<\/p>\n
<\/p>\n
\u201eNeutralnost? To zna\u010di zara\u0111ivati na ratu koji vode drugi.\u201c<\/i> \u201eVje\u0161tina ratovanja jest vje\u0161tina uni\u0161tavanja ljudi, <\/p>\n Prema popisu stanovni\u0161tva 2011. u Hrvatskoj je \u017eivio 71 Sirijac, a u trenutku pisanja ovog teksta kroz Hrvatsku je pro\u0161lo preko 110.000 ljudi, uz dnevni tranzit od oko 5.000. Jedan dio njih, u nepoznatom postotku, su Sirijci. Velik dio su ekonomski migranti iz drugih dijelova Azije i nemaju veze s ratom u Siriji. No, \u010dini se kako je sirijska kriza bila okida\u010d za priljev divovskog vala ljudi odasvud koji su mir, sre\u0107u i prosperitet odlu\u010dili tra\u017eiti u najrazvijenijim dr\u017eavama Europe. Nije li logi\u010dno i razumljivo tra\u017eiti boljitak u dr\u017eavama sna\u017ene ekonomije, poput Njema\u010dke? Nisu li mnogi na\u0161i djedovi i bake ondje stekli mirovine? Pa i u novije vrijeme nastao je val doma\u0107ih ekonomskih migranata prema zapadnoj Europi. Kako drugima braniti ono \u0161to i sami \u010dinimo?<\/p>\n Uz obale Eufrata na prostoru dana\u0161nje Sirije nalazila se Mezopotamija. Glavni grad Damask jedan je od najstarijih gradova u svijetu. U Siriji su otkriveni neki od prvih zapisa \u0161to ih je homo sapiens na\u010dinio. Kako je mogu\u0107e da iz kolijevke civilizacije dolaze vijesti o nevi\u0111enim ne\u010dovje\u0161tvima \u2013 masakrima civila, masovnim dekapitacijama, miniranju Palmire i druge UNESCO-ove ba\u0161tine?<\/p>\n Realno, sada ne postoji dovoljno vjerodostojnih i vi\u0161estruko provjerenih informacija da bi se sa potpunom sigurno\u0161\u0107u moglo pisati o sirijskoj krizi. Trebat \u0107e pro\u0107i desetlje\u0107a prije nego bude dopu\u0161teno otvoriti arhive obavje\u0161tajnih slu\u017ebi, jer ondje se vodi (i) obavje\u0161tajni rat. Sirija je geostrate\u0161ki va\u017ean prostor na kojemu velesile odmjeruju svoje snage, odakle se oda\u0161ilju brojne dezinformacije i medijske manipulacije. Mogu\u0107e je da \u0107e budu\u0107i povjesni\u010dari osporiti pojedine odlomke i iz ovoga teksta nakon obznanjenja podataka koji trenutno nisu dostupni. Dotad, poslu\u017eit \u0107e ono \u010demu se sada smije i mo\u017ee pristupiti.<\/p>\n Neka bude jasno, ne treba o\u010dekivati da se na dvije stranice novinskoga teksta mo\u017ee pru\u017eiti cjelovit odgovor na brojna pitanja u vezi Sirije. Ipak, mo\u017ee se poku\u0161ati dati skica ekonomskog okvira u svezi uzroka onoga \u0161to se doga\u0111a. Mo\u017eda \u0107e izgledati enciklopedijski ili nabrajaju\u0107e, ali umjesto preuranjenog zaklju\u010divanja o uzrocima i posljedicama navale sirijskih izbjeglica dobro je stvoriti odre\u0111eno predznanje o ekonomiji iz koje dolaze.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Sirija je donedavno imala oko 22 milijuna stanovnika, a sada ih ima manje od 18. Oko 90% gra\u0111ana Sirije su Arapi, muslimani, a desetak posto su kr\u0161\u0107ani. Premda je ve\u0107inski arapska dr\u017eava, s islamskim stanovni\u0161tvom, za razliku od ostalih arapskih dr\u017eava u okru\u017eenju ima \u201emek\u0161i\u201c \u0161erijatski ustroj. \u0160erijatske regule primjenjuju se samo u obiteljskom pravu (brak, rastava, naslje\u0111ivanje, skrbni\u0161tvo), no ne i u kaznenom. Sirijske \u017eene nemaju obvezu pokrivanja maramom, ali \u017eensko svjedo\u010danstvo na sudu vrijedi kao pola mu\u0161koga. I kao takvo, sirijsko dru\u0161tvo bitno je slobodnije od npr. Saudijske Arabije ili Katara, odnosno drugih arapskih dr\u017eava.<\/p>\n Glavna zvijezda vodilja \u201edonositelja slobode i demokracije\u201c u Kuvajt i Irak bila je nafta. Uobi\u010dajena prva pomisao mnogih kada se govori o vojnim intervencijama velesila u arapskoj dr\u017eavi poput Sirije jest da je Sirija vjerojatno bogata naftom i\/ili plinom. Nije. Sirija dodu\u0161e ima nafte, ali nema ni blizu toliko prirodnih bogatstava koliko druge arapske zemlje. Po proizvodnji nafte Sirija je 68. dr\u017eava u svijetu, ispod npr. Poljske ili \u0160panjolske. Temelj sirijske ekonomije je poljoprivreda.<\/p>\n Klima je suha i vru\u0107a, zime su blage, a Eufrat i sustavi navodnjavanja od pamtivijeka omogu\u0107uju poljoprivredne djelatnosti. Zbog razvoja infrastrukture i pomo\u0107i dr\u017eave Sirija je od uvoznika hrane postala izvoznica vo\u0107a i povr\u0107a, pamuka, \u017eive stoke. Ve\u0107i dio zemlje na kojoj se obavlja poljoprivreda je u privatnom vlasni\u0161tvu, i to je, smatraju neki, jedan od bitnih razloga za\u0161to je poljoprivreda uspje\u0161na. Obradive povr\u0161ine \u010dine skoro 30% cijelog teritorija, a petina svih obradivih povr\u0161ina navodnjava se. Dr\u017eava otkupljuje poljoprivredne proizvode po cijenama vi\u0161im od tr\u017ei\u0161nih kako bi potpomogla poljoprivrednike, ali to zna\u010dajno optere\u0107uje dr\u017eavni prora\u010dun. Najra\u0161ireniji usjev je p\u0161enica, a najisplativiji pamuk. Su\u0161a 2008. godine stvorila je goleme ekonomske probleme.<\/p>\n Sirija je bila socijalisti\u010dka dr\u017eava, \u010dlanica Pokreta nesvrstanih, i 1960-tih nacionalizirala je sve va\u017enije ekonomske resurse. Ondje je dr\u017eavni aparat upravljao ekonomijom, te je u navedenim karakteristikama nalikovala Jugoslaviji. Gospodarstvo Sirije nikada se nije uklju\u010dilo u tokove globalizirane svjetske ekonomije. Sirija nije \u010dlanica Svjetske trgovinske organizacije (WTO), ali jest \u010dlanica Svjetske banke i Me\u0111unarodnog monetarnog fonda. Njen vanjski dug je u usporedbi s drugim dr\u017eavama svijeta malen; triput je manji od hrvatskog, i nalazi se pri dnu ljestvice svih zemalja svijeta. Tek 2001. godine legalizirano je privatno komercijalno bankarstvo, a 2004. godine otvorene su prve \u010detiri privatne banke. Iste, 2004. godine poduzeti su prvi napori za otvaranjem burze dionica u Damasku, koja je otvorena pet godina kasnije. Strancima je dopu\u0161teno otvarati banke, ali ne smiju imati vi\u0161e od 49% vlasni\u010dkog udjela u njima. Zapo\u010dela je ekonomska liberalizacija, premda vrlo spora, i popu\u0161tanje \u010dvrstog stiska dr\u017eavne birokracije nad ekonomskim resursima. Godine 2003. dekriminalizirano je kori\u0161tenje stranih valuta u privatne svrhe, a dvije godine potom bankama je dopu\u0161tena prodaja deviza gra\u0111anima (premda ograni\u010dena). Slu\u017ebeni te\u010daj valute je fiksan. Nezaposlenost je vrlo visoka (oko 33%), osobito me\u0111u mladima, a tako\u0111er i inflacija (oko 35%).<\/p>\n Suvremenu ekonomiju Sirije nemogu\u0107e je promatrati nevezano i odvojeno od politi\u010dke situacije. Naime, ekonomski polo\u017eaj Sirije zna\u010dajno se pogor\u0161ao nakon uvo\u0111enja me\u0111unarodnih sankcija; kao \u0161to su sankcije svojedobno dotukle srpsku ekonomiju, sli\u010dno se dogodilo i sa sirijskom. \u010cak i da ondje nema gra\u0111anskog rata, umjesto vala ratnih izbjeglica mogao bi se o\u010dekivati val ekonomskih migranata. Sankcije su uvedene nakon \u0161to je predsjednik Bashar al-Assad brutalno poku\u0161ao slomiti \u0161irenje \u201earapskog prolje\u0107a\u201c u Siriji, te je u Ujedinjenim narodima prozvan kao osobno odgovoran za zlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti. Ne ulaze\u0107i u detalje njegove osobne odgovornosti, ipak se \u010dini kako je klju\u010dni Assadov \u201ezlo\u010din\u201c to \u0161to je bio i ostao ruski saveznik. Protivio se ameri\u010dkoj invaziji na Irak, i izrazito se suprotstavlja izraelskoj politici (osobito u odnosu na Palestinu). Promatraju\u0107i dva diktatora, s jedne strane Assada i s druge strane Ibn Saud Abdulaziza \u2013 apsolutnog monarha, kralja Saudijske Arabije u kojoj se svake godine izvr\u0161ava oko stotinu (slu\u017ebene statistike ne postoje) javnih egzekucija kamenovanjem, dekapitacijom, raspe\u0107em (upravo se priprema raspe\u0107e maloljetnog tinejd\u017eera, i to zato \u0161to je ne\u0107ak disidenta) \u2013 \u010dini se kako je temeljna razlika me\u0111u njima to \u0161to je jedan saveznik Rusije, a drugi SAD-a. Javna pogubljenja odrubljivanjem glave pod ISIL-om \u010dine se brutalnima? Pod kraljem Abdulazizom od 2007. do danas izvr\u0161eno ih je najmanje 400. I nikom ni\u0161ta. Nitko oran da bi donio \u201eslobodu i demokraciju\u201c.<\/p>\n Irak se \u010dinio tako dalekim. Tek Afganistan! Tamo negdje, s druge strane globusa. No, ovih dana deseci tisu\u0107a Ira\u010dana, Afganistanaca i Sirijaca kroz Hrvatsku dolaze na prag zapadne Europe. Zapadnja\u010dki svijet napokon treba po\u010deti shva\u0107ati da proma\u0161aji njihove vanjske politike imaju direktnog utjecaja na stvarne \u017eivote osoba s imenom i prezimenom. To je dobro: suo\u010diti se licem u lice sa stvarnim ljudima. Valja uvidjeti da potpora (bilo formalna, bilo konkretna) pu\u010devima i dr\u017eavnim udarima iza kojih se kriju isklju\u010divo ekonomski ciljevi ima svoju cijenu, a tu cijenu pla\u0107aju najslabiji i najneza\u0161ti\u0107eniji.<\/p>\n \u00a0<\/b><\/p>\n Sve je to zbog lo\u0161eg plina<\/strong><\/p>\n Zbog va\u017enog geostrate\u0161kog polo\u017eaja izme\u0111u istoka i zapada, sa izlaskom na Mediteran i morskim lukama, trgovina je oduvijek bila jedna od va\u017enih sirijskih djelatnosti. Jo\u0161 od drevnih vremena Sirija se nalazila na trgova\u010dkim putevima (put svile). Tako se i u novije vrijeme na\u0161la na putu \u2013 na putu plinovoda.<\/p>\n Naime, nakon dugogodi\u0161njih pote\u0161ko\u0107a s opskrbom plina koje su kulminirale ukrajinskom krizom (sjetimo se nesta\u0161ice plina u Hrvatskoj i redukcija u zimi po\u010detkom 2009., kada su trgovci u prodajnim centrima radili u bundama, s kapama na glavi), Europa je po\u010dela tra\u017eiti alternativni na\u010din dobavljanja tog vrlo va\u017enog energenta. Zapo\u010det je projekt Ju\u017eni tok kojim bi ruski plin u Europu stizao mimo Ukrajine, preko Bugarske, Srbije, Ma\u0111arske, pa dalje na zapad. Krajem 2012. zapo\u010deta je gradnja s ruske strane, da bi se zaustavila 2014. zbog prepreka koje je postavila EU. Jedan konkurent Ju\u017enom toku je Nabucco plinovod koji bi trebao smanjiti ovisnost Europe o ruskom plinu jer bi po\u010detna to\u010dka bila Turska, s grananjem na Irak i Turkmenistan. No, pitanje je jesu li ti izvori dovoljno obilni kako bi napajali europsku potro\u0161nju.<\/p>\n Drugi konkurent je plinovod koji bi od Katara preko Sirije i Turske transportirao arapski plin ka Europi. Tvrtka Qatargas je najve\u0107a svjetska plinska kompanija. Katar ima najve\u0107i BDP po stanovniku u svijetu, a \u010dak 14% svih ku\u0107anstava u Kataru ima imovinu u vrijednosti preko milijun dolara. Nakon Rusije Katar je najve\u0107i proizvo\u0111a\u010d plina u ovom dijelu svijeta. Katar i SAD su saveznici i u interesu im je opskrbljivati Europu arapskim plinom. Na putu toga plinovoda nezaobilazno se nalazi Sirija u kojoj vlada diktator Bashar al-Assad, ruski (i iranski) saveznik. Assad je odbio dopustiti gradnju plinovoda preko sirijskog tla kako ne bi na\u0161kodio ruskim interesima. Potpoma\u017eu\u0107i pobunjenike protiv Assada, pa makar to zna\u010dilo i pomo\u0107 d\u017eihadistima Al-Kaide (koji su na taj na\u010din upravljeni da odvrate svoje aktivnosti od SAD-a prema lokalnim bitkama), raspireni su unutarnji nemiri iz kojih je nastao sirijski gra\u0111anski rat.<\/p>\n Wikileaks (me\u0111unarodna neprofitna novinska organizacija koja objavljuje tajne obavje\u0161tajne dokumente) pokazuje kako je jo\u0161 2006. ameri\u010dka administracija u suradnji s Izraelom pripremala planove za zbacivanje sirijskih vlasti. Metodom ‘zavadi pa vladaj’ planiralo se oja\u010davanje unutarnjih podjela na Sunite i \u0160ijite, i brojnih sekti unutar Islama (jedna od sekti su Alaviti \u2013 Assadova obitelj), premda ISIL-ovci \u2013 suniti \u2013 podjednako napadaju sve redom. Wikileaks tako\u0111er objavljuje da su Turska, Katar i Saudijska Arabija naoru\u017eavale i financirale pobunjenike protiv sirijske vlasti jo\u0161 od 2012.<\/p>\n General Wesley Clark, biv\u0161i vrhovni zapovjednik NATO-pakta, izjavio je na CNN-u da su Islamsku dr\u017eavu ISIL “utemeljili na\u0161i prijatelji i saveznici kako bi se borili protiv Hezbolaha<\/i>“. Stoga, rat koji se vodi u Siriji je prije svega rat nastao zbog neprestanih zapadnja\u010dkih uplitanja u lonac Bliskog istoka. Konkretno, to je rat za trasu plinovoda koja bi Europu opskrbljivala ili iz Perzijskog zaljeva, ili iz Rusije. Pri tome i za jedne i za druge nezaobilazna je Sirija.<\/p>\n <\/p>\n Kolijevka civilizacije<\/strong><\/p>\n Aleppo, najve\u0107i sirijski grad s preko 3,5 milijuna stanovnika, je vjerojatno najstariji grad u svijetu koji je kontinuirano nastanjen. Postoje dokazi o stanovnicima iz doba 6.000 godina pr. Kr.<\/p>\n <\/p>\n Humanitarna katastrofa<\/strong><\/p>\n Najve\u0107a populacija izbjeglica u svijetu trenutno su Sirijci; preko 4 milijuna oti\u0161lo je iz Sirije, najve\u0107im dijelom u Tursku, Libanon i Jordan, a oko 7,6 milijuna preselilo se unutar Sirije. Preko 50% sirijskih izbjeglica su djeca. Najbogatije arapske dr\u017eave prihvatile su zanemariv broj sirijskih izbjeglica.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ovaj tekst objavljen je u Prilici, mjese\u010dnom prilogu Glasa Koncila (10\/2015).<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" <\/p>\n","protected":false},"author":171,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[5],"tags":[107,24,108,25,106],"yoast_head":"\n
\nKarel \u010capek<\/strong>, \u010de\u0161ki knji\u017eevnik (1890-1938)<\/p>\n
\nkao \u0161to je politika vje\u0161tina da budu prevareni.\u201c<\/i>
\nJean le Rond d’Alember<\/strong>t, francuski matemati\u010dar i knji\u017eevnik (1717-1783)<\/p>\n