{"id":583,"date":"2014-07-18T07:35:57","date_gmt":"2014-07-18T06:35:57","guid":{"rendered":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=583"},"modified":"2014-07-18T07:40:42","modified_gmt":"2014-07-18T06:40:42","slug":"kapitalizam-proizvodac-nejednakosti","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=583","title":{"rendered":"Kapitalizam: proizvo\u0111a\u010d nejednakosti"},"content":{"rendered":"

U o\u017eujku ove godine u prodaji se na\u0161la knjiga o ekonomskoj teoriji i praksi, debela svojih skoro 700 stranica. Ni blizu nekom lakonotnom proljetnom \u0161tivu. Malo tko bi o\u010dekivao da \u0107e postati najprodavanijim naslovom u najve\u0107oj svjetskoj trgovini knjiga (Amazon); iznad i krimi\u0107a i ljubi\u0107a. Od pojave ne izlazi s liste deset najprodavanijih, i fama oko nje ne jenjava. Autor je Thomas<\/strong> Piketty<\/strong>, 43-godi\u0161nji francuski profesor ekonomije, a djelo nosi naslov \u201eKapital u 21. stolje\u0107u<\/strong>\u201c. \u010cesto se referira skra\u0107eno, samo kao Kapital, o\u010dito prizivaju\u0107i u svijest Marxa (The Economist je donio prikaz knjige s naslovom \u201eModerni Marx<\/i>\u201c).<\/p>\n

Piketty je stru\u010dnjak u podru\u010dju ekonomske nejednakosti, i doktorirao je na redistribuciji bogatstva. Temeljna teza njegova Kapitala jest da nejednakost u kapitalizmu nije slu\u010dajna, ve\u0107 da je rastu\u0107a nejednakost izraziti proizvod kapitalizma<\/strong>. Iako toliki odjek na knjigu ovakve vrste iznena\u0111uje, mo\u017ee se razumjeti za\u0161to je izazvala senzaciju. Nalazimo se u suvremenoj eri globalnih financijskih kriza i recesija, koje su poljuljale vjeru u do ju\u010der dominantne ekonomske paradigme. Kapitalizam \u010desto i u mnogim izrazima pokazuje i svoje ru\u017eno, nehumano lice, a narod nije slijep.<\/p>\n

Kao \u201esredi\u0161nju kontradikciju kapitalizma\u201c Piketty identificira pojavu u kojoj je prinos na kapital ve\u0107i od stope rasta ekonomije<\/strong> \u0161to bogate \u010dini sve bogatijima, a to ga je u\u010dinilo junakom ljevice. (Da razjasnimo, ljevica se na zapadu zala\u017ee za socijalnu dr\u017eavu i radni\u010dka prava, i nema veze s ovom \u201ena\u0161om\u201c. Primjerice, ne bi im palo na pamet sindikalnog \u010delnika usred \u0161trajka slati u zatvor, jer su mu, gle slu\u010daja \u2013 ba\u0161 sad, prona\u0161li kakav prekr\u0161aj koji je navodno u\u010dinio prije dvadesetak godina.) Pritom se \u010dak ni ne obaziru na previd autora koji je propustio ukazati na neodr\u017eivu pretpostavku o ekonomskom rastu kao trajnom i nepoderivom alatu op\u0107edru\u0161tvenog napretka. Nedovoljno se upire prstom u neodr\u017eivost srljanja i trke za ekonomskim rastom, znamo li da eksponencijalni, neograni\u010deni rast nije mogu\u0107 na planetu koji ima ograni\u010dene resurse. Nisu li i poplave, kao vjerojatna (ili barem vrlo mogu\u0107a) posljedica globalnog zatopljenja i otapanja ledenjaka, dokaz potro\u0161enosti ideja o neprestanom rastu?<\/p>\n

Donedavno se smatralo, dobrim dijelom pod utjecajem politi\u010dkih i ideologijskih pritisaka, da je kapitalizam superioran i stoga \u0161to vodi smanjenju<\/i> dru\u0161tvenih nejednakosti. Naime, nejednakost se u SAD-u od I. svj. rata do 1960-tih smanjivala, \u0161to je dobro poslu\u017eilo promotorima kapitalizma za ideolo\u0161ku propagandu. Piketty tvrdi kako je to rezultat Velike depresije, porezne politike nakon depresije, te II. svj. rata uslijed kojega su pla\u0107e postale ujedna\u010denije, no da su dugoro\u010dni trendovi sasvim druga\u010diji.<\/p>\n

Kako ostvariti pravednu jednakost, znamo li da gospodar nije svakom dao isti broj talenata?<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eGroblje je jedina zemlja u kojoj vlada ravnopravnost.\u201c<\/i>
\nAnte Duki\u0107 (1867-1951)<\/p>\n

\u201eNevolja je s jednako\u0161\u0107u \u0161to se \u017eelimo izjedna\u010diti samo s onima koji su iznad nas.\u201c<\/i>
\nHenry Becque (1873-1899)<\/p>\n

Nejednakost je goru\u0107i problem sada\u0161njice, i za prioritet postavljaju ga papa Franjo, predsjednici SAD-a, Kine, direktori MMF-a i \u010delnici brojnih drugih utjecajnih institucija. Ljudi su ro\u0111eni nejednaki<\/strong>, ali imaju jednaka prava (ili bi barem trebali imati, i tomu te\u017eimo). Jednakost pred zakonom jedan je od temelja civiliziranog dru\u0161tva. Razli\u010dite pla\u0107e za isti rad smatramo nepravdom, a nepravda boli. Lijek za ove boli nisu uravnilovke, povijest je pokazala. U ekonomskom sustavu u kojemu su pla\u0107e nasilno izjedna\u010dene radnici se manje trude, jer \u2013 radio vi\u0161e ili manje \u2013 pla\u0107a je ista. Jedna od po\u010detnih to\u010dki kineskih reformi i tamo\u0161njeg puta iz komunizma u kapitalizam bio je tajni ugovor kineskih seljaka u selu Xiaogang 1978.<\/strong> godine, kojega su potpisali i sakrili u krov potleu\u0161ice. Seljaci su radili u zadrugama, a bili su gladni. Svi plodovi rada i\u0161li su u zadrugu. Dr\u017eava je oduzela sve, i privatnog vlasni\u0161tva nije bilo. Stoga su potajice me\u0111u sobom podijelili zemlju i dogovorili se da prinos preostaje onome tko je zemlju obra\u0111ivao, a dio \u0107e dati dr\u017eavi. \u201eProblem\u201c je nastao kada je urod bio peterostruko ve\u0107i<\/strong> od o\u010dekivanog (jer su se seljaci daleko vi\u0161e trudili): kako to objasniti partijskim komesarima?<\/p>\n

Kineski seljaci nisu imali nikakvo bogatstvo \u2013 sve \u0161to su imali je rad; ruke. Dakle, bili su jednaki u bogatstvu<\/strong> (nitko nije imao ni\u0161ta, zemlja je i dalje bila dr\u017eavna, a oni su ju samo obra\u0111ivali), ali su bili nejednaki u radu. Urod (pla\u0107a) ih je motivirao na rad. Piketty stavlja naglasak na nejednakosti koje su rezultat ste\u010denog bogatstva<\/strong>, a ne na razlike u pla\u0107ama, jer je suvremena nejednakost u bogatstvu (imovini) znatno ve\u0107a nego nejednakost u pla\u0107ama. Uobi\u010dajeno je i o\u010dekivano da \u0107e ljudi za razli\u010dite poslove primati nejednake pla\u0107e. Dodu\u0161e, i me\u0111u pla\u0107ama nejednakost izrazito raste, pa se mo\u017ee promatrati kako je omjer pla\u0107a generalnog direktora i radnika sve ve\u0107i<\/strong>, odnosno kako si visoki menad\u017ement ispla\u0107uje sve vi\u0161e i vi\u0161e. Prosje\u010dna pla\u0107a radnika od 1978. do 2012. rasla je 5,4%<\/strong>, dok je pla\u0107a direktora rasla 875%<\/strong>. Godine 1965. prosje\u010dna pla\u0107a radnika je bila 20 puta<\/strong> manja od pla\u0107e direktora, a 2012. je oko 200 puta<\/strong> manja (izvor: Economic Policy Institute). Konkretno, generalni direktor tvrtke PepsiCo je u 2012. imao 270 puta ve\u0107a primanja od svog prosje\u010dnog zaposlenika; direktor Coca-Cole 580 puta; direktor Nike-a 1050 puta; a rekord je 1795 puta u tvrtki JC Penney (izvor: Bloomberg).<\/p>\n

No, manji je problem znatna razlika u primanjima; ve\u0107i je u naknadnom rastu\u0107em jazu izme\u0111u imovine bogatih i imovine \u201eprosje\u010dnih\u201c. Oni na vrhu piramide jednom ste\u010deno bogatstvo umno\u017eavaju po ve\u0107oj stopi nego \u0161to je stopa rasta imovine onih u sredini i na dnu piramide, pa se ponor me\u0111u njima produbljuje. Jo\u0161 se mo\u017ee lamentirati je li ovaj ili onaj vrijedan svoje velike pla\u0107e, ali beba koja se polo\u017ei u zlatnu kolijevku ne mo\u017ee i ne smije biti vrjednija od bebe koja je na svijet do\u0161la u stra\u0107ari. Na\u017ealost, njihov \u017eivotni put ne\u0107e biti predodre\u0111en na\u010delima meritokracije, gdje ve\u0107i trud i ve\u0107e zalaganje rezultiraju ve\u0107im bogatstvom. Djeca onih koji nisu u vrhu nemaju jednake prilike i jednake mogu\u0107nosti<\/strong> kao jednako talentirana i jednako inteligentna djeca onih koji jesu u vrhu. Kolika nepravda: ne omogu\u0107iti najmanjima jednake uvjete razvoja i jednake \u017eivotne prilike! Poput nekog sportskog nadmetanja na kojemu jedan natjecatelj do\u0111e u najmodernijoj opremi, drugi do\u0111e i \u017eedan i gladan, a pritom je drugi daleko talentiraniji. Onda se prvi nakon pobjede raduje \u201esvom\u201c uspjehu.<\/p>\n

Pitanje je stoga: kako bogati stje\u010du svoje bogatstvo \u2013 prete\u017eno radom<\/strong> ili prete\u017eno naslije\u0111em<\/strong>? Kriti\u010dari Pikettyja tvrde: radom. No, gotovo nitko nije sam stekao svoje bogatstvo, i te\u0161ko mo\u017ee opstati ona \u201eja sam toga vrijedan jer sam puno radio\u201c. U mehanizmu kreacije bogatstva ima mnogo kota\u010di\u0107a \u2013 nikada samo jedan, a onaj koji upravlja tim mehanizmom, tim strojem, krivo smatra da je mehanizam zapravo on sam. On doista mo\u017ee biti (i \u010desto jest) pokreta\u010d<\/strong> stroja, ali nikada nije cijeli<\/i> stroj<\/strong>. Lijepo je to sro\u010dila jedna ameri\u010dka politi\u010darka: \u201eNapravio si uspje\u0161nu tvornicu? Izvrsno! Ali proizvode te tvornice distribuira\u0161 po cestama koje svi pla\u0107amo. Zaposlio si radnike \u010dije obrazovanje smo svi platili. U\u017eivao si sigurnost u poslovanju jer te \u010duvala policija, vojska, vatrogasci, i lije\u010dnici koje svi pla\u0107amo. Zadr\u017ei velik dio svoje dobiti, ali dio dobiti treba\u0161 dati nazad<\/strong> dru\u0161tvu, jer je to dio dru\u0161tvenog ugovora.\u201c Ili rije\u010dima Pikettyja: \u201eTr\u017ei\u0161te i privatno vlasni\u0161tvo trebaju biti robovima demokracije<\/strong>, a ne obratno.\u201c Tr\u017ei\u0161na ekonomija ne\u0107e sama od sebe izgraditi demokratske institucije i demokratsko dru\u0161tvo. Ako se sustav obrazovanja, kao jedan od najva\u017enijih sustava inkluzije i izjedna\u010davanja gra\u0111ana prepusti tr\u017ei\u0161nim principima, jasno je da \u0107e mu samo bogati imati pristup. Sli\u010dno je i sa zdravstvenim sustavom. Ne mo\u017ee se govoriti ni o demokraciji ni o jednakosti ondje gdje samo manjina ima privilegije biti obrazovanom i zdravom.<\/p>\n

Gdje je izlaz iz spirale rastu\u0107e nejednakosti? Piketty predla\u017ee jednostavno, a istodobno te\u0161ko provedivo rje\u0161enje: oporezivanje<\/strong>. Porez na imovinu, i to ne prevelik, ali usmjeren na najbogatije. Cilj nije smanjenje ukupnog bogatstva, nego pravedniji i egalitarniji raspored, ne\u0161to poput \u201erobinhudske\u201c redistribucije.<\/p>\n

Postoji li alternativa, neko drugo rje\u0161enje? Uvijek, naravno. Revolucija<\/strong>.<\/p>\n

\"Nejednakost\"<\/a><\/p>\n

Gre\u0161ni profesor<\/strong>
\nVrijednost rada francuskog profesora o\u010dituje se me\u0111u ostalim i u minucioznom prikupljanju povijesnih izvora, odnosno najve\u0107e svjetske baze podataka o prihodima i bogatstvu koju je sa suradnicima gradio tijekom 15 godina. Kako svaka akcija izaziva reakciju, bilo je za o\u010dekivati da \u0107e Pikettyjev Kapital obilovati kriti\u010darima, osobito onima koji prosperiraju u suvremenom kapitalizmu. No, po pisanju Financial Timesa, Piketty nije samo konceptualno u krivu, ve\u0107 i kvantitativno. Ima, ka\u017eu, gre\u0161ke u ra\u010dunu<\/strong>. Naime, za dugoro\u010dnu povijesnu analizu potrebni su relativno opse\u017eni podaci i iz dalje pro\u0161losti, a oni su \u010desto oskudni ili nepostoje\u0107i. Piketty je javno objavio podatke koje je prikupio, brojke na temelju kojih je do\u0161ao do svojih zaklju\u010daka, i sada mnogi kopaju po njima kako bi se osobno uvjerili u njihovu (ne)to\u010dnost. Za\u0161to? Ako se neka teorija \u017eeli etablirati potrebno ju je potvrditi stvarnim podacima, brojkama iz realnosti. Jednako tako, kada se neka teorija \u017eeli opovrgnuti, potrebno ju je kvantitativno \u201esru\u0161iti\u201c \u2013 brojkama. No, podaci iz dalje pro\u0161losti \u010desto uop\u0107e ne postoje; stoga se teorija ne mo\u017ee pravo ni dokazati ni opovrgnuti (barem ne u kratkom roku).
\nPiketty se, izgleda, na\u0161ao u tom procjepu. Ima solidnu teoriju, ali podaci temeljem kojih potvr\u0111uje svoju teoriju dovedeni su u pitanje. Diskusija je tek zapo\u010dela, i vrijeme \u0107e pokazati je li Piketty u ra\u010dunici doista gadno grije\u0161io, do te mjere da mu cijela teorija pada u vodu, ili njegova teorija o kapitalizmu koji uporno stvara i pro\u0161iruje dru\u0161tvene nejednakosti mo\u017ee opstati unato\u010d nekim (eventualnim) rupama u ra\u010dunu.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eSredi\u0161nja kontradikcija kapitalizma: <\/i>r > <\/i>g<\/strong>
\nSveukupan zaklju\u010dak ove studije je da tr\u017ei\u0161na ekonomija koja se temelji na privatnom vlasni\u0161tvu, kada se prepusti sama sebi, sadr\u017ei sna\u017ene sile konvergencije, vezane osobito uz difuziju znanja i vje\u0161tina; ali tako\u0111er sadr\u017ei i sna\u017ene sile divergencije koje su potencijalna prijetnja demokratskim dru\u0161tvima i vrijednostima dru\u0161tvene pravde na kojima su zasnovana. Osnovna sila destabilizacije odnosi se na \u010dinjenicu da prinos na kapital, <\/i>r, mo\u017ee biti zna\u010dajno ve\u0107i u dugim vremenskim razdobljima od stope rasta prihoda i koli\u010dina proizvodnje, <\/i>g. Nejednakost <\/i>r > <\/i>g implicira da bogatstvo akumulirano u pro\u0161losti raste br\u017ee od pla\u0107a i koli\u010dina proizvodnje. Ova nejednakost izra\u017eava temeljnu logi\u010dku kontradikciju. Poduzetnik neizbje\u017eno postaje rentijerom, sve dominantnijim i dominantnijim nad onima koji nemaju ni\u0161ta osim svoga rada. Jednom kada je prikupljen, kapital se reproducira br\u017ee nego \u0161to rastu koli\u010dine proizvodnje. Pro\u0161lost pro\u017edire budu\u0107nost. Posljedice na dugoro\u010dnu dinamiku raspodjele bogatstva su potencijalno zastra\u0161uju\u0107e, osobito kada se uzme u obzir da prinos na kapital direktno varira s veli\u010dinom po\u010detnog uloga i da se divergencija u raspodjeli bogatstva doga\u0111a na globalnoj razini.<\/i>\u201c
\nThomas Piketty, Kapitalizam u 21. stolje\u0107u, Belknap Press, 2014. str. 571.<\/p>\n

 <\/p>\n

85<\/strong> najbogatijih ljudi svijeta imaju imovine koliko i 3,5 milijardi<\/strong> najsiroma\u0161nijih u svijetu. (Izvor: Oxfam.org)<\/p>\n

 <\/p>\n

Objavljeno u Prilici, mjese\u010dnom prilogu Glasa Koncila, 7\/2014.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U o\u017eujku ove godine u prodaji se na\u0161la knjiga o ekonomskoj teoriji i praksi, debela svojih skoro 700 stranica. Ni blizu nekom lakonotnom proljetnom \u0161tivu. Malo tko bi o\u010dekivao da \u0107e postati najprodavanijim naslovom u najve\u0107oj svjetskoj trgovini knjiga (Amazon); iznad i krimi\u0107a i ljubi\u0107a. Od pojave ne izlazi s liste deset najprodavanijih, i fama … Nastavi \u010ditati Kapitalizam: proizvo\u0111a\u010d nejednakosti<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":171,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[5],"tags":[35,1284,13,87],"yoast_head":"\nKapitalizam: proizvo\u0111a\u010d nejednakosti - Domagoj Sajter<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=583\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Kapitalizam: proizvo\u0111a\u010d nejednakosti - Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"U o\u017eujku ove godine u prodaji se na\u0161la knjiga o ekonomskoj teoriji i praksi, debela svojih skoro 700 stranica. Ni blizu nekom lakonotnom proljetnom \u0161tivu. Malo tko bi o\u010dekivao da \u0107e postati najprodavanijim naslovom u najve\u0107oj svjetskoj trgovini knjiga (Amazon); iznad i krimi\u0107a i ljubi\u0107a. Od pojave ne izlazi s liste deset najprodavanijih, i fama … Nastavi \u010ditati Kapitalizam: proizvo\u0111a\u010d nejednakosti\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=583\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2014-07-18T06:35:57+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2014-07-18T06:40:42+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/files\/2014\/07\/ineq.jpg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"10 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\",\"url\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"description\":\"osobne stranice\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=583#primaryimage\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/files\/2014\/07\/ineq.jpg\",\"contentUrl\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/files\/2014\/07\/ineq.jpg\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=583#webpage\",\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=583\",\"name\":\"Kapitalizam: proizvo\\u0111a\\u010d nejednakosti - Domagoj Sajter\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=583#primaryimage\"},\"datePublished\":\"2014-07-18T06:35:57+00:00\",\"dateModified\":\"2014-07-18T06:40:42+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=583#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=583\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=583#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Kapitalizam: proizvo\\u0111a\\u010d nejednakosti\"}]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"contentUrl\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"caption\":\"Domagoj Sajter\"},\"sameAs\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\"],\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Kapitalizam: proizvo\u0111a\u010d nejednakosti - Domagoj Sajter","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=583","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Kapitalizam: proizvo\u0111a\u010d nejednakosti - Domagoj Sajter","og_description":"U o\u017eujku ove godine u prodaji se na\u0161la knjiga o ekonomskoj teoriji i praksi, debela svojih skoro 700 stranica. Ni blizu nekom lakonotnom proljetnom \u0161tivu. Malo tko bi o\u010dekivao da \u0107e postati najprodavanijim naslovom u najve\u0107oj svjetskoj trgovini knjiga (Amazon); iznad i krimi\u0107a i ljubi\u0107a. Od pojave ne izlazi s liste deset najprodavanijih, i fama … Nastavi \u010ditati Kapitalizam: proizvo\u0111a\u010d nejednakosti","og_url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=583","og_site_name":"Domagoj Sajter","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1","article_published_time":"2014-07-18T06:35:57+00:00","article_modified_time":"2014-07-18T06:40:42+00:00","og_image":[{"url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/files\/2014\/07\/ineq.jpg"}],"twitter_card":"summary","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Domagoj Sajter","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"10 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website","url":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/","name":"Domagoj Sajter","description":"osobne stranice","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"ImageObject","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=583#primaryimage","inLanguage":"hr","url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/files\/2014\/07\/ineq.jpg","contentUrl":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/files\/2014\/07\/ineq.jpg"},{"@type":"WebPage","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=583#webpage","url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=583","name":"Kapitalizam: proizvo\u0111a\u010d nejednakosti - Domagoj Sajter","isPartOf":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=583#primaryimage"},"datePublished":"2014-07-18T06:35:57+00:00","dateModified":"2014-07-18T06:40:42+00:00","author":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800"},"breadcrumb":{"@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=583#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=583"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=583#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Kapitalizam: proizvo\u0111a\u010d nejednakosti"}]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800","name":"Domagoj Sajter","image":{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo","inLanguage":"hr","url":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","contentUrl":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","caption":"Domagoj Sajter"},"sameAs":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr"],"url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171"}]}},"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/583"}],"collection":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/171"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=583"}],"version-history":[{"count":6,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/583\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":591,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/583\/revisions\/591"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=583"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=583"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=583"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}