{"id":669,"date":"2015-03-23T11:26:55","date_gmt":"2015-03-23T10:26:55","guid":{"rendered":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=669"},"modified":"2017-02-07T13:27:19","modified_gmt":"2017-02-07T12:27:19","slug":"tko-je-zaradio-na-divljanju-franka","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=669","title":{"rendered":"Tko je zaradio na \u201edivljanju\u201c franka?"},"content":{"rendered":"

Sredinom sije\u010dnja 2015. ponovno se dogodio \u0161ok s te\u010dajem \u0161vicarskog franka<\/strong>. Budu\u0107i da na prvi skok te\u010daja (2011.) nitko od nadle\u017enih, a ni doma\u0107e banke, nisu primjereno reagirali, tek se ovim poreme\u0107ajem stvorio dostatan moment za promjene u kreditnoj politici banaka u Hrvatskoj.<\/p>\n

Kao \u0161to je poznato, banke u Hrvatskoj plasirale su relativno velik iznos kredita koji su tzv. valutnom klauzulom<\/strong> bili vezani uz \u0161vicarski franak. Valutna klauzula je na\u010din zaobila\u017eenja doma\u0107e valute. Budu\u0107i da je kuna isklju\u010divo sredstvo pla\u0107anja odnosno zakonom propisan novac u Republici Hrvatskoj, a banke nisu imale povjerenja u dugoro\u010dnu stabilnost kune, formalno su kredite ispla\u0107ivale u kunama, a uzimatelji kredite formalno vra\u0107aju u kunama. No, kad god se koristi valutna klauzula kuna je samo kulisa, samo krinka. Stoga, valutna klauzula zapravo nije\u010de i vrijednost i bonitet doma\u0107e valute, premda je hrvatska kuna me\u0111u najstabilnijim valutama u Europi.<\/p>\n

Kako bi plasirale kredite u francima kojih nisu imale dovoljno (ali su ih svejedno namjerile plasirati), banke su se morale zadu\u017eiti u francima. Hrvatska udruga banaka putem svog internetskog portala (http:\/\/www.banka.hr\/komentari-i-analize\/prava-istina-sto-je-zapravo-valutni-swap<\/a>) navela je da su se banke u francima zadu\u017eivale “ponajvi\u0161e ugovorima o me\u0111uvalutnom swapu<\/strong><\/em>“, te kako je me\u0111uvalutni swap<\/i> “veoma jednostavan instrument<\/em>“. Iako je vrlo diskutabilno je li me\u0111uvalutni swap<\/i> “veoma jednostavan instrument<\/em>“, to je ovdje manje va\u017eno; va\u017enije je prepoznati da banke nisu imale klasi\u010dne, uobi\u010dajene izvore sredstava za plasman kredita, a to su depoziti, odnosno \u0161tednja gra\u0111ana. Naime, klasi\u010dna definicija banke ka\u017ee da one prikupljaju \u0161tednju i depozite gra\u0111ana, te iz njih plasiraju kredite. Kod kredita u francima to nije bio slu\u010daj jer se u Hrvatskoj \u0161tednja uglavnom ne dr\u017ei u francima. Stoga, ako se mo\u017ee govoriti o \u0161pekulaciji s valutama kod kreditiranja u francima, mo\u017ee se govoriti samo o \u0161pekulaciji banaka.
\nNaime, jasno je k’o dan kako je ova financijska konstrukcija nastala:<\/p>\n

    \n
  1. prvo se netko u banci dosjetio konstrukcije u kojoj se banka putem valutnih swapova<\/i> zadu\u017euje u inozemstvu,<\/li>\n
  2. potom je ponudio ovu financijsku \u0161pekulaciju na doma\u0107em tr\u017ei\u0161tu, i<\/li>\n
  3. tek na kraju su gra\u0111ani uzeli kredit u francima, nakon \u0161to su im na \u0161alteru lijepo objasnili da je to puno bolje i jeftinije za njih.<\/li>\n<\/ol>\n

    Dakle, razvoj situacije nije<\/span> i\u0161ao u suprotnom pravcu, odnosno ovako:<\/p>\n

      \n
    1. gra\u0111anin \u0161pekulira s kamatnim stopama i tra\u017ei kredit u valuti X u kojoj bi misli da bi mogao dobiti ni\u017eu kamatnu stopu,<\/li>\n
    2. \u00a0banka u \u010dudu promatra gra\u0111anina, ali \u017eele\u0107i mu udovoljiti kreira ovu financijsku konstrukciju za njega,<\/li>\n
    3. \u00a0da bi mogla isplatiti \u0161pekulativni kredit u francima zadu\u017euje se valutnim swapovima<\/i>.<\/li>\n<\/ol>\n

      Stoga, banke su prvo \u201eu veleprodaji\u201c \u0161pekulirale na financijskim tr\u017ei\u0161tima da bi svoju \u0161pekulaciju ponudile \u201eu maloprodaji\u201c. Pritom su se potrudile za\u0161tititi sebe od rizika, dok gra\u0111anima za\u0161titu od rizika nitko nije ni spomenuo. Pitanje svih pitanja (kojim se \u010desto manipuliralo u javnosti) glasi: jesu li banke ostvarile dodatnu dobit (\u201eekstraprofit<\/em>\u201c) u situaciji kada je te\u010daj franka u odnosu na euro odletio u nebesa?<\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

      Kako bi se odgovorilo na pitanje jesu li banke ostvarile \u201eekstraprofit<\/em>\u201c na francima treba bolje razumjeti na\u010din poslovanja banaka i na\u010din na koji one upravljaju valutnim rizicima. Financijski instrumenti kojima se pravne i fizi\u010dke osobe mogu ujedno i ogra\u0111ivati od rizika, ali i \u0161pekulirati, zovu se financijske izvedenice<\/strong> (derivati). Banke u Hrvatskoj koristile su izvedenice i pri kreaciji kredita u francima (prethodno navedeni valutni swapovi<\/i>), i pri ogra\u0111ivanju od valutnih rizika (tzv. forward<\/i> <\/strong>i futures<\/i><\/strong> ugovori). Hrvatska narodna banka navela je kako su banke \u201eformirale kratku terminsku (forward) poziciju sklapanjem adekvatnih instrumenata za\u0161tite poput valutnih forwarda i ro\u010dnica<\/i>\u201c. Uh, koliko te\u0161kih rije\u010di i nepoznanica u malo slova! \u010cini se da javne objave HNB-a nisu usmjerene prosje\u010dnim gra\u0111anima, ve\u0107 samo financijskim stru\u010dnjacima. Pojednostavimo.<\/p>\n

      Smanjenje rizika u financijskom svijetu naziva se ogra\u0111ivanje<\/i> od rizika, a kori\u0161tenje izvedenica u tu svrhu naziva se ograda<\/i>. Ograda funkcionira na sljede\u0107i na\u010din: pretpostavimo da postoji banka A koja se \u017eeli ograditi od rizika pada te\u010daja franka. Primjerice, banka A plasirala je kredite u \u0161vicarskim francima iznosu od milijun franaka. Ako je te\u010daj franka u odnosu na kunu 6:1, to zna\u010di da banka ima imovinu u protuvrijednosti 6 milijuna kuna. Ona ostvaruje priljev sredstava u francima (to\u010dnije u francima prera\u010dunato u kune po te\u010daju na dan uplate).<\/p>\n

      Ukoliko bi te\u010daj oti\u0161ao na 7 priljevi banke bi porasli i ona bi ostvarivala \u201eekstraprofit\u201c. No, ako te\u010daj franka padne na 5 priljevi banke \u0107e izgubiti na vrijednosti. Kako bi se ogradila od tog rizika ona \u017eeli fiksirati te\u010daj na npr. 6.<\/p>\n

      S druge strane postoji banka B koja je uzela kredit u iznosu milijun franaka. Ona ima odljev sredstava u francima, jer vra\u0107a kredit u francima. Banka B se \u017eeli osigurati od rizika rasta te\u010daja, jer ukoliko te\u010daj poraste ona \u0107e morati pla\u0107ati ve\u0107e rate kredita, \u0161to – naravno \u2013 \u017eeli izbje\u0107i.<\/p>\n

      Kako bi se i jedna i druga strana (i banka A i banka B) ogradile od rizika nepovoljnog kretanja te\u010daja one se odlu\u010duju obvezati ugovorom kojim fiksiraju te\u010daj na razini od 6 prema 1. Za svako odstupanje od tog te\u010daja banke se obvezuju jedna drugoj isplatiti razliku. \u0160to se banaka ti\u010de, te\u010daj je fiksan, a dnevne oscilacije su tu\u0111a briga.<\/p>\n

      Promotrimo sada dva scenarija, prvi u kojem te\u010daj franka raste, te drugi u kojemu pada.<\/p>\n

      a) Ako te\u010daj poraste na npr. 6,5 onda \u0107e banka A ostvariti dobit na temelju kredita koje je plasirala u francima. No, budu\u0107i da se ogradila od rizika i fiksirala te\u010daj s bankom B ona mora (na temelju ugovorne obveze) iznos dodatne dobiti prenijeti banci B. Banka B s jedne strane ostvaruje gubitak na temelju \u010dinjenice da mora vra\u0107ati kredit po vi\u0161oj kamatnoj stopi, ali taj gubitak s druge strane kompenzira novcem kojega dobiva od banke A. U banci B su vrlo zadovoljni jer njihova ograda odli\u010dno funkcionira. Svaka dodatna dobit iz rasta te\u010daja prelijeva se banci B.<\/p>\n

      b) No, ako te\u010daj padne na npr. 5 tada banka B ostvaruje dobit jer mora kredit vra\u0107ati po manjem te\u010daju nego \u0161to ga je ugovorila. No, tu dobit ne mo\u017ee zadr\u017eati za sebe jer je te\u010daj fiksirala na 6, i razliku do fiksiranog te\u010daja mora proslijediti banci A. S druge strane, u banci A gubitak na svojim plasmanima kompenziraju iz priljeva novca koji im sti\u017ee od banke B. Sad u banci A samodopadno nazdravljaju uspje\u0161nom funkcioniranju ugovorene ograde.<\/p>\n

      Va\u017eno je uo\u010diti da je dobit jedne strane gubitak druge. Stoga se ovakav aran\u017eman naziva \u201eigrom sume nula<\/strong>\u201c, odnosno poslom u kojemu je ukupni poslovni rezultat banke A i banke B jednak nuli. Dobit prve je gubitak druge; gubitak prve je dobit druge; ukupno = nula. No, to ne zna\u010di da je poslovni rezultat svakog pojedina\u010dnog sudionika na tr\u017ei\u0161tu jednak nuli! Ispu\u0161teni su iz vida jo\u0161 dva ugovorna odnosa, a to su poslovni odnos banke A sa svojim klijentima, odnosno sa primateljima kredita. Tako\u0111er, ako je re\u010deno da je banka B uzela kredit u francima, to zna\u010di da mora postojati neka osoba C koja je dala taj kredit banci B.<\/p>\n

      U situaciji kada te\u010daj nenormalno raste, \u0161to je ovih mjeseci slu\u010daj, klijenti banke A koji moraju vra\u0107ati kredit po vi\u0161em te\u010daju su u golemim gubicima. Njihov gubitak je dobit banke A, no banka A ne zadr\u017eava tu dobit nego ju temeljem izvedenice proslje\u0111uje banci B. Stoga, banka A ne ostvaruje \u201eekstraprofit\u201c. Banka B koristi novac primljen od banke A za vra\u0107anje svoga kredita osobi C, tako da je i banka B na nuli. Mogu\u0107e je da se i osoba C ogradila od rizika, te da se novac dalje prelijeva na D, E, F,\u2026, no u svakom slu\u010daju u kona\u010dnici mora zavr\u0161iti kao ne\u010dija dobit. Novac se prelijeva u sustavu, no ne mo\u017ee nestati. \u201eEkstraprofit\u201c zavr\u0161ava ili kod osobe C, ili dalje u financijskom sustavu.<\/p>\n

      Tko je osoba C, i je li \u201eekstraprofit\u201c zavr\u0161io kod nje? Stru\u010dnjaci tvrde da su \u201eosobe C\u201c banke majke, odnosno vlasnice doma\u0107ih banaka u inozemstvu. Onda, ako su banke majke zaradile na grba\u010di doma\u0107ih gra\u0111ana, a ne njihove doma\u0107e ispostave, \u0161to re\u0107i ve\u0107 \u201enije \u0161ija nego vrat\u201c.<\/p>\n

      Tako\u0111er bode o\u010di da su banke pomno konstruirale vlastite ograde, a da su pritom svoje klijente ostavile potpuno golima (eng. naked<\/i> \u2013 doslovni je izraz za potpuno neogra\u0111enu osobu). Niti su im pojasnile rizike u koje se upu\u0161taju, niti su im ponudile kakve financijske aran\u017emane da se osiguraju od valutnih rizika. Plasmane u francima kreirale su i ogradile derivatima, a svoje klijente su ostavile vani, na ki\u0161i.<\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

       <\/p>\n

      Koliko je vjerojatan skok te\u010daja franka koji se dogodio sredinom sije\u010dnja 2015.?<\/strong><\/p>\n

      Kad god se govori o rizicima govori se o vjerojatnostima<\/strong>. Op\u0107enito, ako je vrlo, vrlo mala vjerojatnost da \u0107e se dogoditi neki doga\u0111aj, onda je i rizik koji proizlazi iz tog doga\u0111aja vrlo malen. Primjerice, za poljoprivrednika vrlo je mala vjerojatnost da \u0107e se satelit sru\u0161iti na njegovu njivu i uni\u0161titi mu usjev. Stoga se on od ovog rizika ne osigurava i o njemu nije du\u017ean voditi brigu. Ne kupuje police osiguranja od pada satelita, ne gradi betonski krov debeo pola metra, ne uspostavlja sustav ranog upozorenja. I nitko mu ne mo\u017ee zamjeriti.<\/p>\n

      Pri sklapanju ugovora svaka strana du\u017ena je voditi ra\u010duna o uobi\u010dajenim, ali i onim manje uobi\u010dajenim rizicima. No, ne mora i nije du\u017ena brinuti o rizicima iznimno male vjerojatnosti. Poljoprivrednika se ne smije optu\u017eivati da je sam kriv za to \u0161to mu je pao satelit u polje, da je trebao tu mogu\u0107nost uzeti u obzir, i da se trebao pripremiti na takav doga\u0111aj.<\/p>\n

      Dana 15.1.2015. te\u010daj franka prema kuni sko\u010dio je preko 15<\/strong> posto<\/strong> (to\u010dnije 15,72%). Uzmu li se u obzir uobi\u010dajene varijacije te\u010daja franka u godini prije toga (tj. standardna devijacija dnevne promjene te\u010daja u prethodnih 250 radnih dana), navedeni skok od 15,72% predstavlja doga\u0111aj koji je preko 106 (!) standardnih devijacija<\/strong> udaljen od prosje\u010dne promjene te\u010daja.<\/p>\n

      Nadalje, uzmu li se u obzir uobi\u010dajene, o\u010dekivane u\u010destalosti doga\u0111anja (odnosno normalna<\/strong>, tzv. Gaussova<\/strong> distribucija<\/strong> vjerojatnosti), skok te\u010daja kakav se dogodio 15.1.2015. ne bi se trebao doga\u0111ati \u010de\u0161\u0107e od jednom u\u2026 stotinu godina? Jednom u tisu\u0107u godina? Milijun godina? Milijardu milijardi godina? I to je premalo, pre\u010desto. To je doga\u0111aj \u010dija se u\u010destalost mjeri jednom u 781.000.000.000.000.000.000.000.000.000.000.000.000.000.000.000… godina (broj 7,81<\/strong> iza kojeg slijedi 2441<\/strong> nula!). To je toliko neopisivo velik broj da se uop\u0107e ne da izra\u010dunati na obi\u010dnim ku\u0107nim ra\u010dunalima.<\/p>\n

      Neusporedivo, neopisivo je ve\u0107a vjerojatnost da \u0107e se apsolutno svi sateliti koji kru\u017ee oko zemlje u isti tren sru\u0161iti u oranicu \u0110ure Kova\u010devi\u0107a iz Pi\u0161korevaca nego vjerojatnost da \u0107e te\u010daj franka odstupiti za vi\u0161e od stotinu standardnih devijacija od svog jednogodi\u0161njeg prosjeka. Stoga, doista se radi o izvanrednim okolnostima<\/strong>, upravo onima koje opisuje \u010dlanak 369. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima (35\/2005, 41\/2008, 125\/2011):
      \n\u201eAko bi zbog izvanrednih okolnosti nastalih nakon sklapanja ugovora, a koje se nisu mogle predvidjeti u vrijeme sklapanja ugovora, ispunjenje obveze za jednu ugovornu stranu postalo pretjerano ote\u017eano ili bi joj nanijelo pretjerano veliki gubitak, ona mo\u017ee zahtijevati da se ugovor izmijeni ili \u010dak i raskine<\/em>.\u201c<\/p>\n

      Stoga, potrebno je du\u017enicima kredita u francima dati mogu\u0107nost izmjene kredita, jer na to imaju svako pravo.<\/p>\n

       <\/p>\n

      Prethodni tekst je objavljen kao tema broja u Prilici, mjese\u010dnom prilogu Glasa Koncila, 2\/2015.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

      Sredinom sije\u010dnja 2015. ponovno se dogodio \u0161ok s te\u010dajem \u0161vicarskog franka. Budu\u0107i da na prvi skok te\u010daja (2011.) nitko od nadle\u017enih, a ni doma\u0107e banke, nisu primjereno reagirali, tek se ovim poreme\u0107ajem stvorio dostatan moment za promjene u kreditnoj politici banaka u Hrvatskoj.<\/p>\n","protected":false},"author":171,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[8,5,6],"tags":[1287,56,1285,96,61,17,59,38],"yoast_head":"\nTko je zaradio na \u201edivljanju\u201c franka? - Domagoj Sajter<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=669\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Tko je zaradio na \u201edivljanju\u201c franka? - Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Sredinom sije\u010dnja 2015. ponovno se dogodio \u0161ok s te\u010dajem \u0161vicarskog franka. Budu\u0107i da na prvi skok te\u010daja (2011.) nitko od nadle\u017enih, a ni doma\u0107e banke, nisu primjereno reagirali, tek se ovim poreme\u0107ajem stvorio dostatan moment za promjene u kreditnoj politici banaka u Hrvatskoj.\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=669\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2015-03-23T10:26:55+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2017-02-07T12:27:19+00:00\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"10 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\",\"url\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"description\":\"osobne stranice\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=669#webpage\",\"url\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=669\",\"name\":\"Tko je zaradio na \\u201edivljanju\\u201c franka? - Domagoj Sajter\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\"},\"datePublished\":\"2015-03-23T10:26:55+00:00\",\"dateModified\":\"2017-02-07T12:27:19+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=669#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=669\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=669#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Tko je zaradio na \\u201edivljanju\\u201c franka?\"}]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"contentUrl\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"caption\":\"Domagoj Sajter\"},\"sameAs\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\"],\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Tko je zaradio na \u201edivljanju\u201c franka? - Domagoj Sajter","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=669","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Tko je zaradio na \u201edivljanju\u201c franka? - Domagoj Sajter","og_description":"Sredinom sije\u010dnja 2015. ponovno se dogodio \u0161ok s te\u010dajem \u0161vicarskog franka. Budu\u0107i da na prvi skok te\u010daja (2011.) nitko od nadle\u017enih, a ni doma\u0107e banke, nisu primjereno reagirali, tek se ovim poreme\u0107ajem stvorio dostatan moment za promjene u kreditnoj politici banaka u Hrvatskoj.","og_url":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=669","og_site_name":"Domagoj Sajter","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1","article_published_time":"2015-03-23T10:26:55+00:00","article_modified_time":"2017-02-07T12:27:19+00:00","twitter_card":"summary","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Domagoj Sajter","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"10 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website","url":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/","name":"Domagoj Sajter","description":"osobne stranice","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=669#webpage","url":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=669","name":"Tko je zaradio na \u201edivljanju\u201c franka? - Domagoj Sajter","isPartOf":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website"},"datePublished":"2015-03-23T10:26:55+00:00","dateModified":"2017-02-07T12:27:19+00:00","author":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=669#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=669"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=669#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Tko je zaradio na \u201edivljanju\u201c franka?"}]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800","name":"Domagoj Sajter","image":{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo","inLanguage":"hr","url":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","contentUrl":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","caption":"Domagoj Sajter"},"sameAs":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr"],"url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171"}]}},"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/669"}],"collection":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/171"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=669"}],"version-history":[{"count":5,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/669\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":905,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/669\/revisions\/905"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=669"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=669"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=669"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}