<\/p>\n
\u0160to vi\u0161e \u0161kola \u2013 to manje robova. \u0160to vi\u0161e znanja \u2013 to vi\u0161e imanja.<\/em> Od pozajmljena novca nema blagoslova.<\/em> <\/p>\n Istra\u017eivanja pokazuju da financijski polo\u017eaj (\u010ditaj: materijalno bogatstvo) nije povezan s time je li osoba poha\u0111ala te\u010daj upravljanja osobnim financijama, ali jest sa znanjem matematike i vje\u0161tinama kontrole emocija. Onaj tko se brzo snalazi s brojkama, dobro i brzo ra\u010duna \u2013 ne integrale i derivacije, ve\u0107 je spretan u osnovnom zbrajanju, oduzimanju, mno\u017eenju, dijeljenju i postotnom ra\u010dunu \u2013 bolje se snalazi s novcem. To je logi\u010dno; novac se zbraja i oduzima. Tko nije vi\u010dan tome, novac mu izmi\u010de kroz prste. Onom kome treba izobilje vremena da izra\u010duna kako se u debelim, masnim slovima naslova ovoga teksta krije te\u0161ka gre\u0161ka, jer 2% od 4 kune je 8 lipa a ne 20 lipa, \u0161to \u0107e re\u0107i da banka ne zadr\u017eava 2% od \u010detiri nego 5%, taj si je sam kriv \u0161to \u0107e mu se uzeti dva i po puta vi\u0161e. Nije to nuklearna fizika ni molekularna mikrobiologija, to je najosnovniji matemati\u010dki ra\u010dun kojega jednostavno treba vje\u017ebati. Nije to u fusnoti sitnim slovima pisano, ve\u0107 u naslovu. Nije to izvo\u0111enje kompleksnih matemati\u010dkih teorema, ve\u0107 ra\u010dun kojega se u\u010di u ni\u017eim razredima osnovne \u0161kole. Rije\u010d je o osnovnoj razini pismenosti. Smije \u010dovjek biti nenadaren za matematiku, itekako smije, ali ne smije biti financijski nepismen. Preskupo je.<\/p>\n Tko ima osnovne preduvjete za stvaranje kakve-takve u\u0161te\u0111evine? Onaj tko ima kakve-takve prihode, i tko ne dopu\u0161ta da emocije upravljaju njime, ve\u0107 on upravlja emocijama. Ili barem poku\u0161ava. Imati kontrolu, samosvijest, ne podle\u0107i pritisku marketinga\u0161a koji nas odasvud mame pozivima na bezumnu potro\u0161nju, na mahanje karticama, na razvla\u010denje na 13 i 130 rata, zna\u010di ovladati svojim emocijama. Jer novi mobitel ima prekrasan ekran, ambala\u017ea skupe paste za zube se presijava poput bisera (kad karton sija, gdje ne\u0107e zubi), eno i susjedi su kupili auto, a cipele su na sni\u017eenju. Bile su 500 kuna, a sad su 300, hej! Za prozrijeti prodajne trikove potrebna je specifi\u010dna vrsta pismenosti; ona kod koje \u010dovjek zna \u010ditati svoje realne potrebe i mogu\u0107nosti unato\u010d emocionalnoj hipnozi novijeg modela potro\u0161ne robe.<\/p>\n Od vremena industrijske revolucije normalno je biti pismen. O analfabetima se vi\u0161e i ne govori, jer ih u nas gotovo vi\u0161e i nema; 99,5% stanovni\u0161tva je pismeno (zanemarimo li razlikovanje rije\u010di sljede\u0107i<\/em> i slijede\u0107i<\/em>). No, sve se vi\u0161e govori o financijskoj (ne)pismenosti gra\u0111ana.<\/p>\n Financijska pismenost je \u201eproces u kojem financijski potro\u0161a\u010di\/ulaga\u010di pobolj\u0161avaju svoje razumijevanje financijskih proizvoda i koncepata, te putem informacija, uputa i\/ili objektivnih savjeta razvijaju potrebne vje\u0161tine i sigurnost kako bi postali svjesniji financijskih rizika i prilika, kako bi mogli donositi utemeljene odluke, kako bi znali gdje se obratiti za pomo\u0107 te kako bi poduzimali druge u\u010dinkovite mjere za pobolj\u0161anje svoje financijske dobrobiti<\/em>\u201d (Vehovec, Rajh, \u0160kreblin Kirbi\u0161, 2015.). Mo\u017ee li jednostavnijim rije\u010dima? Mo\u017ee. Financijska pismenost pokazuje koliko osoba poznaje osnovne financijske pojmove, a to je preduvjet za dobro upravljanje novcem.<\/p>\n Na\u017ealost, za upravljanje najva\u017enijom imovinom ne tra\u017ei se nikakva \u0161kola. Ho\u0107ete ljudima bu\u0161iti zube? Morate imati \u0161kolu. Ho\u0107ete upravljati autom? Morate imati \u0161kolu. Ho\u0107ete biti frizerka i upravljati \u0161karama? \u0160kola. Ho\u0107ete upravljati novcem? Ne treba ni\u0161ta. Podrazumijeva se da ste to znanje upili s maj\u010dinim mlijekom. Nije ni \u010dudo \u0161to su mnogi gra\u0111ani velikim dijelom financijski nepismeni.<\/p>\n \u00a0<\/em><\/p>\n <\/p>\n \u0160to se financija ti\u010de, nema dileme. Svijet je prije bio jednostavniji. Nije bilo kartica, ni kreditnih, ni debitnih, ni revolving, nije bilo pla\u0107anja mobitelom, kreditnog registra (HROK-a), Internet bankarstva, kredita za me\u0111ufinanciranje u stambenim \u0161tedionicama uz dr\u017eavne poticaje i obvezu \u017eivotnog osiguranja \u201es obilje\u017ejem \u0161tednje\u201c, nisu postojali mirovinski fondovi koji ula\u017eu (i) u dionice, gradovi nisu emitirali obveznice, a gra\u0111ani nisu uzimali aute na operativni leasing. Ljudi su op\u0107enito imali manje novca, ali i manje brige (ili je ta briga bila upravljena drugamo, npr. da ne bi kojim slu\u010dajem zavr\u0161ili u zatvoru zbog domoljubne pjesmice). Razvojem tehnologije sve se uslo\u017eilo, pa tako i financije. U novom svijetu potrebna su nova znanja i vje\u0161tine; osim klasi\u010dne pismenosti potrebna je i financijska pismenost.<\/p>\n Nu\u017enost financijskog obrazovanja stanovni\u0161tva prepoznale su klju\u010dne obrazovne i ekonomske institucije. Na tome tragu zapo\u010deo se u svijetu i Europi obilje\u017eavati Svjetski, odnosno Europski tjedan novca. Ove je godine odr\u017ean prije nekoliko tjedana, od 14. do 18. o\u017eujka, a obilje\u017een je i u Hrvatskoj. U aktivnostima Tjedna novca sudjelovali su Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo financija, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Hrvatska narodna banka, HANFA, Zagreba\u010dka burza, Hrvatska udruga banaka, Hrvatski ured za osiguranje, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska gospodarska komora, Udruga dru\u0161tava za upravljanje mirovinskim fondovima, doma\u0107i Ekonomski fakulteti \u2013 ukratko, gotovi svi koji se na ovaj ili onaj na\u010din bave novcem.<\/p>\n Osobne financije, odnosno privatni novac jedna je od posljednjih tabu tema, tema o kojoj se vrlo nevoljko razgovara, ili je se uop\u0107e ne doti\u010de. Kolika vam je to\u010dno pla\u0107a? To se ne pita. Na \u0161to najvi\u0161e tro\u0161ite novac? Ne pita se. Mo\u017eete li si doista priu\u0161titi stil \u017eivota kojega vodite? \u0160tedite li? Koliko imate u\u0161te\u0111eno? Jeste li \u010desto \u201eu minusu\u201d? Ako jeste, za\u0161to jeste? Morate li biti, mo\u017ee li druga\u010dije? Kako upravljate novcem u ku\u0107anstvu? Vodi li jedna osoba glavnu rije\u010d ili se odlu\u010duje zajedno? Tro\u0161i li jedno vi\u0161e od drugih? Skrivate li potro\u0161nju od drugih \u010dlanova ku\u0107anstva? Sve su to minska polja u koja se ne ulazi, a u njima redovito pucaju i brakovi i drugi me\u0111uljudski odnosi. Ljudi \u0107e se prije otvoriti i razgovarati o genitalnom herpesu nego o osobnim financijama.<\/p>\n Tjedan novca uzima si u zadatak (me\u0111u ostalim) unaprijediti financijsku pismenost gra\u0111ana kroz razli\u010dite besplatne (!) te\u010dajeve upravljanja osobnim financijama i drugu financijsku edukaciju. Obrazovati se za upravljanje financijama bez sumnje je dobro. Imanje znanja je imanje mo\u0107i. No, svaka fasada ima i svoje nali\u010dje. Premda se iznimno zala\u017eu za (korisno) financijsko obrazovanje, iz banaka se na bilo kojem te\u010daju financijskog obrazovanja gotovo nikada ne\u0107e \u010duti najva\u017enija lekcija osobnih financija, a koja glasi: ako ikako mo\u017eete, ne zadu\u017eujte se. U kredit ulazite samo iz nu\u017ene potrebe. Dug je zao drug. \u0160tedite, pa kad u\u0161tedite \u2013 onda kupite. Ako nemate novca za ne\u0161to, to zna\u010di da si to ne\u0161to ne mo\u017eete priu\u0161titi. To nije tragedija, i to nipo\u0161to ne zna\u010di da niste uspjeli u \u017eivotu! Potro\u0161nja nije mjerilo uspjeha. No u suvremenom svijetu razmetljivost je vrlina; \u010dim se ne\u0161to kupi odmah se fotografira i stavlja na Internet, da narod vidi. Valja prozrijeti ispraznost takvog mentaliteta. Stoga, kad za godinu dana do\u0111e novi Tjedan novca, valja i\u0107i na radionice, edukacije, te\u010dajeve, valja se obrazovati \u2013 ne \u0161kodi.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Mir u mirovini<\/strong><\/p>\n Dr\u017eava uskoro vi\u0161e ne\u0107e mo\u0107i jam\u010diti financijski mir u mirovini. Uz produljenje \u017eivotnog vijeka i lo\u0161e demografske trendove, sve vi\u0161e starijeg, a sve manje mladog stanovni\u0161tva, jedno je sigurno \u2013 dr\u017eavne mirovine \u0107e najbla\u017ee re\u010deno biti skromne. Politi\u010dari to ne\u0107e re\u0107i naglas, ali financija\u0161i moraju: dr\u017eava se ne\u0107e mo\u0107i brinuti za dostojanstvenu starost. Ne\u0107e imati odakle ispla\u0107ivati izda\u0161ne mirovine za nabujalu vojsku umirovljenika. Zato je nu\u017eno da mlada i srednja dob \u0161to prije po\u010dnu sami \u0161tedjeti za svoju zlatnu jesen, i to iznad onoga \u0161to je zakonom propisano kao minimalno (osim ako \u0107e biti zadovoljni minimalnom mirovinom). No, gra\u0111ani mla\u0111e i srednje dobi u Hrvatskoj pre\u010desto si u razdoblju kada bi trebali po\u010deti izdvajati za tre\u0107u \u017eivotnu dob natovare goleme terete kredita ispod kojih grcaju, jedva sklapaju kraj s krajem, a kamoli mogu jo\u0161 ne\u0161to u\u0161tedjeti. I to je dijelom posljedica financijske neobrazovanosti.<\/p>\n Mirovinski sustavi posvuda, pa tako i kod nas, postaju sve kompleksniji. U Hrvatskoj su uvedene A, B i C kategorije fondova, pri \u010demu su fondovi A skupine rizi\u010dniji jer pone\u0161to ve\u0107i (ali jo\u0161 uvijek ne prevelik) dio novca ula\u017eu u dionice. Budu\u0107i da dionice nose najve\u0107i prinos (jer su najrizi\u010dnija vrsta vrijednosnica), o\u010dekuje se da \u0107e ti fondovi dugoro\u010dno donijeti najve\u0107e mirovine. Fondovi B kategorije su \u201euravnote\u017eeni\u201c, odnosno ka\u017ee se da balansiraju izme\u0111u dionica i obveznica, iako realno najve\u0107im dijelom ula\u017eu u obveznice. Fondovi C kategorije krcaju se obveznicama. Apsolutna ve\u0107ina hrvatskih gra\u0111ana odabrala je fondove B kategorije (i to svojom pasivno\u0161\u0107u, jer su prepustili taj izbor upraviteljima svojega fonda). Za\u0161to je to bitno? Zato \u0161to B fondovi oko dvije tre\u0107ine novca ula\u017eu u obveznice, a obveznice posljednjih godina nose smije\u0161no malene prinose (obveznice pojedinih dr\u017eava nose \u010dak i negativne<\/em> prinose!), a ako se taj trend nastavi, i mirovine bi mogle biti smije\u0161no malene.<\/p>\n Gra\u0111ani trebaju preuzeti svoju budu\u0107nost u svoje ruke, postati odgovorniji i prestati se bezglavo uzdati u spas i pomo\u0107 dr\u017eave na svakom koraku. Dr\u017eava \u0107e nekako \u2013 kako god \u2013 morati osigurati da umirovljenici ne budu socijalni slu\u010dajevi, da ne budu gladni i bosi, ali (ukoliko se ne\u0161to bitno ne promijeni) zasigurno ne\u0107e mo\u0107i ispla\u0107ivati mirovine s kojima \u0107e gra\u0111ani mo\u0107i lagodno i bezbri\u017eno \u017eivjeti, zimi grijati kosti u toplicama, a ljeti putovati po Europi, kamoli po Istri.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Druga strana opismenjivanja<\/strong><\/p>\n Jo\u0161 uvijek ne postoje sustavni dokazi da financijsko opismenjivanje vodi ka boljem \u00a0dru\u0161tveno-ekonomskom polo\u017eaju. To \u0161to je netko financijski opismenjen nipo\u0161to ne zna\u010di da ima radno mjesto, redovitu i zadovoljavaju\u0107u pla\u0107u. Pojedinac u svom mikro-svijetu mo\u017ee donositi i savr\u0161ene financijske odluke, ali one ne moraju voditi njegovom materijalno-ekonomskom blagostanju; postoje brojni vanjski faktori na koje on ne mo\u017ee utjecati. Imu\u0107nost obitelji u kojoj se rodio, zdravlje, makroekonomska kretanja: recesija, inflacija, op\u0107a razina nezaposlenosti, visina kamatnih stopa, razina te\u010daja u euriziranoj ekonomiji kao \u0161to je hrvatska, diskriminacija u dru\u0161tvu, itd. \u2013 sve su to faktori koji pokazuju da ekonomsko blagostanje \u010dovjeka ne mora biti posljedica njegove financijske (ne)pismenosti.<\/p>\n Nadalje, programe financijskog opismenjivanja \u010desto poti\u010du i provode banke koje na taj na\u010din \u017eele prebaciti odgovornost sa vlastitih lo\u0161ih i\/ili dru\u0161tveno pogubnih odluka na \u201efinancijski nepismene gra\u0111ane\u201d. Primjer mo\u017ee biti predatorsko i prijevarno pona\u0161anje banaka na tr\u017ei\u0161tu stambenih kredita SAD-a, ali i krediti u \u0161vicarskim francima u Hrvatskoj, gdje se za lo\u0161e odluke financijskih \u201eeksperata\u201d \u2013 banaka \u2013 okrivljuju gra\u0111ani. Jesu li gra\u0111ani koji su uzimali kredite u francima bili financijski nepismeni? Ako jesu, onda ne mogu biti odgovorni. Onda su financijski pismene institucije (banke) krive za njihove nevolje, jer ako pismena i nepismena osoba potpi\u0161u ugovor, te taj ugovor izazove katastrofalne gubitke kod nepismene osobe, tko je za to odgovorniji? Ako pak nisu financijski nepismeni, tj. ako su gra\u0111ani bili pismeni, onda im ne treba financijsko opismenjivanje. Nadalje, financijska pismenost nikada ne mo\u017ee zamijeniti financijsku regulativu i uloge regulatora (HNB-a, HANFE, itd.).<\/p>\n Prevladavaju\u0107a paradigma financijskog opismenjivanja \u010desto identificira \u201eneobrazovanog\u201d pojedinca kao glavnog i jedinog krivca za njegov lo\u0161 financijski polo\u017eaj. Ona se temelji na iluziji da se ekonomsko blagostanje ponajprije stje\u010de financijskim obrazovanjem (kontrargumente dao je Piketty), odnosno da su bijeda ili ispodprosje\u010dnost uglavnom posljedice financijske neobrazovanosti. Prenagla\u0161ava egoisti\u010dne, materijalisti\u010dke te\u017enje za bogatstvom, i ignorira kolektivne, zajedni\u010dke dru\u0161tvene ciljeve i humane nematerijalne aspiracije. Stoga treba re\u0107i \u201eda\u201c financijskom opismenjivanju, ali \u201ene\u201c agendi pod kojom se \u010desto provodi.<\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Hodogram upravljanja osobnim financijama<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ispitajte svoju financijsku pismenost!<\/strong><\/p>\n Kompanija Standard and Poor’s izvela je globalno istra\u017eivanje osnovne financijske pismenosti na 150.000 osoba u 143 dr\u017eave svijeta. Rezultati su pokazali da dvije tre\u0107ine ispitanika u svijetu imaju vrlo nisku financijsku pismenost, da postoji bitna razlika izme\u0111u pismenosti mu\u0161karaca i \u017eena, te da je najvi\u0161a pismenost u skandinavskim zemljama. Na ovoj ljestvici Hrvatska je na sasvim solidnom 35. mjestu, te je 44,1% doma\u0107ih ispitanika odgovorilo to\u010dno na barem tri pitanja iz \u010detiri podru\u010dja istra\u017eivanja, a podru\u010dja su inflacija, kamate, slo\u017eeno ukama\u0107ivanje, i diverzifikacija rizika.<\/p>\n Postavljena su sljede\u0107a pitanja:<\/p>\n (Oko \u00be ispitanika u Hrvatskoj to\u010dno je odgovorilo na ovo pitanje.)<\/p>\n (Tek svaki tre\u0107i ispitanik u Hrvatskoj je to\u010dno odgovorio na ovo pitanje.)<\/p>\n (Oko 3 od 5 ispitanika u Hrvatskoj to\u010dno je odgovorilo na ovo pitanje.)<\/p>\n (Ne\u0161to manje od pola ispitanika u Hrvatskoj to\u010dno je odgovorilo na ovo pitanje.)<\/p>\n (Ne\u0161to manje od pola ispitanika u Hrvatskoj to\u010dno je odgovorilo na ovo pitanje.)<\/p>\n To\u010dni odgovori su pod b) \u2013 ako ste ih znali, ne radujte se pretjerano. To samo zna\u010di da niste financijski nepismeni.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Zadu\u017ebena pitalica<\/strong><\/p>\n Ako uzmete kredit od 60.000 \u20ac na 15 godina umjesto na 30 godina, mjese\u010dna \u0107e vam rata biti 500 \u20ac a ne 352 \u20ac, odnosno bit \u0107e ve\u0107a za 148 \u20ac. Efektivna kamatna stopa za oba kredita je 6%. Koliko \u0107ete u\u0161tedjeti ako uzmete taj kredit na 15 godina, a ne na 30?<\/p>\n To\u010dan odgovor je\u2026 d). Ako uzmete kredit od 60.000 \u20ac na 15 godina banci \u0107ete ukupno vratiti 90.090 \u20ac, a ako uzmete isti kredit na 30 godina banci \u0107ete ukupno vratiti vi\u0161e nego dvostruko od iznosa kredita: 127.000 \u20ac. (Jasno, podrazumijeva se da nije svatko u stanju podnijeti ve\u0107u ratu kredita; ovdje se samo \u017eeli ukazati na osnovne principe kod zadu\u017eivanja.)<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Zalaganje institucija<\/strong><\/p>\n Ministarstvo financija izradilo je pro\u0161le godine Nacionalni strate\u0161ki okvir financijske pismenosti potro\u0161a\u010da za razdoblje od 2015. do 2020. godine. Cilj Okvira je unaprje\u0111enje financijske pismenosti stanovni\u0161tva kroz razne formalne i neformalne oblike obrazovanja. Kako taj dokument ne bi bio samo popis lijepih \u017eelja prakti\u010dna provedba ure\u0111ena je kroz Akcijski plan koji se donosi svake godine, a u aktivnostima sudjeluju najva\u017enije ekonomske i financijske institucije u dr\u017eavi, \u0161to je za svaku pohvalu. U tom kontekstu valja voditi ra\u010duna da se i u projektu Cjelovite kurikularne reforme u hrvatski obrazovni sustav ugrade trajni i sustavni programi financijskog opismenjivanja.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Obrazovanje prije i poslije ste\u010daja<\/strong><\/p>\n Na\u017ealost, mnogi se ljudi po\u010dnu brinuti za zdravlje tek kada se razbole. Tako se i mnogi po\u010dnu brinuti za osobne financije tek kada im ra\u010duni postanu blokirani, kad udare glavom o zid. U Hrvatskoj je od po\u010detka ove godine uveden institut osobnog ste\u010daja, tj. ste\u010daja potro\u0161a\u010da, s ciljem \u201epo\u0161tenog potro\u0161a\u010da osloboditi od obveza\u201c (citat iz Zakona o ste\u010daju potro\u0161a\u010da). Gra\u0111anin je kandidat za ste\u010daj ako najmanje 90 dana ne mo\u017ee ispuniti jedan ili vi\u0161e dugova \u010diji je ukupni iznos ve\u0107i od 30.000 kuna. Pri uredima Fine osnovana su savjetovali\u0161ta unutar kojih bi se trebale sklapati izvansudske nagodbe (kompromisni dogovori izme\u0111u du\u017enika i vjerovnika o reprogramu otplate dugova), i koja bi trebala voditi te\u010dajeve o upravljanju osobnim financijama. Naime, u Zakonu o ste\u010daju potro\u0161a\u010da stoji da \u0107e \u201e(\u2026) sud, ako smatra potrebnim, uputiti potro\u0161a\u010da u odgovaraju\u0107e savjetovali\u0161te radi poduke o financijski racionalnom pona\u0161anju<\/em>.\u201c Iako provedba te \u201epoduke\u201c nije definirana, po svemu sude\u0107i rije\u010d je o nekoj vrsti financijskog opismenjivanja. Osim Fine, usluge savjetovanja pru\u017eaju i udruge za za\u0161titu potro\u0161a\u010da. Kako je vrlo malo potro\u0161a\u010da pokrenulo osobni ste\u010daj, osobito s obzirom na ukupan broj blokiranih gra\u0111ana u Hrvatskoj, a k tome i poduka je neobvezna (\u201eako sud smatra potrebnim\u201c), u savjetovali\u0161tima ne\u0107e pregorjeti od posla podu\u010davaju\u0107i gra\u0111ane konformnom i proporcionalnom ukama\u0107ivanju.<\/p>\n Ono \u0161to je u svakom slu\u010daju pozitivno jest \u0161to ovi servisi postoje, i treba koristiti njihove usluge, osobito u nedoumici. Upite zaprimaju uredi u Osijeku, Puli, Splitu i Zagrebu na jedinstveni telefonski broj 072\/414-414 svakog radnog dana od 10 do 14 sati, te omogu\u0107uju besplatni<\/strong> savjet potro\u0161a\u010dima. Na\u017ealost, ovaj broj ve\u0107ina gra\u0111ana zove tek nakon \u0161to za\u0111u u financijske pote\u0161ko\u0107e, zaboravljaju\u0107i da je bolje sprije\u010diti nego lije\u010diti.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n \u010clanak je objavljen kao sredi\u0161nja tema jubilarnog, stotog broja Prilike (4\/2016).<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":171,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[5,20],"tags":[1287,35,56,1284,1293,1288,17,59,1294,26],"yoast_head":"\n
\nStjepan Radi\u0107<\/p>\n
\nGottfried Keller, \u0161vicarski knji\u017eevnik, 1819 \u2013 1890<\/p>\n\n
\n
\n
\n
\n
\n
\n
\n
\n
\n
\n
\n