<\/p>\n
“I nemoral zaobilazno slu\u017ei moralu.”<\/em> Bezosje\u0107ajni lihvari. Pohlepni iscjeditelji posljednje lipice. Otu\u0111eni kapitalisti kojima je jedino i isklju\u010divo profit u oku. Neprijatelji gra\u0111ana i poduzetnika.<\/em> Kako je lako mrmljati, vrije\u0111ati i nabacivati gnoj i \u017eu\u010d na banke i bankare! Toliko je jednostavno pokupiti poene na nezadovoljstvu gra\u0111ana prema bankama da je na tome jedna velika doma\u0107a politi\u010dka stranka odlu\u010dila zidati predizborne kule i gradove.<\/p>\n No, iako doma\u0107e banke u svezi s ekonomskom krizom itekako imaju putra na glavi potpuno je pogre\u0161no optu\u017eivati ih za sve ono \u0161to im se olako pripisuje. Hrvatsko bankarstvo daleko je od njujor\u0161kog Wall Streeta. Izbjegavanje poreza skrivanjem dobiti u poreznim oazama, perverzna korporativna kultura, tr\u017ei\u0161ne manipulacije \u2013 sve se to pod utjecajem medija trpa na teret doma\u0107ih banaka koje s tim imaju veze koliko i Hrvatske \u017eeljeznice sa \u0161vicarskima.<\/p>\n Globalni financijski sustav doista je truo i iskvaren. Lo\u0161e strane globalizacije, siroma\u0161tvo i pospje\u0161ivanje nejednakosti, pa i globalno zatopljenje \u2013 sve se to (i vi\u0161e) mo\u017ee citirati u optu\u017enici sustavu koji realnu, proizvodnu ekonomiju stavlja daleko iza financijske. Hrvatske banke nisu izvan toga sustava, ali su \u2013 realno \u2013 njegov bezna\u010dajan dio. Bitno, bitno manji od statisti\u010dke pogre\u0161ke. Daleko udaljen od mjesta gdje se donose odluke. I premda u pojedinim elementima nalikuju Wall Streetu, osobito u pogledu toga \u0161to rado financiraju kriminalce (\u201ekontroverzne poduzetnike\u201c) i njihove mutne poslove te im poma\u017eu skrivati dugove od svih onih koji su bili lakovjerni poslovati s njima, te \u0161to ispla\u0107uju neboderske iznose visokom menad\u017ementu (osobito u odnosu na primanja radnika na \u0161alterima) koji samo \u017eva\u010de isprazne korporativne fraze, a ni\u0161ta doista ne doprinosi, doma\u0107e je bankarstvo jo\u0161 uvijek jedan od najzdravijih dijelova hrvatske ekonomije. Kroz sve jeseni financijske krize od 2008. godine naovamo nijedna ve\u0107a doma\u0107a banka nije se na\u0161la u zna\u010dajnijim problemima, niti su ijednom depoziti gra\u0111ana postali upitni, a time se ne mogu pohvaliti ni daleko bolja gospodarstva od hrvatskoga, kamoli ekonomije u donjem dijelu tablice razvijenosti EU (gdje Hrvatska pripada). Sve \u010dlanice EU s kojima se Hrvatska uspore\u0111uje imale su pote\u0161ko\u0107a s bankama osim nas! Dobro poslovanje doma\u0107ih banaka nekima je postalo trn u oku; za\u0161to one ne pate dok svi ostali pate? Doista, zar ne bi mogle malo popustiti, dati ljudima da di\u0161u? Novca se nema, zeru fleksibilnosti molim! No, \u0161to bi doma\u0107i \u0161tedi\u0161a pomislio kad bi do\u0161ao po svoj novac u banku, a teta na \u0161alteru mu odvrati istim rije\u010dima: \u201eNovca nema, do\u0111ite sljede\u0107i mjesec; malo fleksibilnosti molim<\/em>\u201c? Novac je \u0161tap s dva kraja.<\/p>\n I kad se razgrnu sve nerealne optu\u017ebe na ra\u010dun doma\u0107ih banaka svejedno itekako preostaje prostora za pobolj\u0161anje. Banke imaju vrlo specifi\u010dan posao. Mljekara proizvodi sir, kafi\u0107 \u201eproizvodi\u201c prostor za socijalizaciju i okrjepu, a banka proizvodi novac. Banka je tvornica novca. Klasi\u010dne banke stvaraju novac radi dobiti (profita) za vlasnike banke; sigurno ne iz ljubavi prema poduzetni\u0161tvu ili domovini. No, budu\u0107i da vlasnici banaka u Hrvatskoj nemaju uvijek uskla\u0111ene interese sa dru\u0161tvenom zajednicom u kojoj operiraju njihove banke, doga\u0111aju se slu\u010dajevi kao onaj kad se svojedobno Rije\u010dka banka na\u0161la u problemima nakon \u010dega je strani vlasnik zbrisao i ostavio ju na zbrinjavanje lokalnoj zajednici. Budu\u0107i da vlasnik banke nije bio dionik lokalne zajednice totalno ga nije bilo briga ni za banku, ni za \u0161tedi\u0161e, ni za dru\u0161tvo. Kad je proizvodnja novca zastala, \u010dim je prvi grom udario \u2013 on je digao sidro i pobjegao. Druga\u010dije je kad su vlasnici banke dio istoga dru\u0161tva u kojemu banka djeluje; vi\u0161e se brinu o dugoro\u010dnoj odr\u017eivosti poslovanja, o lokalnim strate\u0161kim ciljevima, o okoli\u0161u i zajednici. Ipak, nije samo rije\u010d o nikad pre\u017ealjenoj \u010dinjenici stranog vlasni\u0161tva doma\u0107ih banaka; postoje i druge prijeporne to\u010dke u doma\u0107em bankarstvu koje bi valjalo popraviti. Tko \u0107e to u\u010diniti? Mo\u017eda bi mogla Eti\u010dna banka.<\/p>\n <\/p>\n GLAVNI TEKST<\/em><\/p>\n Banka nije bajka. Nema tu romantike. Banka proizvodi novac radi zarade (profita). Zarada mo\u017ee biti i manja i ve\u0107a, ali nema da je nema \u2013 postojati mora, ina\u010de zaposlenici banke ne\u0107e dobivati pla\u0107e pa \u0107e banka zaklju\u010dati vrata. Banka ne smije davati kredite zanesenim vizionarima i sanjarima, naravno osim ako su kadra kredit vratiti. Projekt je dru\u0161tveno odgovoran? Usmjeren smanjenju siroma\u0161tva? Obnovi ekosustava? Ni\u0161ta od toga ne zna\u010di i da je isplativ. A ako nije isplativ onda bi financiranje takvog projekta dovelo u pitanje depozite \u0161tedi\u0161a. Osnovni posao banke nije biti zavodom za socijalnu solidarnost! Osnove poslovanja svake banke moraju biti povjerenje i sigurnost.<\/p>\n Klijenti moraju imati povjerenje u upravu banke i njeno poslovanje da bi joj povjerili svoj novac na \u010duvanje. Poslovanje banke mora biti sigurno, \u0161to zna\u010di da banka mora uvijek biti u stanju \u0161tedi\u0161i vratiti novac, a to opet zna\u010di da krediti u koje novac usmjerava moraju biti sigurni, isplativi. Kakvi god strategija i usmjerenje banke bili, alternativni ili ne-alternativni, navedeni osnovni postulati ne smiju se prekr\u0161iti.<\/p>\n Profit se mora ostvarivati. Pitanje je samo kakav je stav prema njemu: je li on kona\u010dni cilj ili je u funkciji ne\u010deg drugog? Na\u017ealost, u bankarstvu (i u Hrvatskoj, a i drugdje) \u010desto se mo\u017ee vidjeti kako je profit ispred ljudi, ispred svega. Pri tome se misli na pojave kad banka inzistira na visokoj kratkoro\u010dnoj zaradi bez obzira na sve; iako bi solidno poslovala i s manjom zaradom vlasnici inzistiraju na cije\u0111enju klijenata koji stoga padaju u du\u017eni\u010dko ropstvo. Za doma\u0107i primjer mo\u017ee se uzeti povisivanje kamatnih stopa u situaciji kad te\u010daj raste zbog \u010dega du\u017enici ulije\u0107u u \u201e\u0161kare\u201c koje im re\u017eu svaku mogu\u0107nost \u017eivota bez prezadu\u017eenosti. Iako su mogle revidirati ciljnu razinu dobiti uvidjev\u0161i da gra\u0111ani ve\u0107 grcaju zbog rasta te\u010daja i zadovoljiti se s manjom zaradom, one su im dodatno dolijevale ulje na vatru povisuju\u0107i pritom i kamatne stope. Tko \u0107e platiti novu vilu s bazenom ako se snize kamate?<\/p>\n Banka napla\u0107uje usluge koje pru\u017ea svojim korisnicima. To je razumljivo; ne mo\u017ee se dobivati ne\u0161to za ni\u0161ta. S druge strane, \u010desto su cijene tih usluga apsolutno preuveli\u010dane, i realno bi mogle biti bitno manje. No, onda vlasnici ne bi imali dobit koju imaju. Tko \u0107e platiti novu jahtu s heliodromom ako se snize naknade?<\/p>\n Mnoge negativnosti u bankama, osobito nakon financijske krize, dale su krila alternativnim oblicima bankarstva koji bi se mogli svesti pod nazivnik eti\u010dnog bankarstva. Eti\u010dno bankarstvo je dru\u0161tveno odgovorno s orijentacijom na dugoro\u010dno odr\u017eive u\u010dinke poslovanja. Eti\u010dne banke pri kreditiranju uzimaju u obzir utjecaj na dru\u0161tvo i okoli\u0161 i to iznad granica koje im name\u0107u zakonski propisi, pravila struke i zahtjev vlasnika za pove\u0107anjem profita.<\/p>\n Koje su razlike izme\u0111u eti\u010dnih i ostalih banaka u svijetu? Kao prvo, naziv \u201eeti\u010dna banka\u201c ne bi trebao zna\u010diti da su ostale banke neeti\u010dne, ve\u0107 da im etika nije u fokusu interesa (kao \u0161to i nije). Eti\u010dne banke suzdr\u017eavaju se od investiranja na financijskim tr\u017ei\u0161tima koje uobi\u010dajeno nosi visoku zaradu, ve\u0107 se usmjeravaju na klasi\u010dne bankarske poslove: prikupljanje \u0161tednje i kreditiranje lokalne realne ekonomije. Ru\u0161e barijeru izme\u0111u \u0161tedi\u0161a i uzimatelja kredita; obi\u010dno deponenti nemaju pojma kamo odlazi njihov novac. Eti\u010dne banke nude im mogu\u0107nost odabrati koji sektor \u017eele financirati svojim depozitom, \u010dime se stvara osnova za zajedni\u0161tvo i solidarnost me\u0111u klijentima banke. Budu\u0107i da se zadovoljavaju s manjom zaradom eti\u010dne banke naj\u010de\u0161\u0107e imaju manje imovine, s u\u017eim spektrom financijskih usluga, imaju manje zaposlenika i podru\u017enica, i velik dio poslovanja obavljaju putem interneta.<\/p>\n Jo\u0161 prije dvije godine je u Hrvatskoj Zadruga za eti\u010dno financiranje najavila osnivanje Eti\u010dne banke (www.ebanka.eu), a rad na tome intenzivirao se u posljednje vrijeme. Velik dio administrativnog posla je u\u010dinjen, a preostaje jo\u0161 najte\u017ei dio koji je upravo u tijeku: prikupiti klijente, ste\u0107i njihovo povjerenje (\u010ditaj: njihov novac<\/em>), i akumulirati po\u010detni kapital. No, eti\u010dna banka ne smije biti bajka. Promicatelji eti\u010dne banke ne smiju pri\u010dati nerealne pri\u010de. Kad kritiziraju doma\u0107e banke trebaju paziti da govore o bankama u Hrvatskoj, a ne o onima u New Yorku. Kad isti\u010du \u0161to je novoga u eti\u010dnoj banci trebaju voditi ra\u010duna o tome da formalni okvir nisu smislili oni, ve\u0107 on postoji otprije (zadru\u017eno bankarstvo kroz kreditne unije, ili kroz \u0161tedne banke). Kad govore o minimalnim kamatnim stopama za kredite, onda trebaju navesti da \u0107e i kamatne stope na \u0161tednju biti minimalne. Dodu\u0161e, to hrvatskim gra\u0111anima ne\u0107e biti nikakva novost jer oni ve\u0107 sad imaju smije\u0161no niske kamate na \u0161tednju, ali ipak s druge strane znaju da im je novac pohranjen kod relativno stabilne i sigurne institucije \u010dija se imovina mjeri u milijardama \u2013 a tome se Eti\u010dna banka mo\u017ee samo nadati.<\/p>\n I kod eti\u010dnih banaka osnovni postulati (povjerenje i sigurnost) ne smiju se prekr\u0161iti. Klijenti eti\u010dne banke smiju biti vegani i vegetarijanci, hipici, anarhisti, zaneseni alternativci, ali uprava i poslovanje moraju biti distancirani od svake iracionalnosti koja se suprotstavlja osnovnim postulatima bankovnog poslovanja. Eti\u010dna banka ne mo\u017ee se nadati golemom kapitalu ni ulaganjima onih kojima postoje\u0107i financijskih sustav odgovara, stoga mora i\u0107i u pravcu prikupljanja \u0161iroke mase klijenata, odnosno treba ciljati pridobiti glavnu struju. Ovdje je izazov: istodobno biti banka s alternativnom strategijom, ali ne udaljiti se odve\u0107 od glavne struje, jer se u glavnoj struji nalazi kapital rascjepkan u mnogim tisu\u0107ama odvojenih ra\u010duna.<\/p>\n Hrvatskoj je itekako potrebna banka koja \u0107e po poslovati po na\u010delima eti\u010dnih banaka u svijetu. \u010cak i ako ne uspije uskoro pokrenuti poslovanje, sama \u010dinjenica da se pokrenula tema eti\u010dnosti poslovanja banaka i da se rasvjetljuju bolne to\u010dke bankarstva u Hrvatskoj mo\u017ee donijeti dobre plodove. Eti\u010dna banka mogla bi ponukati ostale banke u Hrvatskoj na korektniju poslovnu praksu, no ona se ne\u0107e pokrenuti sama od sebe \u2013 potrebna je \u0161iroka podr\u0161ka \u201eodozdo\u201c. Za nadati se da \u0107e mrmljanje i rogoborenje gra\u0111ana protiv banaka materijalizirati u konkretnu, nov\u010danu potporu alternativnoj financijskoj instituciji. Bez kapitala ne\u0107e je biti, a kapitalizam je sustav u kojemu su izbori svakodnevno; gra\u0111ani \u0107e demokratski odlu\u010diti o tome \u017eele li Eti\u010dnu banku ili ne.<\/p>\n <\/p>\n
\nTin Ujevi\u0107<\/p>\n