Mnogi nisu svjesni da je svjetski financijski sustav bio na samom robu totalnoga kolapsa <\/strong>ujesen 2008. godine. Posljedice bi bile nesagledive, pa su svjetski mo\u0107nici odlu\u010dili da je manje zlo spa\u0161avati financijski sustav javnim novcem nego sanirati \u0161tetu nakon propasti. Re\u010deno je da treba spasiti brod od havarije, a poslije \u0107e se raspetljavati tko je za \u0161to bio odgovoran, i stvarati sustav upravljanja kako se brod opet ne bi doveo u neprilike. Porezni su obveznici na svojim le\u0111ima iznijeli taj teret, no nekih \u0161est godina nakon prijete\u0107ega brodoloma sustav se <\/b>u bitnome nije promijenio<\/strong>. Nitko od vode\u0107ih figura financijskoga sustava nije odgovarao pred sudom. A voda i dalje prodire.<\/p>\n Za spas financijskoga sustava i ekonomije u cjelini sredi\u0161nje banke najve\u0107ih dr\u017eava svijeta stvorile su te\u0161ko zamislive koli\u010dine novca (programi LTRO<\/strong>, QE<\/strong>, itd.) \u2013 milijarde, bilijune, trilijune. No, taj novac nije doveo do zna\u010dajnijih u\u010dinaka \u2013 svjetski BDP jo\u0161 uvijek ne pokazuje \u017eeljenu reakciju. Upravo suprotno, Baselska banka za me\u0111unarodna poravnanja<\/strong> (sredi\u0161nja banka koja okuplja 60 najzna\u010dajnijih svjetskih sredi\u0161njih banki) objavila je 84. godi\u0161nje izvje\u0161\u0107e u kojemu neuobi\u010dajeno izravno, bez mnogo uvijanja, stoji kako se financijska tr\u017ei\u0161ta nalaze u euforiji, a realna ekonomija ni blizu ne prati ta kretanja<\/strong>. Upozoravaju da je stvoren mjehur koji \u0107e puknuti<\/b>, da malo tko razmi\u0161lja dugoro\u010dno, i da se malo tko \u017eeli suo\u010diti s financijskim \u201ebumom\u201c koji stvara privid bogatstva: “Izazov kori\u0161tenja pre\u010dica je prejak, iako te pre\u010dice na kraju ne vode nikamo<\/i>.”<\/p>\n Financijska kriza pospje\u0161ila je preslagivanje globalnoga poretka. Dolar gubi globalnu dominaciju, a ameri\u010dko gospodarstvo kre\u0107e se gotovo dijametralno suprotno tamo\u0161njem financijskom tr\u017ei\u0161tu: dok financijsko tr\u017ei\u0161te osvaja nove vrhove realna ekonomija u boljem slu\u010daju jedva napreduje. Uslijed \u010dinjenice da sredi\u0161nje banke SAD-a i euro-zone tiskaju bezgrani\u010dno mnogo novca i daju ga po skoro nultoj kamatnoj stopi, i \u0161ira javnost po\u010dela je preispitivati odr\u017eivost takvoga financijskoga sustava. (Famozna je izjava Draghija<\/strong>, guvernera ECB: \u201eU\u010dinit \u0107emo sve<\/b> \u0161to je potrebno za spas eura<\/i>\u201c, premda je kasnije ameri\u010dkom ministru financija Timu Geithneru <\/strong>priznao kako je to bila \u010dista improvizacija<\/strong> i da nije imao nikakav konkretni plan.) Prije 5-6 godina malo je tko znao pojasniti mehanizme ekspanzivne monetarne politike, a danas je to skoro pa op\u0107e mjesto, do te mjere da se prije nekoliko mjeseci u \u0160vicarskoj <\/strong>na referendumu gra\u0111ane pitalo treba li \u0160vicarska pove\u0107ati zlatne rezerve (me\u0111u ostalim i zbog smanjenja povjerenja u papirni monetarni sustav, u kojemu se planine novca tiskaju kad god zatreba).<\/p>\n U kontekstu svih tih doga\u0111anja nova je pojava: golemi transferi zlata<\/strong> koje su po\u010dele izvr\u0161avati sredi\u0161nje banke. S jedne strane kupnje velikih koli\u010dina zlatnih poluga, a s druge repatrijacija<\/strong> zlata<\/b>, odnosno povratak doma\u0107ega zlata sa \u010duvanja iz stranih sefova u doma\u0107u sredi\u0161nju banku \u2013 novi su znakovi vremena.<\/p>\n <\/p>\n \u201eZnakovi vremena\u201c su posvuda, ali nije ih lako de\u0161ifrirati. Sve u \u017eivotu ima svoj smisao, sve ima svoje unutarnje zna\u010denje. Ni\u0161ta se ne doga\u0111a tek toliko, \u201eza bezveze\u201c. Sasvim sigurno, niti jedna sredi\u0161nja banka ne\u0107e prebacivati 50, 100 ili 300 tona zlata preko oceana, bez dobroga, debeloga razloga.<\/p>\n Premda se svijet nalazi u papirnom monetarnom sustavu (onome u kojemu novac mora<\/i> imati vrijednost zato \u0161to to zakon proklamira, a ne zato \u0161to on stvarno ima neku vrijednost), sredi\u0161nje banke i dalje dr\u017ee zlatne rezerve. Zlatne poluge pohranjene su po sefovima posvuda po svijetu, a europske sredi\u0161nje banke zna\u010dajan dio svojega zlata pohranile su izvan domicilne dr\u017eave, uglavnom u sefu FED<\/strong>-a (ameri\u010dke sredi\u0161nje banke). Budu\u0107i da je ameri\u010dko tlo vjerojatno najsigurnije u svijetu, i SAD op\u0107enito ula\u017ee doista mnogo u vojsku i naoru\u017eanje, za npr. Nizozemsku<\/b> \u010dinilo se sigurnije dr\u017eati svoje zlato u SAD-u nego kod ku\u0107e. (Teroristi\u010dki napadi su jedno, ali invazija koja bi ugrozila pohranjene zlatne poluge je ne\u0161to sasvim drugo. SAD ima samo dva kopnena susjeda, s kojima je u vrlo dobrim odnosima.) Tako\u0111er, u slu\u010daju potrebe, zlato se brzo i jednostavno mo\u017ee zamijeniti za stranu valutu \u2013 ne mora se transportirati, \u0161to je uvijek rizi\u010dna procedura koja zahtijeva dugotrajnu pripremu. Sasvim sigurno, organizacija prijevoza npr. sto tona zlata je me\u0111u logisti\u010dki najzahtjevnijima.<\/p>\n U sije\u010dnju 2013. godine Njema\u010dka <\/strong>je najavila da \u0107e u vlastiti sef povu\u0107i 674 tone<\/strong> svojih zlatnih poluga: 300 tona iz New Yorka, i sve zlato \u2013 374 tona \u2013 iz Pariza. Nakon SAD-a, Njema\u010dka je druga zemlja u svijetu po koli\u010dini zlatnih rezervi, no samo 11% toga zlata nalazi se u Njema\u010dkoj. Ve\u0107 je 2000. godine iz Londona povukla 940 tona, ostaviv\u0161i ondje jo\u0161 500 tona zlatnih poluga. Najava Bundesbanke iz 2013. odjeknula je, i mnogi su se zapitali zbog \u010dega Njema\u010dka najavljuje povratak zlata u domovinu.<\/p>\n Prijetnja ruske invazije u hladnom ratu, me\u0111u ostalim, bila je razlog za\u0161to je njema\u010dko zlato izvan ku\u0107e. Njema\u010dke su zlatne rezerve stvorene dobrim dijelom od 1950-tih do 1970-tih kao posljedica izrazitoga rasta njema\u010dkoga izvoza, kada je u Bretton-Woodskom sustavu njema\u010dki izvoz bio pla\u0107an zlatom u svjetskom financijskom centru \u2013 New Yorku. Nikada te poluge nisu ni \u201evidjele\u201c Njema\u010dku. No, nakon hladnoga rata geopoliti\u010dki rizici su se zna\u010dajno izmijenili, i njema\u010dka politika nije vi\u0161e \u201eautomatski\u201c uvijek na strani SAD-a, a protiv Rusije.<\/p>\n Zatim, zlato na papiru nije isto \u0161to i zlato \u201ena stanju\u201c. To \u0161to na nekom dokumentu stoji da se zlato nalazi u sefu ne zna\u010di i da je zlato zaista ondje. Postoji povijesna anegdota iz 1920-ih kada je tada\u0161nji guverner njema\u010dke sredi\u0161nje banke Hjalmar Schacht <\/strong>u New Yorku osobno provjeravao stanje njema\u010dkih zlatnih poluga. Guverner FED-a Benjamin Strong <\/strong>bio je skamenjen jer slu\u017ebenici FED-a nisu mogli prona\u0107i njema\u010dko zlato. Schacht je na to izjavio: \u201eNema veze, vjerujem vam kada ka\u017eete da je zlato kod vas. A i ako nije, vi ste ga u stanju vratiti<\/i>.\u201c Imao je povjerenje u snagu tada\u0161njega ameri\u010dkoga gospodarstva koje bi moglo nadoknaditi \u0161tetu ukoliko zlato ne bi bilo prona\u0111eno.<\/p>\n Povrh svega, koloplet vi\u0161e desetlje\u0107a uzajmljivanja tu\u0111eg i pozajmljivanja vlastitoga zlata doveo je do nesigurnosti u realnost vlasni\u0161tva pojedine dr\u017eave nad polugama koje su u njenom posjedu. Kao \u0161to se na ku\u0107u di\u017ee hipoteka, tako i dr\u017eave zala\u017eu zlatne poluge kako bi dobile kredit. Izvana se \u010dini da je doma\u0107in vlasnik ku\u0107e, ali dok ne otplati kredit vlasnik je zapravo banka, vlasnica hipoteke. Sli\u010dno je i sa zlatom; ono je mo\u017eda u posjedu jedne dr\u017eave, ali vrlo \u010desto se \u010duva u sefu kod druge, zalo\u017eeno kod tre\u0107e, a tre\u0107a ga je opet zalo\u017eila za kredit kod \u010detvrte, itd. “Rehipotekacija<\/strong>” (stavljanje u zalog jedne te iste imovine za vi\u0161e razli\u010ditih kredita) zlatnih rezervi dovela je do toga da se \u010desto ne zna sa sigurno\u0161\u0107u tko je kona\u010dni vlasnik odre\u0111enih poluga. To i nije toliki problem dok se krediti uredno vra\u0107aju, ali \u010dim jedna dr\u017eava prestane servisirati svoj dug cijelo klupko hipoteka po\u010dinje se odmotavati, i tek tada se otkriva tko je sve na tu\u0111e zlato uzimao kredite.<\/p>\n Postoje i dokazi da su 1960-ih mnoge zlatne poluge u New Yorku bile pretaljene u leguru ni\u017ee \u010disto\u0107e, odnosno da je zlato na \u010duvanju \u201erazrije\u0111eno<\/strong>\u201c. Tu su i rashodi: engleska sredi\u0161nja banka napla\u0107uje Bundesbanci 550.000 eura godi\u0161nje na ime tro\u0161kova \u010duvanja (\u010duvanje u SAD-u je za Nijemce besplatno). Uza sve, treba podsjetiti i da je Njema\u010dka \u201edoma\u0107in\u201c eura \u2013 sredi\u0161nja europska banka nalazi se u Frankfurtu.<\/p>\n No, godinu dana kasnije, Njema\u010dka se povukla<\/strong>. U ljeto 2014. stigle su izjave da je \u201enjema\u010dko zlato sigurno u ameri\u010dkim rukama\u201c i da odjednom vi\u0161e \u201enema nikakve potrebe za repatrijacijom\u201c. Na stranu diplomatski milogovor<\/i>: koji bi bili realniji razlozi odustanka? Prvo, ne treba potpuno isklju\u010diti mogu\u0107nost da zlata nema, odnosno da ga nema u koli\u010dinama u kojima bi ga trebalo biti sukladno dokumentima. Ako je tako, razotkrivanje ispra\u017enjenih ameri\u010dkih sefova podjednako bi pogodilo i njema\u010dko i ameri\u010dko gospodarstvo, kao i ostatak svijeta. To bi bio \u0161ok koji bi destabilizirao globus, a to ne treba ni Njema\u010dkoj ni SAD-u. Za blama\u017eu i sramotu SAD-a bilo bi dovoljno i da zlatne poluge nedostaju samo djelomi\u010dno, te je sasvim vjerojatno da je iza zavjese u\u010dinjena kakva politi\u010dko-ekonomska trgovina, u kojoj su Njema\u010dkoj obe\u0107ane neke beneficije ili koristi za odustanak. A ako zlato jest ondje, mogu\u0107e je da je na Njema\u010dku u\u010dinjen politi\u010dki pritisak kako bi njeno zlato ostalo preko “bare”.<\/p>\n I dok je Njema\u010dka zaustavila repatrijaciju zlatnih poluga, druge sredi\u0161nje banke nisu<\/strong>. Nizozemska <\/strong>je nenajavljeno (za razliku od Njema\u010dke) povukla 122,5 tone<\/b> iz SAD-a, brodom, \u0161to je objavila tek po okon\u010danju postupka po\u010detkom prosinca 2014. U javnoj izjavi Nizozemska sredi\u0161nja banka (DNB) navodi kako se \u201eovim potezom pridru\u017euje ostalim sredi\u0161njim bankama koje pove\u0107avaju zalihe zlata u mati\u010dnoj zemlji<\/i>. (\u2026) Ovo \u0107e tako\u0111er imati pozitivan u\u010dinak na povjerenje javnosti<\/i> [u monetarni sustav]\u201c. Naime, DNB o\u010dekuje da \u0107e gra\u0111ani imati ve\u0107e pouzdanje u sustav ako se zlato nalazi kod ku\u0107e, posebno ako do\u0111e do \u201ezna\u010dajne krize\u201c.<\/p>\n Sredinom prosinca 2013. dr\u017eavna revizija poslovanja austrijske<\/strong> sredi\u0161nje banke preporu\u010dila je povratak dijela zlatnih rezervi nazad u Austriju<\/b>. Naime, od 280 tona austrijskoga zlata svega 17% nalazi se u Be\u010du, dok je ostatak ve\u0107inom u Londonu. Marine Le Pen<\/b>, pretendent na mjesto francuskoga <\/strong>predsjednika, i to vode\u0107a prema anketama, napisala je krajem studenog 2014. otvoreno pismo guverneru francuske sredi\u0161nje banke u kojemu zahtijeva hitnu repatrijaciju svega francuskoga zlata. Belgijska <\/strong>sredi\u0161nja banka po\u010detkom prosinca 2014. potvrdila je novinarima da razmatra povratak svega belgijskoga zlata iz inozemstva. U Poljskoj <\/strong>na snazi dobiva pokret \u201eOddajcie nasze z\u0142oto\u201c (Dajte nam na\u0161e zlato), koji ima podr\u0161ku nekih utjecajnih poljskih institucija (npr. Institut Ludwig von Mises, Poljski poslovni klub, itd.). Sli\u010dna inicijativa postoji i u Finskoj<\/strong>. U svakom slu\u010daju, krug sredi\u0161njih banaka koje povla\u010de svoje zlato iz inozemstva se \u0161iri.<\/p>\n Za\u0161to sredi\u0161nje banke \u017eele da im zlatne rezerve budu pri ruci kad monetarni sustav nije temeljen na zlatu? Nije li rije\u010d o pripremi za neku novu “zna\u010dajnu krizu”, ili za novi monetarni sustav? Mo\u017eda je dovoljno uvidjeti \u0161to je Zhou Ming<\/strong>, glavni menad\u017eer odjela za plemenite metale najve\u0107e kineske banke \u2013 \u0161tovi\u0161e, najve\u0107e svjetske<\/i> banke<\/b> \u2013 ICBC<\/strong>, izjavio ljetos na konferenciji u Singapuru: \u201eIzra\u0111uje se nacrt novoga globalnoga valutnoga sustava<\/i><\/b>\u201c. Tako\u0111er, treba uvidjeti da je gr\u010dka<\/b> kriza uzdrmala temelje eura kao jedinstvene valute, i da sredi\u0161nje europske banke \u017eele imati alternativu ukoliko do\u0111e do raspada euro-zone. Zlato pri tom slu\u017ei kao osnova za izgradnju povjerenja u neku novu \u2013 ili staru \u2013 valutu, jer je ono temelj monetarne reforme.<\/p>\n Unato\u010d difamacijama, o\u010dito je da je zlato itekako va\u017eno u globalnom financijskom sustavu. Ovdje pristaju rije\u010di Allana Greespana<\/strong>, biv\u0161ega guvernera FED-a, koje je izjavio prije nekoliko mjeseci: \u201eZlato je valuta. <\/i><\/b>Jo\u0161 uvijek jest, prema svim dokazima, najva\u017enija<\/strong> valuta<\/strong>. Nijedna druga, <\/b>uklju\u010duju\u0107i ameri\u010dki dolar, ne mo\u017ee se mjeriti sa zlatom<\/b><\/i>.<\/b>\u201c (Usput, Srbija ima 17,3 tona zlatnih rezervi, Slovenija 3,2 tone, BiH 3, a Hrvatska nema ba\u0161 ni\u0161ta. HNB je sve zlato rasprodao<\/strong> jo\u0161 prije krize.)<\/p>\n <\/p>\n Cijena za\u0161tite?<\/strong><\/p>\n Ukrajina <\/strong>je bila u prvih 50 dr\u017eava svijeta po koli\u010dini zlatnih rezervi do 2014. Neposredno nakon svrgnu\u0107a predsjednika Janukovi\u010da <\/strong>svjedoci s aerodroma Boryspil <\/strong>izvijestili su o \u201e\u010dudnom\u201c transportu u no\u0107i s 7. na 8. 3. 2014. Iz nekoliko kamiona bez tablica, pod za\u0161titom naoru\u017eanih maskiranih osoba utovarene su kutije u neozna\u010deni zrakoplov koji je potom odletio po \u017eurnom postupku, mimo reda letenja. Prema neimenovanom izvoru iz Ministarstva financija u kutijama su bile ukrajinske zlatne poluge, a \u201eodletjele\u201c su u SAD. Sve je to bila samo pri\u010da ljubitelja teorija zavjere dok sredinom studenog 2014. \u010delnica ukrajinske sredi\u0161nje banke nije izjavila kako su sefovi ove banke gotovo potpuno ispra\u017enjeni, i da je ostalo svega 1%<\/strong> rezervi.<\/p>\n I kao da to nije dovoljno bizarno, pred sam kraj pro\u0161le godine otkriveno je kako su me\u0111u ostacima ostataka ukrajinskih zlatnih poluga otkrivene \u017eeljezne<\/strong> poluge<\/b> obojane u zlatnu boju. Sredi\u0161nja ukrajinska banka potvrdila je kako iz sefa u Odessi nedostaje oko 11 kg zlata, te kako su pojedine zlatne poluge zamijenjene \u017eeljeznima. Istraga je u tijeku.<\/p>\n <\/p>\n U tunelu usred mraka\u2026<\/strong><\/p>\n Najve\u0107i privatni sef u svijetu, du\u017ei od nogometnog igrali\u0161ta, nalazi se ispod zgrade banke JP Morgan<\/strong>, na Manhattanu u New Yorku. Za temelje i podzemne eta\u017ee (gdje se nalazi sef) kopalo se do 28 metara, najdublje u povijesti New Yorka. Projektiran je da izdr\u017ei pad manje atomske bombe. Svega desetak metara dalje, preko puta JP Morgana, nalazi se zgrada njujor\u0161kog FED-a, ameri\u010dke sredi\u0161nje banke. Ispod FED-a smje\u0161ten je sef u kojemu se na \u010duvanju nalaze tisu\u0107e tona zlatnih rezervi mnogih dr\u017eava svijeta. Postoje svjedo\u010denja osoba koje tvrde da su ti sefovi povezani tunelom<\/strong>, ali slu\u017ebene potvrde zasad nema…<\/p>\n <\/p>\n Ugovor sredi\u0161njih banaka<\/strong><\/p>\n Premda je zlatni standard nestao, zlato nikada nije prestalo biti jednim od temeljnih stupova monetarnog sustava. Dokazuje to i \u010dinjenica da je krajem rujna 2014. stupio na snagu \u010detvrti Ugovor o zlatu sredi\u0161njih banaka<\/b> (Central Bank Gold Agreement<\/i>). Njega su u svibnju 2014, potpisale sredi\u0161nje banke Belgije, Nizozemske, Njema\u010dke, Estonije, Irske, Gr\u010dke, \u0160panjolske, Francuske, Italije, Cipra, Latvije, Luksemburga, Malte, Austrije, Portugala, Slovenije, Slova\u010dke, Finske, \u0160vedske i \u0160vicarske. Pri tom je izjavljeno:<\/p>\n –\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Zlato ostaje va\u017enim elementom globalnih monetarnih rezervi. No, vi\u0161e od svega va\u017eno je promatrati ono \u0161to centralni bankari \u010dine<\/i><\/b>, a ne ono \u0161to govore<\/i><\/b>. Tomu nas je jo\u0161 2011. godine pou\u010dio Jean-Claude <\/b>Juncker<\/strong>, \u010delnik vije\u0107a ministara financija euro-zone i sada\u0161nji predsjednik Europske komisije, koji je tada izjavio kako se ekonomska politika euro-zone treba voditi u \u201emra\u010dnim, tajnim sobama<\/i>\u201c kako bi se sprije\u010dila opasna kretanja na financijskim tr\u017ei\u0161tima. \u201eKada stvari postanu ozbiljne mora\u0161 lagati<\/i>\u201c \u2013 rekao je. Trend repatrijacije zlata, stoga, valja promatrati mimo javnih priop\u0107enja sredi\u0161njih banaka, i ove je poteze potrebno promatrati uz mjeru zdrave kritike.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Upravljanje zlatnim rezervama u re\u017eiji HNB-a<\/strong><\/p>\n Hrvatska je imala 13,13 tona<\/b> zlatnih poluga naslije\u0111enog sukcesijom iz Jugoslavije. HNB je sve to zlato prodao 2001<\/strong>. godine za (tada\u0161njih) 115 milijuna dolara, odnosno za oko 8.800 dolara po kilogramu. Danas [vrijeme objave ovoga \u010dlanka bilo je po\u010detkom sije\u010dnja 2015.<\/em><\/span>] je cijena zlata oko 39.000 dolara po kilogramu, \u0161to \u0107e re\u0107i da je ovom prodajom Hrvatska izgubila oko 400 milijuna dolara (2,6 milijardi kuna)<\/strong> <\/span>me\u0111unarodnih rezervi.<\/p>\n Ve\u0107ina dr\u017eava u svijetu (odnosno ve\u0107ina sredi\u0161njih banaka) dr\u017ei zlatne rezerve. Hrvatska je me\u0111u vrlo, vrlo rijetkima<\/strong> koje uop\u0107e nemaju<\/strong> zlatnih rezervi. U \u010ditavoj Europi samo<\/strong> Norve\u0161ka <\/strong>(koja je izrazito bogata naftom) i Hrvatska<\/strong> ne dr\u017ee zlatne poluge. Zanimao nas stav hrvatske sredi\u0161nje banke o ovome, te je HNB-u postavljeno pitanje ho\u0107e li pove\u0107avati (to\u010dnije stvarati) zlatne rezerve, a ako ne\u0107e koji su razlozi za to.<\/p>\n Dobili smo odgovor kako HNB me\u0111unarodne pri\u010duve RH ula\u017ee u valute bitne za hrvatsko gospodarstvo i u hrvatski financijski sustav, te da HNB “u sljede\u0107em srednjoro\u010dnom razdoblju ne planira kupovati zlato odnosno stvarati zlatne rezerve<\/i><\/strong>“. Tako\u0111er, ka\u017ee se kako je “promjena cijene zlata povijesno izuzetno kolebljiva<\/b>, a vrijednost zlata je u zadnje tri godine pala za vi\u0161e od 30%<\/b><\/i>“, te da “zlato de facto ne nosi kamatu, nego samo tro\u0161ak<\/i>“. Iz HNB navode i kako su “prema podacima MMF-a (izvor: Bloomberg), sredi\u0161nje banke cijele eurozone u posljednje tri godine ukupno prodale<\/b> zlata u neto koli\u010dini od 123 milijuna unci.<\/i>”<\/p>\n
\n–\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Potpisnici \u0107e nastaviti koordinirati zlatne transakcije kako bi se izbjegle tr\u017ei\u0161ne nestabilnosti.
\n–\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Potpisnici isti\u010du kako trenutno nemaju namjeru prodavati ve\u0107e koli\u010dine zlata.
\n–\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Ugovor \u0107e se revidirati nakon pet godina.<\/p>\n![\"Cijena](\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/files\/2015\/01\/CIJENA_ZLATA.jpg\")
<\/a>
Izvor: https:\/\/www.bullionvault.com\/gold-price-chart.do<\/figcaption><\/figure>\n