{"id":565,"date":"2014-04-29T13:24:28","date_gmt":"2014-04-29T12:24:28","guid":{"rendered":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=565"},"modified":"2014-04-29T13:24:28","modified_gmt":"2014-04-29T12:24:28","slug":"ekonomija-i-etika-muz-i-zena","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=565","title":{"rendered":"Ekonomija i etika: mu\u017e i \u017eena"},"content":{"rendered":"

<\/p>\n

\u201eSalto morale je puno opasniji nego salto mortale.\u201c<\/i>
\nStanis\u0142aw Jerzy Lec, poljski pjesnik (1909 \u2013 1966)<\/p>\n

\u00a0\u201eDru\u0161tveno odgovorno poslovanje nova je etika dru\u0161tva kao cjeline, nova etika poslovanja<\/i>\u201c, izjavio je predsjednik Josipovi\u0107<\/strong> nedavno na konferenciji koja promovira dru\u0161tveno odgovorno poslovanje. Na prvu loptu lijepo zvu\u010di, ali zapadnim dru\u0161tvima (uklju\u010duju\u0107i Hrvatsku) zapravo ne treba neka nova<\/i> etika \u2013 dobra je i ona \u201estara\u201c, kad bi vodili ra\u010duna o njoj. \u010cinjenica da je Hrvatska jedina<\/strong> dr\u017eava u Europi koja isklju\u010divo tone od po\u010detka globalne financijske krize (od starta recesije BDP nam je godinama isklju\u010divo u minusu) pokazuje kako uzroci nisu samo ekonomski, nego su daleko dublji i slo\u017eeniji. Jedni se formalno zaklinju na \u201estara\u201c eti\u010dka na\u010dela, ali ih ne prakticiraju u \u017eivotu; drugi ismijavaju i etiketiraju kao \u201ede\u017eurne du\u0161obri\u017enike\u201c sve one koji se pozivaju na bilo kakve eti\u010dke, odnosno moralne norme. Posljedi\u010dno, kriza dru\u0161tvenih vrijednosti i ekonomska kriza su poput dva nepliva\u010da koji su pali u rijeku; zagrljeni u panici jedan drugoga gu\u0161e i guraju pod vodu, a tkogod im pri\u0111e upomo\u0107 vuku ga sa sobom na dno.<\/p>\n

Kad god se etika i ekonomija stavljaju u istu re\u010denicu treba imati na umu kako je mnogima mrsko uplitanje moralista u podru\u010dje ekonomije (to\u010dnije, u bilo koje<\/strong> podru\u010dje). Mnogi ekonomisti ovako promi\u0161ljaju odnos etike i ekonomije: \u201eNije na nama da brinemo o etici. Zadatak ekonomista je osmisliti profitabilna poduze\u0107a kako bi pojedinci, obitelji i dr\u017eave imali prihode. Etika je u redu, ali o njoj treba lamentirati netko drugi, i onda svoja saznanja trebaju (kako god znaju) ugraditi u op\u0107e propise, a na nama je samo da se pridr\u017eavamo tih propisa, uostalom kao i svi ostali gra\u0111ani. Promi\u0161ljanje moralnih normi ne spada u opis na\u0161eg posla. U ekonomiji nema prostora za mistiku, za onostrano; ona se bavi ovozemaljskim problemima \u2013 kako isplatiti pla\u0107e, kako efikasno proizvoditi, po kojoj kamatnoj stopi bi sredi\u0161nja banka trebala pozajmljivati komercijalnim bankama, itd. Ekonomija je, u principu, jednostavan i racionalan ra\u010dun; ona analizira mogu li prihodi od 145.000 kuna pokriti rashode od 42.500, 64.000, i 38.500. O etici mo\u017ee filozofirati i dan-no\u0107 raspredati onaj tko ima pun \u017eeludac. Kada je \u010dovjek kruha gladan samo mu je pre\u017eivljavanje na pameti. I to je posao ekonomista: pobrinuti se da postoji efikasna i cjenovno odr\u017eiva proizvodnja hrane, te da postoje radna mjesta kako bi radnik imao pla\u0107u i ne bi bio gladan. Lako je poslije vesti pripovijetke o etici, kad vi\u0161e ne krulji u utrobi.<\/i>\u201c<\/p>\n

Iako djelomi\u010dno sasvim logi\u010dan, takav stav je povr\u0161an, plo\u0161an, i vrlo dehumaniziraju\u0107i. \u010covjek je ondje samo brojka, bez imena i prezimena, kao u logoru<\/strong>. Nije to ignoriranje etike, nego kontraeti\u010dnost, opiranje bilo kakvim vrijednostima. Postoji samo ra\u010dunica. Tabli\u010dni kalkulator pokazuje vrijednost: razliku prihoda i rashoda, i tu sva pri\u010da o vrijednostima zavr\u0161ava. U takvom ambijentu stvarati neku \u201enovu\u201c etiku zna\u010di izmi\u0161ljati toplu vodu i nuditi ju za pi\u0107e onima koji tvrde da je voda dobra samo za \u017eabe. \u201eStara\u201c etika, iz koje je ekonomija uostalom i iznikla, ima rje\u0161enja koja su bila na ku\u0161nji kroz tisu\u0107lje\u0107a. Nije \u010dudno da smo u krizi otkad smo se odrekli ovih rje\u0161enja, i zanijekali ih.<\/p>\n

Ekonomija nije homogena<\/strong> znanost, i u njoj postoje dijametralno suprotni stavovi. Krivo je smatrati da su svi ekonomisti manje-vi\u0161e jednaki, i gurati ih u istu ladicu. Ako je etika znanost koja prou\u010dava kriterije vrednovanja, onda valja uvidjeti da su kriteriji vrednovanja razli\u010diti od jednog do drugog ekonomista, te oni nejednako promatraju pojmove dobrog i lo\u0161eg.<\/p>\n

Diskusija ekonomije i etike zao\u0161trila se kada je jedna struja ekonomista preokrenula tradicionalne moralne norme, odnosno kada je njihov \u201eeti\u010dki kompas\u201c sjever po\u010deo pokazivati kao jug, a jug kao sjever. Malo koja znanstvena disciplina je napravila toliki obrat u hijerarhijama vrijednosti<\/strong> kao \u0161to je to u\u010dinila ekonomija liberalnog kapitalizma. Ona je promovirala moralnu nezainteresiranost i egocentri\u010dnost iz kategorije m\u00e2na u kategoriju vrlina (Imam pravo na svoje mi\u0161ljenje. Ja mislim da sunce izlazi za zapadu<\/i>). Nakon pobjede kapitalizma nad komunizmom u ekonomiji je uobi\u010dajeno \u010dovjeka predstavljati kao egoisti\u010dno i razumno bi\u0107e, kao ambicioznu osobu koja svojom pohlepom doprinosi op\u0107em dobru. Liberalni se kapitalizam oslanja na slobodu pojedinca, a sloboda po sebi nije nemoralna. Tako je sebeljubna potraga za osobnom sre\u0107om postala hvalevrijednim ciljem, a zajedni\u0161tvo je \u201epropalo\u201c (zajednica = komuna, zajedni\u0161tvo = komunizam). Jedan od klju\u010dnih problema pozitivnog vrednovanja egoizma u liberalnom kapitalizmu jest u tome \u0161to je egoizam esencijalno antidru\u0161tven, i stoga vodi dru\u0161tvenim konfliktima. Radikalni preokret hijerarhije vrijednosti morao je dovesti do sukoba. Nisu li raznorazni sukobi u posljednje vrijeme u prvom planu u Hrvatskoj?<\/p>\n

Kontraeti\u010dnost moderne ekonomije paradoksalna je jer je moderna ekonomska znanost povijesno evoluirala iz etike. Otac moderne ekonomije, Adam Smith<\/strong>, bio je profesor moralne filozofije<\/strong>, a ekonomija se dugo promatrala granom etike. Ekonomija zapravo ima dva izvora: prvi je etika<\/strong>, drugi je tehnika, in\u017eenjerstvo<\/strong> (eng. engineering<\/i>).<\/p>\n

Prvi izvor se\u017ee od Aristotela<\/strong>, koji u Nikomahovoj etici pi\u0161e kako je \u010dovjek \u201eprisiljen raditi za novac, premda bogatstvo evidentno nije ono \u0161to tra\u017eimo; bogatstvo je korisno samo u svrhu ne\u010dega drugog<\/i>\u201c. Aristotel ekonomiju \u010dvrsto ve\u017ee uz etiku, jer prvo, sredi\u0161nje pitanje op\u0107e ljudske motivacije glasi: \u201ekako \u017eivjeti dobro?\u201c, a ovo izvori\u0161no pitanje zajedni\u010dko je i ekonomiji i etici. Nadalje, Aristotel tvrdi kako \u201epojedinac smije zadr\u017eati prihode za sebe, ali je izvrsnije i bogolikije zadobiti ih za narod, ili za gradove-dr\u017eave<\/i>\u201c. Procjena dru\u0161tvenog postignu\u0107a svake osobe, pa tako i poduzetnika, neizbje\u017eno se oslanja na eti\u010dka pitanja. Prvo se mora odgovoriti \u0161to je dobro, jer je to preduvjet definicije uspjeha; tek kada definiramo \u0161to je dobro mo\u017ee se razmatrati tko je uspio. Ako je za jednoga dobro imati obitelj, tada petero\u010dlana obitelj u skromnom stanu za njega predstavlja uspjeh; za drugoga je uspjeh \u017eivjeti sam u vili i u gara\u017ei imati tri automobila.<\/p>\n

Drugi izvor ekonomije, tehnika, bavi se in\u017eenjerskim pitanjima. Ne pita \u0161to su \u201edobro \u010dovjeka\u201c i \u201ekako \u017eivjeti\u201c, nego se bavi prakti\u010dnim dizajniranjem. Tra\u017ei konkretna rje\u0161enja za konkretne probleme. Ignorira dobrodu\u0161nost kao op\u0107u karakteristiku \u010dovjeka. Ka\u017ee kako je najva\u017eniji zadatak ekonomije dizajnirati efikasne mehanizme koji \u0107e maksimizirati bogatstvo, i tvrdi kako je jezik ekonomije isklju\u010divo jezik brojki.<\/p>\n

Koji je izvor ekonomije va\u017eniji? Nijedan<\/strong>. Oba su nerazdvojno povezana, i \u010dine jedno tijelo, poput mu\u017ea i \u017eene (Mk 10, 8<\/a>). Nadopunjuju se, i jedno bez drugoga su nepotpuni. Stoga, kada ekonomija zanije\u010de etiku, to je kao kada mu\u017e na slu\u017ebenom putu zanije\u010de da ima \u017eenu. Jednako je i kad se etika ne obazire na ekonomsku efikasnost.<\/p>\n

Nadalje, temeljni razlog zbog kojega se i ekonomisti, htjeli \u2013 ne htjeli, moraju baviti etikom jest \u010dinjenica da ne \u017eive ispod staklenog zvona, u zatvorenom laboratoriju. Odluke i aktivnosti ekonomista (pojedinca) imaju posljedice i na dru\u0161tvo<\/strong> u kojemu se nalaze, a ne samo na njih same. Ako moje odluke imaju posljedice i na drugoga, tada sam du\u017ean misliti i na njegovo dobro, a ne samo na sebe i svoje. Ekonomija je dru\u0161tvena znanost, i kao takva mora voditi ra\u010duna o ambijentu \u2013 o zajednici, a ne samo o pojedincu. Pravdati se time kako se dr\u017eimo zakona i propisa je nedovoljno, jer oni ni blizu ne obuhva\u0107aju svu dru\u0161tvenu stvarnost. Oni reguliraju samo temelje, ali svu dru\u0161tvenu nadgradnju izgra\u0111ujemo slobodno, samostalno, i tek ovdje zapo\u010dinje dru\u0161tvena uloga gra\u0111ana, odnosno poduze\u0107a. Primjerice, zakoni i propisi trebaju \u0161tititi \u017eivot; stoga je ubojstvo zabranjeno, ali nakon toga zakoni ne zapovijedaju kako<\/i> \u017eivjeti dobro<\/i><\/strong>. Tako i u ekonomiji propisi ka\u017eu: \u201ene zaga\u0111uj okolinu, pla\u0107aj poreze, ispla\u0107uj pla\u0107e\u201c, itd., ali kada se takvo poduze\u0107e uspostavi ne propisuju se nikakvi drugi \u017eivotni principi poduzetnika, nikakav sustav vrijednosti, nikakva korporativna kultura. Etika nadopunjuje ekonomiju, i daje joj (ekonomskim rje\u010dnikom) dodanu vrijednost.<\/p>\n

Du\u017enost je ekonomije baviti se stvarnim (ne teoretskim!) ljudima i njihovim \u017eivotima, a \u010dinjenica je kako apsolutna ve\u0107ina stvarnih ljudi u svakodnevnom \u017eivotu ima uho za eti\u010dka pitanja, bez obzira koje vjere, nacije ili rase bili. Primjerice, ako se dogodi prometna nesre\u0107a, pa unesre\u0107eni stopiraju i tra\u017ee pomo\u0107, ve\u0107ina ljudi \u0107e se dobrovoljno odazvati. Ekonomski promatrano, oni nemaju koristi od toga, ve\u0107 bespovratno tro\u0161e svoje resurse na osobe koje ne poznaju. \u010cisti gubitak<\/strong>. No, motivacija \u010dovjeka je pluralna, vi\u0161edimenzionalna, i svo\u0111enje kompleksa ljudskih te\u017enji na samo jednu \u2013 pove\u0107anje vlastite dobiti \u2013 zna\u010di zanemarivanje bogate slo\u017eenosti ljudskih aspiracija. Usko promatranje \u010dovjeka kao isklju\u010divo racionalnog egoista zna\u010di dizajnirati ekonomske procese i sustave za ljude koji su u stvarnosti u totalnoj manjini, a tada cilj ekonomije kao znanosti biva proma\u0161en.<\/p>\n

Zanijekav\u0161i svoj eti\u010dki korijen i preokrenuv\u0161i \u201ekompas\u201c ekonomija je zastranila u slijepu ulicu. To, uostalom, dokazuje i ekonomska kriza, protiv koje ekonomisti zapravo nemaju uspje\u0161nog \u201eoru\u017eja\u201c, i za koju su se pokazali potpuno nespremnima i nedoraslima. Globalno promatrano, moglo bi se re\u0107i kako je ekonomija kao znanost sasvim podbacila, zakazala, jer niti uspijeva predvidjeti i sprije\u010diti duboke ekonomske krize, niti vodi ka dobrobiti ve\u0107ine svjetskog stanovni\u0161tva, pove\u0107anju zaposlenosti i smanjenju materijalnog siroma\u0161tva.<\/p>\n

Ignoriranje etike vodi ka jo\u0161 jednom ekonomskom problemu. Ako je primarna vrijednost novac, onda nema temelja za uspostavu povjerenja<\/strong> me\u0111u tr\u017ei\u0161nim sudionicima. Kao \u0161to mu\u017e ne mo\u017ee kupiti \u017eenino povjerenje, i ne mo\u017ee ju novcem natjerati da mu vjeruje, tako ni poslovni partneri ne mogu kupiti povjerenje drugoga. A povjerenje je i temelj i ljepilo koje dr\u017ei ekonomski sustav na okupu. No, ono ne mo\u017ee opstojati u sustavu u kojemu svatko misli samo na sebe. Stoga etika nije ne\u0161to \u0161to optere\u0107uje ekonomiju kao uteg oko vrata, ona nije dodatni tro\u0161ak i gnjava\u017ea, nego vjetar u le\u0111a koji ju mo\u017ee unaprijediti<\/strong>. Otu\u0111ena ekonomija egoisti\u010dnog kapitalizma okre\u0107e le\u0111a kompleksnim me\u0111uovisnostima u ekonomskom sustavu, a upravo ondje etika mo\u017ee dati novi poticaj odr\u017eivom ekonomskom razvoju, ne zanemaruju\u0107i slo\u017eenost ljudske naravi i dru\u0161tvenih normi.<\/p>\n

Eti\u010dki kodeks u ekonomiji nije stati\u010dan \u2013 on se mijenja i razvija s vremenom. Za\u0161to djeca ne rade u rudnicima ugljena, kad znamo da zauzimaju manje mjesta u rudni\u010dkim tunelima, i manje jedu? Ona bi sasvim sigurno snizila tro\u0161kove proizvodnje. Naje\u017eimo se i na pomisao da bi netko slao djecu u rudnik, no to se \u010desto doga\u0111alo (i jo\u0161 uvijek se doga\u0111a u nekim krajevima). Ekonomska ra\u010dunica je nepotpuna \u2013 u suprotnom bi robovlasni\u010dki sustavi bili po\u017eeljni jer su iznimno efikasni. Dakle, i eti\u010dki kodeks u ekonomiji evoluira. Evo dobrih vijesti: evolucija se upravo doga\u0111a \u2013 struja ekonomista koja je okrenula \u201eeti\u010dki kompas\u201c prestaje biti dominantnom. Bujaju brojni pokreti koji zagovaraju humaniziranje ekonomije. Oni nisu nekakve nerealne, hipijevske alternative s glavom u oblacima; osobito ne u umre\u017eenom svijetu u kojemu se pozitivni u\u010dinci poslovanja ne mjere samo u tisu\u0107ama kuna, nego i u tisu\u0107ama \u201elajkova\u201c, koji u kona\u010dnici polu\u010duju i financijske rezultate. Oni su \u201ealternative\u201c koje vi\u0161e nemaju alternativu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Etike?! Nemamo. <\/strong><\/h2>\n

Jo\u0161 je 1929. godine jedan poslovni \u010dovjek od krovne ameri\u010dke udruge ekonomista (American Economic Association) zatra\u017eio njihov eti\u010dki kodeks, no odgovorili su mu kako oni takvo \u0161to nemaju. Tek je po\u010detkom 2012. godine grupa vode\u0107ih ameri\u010dkih ekonomista uvela pravila o konfliktu interesa, kao reakciju na kritike da akademski ekonomisti ne samo da nisu predvidjeli i sprije\u010dili globalnu financijsku (i op\u0107e-ekonomsku) krizu, ve\u0107 su potpomogli njenom nastajanju. Brojni su ekonomisti godinama tra\u017eili da se u profesiju uvede kodeks profesionalne etike. \u0160ira ekonomska zajednica ih je ignorirala, sve do trenutka kada je postalo jasno kako su neki utjecajni ekonomisti prilikom objavljivanja svojih znanstvenih istra\u017eivanja zatajivali da su u konfliktu interesa, odnosno da primaju zna\u010dajne sume od institucija na koje se njihova istra\u017eivanja odnose. Primjerice, nedavno je u ve\u0107ini hrvatskih medija objavljeno istra\u017eivanje da kori\u0161tenje kreditnih kartica vodi ka ekonomskom rastu, a pritom nije jasno obja\u0161njeno ni da je istra\u017eivanje platila velika karti\u010darska ku\u0107a, ni da su rezultati potpuno statisti\u010dki bezna\u010dajni.<\/p>\n

Kad ekonomija ignorira etiku<\/strong><\/h2>\n

Svojedobno je sud General Motorsu odredio kaznu od 4,9 milijardi dolara. Lo\u0161e je bio dizajniran polo\u017eaj spremnika goriva u jednoj vrsti automobila (Chevrolet Malibu), uslijed \u010dega je dolazilo do po\u017eara na tom vozilu. Kazna je bila visoka jer je otkriveno kako su nadle\u017eni ljudi u GM-u znali za problem, ali su odlu\u010dili ne u\u010diniti ni\u0161ta. Za\u0161to? Jer su izra\u010dunali da bi popravak spremnika ko\u0161tao oko 8 dolara po autu, no nagodbe i od\u0161tete za smrti i boli bi iza\u0161le oko 2 dolara po autu. Daleko je isplativije bilo ostaviti neispravan spremnik i potom pla\u0107ati od\u0161tete, nego popraviti auto; marginalna dobit po autu iznosila je 6 dolara. Tvrdo ekonomski promatrano, ra\u010dunica je bila sasvim ispravna. Zaboravljeni su samo eti\u010dki principi. No, nije ovo bila samo nehumana, ve\u0107 i ekonomski neopravdana logika. Odluka je bila egoisti\u010dna: vodilo se ra\u010duna samo o proizvo\u0111a\u010du, odnosno samo o smanjenju korporativnih tro\u0161kova. Ali uslijed odluke o \u0161tednji tro\u0161kovi su se mogli i pove\u0107ati: \u0161to da se neki automobil zapalio u krugu tvornice? \u0160to da su u njemu poginuli in\u017eenjeri GM-a? Nadalje, dobit od 6 dolara po autu donijela bi relativno malenu satisfakciju vlasnicima GM-a, a koliko ko\u0161ta zao glas i negativan odjek u javnosti? Ignoriranje eti\u010dkih principa u suvremeno doba, u kojemu se i dobra i lo\u0161a iskustva kupaca viralno \u0161ire dru\u0161tvenim mre\u017eama, katastrofalna je poslovna odluka.<\/p>\n

Blagajnice kao izborno povjerenstvo<\/strong><\/h2>\n

Svaka je ekonomska odluka ujedno i eti\u010dka; svaki put kada odlu\u010dujemo o tome \u0161to kupiti, na \u0161to potro\u0161iti svoj novac, donosimo i eti\u010dku odluku. Tr\u017ei\u0161te je veliki demokratski izborni sustav, u kojem novac predstavlja izborni listi\u0107 \u2013 kupnjom proizvoda A, a ne proizvoda B, dali smo glas proizvo\u0111a\u010du A. Predizborna kampanja konstantno traje: marketing nas preko veleplakata, TV-a, radija, novina poziva na kupnju ovoga ili onoga. U zajedni\u0161tvu s ostalim gra\u0111anima zaokru\u017eujemo broj onog kandidata \u010diji proizvod stavljamo u ko\u0161aricu, te u tr\u017ei\u0161noj utakmici pobje\u0111uje onaj tko je skupio najvi\u0161e \u201eglasova\u201c, odnosno novaca. Svakodnevno glasujemo, ali na\u017ealost premalo se raspitujemo o kandidatima \u2013 kakve stavove zastupaju, pla\u0107aju li uredno dobavlja\u010de, \u0161tite li okoli\u0161, jesu li dru\u0161tveno odgovorni? Gra\u0111ani snose odgovornost za rezultate ovih izbora.<\/p>\n

 <\/p>\n

Objavljeno u Prilici, mjese\u010dnom prilogu Glasa Koncila, 4\/2014.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":171,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[5,20],"tags":[1284,86,13,24,47],"yoast_head":"\nEkonomija i etika: mu\u017e i \u017eena - Domagoj Sajter<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=565\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Ekonomija i etika: mu\u017e i \u017eena - Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=565\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2014-04-29T12:24:28+00:00\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"13 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\",\"url\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"description\":\"osobne stranice\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=565#webpage\",\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=565\",\"name\":\"Ekonomija i etika: mu\\u017e i \\u017eena - Domagoj Sajter\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\"},\"datePublished\":\"2014-04-29T12:24:28+00:00\",\"dateModified\":\"2014-04-29T12:24:28+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=565#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=565\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=565#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Ekonomija i etika: mu\\u017e i \\u017eena\"}]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"contentUrl\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"caption\":\"Domagoj Sajter\"},\"sameAs\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\"],\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Ekonomija i etika: mu\u017e i \u017eena - Domagoj Sajter","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=565","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Ekonomija i etika: mu\u017e i \u017eena - Domagoj Sajter","og_url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=565","og_site_name":"Domagoj Sajter","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1","article_published_time":"2014-04-29T12:24:28+00:00","twitter_card":"summary","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Domagoj Sajter","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"13 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website","url":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/","name":"Domagoj Sajter","description":"osobne stranice","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"WebPage","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=565#webpage","url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=565","name":"Ekonomija i etika: mu\u017e i \u017eena - Domagoj Sajter","isPartOf":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website"},"datePublished":"2014-04-29T12:24:28+00:00","dateModified":"2014-04-29T12:24:28+00:00","author":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800"},"breadcrumb":{"@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=565#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=565"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=565#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Ekonomija i etika: mu\u017e i \u017eena"}]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800","name":"Domagoj Sajter","image":{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo","inLanguage":"hr","url":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","contentUrl":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","caption":"Domagoj Sajter"},"sameAs":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr"],"url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171"}]}},"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/565"}],"collection":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/171"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=565"}],"version-history":[{"count":2,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/565\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":567,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/565\/revisions\/567"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=565"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=565"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=565"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}