, objavili su kako provode istragu nad nekoliko financijskih institucija koje su bile uklju\u010dene u manipulacije na Forexu, a postupno se u istragu uklju\u010duju i institucije u EU, SAD-u, i Hong Kongu. Korejska tvrtka Simmtech podigla je prije koji tjedan tu\u017ebu u SAD-u protiv 7 najve\u0107ih svjetskih banaka za prijevare na Forexu, povodom \u010dega je ameri\u010dki dr\u017eavni odvjetnik E. Holder izjavio kako je istraga pokrenuta, a \u201emanipulacija koju smo dosad otkrili je vjerojatno tek vrh ledenog brijega<\/strong><\/em>\u201c. No, ho\u0107e li nagodbe sa varalicama biti dovoljne za povratak vjere u globalni financijski sustav?<\/p>\n

Onaj tko \u017eeli oporavak gospodarstva mora osigurati preduvjete kako bi trgovina bila posao na obostrano zadovoljstvo, a ne potkradanje jedne strane. Sve dok ne po\u010dne iskreno i aktivno zalaganje za moralne dimenzije u financijskom svijetu, a osobito u bankarstvu, promatrat \u0107emo la\u017ei i prijevare, skandale i manipulacije, \u0161to dugoro\u010dno \u0161teti svima, pa i bankama.<\/p>\n

 <\/p>\n

Dragi sunarodnjaci, \u017eao mi je<\/em><\/strong><\/p>\n

\u201eKvantitativno labavljenje\u201c (quantitative easing<\/i> – QE) je maglovit naziv koji odra\u017eava niz nespretnih prijevoda: skovao ga je Nijemac na japanskom jeziku (prof. R. Werner<\/strong>), potom je lo\u0161e preveden na engleski, i kona\u010dno je iz engleskog u Hrvatsku stiglo \u201elabavljenje\u201c. Sintagma koja vi\u0161e skriva nego \u0161to otkriva predstavlja grandiozni eksperiment najve\u0107ih sredi\u0161njih bankara u monetarnoj politici. Sredi\u0161nje banke uobi\u010dajeno su kontrolirale ponudu novca kupovanjem i prodavanjem dr\u017eavnih vrijednosnica na financijskim tr\u017ei\u0161tima. No, u aktualnoj situaciji kada su osnovne kamatne stope na financijskim tr\u017ei\u0161tima vrlo blizu nuli, \u0161to zna\u010di da je novac jeftin, a \u0161to bi trebalo motivirati banke da kreditiraju gospodarstvo \u2013 \u010dime bi se trebao pokrenuti ekonomski rast, no gospodarstvo svejedno ne reagira \u2013 sredi\u0161nje su banke na\u0161le novu, nekonvencionalnu metodu kojom su htjele pokrenuti krizom duboko zahva\u0107ena gospodarstva. QE je strategija kojom se pove\u0107ava ponuda novca u financijskom sustavu, i kojom se financijske institucije doslovno preplave novcem, u nadi da \u0107e se na taj na\u010din pove\u0107ati likvidnost sustava i pokrenuti ciklus kreditiranja, kojim \u0107e gospodarstvo dobiti vjetar u jedra. Europska preslika QE modela naziva se LTRO<\/a>.<\/p>\n

Tisu\u0107e i tisu\u0107e milijardi dolara slilo se, i slijeva se, u financijske institucije. Banke grcaju u novcu: kada to ne bi bilo tako kamatne stope koje banke napla\u0107uju jedna drugoj bile bi visoke. Sada je npr. u Hrvatskoj \u00a0prosje\u010dna me\u0111ubankarska kamatna stopa manja od 0,5%. Nakon banaka, najve\u0107i dobitnici su vlade, odnosno dr\u017eavne financije, za koje su sredi\u0161nje banke kupile vrijeme, i koje su dobile mogu\u0107nost odgode nu\u017enih reformi. No, iskustvo pokazuje kako je nu\u017ean preduvjet za prave, duboke reforme \u2013 kriza. Politi\u010dari nisu motivirani provoditi promjene sustava kada stvari idu glatko. \u010cim kriza za\u0111e iza ugla, gotovo sve se vra\u0107a na staro; zato je vrijeme koje je kupljeno QE programom samo odgoda neizbje\u017enog, i to na ra\u010dun gra\u0111ana. Naime, malo tko govori o gubitnicima, a to su gra\u0111ani: srednji sloj dru\u0161tva. Njihova se \u0161tednja (bilo oro\u010dena, bilo ona u mirovinskim fondovima) umno\u017eava uz vrlo niske kamatne stope, koje su realno (tj. kada se ura\u010duna inflacija) negativne. To zna\u010di da njihova \u0161tednja ne samo da ne raste ukama\u0107ivanjem, nego se realno smanjuje.<\/p>\n

No, jedno je kada kritika dolazi izvana, ali kada dolazi iznutra, od osobe duboko involvirane u ove procese, onda rije\u010di te osobe dobivaju posebnu te\u017einu. Biv\u0161i zaposlenik Sredi\u0161nje banke SAD-a (prije toga bio je menad\u017eer u banci Morgan Stanley) Andrew Huszar<\/strong> prije koji tjedan u Wall Street Journalu objavio je pismo kojim se ispri\u010dao zbog provo\u0111enja kvantitativnog labavljenja:
\n\u201eMogu re\u0107i samo: \u017eao mi je, Ameriko. Kao biv\u0161i du\u017enosnik Sredi\u0161nje banke SAD-a, bio sam odgovoran za izvr\u0161enje programa kojim je Sredi\u0161nja banka SAD-a u\u0161la u eksperiment kupovanja obveznica poznat kao kvantitativno labavljenje. (\u2026) Shvatio sam s vremenom \u0161to je zapravo taj program: najve\u0107e prikriveno spa\u0161avanje Wall Streeta svih vremena<\/i>.\u201c<\/p>\n

Huszar je izvr\u0161avao za Sredi\u0161nju banku SAD-a kupnju vrijednosnica u QE programu, i nakon nekog vremena, po njegovim rije\u010dima, shvatio je da program u kojemu sudjeluje \u201eprosje\u010dnome Amerikancu nije \u010dinio kredite pristupa\u010dnijima<\/i>\u201c, premda je to bio njegov navodni cilj. \u201eKona\u010dni rezultati potvrdili su da, dok su obi\u010dni amerikanci osjetili tek trivijalno olak\u0161anje, kupnja obveznica koju je \u010dinila Sredi\u0161nja banka bila je apsolutni uspjeh za Wall Street. Banke nisu samo profitirale od ni\u017eih tro\u0161kova kreditiranja. Tako\u0111er su ostvarile golemu kapitalnu dobit na vrijednosnicama i debelim provizijama za posredovanje pri kupoprodaji. (…) Nevjerojatno, u dr\u017eavi navodno slobodnog tr\u017ei\u0161ta, QE je postao najve\u0107a intervencija na financijskim tr\u017ei\u0161tima bilo koje vlade u povijesti svijeta<\/i>.\u201c<\/p>\n

Huszar tvrdi kako, sve u svemu, QE ne donosi dobro ekonomiji, osim velikim bankama. Ka\u017ee kako se upornim upumpavanjem novca u financijska tr\u017ei\u0161ta tijekom posljednjih pet godina Vlada SAD izbjegla suo\u010diti sa stvarnim izvorima krize. Njegov klju\u010dni argument jest da je gotovo sve \u0161to je u\u010dinjeno nakon financijske krize 2008. i\u0161lo u korist bankama, a ne gra\u0111anima<\/strong>: bankama je sni\u017eena cijena zadu\u017eivanja, a one nisu u\u010dinile kredite ni\u0161ta pristupa\u010dnijima, nego su primljeni novac investirale u financijska tr\u017ei\u0161ta, uslijed \u010dega burzovni indeksi rastu, ali se \u017eivotni standard gra\u0111ana ne pobolj\u0161ava.<\/p>\n

Svijet je globalno selo, i sve \u0161to se doga\u0111a na tr\u017ei\u0161tima velikih igra\u010da odra\u017eava se i u Hrvatskoj. Poruka koja je poslana iz centara ekonomske mo\u0107i glasi: igra se nastavlja, sve ide po starom. Koncentracija kapitala, nejednakosti \u2013 dalje rastu. Nije li to upravo ono \u0161to je papa Franjo osudio u svom dokumentu Evangelli Gaudium<\/strong>?<\/p>\n

 <\/p>\n

Ovaj je tekst objavljen u Prilici, mjese\u010dnom prilogu Glasa koncila, br. 12\/2013<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Updates<\/em>:<\/p>\n

http:\/\/qz.com\/174150\/currency-trading-scandals-are-the-next-big-black-eye-for-banks<\/a>
\nhttp:\/\/www.reuters.com\/article\/uk-banks-rigging-settlement-idUSKCN0XU2B5?il=0<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Promatraju\u0107i globalnu ekonomiju, koje je tr\u017ei\u0161te daleko najve\u0107e na svijetu? Tr\u017ei\u0161te hrane? Nafte? Droge, oru\u017eja? Ne. Postoji jedno tr\u017ei\u0161te koje za sve njih preduvjet, i na koje se oslanja sveukupna svjetska trgovina. To je tr\u017ei\u0161te valuta \u2013 foreign exchange \u2013 odnosno Forex. Ono je najve\u0107e, a ujedno i najslabije regulirano tr\u017ei\u0161te.<\/p>\n","protected":false},"author":171,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[8,5,6],"tags":[1287,1284,1285,83,52,14,44,22,43,82,84,45],"yoast_head":"\nKlub bandita - Domagoj Sajter<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=510\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Klub bandita - Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Promatraju\u0107i globalnu ekonomiju, koje je tr\u017ei\u0161te daleko najve\u0107e na svijetu? Tr\u017ei\u0161te hrane? Nafte? Droge, oru\u017eja? Ne. Postoji jedno tr\u017ei\u0161te koje za sve njih preduvjet, i na koje se oslanja sveukupna svjetska trgovina. To je tr\u017ei\u0161te valuta \u2013 foreign exchange \u2013 odnosno Forex. Ono je najve\u0107e, a ujedno i najslabije regulirano tr\u017ei\u0161te.\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=510\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2014-01-08T08:12:02+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2016-05-04T06:06:10+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/files\/2014\/01\/banging_the_close.jpg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"12 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\",\"url\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"description\":\"osobne stranice\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=510#primaryimage\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/files\/2014\/01\/banging_the_close.jpg\",\"contentUrl\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/files\/2014\/01\/banging_the_close.jpg\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=510#webpage\",\"url\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=510\",\"name\":\"Klub bandita - Domagoj Sajter\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=510#primaryimage\"},\"datePublished\":\"2014-01-08T08:12:02+00:00\",\"dateModified\":\"2016-05-04T06:06:10+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=510#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=510\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=510#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Klub bandita\"}]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"contentUrl\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"caption\":\"Domagoj Sajter\"},\"sameAs\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\"],\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Klub bandita - Domagoj Sajter","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=510","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Klub bandita - Domagoj Sajter","og_description":"Promatraju\u0107i globalnu ekonomiju, koje je tr\u017ei\u0161te daleko najve\u0107e na svijetu? Tr\u017ei\u0161te hrane? Nafte? Droge, oru\u017eja? Ne. Postoji jedno tr\u017ei\u0161te koje za sve njih preduvjet, i na koje se oslanja sveukupna svjetska trgovina. To je tr\u017ei\u0161te valuta \u2013 foreign exchange \u2013 odnosno Forex. Ono je najve\u0107e, a ujedno i najslabije regulirano tr\u017ei\u0161te.","og_url":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=510","og_site_name":"Domagoj Sajter","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1","article_published_time":"2014-01-08T08:12:02+00:00","article_modified_time":"2016-05-04T06:06:10+00:00","og_image":[{"url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/files\/2014\/01\/banging_the_close.jpg"}],"twitter_card":"summary","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Domagoj Sajter","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"12 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website","url":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/","name":"Domagoj Sajter","description":"osobne stranice","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=510#primaryimage","inLanguage":"hr","url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/files\/2014\/01\/banging_the_close.jpg","contentUrl":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/files\/2014\/01\/banging_the_close.jpg"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=510#webpage","url":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=510","name":"Klub bandita - Domagoj Sajter","isPartOf":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=510#primaryimage"},"datePublished":"2014-01-08T08:12:02+00:00","dateModified":"2016-05-04T06:06:10+00:00","author":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=510#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=510"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=510#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Klub bandita"}]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800","name":"Domagoj Sajter","image":{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo","inLanguage":"hr","url":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","contentUrl":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","caption":"Domagoj Sajter"},"sameAs":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr"],"url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171"}]}},"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/510"}],"collection":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/171"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=510"}],"version-history":[{"count":7,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/510\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":853,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/510\/revisions\/853"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=510"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=510"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=510"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}