{"id":778,"date":"2016-01-04T23:04:46","date_gmt":"2016-01-04T22:04:46","guid":{"rendered":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=778"},"modified":"2016-01-04T23:09:47","modified_gmt":"2016-01-04T22:09:47","slug":"ratom-suprotivu-recesije","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=778","title":{"rendered":"Ratom suprotivu recesije"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: right\"><em>\u201eRat je igra koju kraljevi nikad ne bi igrali kad bi njihovi podanici bili pametni.\u201c<\/em><br \/>\nWilliam Cowper (1731 \u2013 1800)<\/p>\n<p style=\"text-align: right\"><em>\u201eKad bogati ratuju siromasi ginu.\u201c<\/em><br \/>\nJean-Paul Sartre (1905 &#8211; 1980)<\/p>\n<p style=\"text-align: right\"><em>\u201eNeprijateljstvom narod\u00e2 koriste se samo krvnici njihovi.\u201c<\/em><br \/>\nAnte Star\u010devi\u0107 (1823 &#8211; 1896)<\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<p>Rat je zlo \u010diji je sveukupni dru\u0161tveni zavr\u0161ni ra\u010dun uvijek u minusu, \u0161to ne zna\u010di da su <em>svi<\/em> u minusu i da nema ove\u0107ih dru\u0161tvenih podgrupa kojima je rat isplativ biznis. Ratovi su vrlo \u010desto za\u010deti u krevetu zagrljenih ekonomskih interesa, no budu\u0107i da je vrlo te\u0161ko mobilizirati velike grupe ljudi za mar\u0161 u izglednu smrt radi ugojenja tu\u0111ih nov\u010danika (pa i vlastitih \u2013 jer danas \u0107e ve\u0107ina radije birati kakav-takav \u017eivot nego visoku vjerojatnost glavne uloge u pogrebnoj povorci radi eventualne budu\u0107e imu\u0107nosti), ratovi se pakiraju u teatralnu ambala\u017eu s ilustracijama povijesne preuzvi\u0161enosti, ponosa i \u010dasti, tradicije i patriotizma, slobode i demokracije, i sl. Mozak ne pregrijava pri logi\u010dnom povezivanju onih koji u ratovima zara\u0111uju s onima koji ratove iniciraju, ili poti\u010du, ili olak\u0161avaju, ili sukobe podmazuju. No, ako je ne\u0161to logi\u010dno to ne zna\u010di odmah i da je jedino mogu\u0107e; \u010dak ni da je vjerojatno (npr. u Hrvatskoj bi bilo logi\u010dno rije\u0161iti neko ekonomsko pitanje na odre\u0111eni na\u010din; upravo suprotno \u2013 sasvim je mogu\u0107e, pa \u010dak i vjerojatno \u2013 da se to pitanje <em>ne\u0107e<\/em> rije\u0161iti na logi\u010dan na\u010din).<\/p>\n<p>U redu, summa summarum \u2013 rat je civilizacijsko, op\u0107eljudsko zlo (malo tko normalan bi se usudio tome suprotstaviti), no promatra li se partikularno moglo bi se pitati: je li rat ekonomsko zlo? Stavljaju\u0107i u zajedni\u010dki kontekst s jedne strane gnjava\u017eu vi\u0161egodi\u0161nje recesije u Europskoj uniji i SAD-u, a s druge strane znaju\u0107i da su u korijenima sirijske (i blisko-isto\u010dne) krize ekonomski interesi i energetska geopolitika; s tre\u0107e strane imaju\u0107i u vidu nedavno izvr\u0161ene teroristi\u010dke napade u Europi \u2013 kako izvr\u0161ene tako i planirane napade koji samo \u0161to se ne dogode (tako ka\u017eu); i kona\u010dno promatraju\u0107i gra\u0111ane pojedinih europskih velegradova koji su zbog ovih mo\u017eebitnih napada u svojevrsnom ku\u0107nom pritvoru, a ulice su im opsjednute dugim cijevima, nije nelogi\u010dno pomisliti kako su sve pojave u ovoj kilometarskoj re\u010denici na neki na\u010din povezane. Pa ako mozak i ne pregrijava pri logi\u010dnom povezivanju navedenih pojava, to jo\u0161 uvijek ne zna\u010di da one doista i <em>jesu<\/em> dio jedne te iste pri\u010de. Bilo bi dobro biti oprezan i odbaciti preuranjeno zaklju\u010divanje sve dok ne iskrsnu kakvi \u010dvrsti dokazi. Zanemare li se i oprez, i logika, i dokazi (radi mentalne vje\u017ebe), zanimljivo je zapitati se jesu li ratovi isplativi. \u010cine li ratovi korist makroekonomiji? Rat kao dobro\u2026?! Da, takva pitanja u bo\u017ei\u0107no doba u stanju su postaviti samo ekonomisti. Svim na zemlji <em>rat<\/em>, veselje?! U modernom svijetu svaka izopa\u010denost, na\u017ealost, ima svoga promicatelja.<\/p>\n<p>Jedna od prvih asocijacija na Bo\u017ei\u0107 je mir. Kao i za brojne druge stvari u \u017eivotu, i vrijednost mira uvi\u0111a se tek kada mira ponestane. E, mira rapidno ponestaje; prije nekoliko tjedana francuski je predsjednik objavio totalni rat, a u tome ga je podr\u017eala ve\u0107ina zapadnih dr\u017eava. Do kraja listopada ove godine u sektoru vojne industrije diljem svijeta sklopljeno je poslova vrijednih 64 milijarde dolara, \u0161to je 190 posto vi\u0161e nego cijele prethodne godine. U tom kontekstu nije zgorega promotriti \u0161to ka\u017eu i kako razmi\u0161ljaju neki od vode\u0107ih svjetskih ekonomista: kako rat utje\u010de na ekonomiju.<\/p>\n<p>Prema izvje\u0161taju <strong>Svjetskog ekonomskog foruma<\/strong> o najve\u0107im globalnim rizicima 2015. godine, sastavljenom na temelju ankete 900 sudionika Svjetskog ekonomskog foruma, na vrhu ljestvice najve\u0107ih svjetskih rizika su geopoliti\u010dki rizici, i to rizici me\u0111unarodnih sukoba. Drugim rije\u010dima, ekonomski stru\u010dnjaci misle da najve\u0107i rizik ove godine nisu klimatske promjene, porast razine oceana, promjene kamatnih stopa, kolaps cijena dionica ili ne\u0161to tre\u0107e, ve\u0107 ratovi. Poznato je, u ekonomiji rizik ne predstavlja samo opasnost, jer zarada bez rizika je skoro pa nemogu\u0107a (usput, njema\u010dke obveznice \u201eispla\u0107uju\u201c negativni prinos). Tako i pojedini ekonomisti ratove promatraju seciraju\u0107i pozitivne u\u010dinke rata na ekonomiju, odvajaju\u0107i ih od svega ostaloga \u0161to ratovi nose.<\/p>\n<p>Me\u0111u mnogim ekonomistima ra\u0161ireno je mi\u0161ljenje da je su veliki ratovi protuotrov depresijama i recesijama. <strong>Paul Krugman<\/strong>, ameri\u010dki ekonomist i \u201enobelovac\u201c, pisao je u New York Timesu: \u201e<em>Drugi svjetski rat je veliki prirodni eksperiment s u\u010dincima velikog pove\u0107anja dr\u017eavne potro\u0161nje, i kao takav oduvijek je slu\u017eio kao va\u017ean pozitivan primjer nama koji promi\u010demo aktivan pristup rje\u0161avanju problema ekonomske depresije<\/em>.\u201c Slobodnijim rije\u010dima, on (me\u0111u ostalima) tvrdi da ratovi izvla\u010de ekonomiju iz recesije\/depresije. Kada Krugman ka\u017ee \u201e<em>nama<\/em>\u201c, govori o tzv. <strong>keynesijancima<\/strong>, odnosno onima koji promi\u010du ve\u0107i anga\u017eman dr\u017eave u ekonomiji. Mnogi od njih oslikavaju rat \u2013 katkad otvoreno, katkad neizravno \u2013 kao sredstvo pove\u0107anja dr\u017eavne potro\u0161nje koje se prelijeva u privatni sektor i tako poti\u010de ekonomsku aktivnost. Dr\u017eava naveliko investira u vojnu opremu koju proizvode privatne (i dr\u017eavne) firme, te firme kupuju sirovine i poluproizvode od drugih tvrtki, pa u kona\u010dnici sve vi\u0161e radnika prima pla\u0107u. Ovi radnici tro\u0161e svoju pla\u0107u na potro\u0161nju, kupuju\u0107i koje\u0161ta, a to \u201ekoje\u0161ta\u201c proizvode tre\u0107e firme koje na taj na\u010din stje\u010du prihode, i vrti se kota\u010d ekonomije.<\/p>\n<p>Svega nekoliko mjeseci nakon financijskog sloma ujesen 2008. godine <strong>Martin<\/strong> <strong>Feldstein<\/strong>, profesor na Harvardu i predsjednik vije\u0107a ekonomskih savjetnika biv\u0161eg predsjednika Reagana, u Wall Street Journalu zagovarao je pove\u0107anje prora\u010duna za Ministarstva obrane i domovinske sigurnosti, ve\u0107u kupovinu vojne opreme i naoru\u017eanja, i pove\u0107anje broja vojnih regruta koje bi \u201e<em>stvorilo novih 30.000 radnih mjesta godi\u0161nje<\/em>\u201c. Je li radno mjesto vojnika ekvivalent radnom mjestu NKV zidara, ili nekom drugom zaposlenju? Mnogima jest. Tro\u0161ak pla\u0107e je tro\u0161ak pla\u0107e. Je li on utro\u0161en na ovo ili ono, drugo je pitanje. Bitno je da je \u010dovjek zaposlen i da prima pla\u0107u, a sad zara\u0111uje li on tako \u0161to piskara tekstove u nekom tjedniku ili baca bombe po Afganistanu \u2013 to je izgleda njegov privatni problem.<\/p>\n<p><strong>Tyler Cowen<\/strong>, jo\u0161 jedan ameri\u010dki profesor i kolumnist u New York Timesu, pi\u0161e ondje svoj tekst iznad kojega se ko\u010di naslov: \u201e<em>Izostanak velikih ratova mogao bi \u0161koditi ekonomskom rastu<\/em>\u201c. Pi\u0161e profesor: \u201e<em>Premda zvu\u010di nelogi\u010dno, ve\u0107i mir u svijetu mo\u017ee ote\u017eavati ostvarenje vi\u0161ih stopa ekonomskog rasta \u010dine\u0107i ih manje hitnima i stoga manje vjerojatnima<\/em>.\u201c Narodski re\u010deno: u miru smo opu\u0161teni, le\u017eerni, spori. Ote\u017eemo. Rat prisiljava ekonomiju na \u017eurno postizanje vi\u0161e stope rasta. Da se ne shvati krivo, pi\u0161e on dalje (u malko slobodnijem prijevodu): \u201e<em>Ne tvrdi se ovdje da ratovi unaprje\u0111uju ekonomiju, jer stvarni konflikt donosi smrt i uni\u0161tenje. (\u2026) Radi se o tome da rat prisiljava vlade da fokusiraju svoju pa\u017enju na dono\u0161enje nekih va\u017enih dobrih odluka \u2013 kao \u0161to je investiranje u znanost ili liberalizacija ekonomije. Takvo fokusiranje zavr\u0161ava pobolj\u0161anjem dugoro\u010dnih ekonomskih izgleda<\/em>.\u201c Opet narodski re\u010deno: rat (ili prijetnja ratom) je izvanredna situacija, i u takvim okolnostima mogu se donijeti i provesti odluke koje u miru ne bi pro\u0161le (ili ne bi pro\u0161le jednostavno), a te odluke unaprje\u0111uju dugoro\u010dni boljitak ekonomije.<\/p>\n<p>Neporecivo je: investiranje u vojnu opremu donijelo je u civilni \u017eivot mnoge inovacije. Ra\u010dunarstvo, nuklearna energija, zrakoplovi na mlazni pogon, kompozitni materijali,\u2026 popis je podug, iako bi bilo dovoljno napisati samo jednu rije\u010d: Internet. Rat (i prijetnja ratom) poti\u010de, \u0161tovi\u0161e \u2013 forsira \u2013 inovativnost, a inovacije se poslije koriste i u civilnoj domeni. Nije pretjerano re\u0107i da je ve\u0107ina izuma u suvremenoj civilizaciji nastala ili sasvim slu\u010dajno, ili kao posljedica utrke za boljim oru\u017ejem, odnosno za vojnom dominacijom. I sam <strong>Leonardo da <\/strong>Vinci radio je kao vojni in\u017eenjer, osmi\u0161ljavaju\u0107i izume poput samostrijela, topa s tri cijevi, oklopljenog vozila (prete\u010da tenka), i sli\u010dnoga. Spomenimo i anga\u017eman <strong>Alberta<\/strong> <strong>Einsteina<\/strong> oko izrade atomske bombe.<\/p>\n<p>Kada se u sve uplete i iskrivljeno tuma\u010denje jednog od povijesno zna\u010dajnijih ekonomista, <strong>Josepha<\/strong> <strong>Schumpetera<\/strong>, koji je popularizirao pojam \u201ekreativne destrukcije\u201c kao koncept koji opisuje poslovne cikluse i ekonomsku inovativnost \u2013 nikako ne kao neronovsku ideju stvaranja na zgari\u0161tu, ne \u010dudi \u0161to ne nedostaje onih koji se upecaju na zamisao rata kao katalizatora ekonomskog rasta. (Iako, treba biti blag prema Krugmanu i njegovim kolegama; to \u0161to oni uo\u010davaju partikularne pozitivne ekonomske aspekte rata ne zna\u010di da oni pozivaju u rat. Ipak ostaje \u010dinjenica to \u0161to se njihova razmatranja koriste u promociji rata kao proturecesijskog alata.)<\/p>\n<p>Na sre\u0107u, ljudi su neslo\u017eni (osobito u ekonomiji). Postoje i brojni drugi utjecajni ekonomisti koji stvari promatraju sasvim druga\u010dije \u2013 vi\u0161edimenzionalno, i koji ne razla\u017eu posljedice rata u razli\u010dite komponente, uzimaju\u0107i i opisuju\u0107i samo pozitivne. Jedan od njih, <strong>Joseph<\/strong> <strong>Stiglitz<\/strong>, opet profesor i \u201enobelovac\u201c, pi\u0161e: \u201e<em>\u010cesto se ka\u017ee da je Drugi svjetski rat izvukao svijet iz Velike depresije, i odonda se pro\u0161irila reputacija rata kao podsticaja ekonomiji. Neki \u010dak sugeriraju da su ratovi potrebni kapitalizmu, i da bi bez njih recesija uvijek vrebala iza ugla. Danas znamo da su to besmislice. Prosperitet 1990-tih pokazuje da je mir ekonomski daleko bolji nego rat<\/em>.\u201c I kada se zanemare i humanost i emocije, i kada se razmi\u0161lja ekonomski ultra-racionalno, lako je uvidjeti da se rat ne isplati. U mirnodopsko vrijeme pre-investiranje u oru\u017eje je poput kupnje preskupe police osiguranja. Ba\u010den tro\u0161ak. Ulaganje u vojnu opremu rezultira manjim raspolo\u017eivim prora\u010dunom za druge, daleko produktivnije i profitabilnije aktivnosti. U ratno vrijeme svi ekonomski resursi bivaju upregnuti u svrhu rata, a umjesto toga mogli su se koristiti za razvoj ekonomije bez rizika destrukcije. Posljedice ratova su dugotrajne makroekonomske nestabilnosti, inflacija, prezadu\u017eenost. A to su uobi\u010dajene posljedice i ako je rat <em>dobiven<\/em>.<\/p>\n<p><strong>Uni\u0161tenje kao poticaj razvoju<\/strong><\/p>\n<p>Kada se \u010duju ekonomska opravdanja za rat najbolje je prisjetiti se pri\u010dice o razbijenom izlogu. Neki huligan zavitla ciglu u izlog nasumi\u010dne trgovine i razbije staklo. Vlasnik trgovine mora platiti 12.000 kuna + PDV za kupnju i postavljanje novog stakla. Dr\u017eava dobiva 3.000 kn u prora\u010dun i s tim novcem pla\u0107a profesore, lije\u010dnike, poti\u010de poduzetni\u0161tvo, itd. Staklar s 12.000 kn pla\u0107a svoje dobavlja\u010de i radnike. Radnici pla\u0107om kupuju potro\u0161nu robu i svakojake druge stvari. Prodavatelji tih \u201esvakojakih drugih stvari\u201c prosperiraju jer dobivaju nove prihode. Dobavlja\u010di staklara, tj. oni koji staklaru isporu\u010duju repromaterijal, pla\u0107aju svoje radnike i svoje dobavlja\u010de. I ti radnici s pla\u0107om kupuju \u201esvakojake druge stvari\u201c. Dakle, 15.000 kuna prelijeva se kapilarno u ekonomski sustav i poti\u010de rast BDP-a. Sve u svemu, huligan ispada heroj.<\/p>\n<p>Rupa u ovoj pri\u010di, kao i u rezoniranju onih koji promoviraju rat kao proturecesijski alat, jest u tome \u0161to se propu\u0161ta uo\u010diti sve ono \u0161to je vlasnik trgovine mogao napraviti s 15.000 kuna, a nije mogao jer ih je morao utro\u0161iti na novi izlog. Da staklo nije razbijeno on bi imao i 15.000 kuna i izlog, ali ovako ima samo izlog. Mogao je 15.000 kuna potro\u0161iti na ne\u0161to drugo i svejedno zavrtjeti taj novac u ekonomskom sustavu.<\/p>\n<p>Kad god dr\u017eava tro\u0161i novac na ne\u0161to potrebno je apstraktno razmi\u0161ljati. \u0160to se sve moglo s tim novcem u\u010diniti napraviti, a nije se u\u010dinilo? Ako se razmatra gradnja mosta vrijednog nekoliko milijardi, \u0161to bi se umjesto toga moglo u\u010diniti s tim milijardama? Isto je s vojnom potro\u0161njom. Dr\u017eava mora imati vojsku, to je jasno. No, koja je funkcija vojske? Je li ona alat izlaska iz ekonomske krize, ili alat osiguranja? Alat treba koristiti u svrhu kojoj je namijenjen. Rupa na hla\u010dama ne \u0161ije se \u010deki\u0107em.<\/p>\n<p><strong>Hrvatski \u201evojni\u201c poduzetnici<\/strong><\/p>\n<p>Svega par dana nakon teroristi\u010dkog napada na Pariz otvoren je <strong>Milipol<\/strong> &#8211; me\u0111unarodni sajam vojnog i policijskog naoru\u017eanja i opreme. Sajam se odr\u017eao gdje je i predvi\u0111eno &#8211; u Parizu. Ondje su trebali izlagati i hrvatski poduzetnici, no umjesto njih osam koliko ih se prijavilo za predstavljanje na sajmu je izlagalo troje, jer ih je pet otkazalo put zbog napada. Bilo kako bilo, u Hrvatskoj postoje svjetski poznati proizvo\u0111a\u010di oru\u017eja. Jedan od njih u pro\u0161loj godini ostvario je preko pola milijarde kuna prihoda. Evo nekih od zna\u010dajnijih hrvatskih poduze\u0107a koje opslu\u017euju i vojnu industriju:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<table>\n<tbody>\n<tr>\n<td width=\"155\">Tvrtka<\/td>\n<td width=\"155\">Prihod u 2014 (kn)<\/td>\n<td width=\"155\">Broj zaposlenih<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"155\">HS-Produkt<\/td>\n<td width=\"155\">587.395.400<\/td>\n<td width=\"155\">1.700<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"155\">Agencija Alan<\/td>\n<td width=\"155\">301.809.400<\/td>\n<td width=\"155\">19<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"155\">\u0160estan-Busch<\/td>\n<td width=\"155\">86.447.800<\/td>\n<td width=\"155\">60<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"155\">M &#8211; 90<\/td>\n<td width=\"155\">6.363.200<\/td>\n<td width=\"155\">12<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Rast cijena pojedinih dionica uslijed teroristi\u010dkih napada<\/strong><\/p>\n<p>Nakon teroristi\u010dkih napada na Pariz cijene dionica najve\u0107ih svjetskih kompanija u vojnoj industriji sna\u017eno su porasle. Investitori o\u010dekuju da \u0107e ovi proizvo\u0111a\u010di raketa, bombi i ostalog oru\u017eja dobivati nove lukrativne ugovore i da \u0107e im rasti prihodi. To je osobito bitno za proizvo\u0111a\u010de koji imaju zabranu izvoza najboljega oru\u017eja, jer ih njihove domicilne dr\u017eave \u017eele zadr\u017eati za sebe.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Prethodni tekst je objavljen u Prilici, mjese\u010dnom prilogu Glasa Koncila, 12\/2015.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u201eRat je igra koju kraljevi nikad ne bi igrali kad bi njihovi podanici bili pametni.\u201c William Cowper (1731 \u2013 1800) \u201eKad bogati ratuju siromasi ginu.\u201c Jean-Paul Sartre (1905 &#8211; 1980) \u201eNeprijateljstvom narod\u00e2 koriste se samo krvnici njihovi.\u201c Ante Star\u010devi\u0107 (1823 &#8211; 1896)<\/p>\n","protected":false},"author":171,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[5],"tags":[1284,1288,24,1289],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v17.5 - https:\/\/yoast.com\/wordpress\/plugins\/seo\/ -->\n<title>Ratom suprotivu recesije - Domagoj Sajter<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=778\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Ratom suprotivu recesije - Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"\u201eRat je igra koju kraljevi nikad ne bi igrali kad bi njihovi podanici bili pametni.\u201c William Cowper (1731 \u2013 1800) \u201eKad bogati ratuju siromasi ginu.\u201c Jean-Paul Sartre (1905 &#8211; 1980) \u201eNeprijateljstvom narod\u00e2 koriste se samo krvnici njihovi.\u201c Ante Star\u010devi\u0107 (1823 &#8211; 1896)\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=778\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2016-01-04T22:04:46+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2016-01-04T22:09:47+00:00\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"11 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\",\"url\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"description\":\"osobne stranice\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=778#webpage\",\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=778\",\"name\":\"Ratom suprotivu recesije - Domagoj Sajter\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\"},\"datePublished\":\"2016-01-04T22:04:46+00:00\",\"dateModified\":\"2016-01-04T22:09:47+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=778#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=778\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=778#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Ratom suprotivu recesije\"}]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"contentUrl\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"caption\":\"Domagoj Sajter\"},\"sameAs\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\"],\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Ratom suprotivu recesije - Domagoj Sajter","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=778","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Ratom suprotivu recesije - Domagoj Sajter","og_description":"\u201eRat je igra koju kraljevi nikad ne bi igrali kad bi njihovi podanici bili pametni.\u201c William Cowper (1731 \u2013 1800) \u201eKad bogati ratuju siromasi ginu.\u201c Jean-Paul Sartre (1905 &#8211; 1980) \u201eNeprijateljstvom narod\u00e2 koriste se samo krvnici njihovi.\u201c Ante Star\u010devi\u0107 (1823 &#8211; 1896)","og_url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=778","og_site_name":"Domagoj Sajter","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1","article_published_time":"2016-01-04T22:04:46+00:00","article_modified_time":"2016-01-04T22:09:47+00:00","twitter_card":"summary","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Domagoj Sajter","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"11 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website","url":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/","name":"Domagoj Sajter","description":"osobne stranice","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"WebPage","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=778#webpage","url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=778","name":"Ratom suprotivu recesije - Domagoj Sajter","isPartOf":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website"},"datePublished":"2016-01-04T22:04:46+00:00","dateModified":"2016-01-04T22:09:47+00:00","author":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800"},"breadcrumb":{"@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=778#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=778"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=778#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Ratom suprotivu recesije"}]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800","name":"Domagoj Sajter","image":{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo","inLanguage":"hr","url":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","contentUrl":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","caption":"Domagoj Sajter"},"sameAs":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr"],"url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171"}]}},"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/778"}],"collection":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/171"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=778"}],"version-history":[{"count":2,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/778\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":780,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/778\/revisions\/780"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=778"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=778"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=778"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}