{"id":705,"date":"2015-06-01T11:01:20","date_gmt":"2015-06-01T10:01:20","guid":{"rendered":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=705"},"modified":"2015-06-01T11:11:17","modified_gmt":"2015-06-01T10:11:17","slug":"platim-ti-da-ti-posudim-novac","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=705","title":{"rendered":"Platim ti da ti posudim novac!"},"content":{"rendered":"

Previ\u0161e se \u010dudimo onome \u0161to rijetko vi\u0111amo,
\na premalo onome \u0161to vidimo svakoga dana.<\/i>
\nSt\u00e9phanie F\u00e9licit\u00e9 du Crest de Saint-Aubin (1746 \u2013 1830)<\/p>\n

Napokon znam po \u010demu se \u010dovjek razlikuje od \u017eivotinje;
\nto su nov\u010dane pote\u0161ko\u0107e.<\/i>
\nJules Renaud (1864 \u2013 1910)<\/p>\n

\u00a0\u201ePosudi\u0161 mi sto maraka, a da ti ja nikad ne vratim<\/em>?\u201c – ova \u0161ala iz Zlo\u010deste djece<\/strong> (satiri\u010dne radio emisije s kraja 1980-tih) u odre\u0111enom se smislu obistinila posljednjih mjeseci. Suvremeni financija\u0161i ka\u017eu: \u201ePosudi\u0161 mi sto milijardi eura, a da ti ja nikad ne vratim<\/em>?<\/i>\u201c, i pritom se ne \u0161ale. Dodu\u0161e, vrate oni novac, ali ne cijeli iznos od stotinu milijardi, nego glavnicu umanjenu<\/strong> za kamate. Ne, nije gre\u0161ka. Umanjenu <\/i>\u2013 ne uve\u0107anu za kamate \u2013 jer kamatne stope za njih vi\u0161e nisu ni niske, ni sitne; nisu ni nula. Postale su negativne<\/strong> \u2013 oti\u0161le u minus. Dakle, mnogi ne samo da ne zara\u0111uju na kamatama time \u0161to im posu\u0111uju novac, nego pla\u0107aju<\/i> da bi posudili novac.<\/p>\n

Te\u0161ko je to pojmiti. Nikad se takvo \u0161to u povijesti financija \u2013 \u0161tovi\u0161e u povijesti civilizacije \u2013 nije doga\u0111alo, bar ne na takvoj razini, s toliko znamenki. Nadrealno. Nijedan ekonomski ud\u017ebenik u svijetu nema niti jedan odlomak o ovoj pojavi. Nalazimo se u potpuno neistra\u017eenom ekonomskom teritoriju, poput starih mornara koji su iz Europe plovili u nepoznato krenuv\u0161i u otvoreno more, neucrtano na kartama. A ba\u0161 i nisu bili posve sigurni da se ne\u0107e usred no\u0107i sunovratiti u bezdan s ruba zemljine plo\u010de.<\/p>\n

Ra\u010dunalni programi moraju biti redizajnirani, formule obra\u010duna izmijenjene, pravni dokumenti revidirani, poslovnici ponovno ispisani \u2013 sve zbog toga \u0161to su kamatne stope dobile predznak kojega nikada nisu imale, na kojega nitko nije bio spreman, za kojega se smatralo da je nemogu\u0107. Na tr\u017enici mogu kupiti kilogram jabuka, ili 124 kg, ili 0,33 kg, ili uop\u0107e ne kupiti jabuke. No, ne mogu kupiti negativnu<\/i> koli\u010dinu. To je ne\u010duveno<\/strong>. Sustav trgovine nije tako koncipiran da bi to dopu\u0161tao. A sad se u brojnim financijskim institucijama sustav poslovanja tehni\u010dki redizajnira kako bi dopustio negativne kamatne stope.<\/p>\n

Posljednjih mjeseci u mnogim je dr\u017eavama prije\u0111ena \u201emagi\u010dna\u201c granica zadu\u017eivanja \u2013 nulta kamatna stopa. Temeljne kamatne stope na tr\u017ei\u0161tima kapitala se jo\u0161 od 2008. sni\u017eavaju, malo-pomalo. Zato se, iako se radi o povijesnim doga\u0111ajima, ne mo\u017ee govoriti o velikom pomaku. Nisu kamate pro\u0161li mjesec bile 5% da bi danas oti\u0161le na -2%, ve\u0107 su se godinama sni\u017eavale kora\u010di\u0107 po kora\u010di\u0107; u jednom trenutku bile su vrlo blizu ni\u0161tice, a sad su sasvim malo ispod nje. Nije to velik pad, niti je velika razlika, ali je su\u0161tinska<\/strong>. Samo jedna sekunda dijeli 1999. godinu od 2000., ali se ni\u0161ta bitno u \u017eivotu nije promijenilo. S druge strane, razlika u kamatnim stopama od +0,1% do -0,1% je tako\u0111er vrlo mala, ali ulazi u bit stvari. To je razlika pri kojoj nevjerojatno postaje mogu\u0107e, a ne\u010duveno vijest. Eksperiment bez presedana.<\/p>\n

\"Negativne<\/a>
Negativne kamatne stope kod ECB<\/figcaption><\/figure>\n

U normalnom svijetu zajmodavac mo\u017ee odlu\u010diti ne posuditi novac i jednostavno ga zadr\u017eati za sebe. Za\u0161to bi itko pozajmio novac ako ne\u0107e dobiti bar minimalno pozitivne kamate? Za\u0161to bi itko posudio novac, i jo\u0161 za to platio? Nije li to apsurdno? Jest, naravno da jest.<\/p>\n

(Ovdje se ne govori o negativnim realnim kamatnim stopama. Negativne realne kamatne stope nisu neuobi\u010dajene; to je situacija u kojoj je nominalna kamatna stopa (kamate na \u0161tednju u banci) npr. 3%, a stopa inflacije 5%. Banka nadoda 3% kamata, ali inflacija \u201epojede\u201c 5%, pa \u0161tedi\u0161a nakon godinu dana realno ima 2% manje novca nego prije. Ovdje se govori o negativnim nominalnim kamatnim stopama.<\/em> )<\/p>\n

Sredinom 2014. Europska sredi\u0161nja banka<\/strong> prvi je put za\u0161la u podru\u010dje negativnih kamatnih stopa. \u0160vedska Riksbank<\/strong> je sredinom 2009. postala prva sredi\u0161nja banka u svijetu koja je napla\u0107ivala kamate za depozite kod nje. Danska i \u0160vicarska tako\u0111er su u minusima. Od prije par tjedana i Euribor<\/strong> je u minusu.<\/p>\n

\"Negativni<\/a>
Negativni Euribor<\/figcaption><\/figure>\n

Svaka sredi\u0161nja banka odre\u0111uje temeljnu razinu kamatnih stopa u svom valutnom podru\u010dju. Na toj razini sredi\u0161nja banka posu\u0111uje novac komercijalnim bankama, i s druge strane ukama\u0107uje njihove depozite u svom trezoru. Upravljaju\u0107i visinom kamatnih stopa sredi\u0161nja banka upravlja ukupnom koli\u010dinom novca u opticaju. To je jedan od njenih osnovnih alata. \u0160to je kamatna stopa ni\u017ea novac je jeftiniji, te \u0107e vi\u0161e kredita biti plasirano gospodarstvu i vi\u0161e \u0107e novca biti u opticaju. Tako se suzbija pad cijena koji se doga\u0111a zbog pada ukupne potra\u017enje za dobrima i uslugama, a koja pada zbog recesije i rasta nezaposlenosti. Tako\u0111er, zbog ni\u017ee kamatne stope valuta postaje manje privla\u010dna u usporedbi s drugim valutama (manje se na njoj mo\u017ee zaraditi), te pada me\u0111unarodna potra\u017enja za tom valutom. Uslijed toga pada njen te\u010daj na globalnom tr\u017ei\u0161tu, pa proizvodi tog valutnog podru\u010dja postaju jeftiniji, te raste izvoz. Lijepo to zvu\u010di, sve se nekako jedno naslanja na drugo, no problem je u tome \u0161to to ne funkcionira pravo ve\u0107 godinama<\/strong>. Kamatne stope se sni\u017eavaju, no realna ekonomija ne reagira.<\/p>\n

Negativne kamate odra\u017eavaju slabost realnih ekonomija mnogih razvijenih zemalja uslijed financijske krize od 2008. naovamo. One su znak o\u010daja<\/strong>, signal da svi ostali poku\u0161aji zauzdavanja recesije ne uspijevaju, pa se moraju probiti granice i testirati novi limiti do kojih kamatne stope smiju i mogu i\u0107i. Sredi\u0161nje banke nastoje motivirati komercijalne banke da kreditiraju poduze\u0107a i gra\u0111ane, odnosno da se zadu\u017euju. Drugim rije\u010dima, sredi\u0161nje banke \u017eele odvratiti komercijalne da \u201eskladi\u0161te\u201c novac kod njih (u sredi\u0161njim bankama), nego primorati ih da ga povuku i plasiraju gospodarstvu, da bi se gra\u0111ani i poduze\u0107a vi\u0161e zadu\u017eili i potro\u0161njom potaknuli proizvodnju (jasno, potpuno zanemaruju da u stabilnom i odr\u017eivom sustavu potro\u0161nja dolazi prije svega od prihoda i \u0161tednje, a ne od kredita, te da bi porast potro\u0161nje na temelju kredita u slabijim ekonomijama poput Hrvatske zapravo financirao uvoz i zapo\u0161ljavanje u inozemstvu). Stoga su postupno sni\u017eavale kamatne stope, sve dok nisu do\u0161le do sad ve\u0107 negativnih kamatnih stopa.<\/p>\n

Posljedi\u010dno, sve se vi\u0161e dr\u017eava uspijeva u novije vrijeme zadu\u017eiti sve povoljnije, \u010dak i uz negativne kamate (Njema\u010dka, Austrija, Nizozemska, Danska). \u0160vicarska se nedavno zadu\u017eila, tj. prodala obveznice u vrijednosti 391 mil. dolara. Dospijevaju za 10 godina<\/strong> (2025.) uz kamatnu stopu od -0,055%<\/strong>. To zna\u010di da investitor koji dr\u017ei tu obveznicu do dospije\u0107a ne samo da ne\u0107e zaraditi ni\u0161ta, nego \u010dak ne\u0107e dobiti nazad sav svoj novac. Negativne prinose uspjele su ostvariti i druge europske dr\u017eave, ali dosad nijedna na deset godina. Treba podsjetiti da \u0107e zbog toga mirovinski fondovi (koji su vrlo veliki investitori u dr\u017eavne obveznice) ostvarivati niske prinose, odnosno da \u0107e se posljedice toga osjetiti kroz ni\u017ee mirovine<\/strong> za deset i vi\u0161e godina.<\/p>\n

I Hrvatska<\/strong> je dio ovih kretanja. U Ministarstvu financija zadovoljno trljaju ruke jer se priprema reprogram duga po ni\u017eim kamatnim stopama. Za Hrvatsku negativne \u2013 naravno \u2013 nisu, ali niske jesu. Hrvatska \u0107e dobiti dio ovog jeftinog novca, i tro\u0161ak zadu\u017eenja \u0107e pasti. Nije li to apsurdno, da se Hrvatskoj tro\u0161ak zadu\u017eivanja \u2013 nakon svih ovih godina recesije i konstantnog pada BDP-a, bez ikakvih zna\u010dajnijih znakova oporavka \u2013 sni\u017eava<\/i>? No, to i jest cilj sredi\u0161njih bankara: dati dr\u017eavama jeftin novac bez obzira na sve.<\/p>\n

Za\u0161to itko kupuje njema\u010dke obveznice na kojima nema zarade, ve\u0107 uz negativne kamate samo tro\u0161ak? Pojedini investitori \u0161pekuliraju da \u0107e se euro-zona raspasti, te da \u0107e Njema\u010dka vratiti marku. Nova marka bi zasigurno sna\u017eno dobila na vrijednosti (pomislimo samo na doma\u0107e \u0161tedi\u0161e koji bi nakon eventualne dekonstrukcije eura zasigurno svoje eure zamijenili u nove marke<\/strong>, a ne u npr. nove talijanske lire, iako je ve\u0107ina doma\u0107eg bankarstva u talijanskom vlasni\u0161tvu). \u0160pekuliraju\u0107i s raspadom eura (u du\u017eem roku) spremni su \u201eprogutati\u201c trenutno negativne kamatne stope na njema\u010dke obveznice (u kra\u0107em roku). Tako\u0111er, trenutno su mnoge dr\u017eave u deflaciji (stanje suprotno inflaciji, u kojem je potrebno sve manje novca za kupnju iste koli\u010dine roba i usluga). Nisko negativne nominalne kamatne stope, uz deflaciju, ipak daju realno pozitivne prinose.<\/p>\n

Mnogo je toga u podru\u010dju financija postalo apsurdno<\/strong> u posljednje vrijeme. Financijski sustav je od uslu\u017enog, pozadinskog servisa postao sredi\u0161nji dio ekonomije. Ne\u0161to poput cesta; ceste su logisti\u010dka podr\u0161ka ekonomiji. Slu\u017ee pobolj\u0161anju protoka ljudi, roba i usluga izme\u0111u to\u010daka A i B. No, kakva korist od \u0161esterotra\u010dnih autocesta u Sahari \u2013 ondje gdje su i A i B to\u010dke usred pustinje? Financijski sustav, kao i ceste, krvotok je gospodarstva. U posljednje vrijeme prometnuo se u samodovoljan sustav, gotovo nevezan uz realnu ekonomiju, uzdigao se iznad proizvodnje i svega ostalog, i postao je sam sebi svrhom. Ovaj proces \u2013 financijalizacija<\/strong> \u2013 pospje\u0161uje nejednakosti u dru\u0161tvu, i pogoduje onima koji novac imaju. Oni koji imaju novac umna\u017eaju ga bez obzira na to kako di\u0161e realna ekonomija. Sredi\u0161nje banke, uklju\u010duju\u0107i ovdje i HNB, usmjerene su ponajprije za\u0161titi interesa banaka<\/strong>, a ne interesima gra\u0111ana i poduze\u0107a. U sustavu koji je tako koncipiran apsurdno se prodaje pod normalno. \u0160tednju se u\u010dinilo neprivla\u010dnom zbog niskih, a odnedavna i negativnih kamata, a tro\u0161enje na dug predstavlja se po\u017eeljnim; jedinim pravim putom u prosperitet.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Definicija ludosti<\/strong><\/p>\n

Lije\u010dnik propisuje pacijentu lijek. Lijek ne poma\u017ee. Lije\u010dnik pove\u0107ava dozu. Lijek i dalje ne poma\u017ee. Ovaj ponovno pove\u0107ava koli\u010dinu. Svejedno ne djeluje. Lije\u010dnik je uporan, ustrajava. Neprestano pove\u0107ava dozu, no \u201etvrdoglavi\u201c pacijent ne reagira. Svaka 3-4 mjeseca pove\u0107ava dozu, i tako godinama. Bolest ne jenjava. Pro\u0161lo je 7 godina i ni\u0161ta se bitno nije promijenilo, osim doze koja stalno raste i lije\u010dnika koji uvijek poku\u0161ava jedno te isto. Koji bi lije\u010dnik tako postupao? Onaj kojega su \u0161kolovali sredi\u0161nji bankari. \u017dele potaknuti gospodarstvo sni\u017eavaju\u0107i kamatnu stopu, o\u010dekuju\u0107i da \u0107e jeftiniji pristup novcu potaknuti banke da kreditiraju poduzetnike. No, gospodarstvo ne reagira. Svejedno, oni su ustrajni. Uporno, godinama sni\u017eavaju kamatne stope. Stalno \u010dine jedno te isto o\u010dekuju\u0107i da \u0107e za isti potez dobiti druga\u010diji rezultat. Mnogi su o\u010dekivali da \u0107e, do\u0161av\u0161i do nule, potra\u017eiti druga\u010diji \u201elijek\u201c. Ipak nisu, terapija je i dalje ista. Sni\u017eenje kamatnih stopa, ovaj put ispod nule. Sad \u0107e sigurno imati u\u010dinka!<\/p>\n

 <\/p>\n

Prvi susjed Portugala, odmah iza ugla<\/strong><\/p>\n

Meksiko<\/strong> je izdao stogodi\u0161nju<\/strong> obveznicu u eurima<\/i>. Meksiko, 100 godina, euro\u2026?! Uzeli su 1,5 mlrd. \u20ac uz kamatnu stopu od 4,2%. Dospijeva 2115. godine. Budu\u0107i da Europska sredi\u0161nja banka provodi tzv. kvantitativno labavljenje (quantitative easing<\/i>), \u0161to je zapravo proizvodnja golemih koli\u010dina eura, ponuda eura je preplavila financijska tr\u017ei\u0161ta. Eura ima toliko da se europske vlade mogu zadu\u017eivati po vrlo niskim stopama, pa i negativnim. No, kako su tr\u017ei\u0161ta globalizirana, ponudu velike koli\u010dine eura odlu\u010dio je iskoristiti Meksiko i uzeti dio tog jeftinog novca. I tako, umjesto da se taj novac prelijeva lokalnim europskim poduzetnicima, ogromne koli\u010dine svje\u017ee tiskanih eura odlaze danas u Meksiko, i tko zna gdje jo\u0161. No, ho\u0107e li euro uop\u0107e postojati za sto godina?<\/p>\n

 <\/p>\n

\u0160vicarci nude realnu gotovinu u sef, a ne virtualni novac na ra\u010dun<\/strong><\/p>\n

Zbog negativnih kamatnih stopa \u0161vicarski mirovinski fondovi smi\u0161ljaju na\u010dine izbjegavanja pla\u0107anja novca radi \u0161tednje, i razmatraju donedavna nezamislivo \u2013 pohranjivanje gotovine u sefove. Ukoliko bi banke uvele negativne kamatne stope na depozite gra\u0111ana to bi rezultiralo velikim poreme\u0107ajima u financijskom sustavu, jer bi se moglo o\u010dekivati da \u0107e gra\u0111ani podizati novac i gurati ga u madrace i \u010darape. Tako bi taj novac bio izoliran i imobiliziran, isklju\u010den iz ekonomije, \u0161to je apsolutno nepo\u017eeljno. (Istini za volju, kamate u bankama u Hrvatskoj, ali i drugdje, ve\u0107 sad su negativne, samo \u0161to se to tako ne prikazuje. Kad se uzme kamata koju klijenti dobivaju po teku\u0107em u odnosu na tro\u0161ak vo\u0111enja ra\u010duna jasno je da su klijenti u minusu. Stvar je psihologije \u2013 kamate nominalno nisu negativne, a tro\u0161kovi se prikazuju kroz naknade i provizije.)<\/p>\n

 <\/p>\n

Krediti u francima: moglo je i druk\u010dije<\/strong><\/p>\n

\u0160panjolska banka Bankinter<\/strong>, sedma po veli\u010dini u \u0160panjolskoj, brojnim je klijentima koji su kod nje uzeli stambeni kredit poslala obavijest da \u0107e, do sljede\u0107e promjene kamatnih stopa, banka njima pla\u0107ati kamate! Naime, budu\u0107i da je vezala kredite uz kamatne stope na \u0161vicarski franak, a \u0160vicarska je sredi\u0161nja banka uvela negativne kamatnjake, banka je postala du\u017ena klijentima pla\u0107ati za kredit koji su uzeli kod nje. Radi se o kreditima kod kojih se promjenjiva kamatna stopa temelji na Liboru u francima. Rije\u010di kreditoprimca iz Madrida: “Uokvirit \u0107u ban\u010din dopis u kojem me obavje\u0161tavaju da \u0107e oni meni u sljede\u0107em razdoblju pla\u0107ati kamate na moj stambeni kredit. To je financijska povijest!<\/em><\/strong>” (izvor: WSJ). S druge strane, jednako kao i doma\u0107im du\u017enicima, zbog rasta te\u010daja franka porasla mu je protuvrijednost glavnice kredita. U Hrvatskoj su samo iznos glavnice i otplata kredita vezani uz franak, dok obra\u010dun promjenjivih kamata nema veze s frankom, pa doma\u0107i du\u017enici nemaju \u201e\u0161panjolsko\u201c olak\u0161anje.<\/p>\n

U svakom slu\u010daju, situacija u kojoj davatelj kredita pla\u0107a uzimatelju za kredit znak je izopa\u010denja financijskog sustava. To je apsolutno nenormalna situacija<\/strong> koju ne valja pri\u017eeljkivati, jer su posljedice ovakve perverzije nedoku\u010dive i izvan svakog okvira racionalnih o\u010dekivanja. Ekonomija tako ne mo\u017ee funkcionirati.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Tekst je objavljen u Prilici, mjese\u010dnom prilogu Glasa Koncila, 05\/2015.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":171,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[8,5,6,20],"tags":[1287,56,1284,80,23,1285,39,16,17,59,24,25,45],"yoast_head":"\nPlatim ti da ti posudim novac! - Domagoj Sajter<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=705\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Platim ti da ti posudim novac! - Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=705\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2015-06-01T10:01:20+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2015-06-01T10:11:17+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/files\/2015\/06\/ECB_NIRP.png\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"12 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\",\"url\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"description\":\"osobne stranice\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=705#primaryimage\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/files\/2015\/06\/ECB_NIRP.png\",\"contentUrl\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/files\/2015\/06\/ECB_NIRP.png\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=705#webpage\",\"url\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=705\",\"name\":\"Platim ti da ti posudim novac! - Domagoj Sajter\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=705#primaryimage\"},\"datePublished\":\"2015-06-01T10:01:20+00:00\",\"dateModified\":\"2015-06-01T10:11:17+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=705#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=705\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=705#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Platim ti da ti posudim novac!\"}]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"contentUrl\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"caption\":\"Domagoj Sajter\"},\"sameAs\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\"],\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Platim ti da ti posudim novac! - Domagoj Sajter","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=705","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Platim ti da ti posudim novac! - Domagoj Sajter","og_url":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=705","og_site_name":"Domagoj Sajter","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1","article_published_time":"2015-06-01T10:01:20+00:00","article_modified_time":"2015-06-01T10:11:17+00:00","og_image":[{"url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/files\/2015\/06\/ECB_NIRP.png"}],"twitter_card":"summary","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Domagoj Sajter","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"12 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website","url":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/","name":"Domagoj Sajter","description":"osobne stranice","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=705#primaryimage","inLanguage":"hr","url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/files\/2015\/06\/ECB_NIRP.png","contentUrl":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/files\/2015\/06\/ECB_NIRP.png"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=705#webpage","url":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=705","name":"Platim ti da ti posudim novac! - Domagoj Sajter","isPartOf":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=705#primaryimage"},"datePublished":"2015-06-01T10:01:20+00:00","dateModified":"2015-06-01T10:11:17+00:00","author":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=705#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=705"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=705#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Platim ti da ti posudim novac!"}]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800","name":"Domagoj Sajter","image":{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo","inLanguage":"hr","url":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","contentUrl":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","caption":"Domagoj Sajter"},"sameAs":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr"],"url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171"}]}},"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/705"}],"collection":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/171"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=705"}],"version-history":[{"count":3,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/705\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":710,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/705\/revisions\/710"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=705"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=705"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=705"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}