{"id":541,"date":"2014-03-06T14:22:30","date_gmt":"2014-03-06T13:22:30","guid":{"rendered":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=541"},"modified":"2014-11-12T09:19:59","modified_gmt":"2014-11-12T08:19:59","slug":"covjek-i-uman-i-lakouman","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=541","title":{"rendered":"\u010covjek: i uman, i lakouman"},"content":{"rendered":"

Vjerovnici imaju bolje pam\u0107enje nego du\u017enici.<\/i>
\nBenjamin Franklin<\/strong> (1706 \u2013 1790)<\/p>\n

\u2013 \u0160to viri\u0161, vu\u010de, kroz to granje?
\n\u2013 Ho\u0107u da pojedem ono janje.
\n\u2013 Pa pojedi ga. \u0160to ti smeta?
\n\u2013 Smi\u0161ljam razlog. Radi svijeta\u2026<\/i>
\nGrigor Vitez<\/strong> (1911 \u2013 1966)<\/p>\n

Za sve se lo\u0161e mo\u017ee na\u0107i razlog ili opravdanje. Uzrok, krivac \u2013 to je uvijek netko drugi<\/strong>, ne\u0161to izvan nas, i izvan domene na\u0161eg utjecaja. Na stranicama Prilike <\/a>dosta se \u010desto kritiziraju banke, odnosno financijski sustav, i to s pravom. Postoji puno, puno toga \u0161to se u njihovom dvori\u0161tu mo\u017ee i treba popraviti. No, ovaj put potrebno je uzeti ogledalo<\/strong>. Ne zna\u010di to da su financijske institucije izuzete ili oslobo\u0111ene barem djelomi\u010dne krivnje za dugogodi\u0161nju recesiju, niti za rastu\u0107u insolventnost gra\u0111ana i poduze\u0107a, ve\u0107 samo da valja uzeti i \u0161iru perspektivu u obzir. A perspektiva je sljede\u0107a: statistike pokazuju da je Hrvatska druga u EU po financijskom teretu otplate dugova, iznad npr. Gr\u010dke<\/strong>, i bitno iznad prosjeka EU. U Hrvatskoj je dvostruko<\/strong> vi\u0161e<\/strong> ku\u0107anstava koja jedva spajaju kraj s krajem nego \u0161to je to u EU. Financijska agencija objavljuje rastu\u0107e brojke blokada ra\u010duna hrvatskih gra\u0111ana.<\/p>\n

U prosjeku, u svakom petom<\/strong> ku\u0107anstvu u Hrvatskoj postoji osoba \u010diji je ra\u010dun blokiran. Me\u0111u punoljetnim stanovnicima mla\u0111ima od 80 godina, blokiran je skoro svaki deseti gra\u0111anin<\/strong> (to\u010dnije njih 8,97%). Svaki od njih u prosjeku duguje 77.807 kn.<\/p>\n

\"Broj<\/a>
Broj i dug blokiranih gradjana<\/figcaption><\/figure>\n
\"Postotak<\/a>
Postotak kucanstava koja imaju velik financijski teret otplate dugova<\/figcaption><\/figure>\n
\"Postotak<\/a>
Postotak kucanstava koja jedva uspijevaju podmiriti troskove<\/figcaption><\/figure>\n

Mnogi od njih blokirani su zbog \u201emagije\u201c slo\u017eenog ukama\u0107ivanja, uslijed koje zbog duga od 20.000 kuna obitelj izgubi ku\u0107u od 200.000 kuna. (Einstein je na pitanje koja je najsna\u017enija sila u svemiru navodno odgovorio: slo\u017eeno ukama\u0107ivanje<\/i>.) Drugi su izgubili posao, odnosno izvor povrata dugova. A ima ih nemalo koji su se zadu\u017eili preko mjere svojom voljom, svojom krivicom.<\/p>\n

Za\u0161to se ljudi prezadu\u017euju? Jesu li jednostavno nerazumni<\/strong>? Da, jesu. Jesmo. Svi se ljudi pona\u0161aju nerazumno, odnosno iracionalno. I to je ono \u0161to nas \u010dini ljudima, a \u0161to je ekonomska znanost ve\u0107im dijelom ignorirala (i promatrala s podsmijehom), sve do financijskog sloma 2008. godine. Do tad je apsolutno dominantna bila teza o ekonomskoj racionalnosti, o \u010dovjeku kao razumnom bi\u0107u (homo economicus<\/i>). Postojalo je pouzdanje u razum, u kolektivnu razboritost. Financijska je kriza otkrila kako nerazumne odluke nisu pojedina\u010dne ekscentri\u010dnosti, besmislene individualne pogre\u0161ke, ve\u0107 industrijski standard<\/strong>. Nakon 2008. osobit je vjetar u le\u0111a dobila bihevioralna ekonomija<\/strong>, kao grana ekonomije koja promatra ljudsko pona\u0161anje u \u0161irem dru\u0161tvenom kontekstu, obuhva\u0107aju\u0107i prije svega psihologiju i sociologiju. Ona tvrdi kako ljudska iracionalnost nije anomalija (odstupanje od pravila), ve\u0107 pravilo<\/strong>.<\/p>\n

Stoga, bilo bi korisno upoznati neke od standardnih pravila iracionalnosti koje su identificirali bihevioralni ekonomisti. Podlo\u017eni su im svi ljudi podjednako, bez iznimke, stoga ih ne treba ignorirati, niti ih se sramiti, ve\u0107 poku\u0161ati bolje ih razumjeti. Ova pravila ne samo da su uobi\u010dajena, ve\u0107 su sustavna, rutinski sveprisutna, i predvidiva[1]<\/a>.<\/p>\n

Sidrenje<\/strong>
\nPri dono\u0161enju odluka ljudi koriste bezna\u010dajne, sporedne informacije kao referentne to\u010dke uz koje se ve\u017eu, i koje postaju upori\u0161te za odlu\u010divanje. Postoje brojni eksperimenti koji pokazuju da je sidrenje pravilo, a ne iznimka. Evo primjera: sucima je predstavljen slu\u010daj vi\u0161estrukog kradljivca, i svaki od njih zasebno trebao je odrediti visinu zatvorske kazne. Nije svejedno da li \u0107e kazna biti 3, 4, 11, ili 12 mjeseci bez slobode. No, prije odlu\u010divanja trebali su baciti dvije kocke, zbrojiti i zapisati ishod, te potom donijeti presudu. Suci koji su dobivali manje zbrojeve dodjeljivali su manje kazne, a kojima su kocke pale na ve\u0107e brojke odre\u0111ivali su ve\u0107e kazne, uz visoku statisti\u010dku signifikantnost[2]<\/a>.
\nDrugi primjer mo\u017ee biti cjenkanje pri kupoprodaji, gdje prodavatelj postavlja po\u010detnu cijenu kao \u201esidro\u201c. Iako zaklju\u010dna cijena nije jednaka \u201esidru\u201c, postavljanje po\u010detne to\u010dke umnogome odre\u0111uje kona\u010dni ishod cjenkanja.
\nSidrenje se pojavljuje i kod procjene nov\u010dane vrijednosti nekog objekta (materijalnog ili nematerijalnog), kada nismo sigurni u vrijednost toga objekta. Znaju to dobro marketinga\u0161i, koji \u010desto namjerno postavljaju u ponudu objekt visoke cijene; znaju da se skupi objekt ne\u0107e prodavati, ali onda onaj po \u201eprosje\u010dnoj\u201c cijeni, koji vi\u0161e nije najskuplji, postaje najprivla\u010dniji (u sredini \u2013 ni najskuplji, ni najjeftiniji).
\n\u201eSidra\u201c su va\u017ena i pri obja\u0161njavanju ekonomske relativnosti. Naime, u potro\u0161a\u010dkom svijetu \u010desto postoji puno izbora[3]<\/a>, mno\u0161tvo opcija, a ljudi katkad ne mogu opisati \u0161to to\u010dno \u017eele (\u201ene znam \u0161to tra\u017eim, ali znat \u0107u kada to na\u0111em\u201c), niti mogu procijeniti realnu cijenu. Kada se objekt nalazi u usporedivom kontekstu, tada se mo\u017ee odlu\u010divati o realnoj cijeni i mogu\u0107oj kupnji. \u201eSidra\u201c ovdje slu\u017ee kao to\u010dke usporedbe, kao elementi relativnosti. Primjerice, kada se kupcu nudi boca arhivskog kutjeva\u010dkog vina Pinot crni iz 1965. on \u0107e za procjenu realnosti cijene tra\u017eiti usporednu to\u010dku, relaciju, neko sli\u010dno vino iz iste godine. No, ako takve to\u010dke nema, prosje\u010dan kupac uzet \u0107e bilo koji broj kao \u201esidro\u201c. U eksperimentima se od ispitanika tra\u017eilo da prije procjene zapi\u0161u zadnja tri broja svog OIB-a. Oni koji su imali ve\u0107i broj vrednovali su vino po vi\u0161oj cijeni, a oni s ni\u017eim brojem po ni\u017eoj. (Ina\u010de, cijena za kupnju preko interneta je oko 550 kn.)<\/p>\n

Naknadna pamet i pristranost
\n<\/strong>\u010covjek tra\u017ei informacije koje potvr\u0111uju i podupiru njegova unaprijed formirana stajali\u0161ta. Op\u0107enito nije sklon promjeni mi\u0161ljenja. Osoba koja se odlu\u010dila za kupnju ne\u010dega \u0161to joj realno ne treba prona\u0107i \u0107e stotinu razloga u svoju korist. Zanemarivat \u0107e, pa i omalova\u017eavati one koji joj govore suprotno.
\nLjudi op\u0107enito precjenjuju sposobnost predvi\u0111anja budu\u0107nosti na temelju pro\u0161losti. Povijest je tobo\u017ee banalno logi\u010dna, naravno na temelju naknadne pameti, u skladu s onom \u201elako je biti general poslije bitke\u201c. Ignoriraju se pojave koje se vrlo rijetko doga\u0111aju, iako njihove posljedice mogu biti razorne (\u201eutopio se prelaze\u0107i rijeku koja je duboka manje od metra u 99% \u0161irine korita\u201c). Mnogi su se tako zadu\u017eili u vrijeme gospodarskog rasta ne o\u010dekuju\u0107i izvanjske \u0161okove, kao da \u0107e sun\u010dano vrijeme zauvijek trajati.
\nPrvi je dojam i u ekonomiji izuzetno bitan. Ukoliko je prvi susret s nekim objektom ostao u izrazito pozitivnom (ili negativnom) sje\u0107anju, to \u0107e se urezati u na\u0161u svijest, i sve kasnije interakcije s tim objektom bit \u0107e pristrane. Cijena koju smo spremni platiti za taj objekt tada uop\u0107e vi\u0161e ne mora biti realna, razumna vrijednost, nego \u0107e biti pod utjecajem prvog dojma; pristrana ka ve\u0107em (pozitivan) ili manjem iznosu (negativan utisak).
\nPristranost se mo\u017ee promatrati i kod ponavljaju\u0107ih pona\u0161anja. Navike stvaraju osje\u0107aj sigurnosti: idem onim putem kojega poznajem, kupujem ondje gdje uvijek kupujem, itd. Kada se ne\u0161to radi po navici smanjuje se mogu\u0107nost iznena\u0111enja, odnosno stresova. No, \u010desto nema nikakvog logi\u010dkog, racionalnog opravdanja za to. Primjerice, dr\u017eati svoj novac u banci X samo zbog dugogodi\u0161nje navike, iako je poznato da ona svoje usluge napla\u0107uje skuplje od usporedivih banaka, i nudi ni\u017eu kamatnu stopu, nema nikakvog ekonomskog opravdanja. Sli\u010dno tome, onaj tko kupuje uvijek na istom mjestu samo radi navike o\u010dito ne brine o cijenama.<\/p>\n

Odbojnost prema gubitku
\n<\/strong>Klasi\u010dna ekonomija promatrala je novac prili\u010dno jednodimenzionalno, no bihevioralni ekonomisti pokazali su kako ljudi razli\u010dito vrednuju dobitak i gubitak. Kada se mjeri snaga emocija, dobitak kreira slabije osje\u0107aje od gubitka. Primjerice, dobitak od 1000 kn stvara veselje, a gubitak 1000 kn \u017ealost. No, intenzitet i snaga osje\u0107aja ve\u0107a je kod gubitka. Kada ljudi dobiju mogu\u0107nost izbora izme\u0111u dva potpuno jednaka ishoda, u kojemu je prva mogu\u0107nost prezentirana kao dobitak, a druga kao gubitak, u pravilu \u0107e birati prvu mogu\u0107nost, iako je ekonomski rezultat jednak. Primjerice, ako osoba dobije 500 kn bit \u0107e sretnija nego ako dobije 1100 kn, i odmah potom izgubi 600 kn. Iako je kona\u010dni rezultat jednak, odbojnost prema gubitku nadvladava zadovoljstvo dobitkom.
\nAverzija prema gubitku ima svoje pozitivne strane. Strah je zdrava emocija koja \u010duva ljudski psihofizi\u010dki integritet. S druge strane, strah mo\u017ee \u010dovjeka i blokirati, dovesti ga u pasivno, inertno stanje. No, odbojnost prema gubitku mo\u017ee i dovesti do toga da se osoba zadu\u017euje kako ne bi izgubila \u017eivotni stil na koji je navikla.<\/p>\n

Pretjerana samouvjerenost<\/strong>
\nPesimist ka\u017ee da je optimist \u010dovjek bez iskustva. Ipak, treba imati pozitivan stav prema budu\u0107nosti, ali ne treba ni gubiti mjeru realnosti. Kada se radi o ekonomskoj domeni, ljudi \u010desto precjenjuju svoje sposobnosti ili okolnosti u kojima se nalaze, uzdaju\u0107i se ili u sebe, ili u kakvu dobrohotnu vi\u0161u silu. Neki poduzetnici investiraju naveliko vjeruju\u0107i da je njihov zanos jamstvo uspjeha. Zanos jest potreban, ali ne jam\u010di ni\u0161ta. Jedan je stariji bankar ovako podu\u010davao pripravnike: ne odobravajte kredit odu\u0161evljenom atleti\u010daru \u010diji je cijeli \u017eivot tr\u010danje \u2013 koji lije\u017ee i budi se misle\u0107i na maraton i sprint \u2013 da bi on otvorio trgovinu opreme za tr\u010danje. Kredit se daje onome tko je hladne glave razmislio, stavio sve rizike na papir, i napravio kvalitetnu i odr\u017eivu ra\u010dunicu; osmislio posao koji stvara prihode ve\u0107e od rashoda.
\n\u0160to se prezadu\u017eenih gra\u0111ana ti\u010de, svima se dugovi se akumuliraju, i prije ili kasnije dolaze na naplatu. O\u010dekivanje kako \u0107e budu\u0107nost ve\u0107 nekako donijeti rje\u0161enje, rasplet sam po sebi, \u201eDeus ex machina\u201c, u Hrvatskoj je mnoge dovelo u blokadu ra\u010duna. \u201ePlatit \u0107emo karticom, a ve\u0107 \u0107emo nekako vratiti te dugove\u201c \u2013 ovakvo postupanje je rizi\u010dno ukoliko se redovito ponavlja. Optimizam je potreban, ali nije dovoljan za zatvaranje financijske konstrukcije. Skromnost je vrlina.<\/p>\n

Utjecaj mase<\/strong>
\nPodre\u0111ivati se i pod\u010diniti utjecaju okoline redovita je pojava. Psihologija grupe opisuje kako je lak\u0161e biti u krivu, zajedno sa svima ostalima, nego u pravu, a biti sam. Uzrok je u dru\u0161tvenom pritisku konformizma. Ljudi su prirodno dru\u0161tvena bi\u0107a \u2013 tra\u017ee prihva\u0107anje, ne \u017eele izop\u0107enje, izbacivanje.
\nPrimjeri utjecaja mase u ekonomiji su prekobrojni. Dovoljno je promotriti mjehure na financijskim tr\u017ei\u0161tima, i njihova pucanja. Lokalnih primjera ne nedostaje: \u201eSvi kupuju dionicu T-HT-a; idem i ja stati u red. Danas vi\u0161e nitko ne kupuje dionice \u2013 ne\u0107u onda ni ja. Svi susjedi kupili nove aute na kredit, i mi \u0107emo<\/em>.\u201c<\/p>\n

Zabluda kockara
\n<\/strong>\u010covjek vidi i tra\u017ei uzorke i obrasce u svemu oko sebe. \u010cesto ih krivo primjenjuje kada postoje, a nalazi ih i ondje gdje ih nema (teoreti\u010dari zavjere su u tome \u201eeksperti\u201c). Primjeri sti\u017eu.
\nVjerojatnost ishoda \u201epismo\/glava\u201c pri bacanju kovanice je uvijek<\/strong>, pri svakom <\/strong>bacanju 50-50 posto. No, ako je nekoliko puta zaredom palo \u201epismo\u201c mnogi postaju uvjereni da je \u201eglava\u201c sljede\u0107i ishod, i smatraju da je vjerojatnost za to ve\u0107a <\/strong>od 50 posto.
\nBrojne su pojave nasumi\u010dne, kaoti\u010dne, bez reda, ali im ljudi pridaju zna\u010denje zbog vremenskog slijeda. Radi se o klasi\u010dnoj zabludi: ako se A dogodilo prije B, to zna\u010di da je A uzrokovalo B (post hoc ergo propter hoc<\/i>). Npr. kockar cijelu ve\u010der dobiva dobre karte. Sine mu da je prije kartanja obukao novu ko\u0161ulju. Zaklju\u010duje da mu nova ko\u0161ulja donosi sre\u0107u. Ili, osoba uzme velik kredit kako bi odr\u017eavala \u017eivotni stil koji je izvan njenog dometa (skup auto, apartman na moru, i sl.), a kredit objektivno ne mo\u017ee servisirati. Ubrzo potom do\u0111e recesija, i onda osoba \u201eobja\u0161njava\u201c sebi i drugima kako kredit ne mo\u017ee vra\u0107ati zbog recesije.<\/p>\n

Mentalno ra\u010dunovodstvo<\/strong>
\nU \u201eglavi\u201c se novac dr\u017ei na razli\u010ditim \u201era\u010dunima\u201c, ovisno o izvoru novca i svrsi za koju je namijenjen. To je ekonomski nelogi\u010dno; sto kuna je uvijek sto kuna. No, na ulici prona\u0111ena nov\u010danica kao da nije novac, i spremni smo ju olako spiskati. Ako je cijena deset litara mlijeka u udaljenoj trgovini ni\u017ea za deset kuna spremni smo uputiti se u tu trgovinu. No, kada kupujemo odijelo od 1500 kn ne\u0107emo i\u0107i u udaljenu trgovinu zbog 12 kn u\u0161tede. Mnogi \u0161tede na lipama, a laki su na troznamenkastim nov\u010danicama.
\nSvrha je tako\u0111er va\u017ena. Novac se katkad namjenjuje za odre\u0111eni cilj, i sukladno tome stavlja u odre\u0111enu \u201ementalnu ladicu\u201c. Novac koji je ostavljen sa strane za pla\u0107anje struje je poput svetinje koja se ne dira, a iz istog \u0107e se nov\u010danika bez puno mi\u0161ljenja platiti \u201erunda\u201c u kafi\u0107u (uz obvezno ritualno nadmetanje tko \u0107e platiti ra\u010dun), iako je cifra i ve\u0107a od ra\u010duna za struju. Mnogi na godi\u0161njem odmoru le\u017eerno tro\u0161e novac, jer osim tijela odmaraju i mozak: \u201ene \u017eelim razmi\u0161ljati o cijenama, \u017eelim se odmarati\u201c. Drugim rije\u010dima, kao da tro\u0161e novac iz nekog drugog nov\u010danika (iz druge mentalne ladice).
\n<\/i><\/p>\n

 <\/p>\n

OKVIRI<\/em><\/p>\n

Financijska pismenost<\/strong>
\nIstra\u017eivanja pokazuju kako je financijska pismenost, odnosno poznavanje temeljnih financijskih koncepata prili\u010dno niska u Hrvatskoj, ali podjednako i drugdje. \u010covjek mo\u017ee zavr\u0161iti 8 godina osnovne \u0161kole, 4 godine srednje, i jo\u0161 5 godina fakulteta, a da mu nikada nitko nije objasnio kako se \u0161tednja ukama\u0107uje, na \u0161to obratiti pa\u017enju prilikom uzimanja kredita, na koji na\u010din i gdje investirati za mirovinu, a kamoli \u0161to je to bilanca ili kako se obra\u010dunava PDV.
\nPremda projekti financijskog obrazovanja zaslu\u017euju podr\u0161ku (jer znanje je mo\u0107), treba ukazati i na par stvari koje se skrivaju u pozadini. Prvo, financijsko opismenjavanje ne smije biti paravan za ekskulpiranje financijskih institucija koje uvijek iznova kreiraju nove krize. Naime, projekte financijskog obrazovanja \u010desto iniciraju banke, koje na taj na\u010din peru ruke od odgovornosti, prebacuju\u0107i lopticu za sve \u0161to nije dobro na teren gra\u0111ana. Kako? Financijske usluge banaka uvijek funkcioniraju po principu \u201euzmi ili ostavi\u201c, i o njima nema pregovaranja. O sadr\u017eaju ugovora s bankom gra\u0111anin ne mo\u017ee pregovarati, on ga samo dobije na potpis. Ako je pritom pro\u0161ao nekakav te\u010daj financijskog opismenjavanja, onda je banka skinula svu odgovornost sa sebe. A u ugovoru i dalje mo\u017ee postojati niz diskutabilnih klauzula.
\nDrugo, financijski problemi gra\u0111ana \u010desto nisu posljedica njihove financijske neobrazovanosti, nego ve\u0107im dijelom vanjskih faktora na koje oni ne mogu utjecati. Drugim rije\u010dima, financijski itekako pismena osoba, npr. sveu\u010dili\u0161ni profesor financija, ne mo\u017ee u\u010diniti apsolutno ni\u0161ta kako bi promijenio stopu inflacije, razinu nezaposlenosti, kamatne stope po kojoj mo\u017ee dobiti kredit, ili po kojoj mo\u017ee ukama\u0107ivati svoju u\u0161te\u0111evinu. On ne mo\u017ee birati ho\u0107e li sudjelovati u recesiji ili ne.
\nStoga, financijska pismenost mo\u017ee osposobiti \u010dovjeka za razumijevanje ekonomskog ambijenta, ali mu ne daje nikakav alat da taj ambijent unaprijedi ili promijeni. Gra\u0111ani svakako trebaju u\u010diniti svoj dio, i upoznati se s osnovnim ekonomskim konceptima, ali to samo po sebi ne\u0107e rije\u0161iti ovu krizu, niti prevenirati sljede\u0107e. Osobito ne\u0107e promijeniti \u010dinjenicu da ekonomske nejednakosti postaju sve ve\u0107e.<\/p>\n

Osobne financije<\/strong>
\nUpravljanje osobnim financijama, odnosno financijama na razini pojedinca ili obitelji, nije lak posao. Pa ipak, cijela znanost osobnih financija mogla bi stati u onu \u201epokrij se koliko je pokriva\u010d dug\u201c, odnosno ne tro\u0161i vi\u0161e nego \u0161to zara\u0111uje\u0161. Na istom tragu netko je dobro sro\u010dio ovu mudrost: ljudi kupuju stvari koje im ne trebaju, s novcem kojega nemaju, da bi zadivili ljude do kojih im nije stalo. Stoga se uspje\u0161no upravljanje novcem na individualnoj razini svodi ve\u0107inom na vje\u0161tinu samokontrole i svladavanja, uz dozu skromnosti. Lako je re\u0107i, ali zahtjevno \u017eivjeti.<\/p>\n

\n
\n
\n

[1]<\/a> Oni koji \u017eele vi\u0161e o \u010ditati o ovome mogu na\u0107i kod npr. Dan Ariely: Predvidljivo iracionalni, VBZ, 2009.<\/p>\n<\/div>\n

\n

[2]<\/a> B. Englich, T. Mussweiler, F. Strack (2006) Playing Dice With Criminal Sentences: The Influence of Irrelevant Anchors on Experts’ Judicial Decision Making, Personality and Social Psychology Bulletin, 32 (2)<\/p>\n<\/div>\n

\n

[3]<\/a> Zgodno je spomenuti i paradoks potro\u0161a\u010dkog izbora. Naime, pokazano je kako \u0161irok izbor ne samo da ne olak\u0161ava kupnju, ve\u0107 upravo suprotno. Npr. u jednom eksperimentu potro\u0161a\u010di su pokazali kako \u0107e prije kupiti pekmez ako na polici stoji 6 vrsta, nego ako ih ima 24; S. Iyengar, M. Lepper (2000) When choice is demotivating: Can one desire too much of a good thing?, Journal of Personality and Social Psychology, 79(6).<\/p>\n

 <\/p>\n

Tekst je objavljen u Prilici, mjese\u010dnom prilogu Glasa Koncila, u\u00a0 br. 2\/2014.<\/em><\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":171,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[5],"tags":[1287,85,56],"yoast_head":"\n\u010covjek: i uman, i lakouman - Domagoj Sajter<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=541\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"\u010covjek: i uman, i lakouman - Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=541\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2014-03-06T13:22:30+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2014-11-12T08:19:59+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/files\/2014\/03\/dug_broj_blokade.jpg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"14 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\",\"url\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"description\":\"osobne stranice\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=541#primaryimage\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/files\/2014\/03\/dug_broj_blokade.jpg\",\"contentUrl\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/files\/2014\/03\/dug_broj_blokade.jpg\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=541#webpage\",\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=541\",\"name\":\"\\u010covjek: i uman, i lakouman - Domagoj Sajter\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=541#primaryimage\"},\"datePublished\":\"2014-03-06T13:22:30+00:00\",\"dateModified\":\"2014-11-12T08:19:59+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=541#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=541\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=541#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"\\u010covjek: i uman, i lakouman\"}]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"contentUrl\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"caption\":\"Domagoj Sajter\"},\"sameAs\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\"],\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"\u010covjek: i uman, i lakouman - Domagoj Sajter","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=541","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"\u010covjek: i uman, i lakouman - Domagoj Sajter","og_url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=541","og_site_name":"Domagoj Sajter","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1","article_published_time":"2014-03-06T13:22:30+00:00","article_modified_time":"2014-11-12T08:19:59+00:00","og_image":[{"url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/files\/2014\/03\/dug_broj_blokade.jpg"}],"twitter_card":"summary","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Domagoj Sajter","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"14 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website","url":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/","name":"Domagoj Sajter","description":"osobne stranice","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"ImageObject","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=541#primaryimage","inLanguage":"hr","url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/files\/2014\/03\/dug_broj_blokade.jpg","contentUrl":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/files\/2014\/03\/dug_broj_blokade.jpg"},{"@type":"WebPage","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=541#webpage","url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=541","name":"\u010covjek: i uman, i lakouman - Domagoj Sajter","isPartOf":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=541#primaryimage"},"datePublished":"2014-03-06T13:22:30+00:00","dateModified":"2014-11-12T08:19:59+00:00","author":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800"},"breadcrumb":{"@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=541#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=541"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=541#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"\u010covjek: i uman, i lakouman"}]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800","name":"Domagoj Sajter","image":{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo","inLanguage":"hr","url":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","contentUrl":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","caption":"Domagoj Sajter"},"sameAs":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr"],"url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171"}]}},"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/541"}],"collection":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/171"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=541"}],"version-history":[{"count":6,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/541\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":613,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/541\/revisions\/613"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=541"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=541"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=541"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}