{"id":885,"date":"2016-11-28T11:08:04","date_gmt":"2016-11-28T10:08:04","guid":{"rendered":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=885"},"modified":"2018-10-12T08:07:26","modified_gmt":"2018-10-12T07:07:26","slug":"ekonomski-prognanici-iliti-o-licemjerju","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=885","title":{"rendered":"Ekonomski prognanici iliti o licemjerju"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: right\"><em>\u201eZvanje licemjera ima izvanrednih prednosti.\u201c<\/em><br \/>\nMoliere (Don Juan)<\/p>\n<p style=\"text-align: right\"><em>\u201eKonzervativna vlada je organizirano licemjerje.\u201c<\/em><br \/>\nBenjamin Disraeli (1804 &#8211; 1881), britanski politi\u010dar, dvaput premijer,<br \/>\niz govora u donjem domu parlamenta, 1845.<\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<p>Tkogod je proveo par dana u kampu <strong>Opatovac<\/strong> u vrijeme kad je pro\u0161le godine onuda prolazio val migranata zna da ve\u0107ina tih ljudi nisu bili ratne izbjeglice nego ekonomski migranti. Zato je u svojoj sr\u017ei njihov problem ekonomske naravi (za cjepidlake: ekonomsko-politi\u010dke). Podosta ima signala koji ukazuju na to da bi novi val mogao opet krenuti. Tad bismo se opet nevoljko suo\u010dili s kolektivnom dramom i \u010desto neudovoljivim ultimatumom: odnositi se humano prema svakom bli\u017enjem bez obzira na to tko je i \u0161to je, u situaciji kad se bli\u017enji broje u tisu\u0107ama, desecima tisu\u0107a, <strong>stotinama tisu\u0107a<\/strong>. A \u010dovjek ima samo dvije ruke.<\/p>\n<p>Prvi korijen svega je <strong>ekonomsko-politi\u010dka nejednakost<\/strong>. S na\u0161e strane \u017eivimo u raju: normalno nam je imati gra\u0111anska prava, slobode kretanja, mi\u0161ljenja, vjeroispovijesti; normalno nam je ne \u017eivjeti u ratu; normalno je tra\u017eiti jednakost pred zakonom i spolnu ravnopravnost, normalno je imati politi\u010dki sustav bez krvavih prevrata; normalno je imati izobilje pitke, tople vode; normalno je imati higijenski sanitarni \u010dvor unutar doma; normalno nam je imati zdravstveno osiguranje i \u201ebesplatne\u201c (na teret poreznih obveznika) zdravstvene usluge, bar one uobi\u010dajene i naj\u010de\u0161\u0107e; normalno nam je da \u0107e dr\u017eava osigurati da ne \u017eivimo na ulici (pa \u0107e sad osigurati i da se banka ne smije napla\u0107ivati iz nekretnine koja je kupljena kreditom te banke, a koji se ne vra\u0107a); normalno je da svi imaju pristup obrazovanju \u2013 \u0161tovi\u0161e \u2013 normalno je osigurati i visoko\u0161kolsko obrazovanje dobrim u\u010denicima na teret poreznih obveznika; normalno je imati mirovinsko osiguranje i zube u starosti; normalno je no\u0107u \u0161etati bez straha; normalno je imati posao koji se toliko pla\u0107a da si \u010dovjek mo\u017ee priu\u0161titi grijanu i suhu nekretninu, hrane na bacanje, dobar auto, brzi Internet i noviji pametni telefon. K tome je nekima na Jadranu normalno i raditi dva do tri mjeseca u godini a ostalih devet rogoboriti protiv dr\u017eave. Kad se bilo koja od prethodnih normalnosti ugrozi gra\u0111ani imaju pravo na prosvjede. I normalno je slobodno prosvjedovati. Na\u017ealost, mnogima je normalno i zabraniti da oni s druge strane za sebe tra\u017ee ono \u0161to je nama normalno. Prema tima \u201edrugima\u201c postalo je normalno podi\u0107i zidove s bodljikavom \u017eicom.<\/p>\n<p>Ve\u0107ina ljudi u svijetu \u017eivi u uvjetima koji bi gra\u0111anima zapadnog svijeta bili nepodno\u0161ljivi, <strong>nenormalni<\/strong>. \u010covjek ne bira iz \u010dije \u0107e se utrobe roditi, no ako se rodi na zapadu smatra da je to njegova osobna zasluga. Potom kad odraste ome\u0111it \u0107e i oca i majku te re\u0107i: moje!, to sam ja napravio. Ukama\u0107ivat \u0107e bogatstvo, na puno \u0107e dodati jo\u0161 vi\u0161e, a pritom \u0107e koristiti i resurse onih koji se nisu \u201ezaslu\u017eili\u201c roditi pod sretnom zvijezdom. I onda \u0107e se \u010dudom \u010duditi kad mu na prag do\u0111u tisu\u0107e onih koji bi htjeli barem dio onoga \u0161to je njemu normalno. Odakle im pr\u00e2vo?!<\/p>\n<p>Pitanje ekonomskih migranata nikad nije bilo aktualnije. <strong>Trump<\/strong>, ameri\u010dki kandidat za predsjednika, \u017eeli privu\u0107i glasove najavljuju\u0107i zid na granici s Meksikom. <strong>Orban<\/strong> je svoj ve\u0107 podigao. Sve dok <strong>Erdogan<\/strong> dr\u017ei pod kontrolom masu nesretnika koji bi htjeli za Europu <strong>Merkel<\/strong> i ostali prave se slijepi pred njegovom diktaturom i \u010distkama. Zastra\u0161eni (i) migrantima <strong>Britanci<\/strong> su pobjegli iz Europske unije. Na mostu preko Dunava Hrvatska je pripremila brklju.<\/p>\n<p>Normalno je bojati se nepoznatog, stranog. Pitanje je mogu li se, ho\u0107e li se, i \u017eele li se uop\u0107e svi ti stranci integrirati u na\u0161e europsko dru\u0161tvo. No, \u010dega se to politi\u010dke elite najvi\u0161e boje kod migranata? Od \u010dega strahuju? Od toga \u0161to su muslimani? \u0160to imaju sna\u017ean natalitet pa bi nas kroz nekoliko generacija u\u010dinili manjinom? U njima vide potencijalne teroriste? Ljude koji su civilizacijski toliko razli\u010diti da se nikad ne bi mogli ili htjeli uklopiti u na\u0161 pojam normalnoga? Ne, ne, ne. Ni\u0161ta od toga zaista nije problem. Problem je u tome \u0161to <em>nemaju novaca<\/em>. \u010covjek je \u010dovjek jedino ako ima novaca: kad ima apsolutno je nebitno je li crn, \u017eut, musliman ili klingonac. Jer <strong>svaka druga \u010dlanica EU uredno i \u201enormalno\u201c prodaje gra\u0111anska prava bez ikakvih predrasuda, bez ograda i zapreka, bilo kome tko ima novaca<\/strong>; i crnom muslimanu, i \u017eutom hindusu. S jedne strane za uboge je pripremljena \u017eilet-\u017eica, a s druge za bogate crveni tepih. A da bi licemjerje bilo potpuno valja primijetiti da najatraktivniju ponudu na meniju gra\u0111anskih prava nudi konzervativna vlada dr\u017eave koja je podigla najvi\u0161e zidove: Ma\u0111arska.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Globalni ekonomski sustav ne funkcionira. Promotori globalizacije i slobodnog kretanja kapitala ho\u0107e slobodno globalno tr\u017ei\u0161te, ho\u0107e bez zapreka kupovati najvrjednije resurse u inozemstvu, ho\u0107e slobodan povrat dobiti izvana, ali ne\u0107e slobodno kretanje ljudi. Model globalizacije u kojemu se zahtijeva da se informacije i novac preko granica moraju mo\u0107i prenositi brzinom svjetlosti bez zapreka, ali da se ljudi pritom ne smiju kretati nego moraju ostati blokirani iza zida, nije ni\u0161ta drugo nego model krvopijskog kolonijalizma. U takvom civilizacijskom modelu daleko ve\u0107a prava imaju \u017eivotinje nego ljudi; prije \u0107e se jadni\u010dak-sloni\u0107-toni\u0107 prebaciti iz Sirije u Ma\u0111arsku nego stotinu sirijske dje\u010dice. Nejednakost epskih razmjera u standardu \u017eivota Europljana u odnosu na periferiju Europe neodr\u017eiva je. Smije li se ikome zabraniti \u017eelja za prosperitetom? Ljudi ho\u0107e bolji \u017eivot, a mo\u0107no europsko (\u010ditaj: njema\u010dko) gospodarstvo sna\u017ean je magnet za sve one koji su u potrazi za njim. No, Europljani \u0161alju jasnu poruku: ne\u0107emo v\u00e2s, ho\u0107emo samo va\u0161 novac. Ostanite kod ku\u0107e i otamo kupujte Boschove bu\u0161ilice. (<em>Kad ju \u0161vabo napravi<\/em>\u2026) Dobit smije prije\u0107i preko granice, ali ljudi ne smiju. A najve\u0107a se hipokrizija skrila u tome \u0161to pojedine \u010dlanice (me\u0111u kojima su i one koje najvi\u0161e rogobore protiv migranata) prodaju gra\u0111anska prava strancima \u2013 bilo kome tko ima novac. Tu je klju\u010d: financije. <strong>Tko ima, vrijedi.<\/strong> Tko ima, postoji. Ostali: stoj!<\/p>\n<p>Bilo vrijeme prosperiteta ili nevrijeme krize, sve dr\u017eave nastoje privu\u0107i strane investitore. Nadaju se da \u0107e njihov kapital doprinijeti razvoju ekonomije i otvaranju radnih mjesta. Kako ih privu\u0107i? Poreznim olak\u0161icama, povlasticama, ustupcima. Za\u0161to ne i domovnicom, putovnicom? Netko se dosjetio investitorima ponuditi i gra\u0111anska prava; dr\u017eavljanstvo, pravo boravka, itd. Umjesto da im se ponudi komad zemlje jednostavnije je ponuditi im komad papira sa \u017eigom, osobnu, putovnicu. Naravno, takav se program nikad ne\u0107e javno nazvati \u201e<strong>Akcija rasprodaje gra\u0111anskih prava<\/strong>\u201c iako to u su\u0161tini jest, nego \u201eProgram individualnog investiranja\u201c, \u201eProgram Europskih obveznica\u201c, ili kakvim drugim milozvu\u010dnim natpisom koji prikriva stvarnu pozadinu.<\/p>\n<p>\u0160to to ba\u0161 svaka \u010dlanica Europske unije \u2013 pa i najsiroma\u0161nija, najnerazvijenija, s najslabijom infrastrukturom, bez visokoobrazovanog stanovni\u0161tva, bez razvijene visoko-tehnolo\u0161ke industrije, bez ure\u0111enog pravosu\u0111a \u2013 \u0161to to ona mo\u017ee ponuditi inozemnim investitorima? Gra\u0111anska prava. Uz standardna ljudska prava kao gra\u0111anin Europske unije osoba ima i sljede\u0107a prava:<\/p>\n<ul>\n<li>pravo na nediskriminaciju na temelju dr\u017eavljanstva,<\/li>\n<li>pravo na slobodu kretanja i boravka unutar EU,<\/li>\n<li>pravo na glasovanje i kandidiranje na izborima za Europski parlament i na lokalnim izborima,<\/li>\n<li>pravo na za\u0161titu diplomatskih i konzularnih tijela svih drugih dr\u017eava \u010dlanica EU,<\/li>\n<li>pravo na podno\u0161enje petic\u0133e Europskom parlamentu i \u017ealbe Europskom ombudsmanu,<\/li>\n<li>pravo na obra\u0107anje svim institucijama EU-a na svim slu\u017ebenim jezicima EU-a te na odgovor na istom jeziku,<\/li>\n<li>pravo na pristup dokumentima Europskog parlamenta, Europske komisije i Vije\u0107a pod odre\u0111enim uvjetima<\/li>\n<li>pravo na jednak pristup javnoj slu\u017ebi EU-a.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Zanimljivo je da svi gra\u0111ani unije imaju navedena prava, ali nitko ih stje\u010de u <strong>Bruxellesu<\/strong> nego unutar svoje \u010dlanice. Dr\u017eava \u010dlanica administrira prava EU unutar svojih granica. To zna\u010di da kad jedna \u010dlanica po\u010dne prodavati neka od navedenih prava stjecatelj toga prava potom kupljeno pravo mo\u017ee koristiti u drugoj \u010dlanici. Zato mnogi mutni tipovi tra\u017ee najlak\u0161e to\u010dke ulaza: one \u010dlanice gdje se najlak\u0161e smjestiti, ste\u0107i boravi\u0161te, otvoriti poslovnicu, a potom iz te to\u010dke operirati po cijeloj uniji. Primjerice, to je u sr\u017ei onoga \u0161to <strong>HNB<\/strong> upozorava u svezi poslovanja malte\u0161kih banaka u Hrvatskoj: one su inkorporirane na <strong>Malti<\/strong> i otamo posluju u Hrvatskoj, no ne znamo pouzdano tko i kako tim bankama upravlja, odakle im kapital, je li menad\u017ement kompetentan i dr\u017ee li se striktno svih standarda bankarskog poslovanja. Zbog navedenoga svim gra\u0111anima Europske unije, pa tako i hrvatskim, trebala bi biti iznimno va\u017ena informacija da njihov prvi ili drugi susjed prodaje gra\u0111anska prava unije (pod firmom privla\u010denja investitora) jer kupac toga prava mo\u017ee i smije tra\u017eiti ste\u010dena prava koristiti i u Hrvatskoj. (Naravno, ne mogu se sva prethodno navedena prava kupiti u paketu, ali mo\u017ee dobar dio, barem ona najva\u017enija.)<\/p>\n<p>Prije\u0111imo na stvar, tko prodaje gra\u0111anska prava Europske unije? Najmanje trinaest dr\u017eava, i to: <strong>Bugarska, Cipar, Francuska, Gr\u010dka, Irska, Latvija, Ma\u0111arska, Malta, Monako, Nizozemska, Portugal, \u0160panjolska i Velika Britanija<\/strong>, a <strong>Finska<\/strong> se na to priprema. Uz navedene dr\u017eave postoje jo\u0161 neke koje slu\u017ebeno ne prodaju dr\u017eavljanstvo, ali za koje mnogi specijalizirani globalno prisutni odvjetni\u010dki uredi (npr. <a href=\"https:\/\/www.henleyglobal.com\/citizenship-austria\/\" target=\"_blank\">Henley and Partners<\/a>) tvrde da se uz dovoljno velik ulog legalno mo\u017ee ste\u0107i dr\u017eavljanstvo. To je, primjerice, <strong>Austrija<\/strong>, gdje dr\u017eava zadr\u017eava diskrecijsko pravo dodjele dr\u017eavljanstva. Tko ima, vrijedi.<\/p>\n<p>Nije ovdje rije\u010d o novcu, re\u0107i \u0107e amoralni apologeti, nego o drugoj vrsti kvantitete; o <strong>brojnosti aplikanata<\/strong>. Ne\u0107e nikome pasti kruna s glave, niti \u0107e se civilizacijski i\u0161ta bitno promijeniti ako se bogatim strancima prodaju gra\u0111anska prava. Nema takvih mnogo, njih je \u0161a\u010dica. \u0160teta je ne uzeti im novac. A onih siromaha je more. Njima se mora spustiti rampa. Stavimo li na stranu principe i promislimo o trija\u017ei migranata prije svega po kriteriju njihove financijske potko\u017eenosti, opet su to traljavi argumenti. Jer, ako je takvih bogatuna malo onda se ni dr\u017eava ne\u0107e na njima obogatiti. Rupe u dr\u017eavnim prora\u010dunima ne rje\u0161avaju se s parsto milijuna eura, na razini (ve\u0107e) dr\u017eave nije to velik novac. A ako nema financijskog opravdanja, za\u0161to se onda prodaju gra\u0111anska prava? Doista, za\u0161to? Mo\u017eda zato da se zbrinu strani politi\u010dki investitori, da se mutnim tipovima omogu\u0107e koristi po principu \u201eruka ruku mije\u201c, mo\u017eda je rije\u010d o dogovorima iz zatvorenih vrata o \u010dijem sadr\u017eaju mo\u017eemo samo naga\u0111ati? Mo\u017eda. Te\u0161ko je prona\u0107i korektna opravdanja.<\/p>\n<p>Ali \u010demu pompa, \u010demu \u010du\u0111enje? Nisu li bogata\u0161i u povijesti civilizacije oduvijek imali povla\u0161ten tretman? Jesu. Zato veseli radosna vijest da deva mo\u017ee pro\u0107i kroz u\u0161icu igle.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Portugale, zemljo obe\u0107ana<\/strong><br \/>\nVrlo je te\u0161ko (uglavnom nemogu\u0107e) prona\u0107i vjerodostojne statisti\u010dke podatke o uspje\u0161nosti programa \u201einvesticijskih viza\u201c, odnosno koliko se zaista pojedina dr\u017eava okoristila prodajom gra\u0111anskih prava. Jedna od rijetkih zemalja koja je javno objavila podatke o tome je Portugal; u protekle \u010detiri godine ondje je izdano je 3900 dozvola boravka od \u010dega tri \u010detvrtine Kinezima (oko 2900), 210 Brazilcima, 140 Rusima, 130 Ju\u017eno-afrikancima, i sedamdesetak ostalima. Investirano je 2,37 milijardi eura kroz program \u201eZlatne boravi\u0161ne dozvole\u201c, i to 232 milijuna eura kroz kapitalne transfere, a 2,14 milijardi eura oti\u0161lo je u kupovinu nekretnina (\u010dime se poku\u0161ava odr\u017eati mjehur cijena). To zna\u010di da kapitalni transferi od ovog program, oko 60 milijuna eura godi\u0161nje, \u010dak i da su kompletno oti\u0161li u prora\u010dun (a nisu) pokrivaju svega 0,7 % izdataka dr\u017eavnog prora\u010duna. Navedenih 2,37 milijardi eura \u010dini manje od 0,8 % portugalskog BDP-a. Sve to govori u prilog tvrdnji da se ovakvim programima ne mogu doista rije\u0161iti ekonomski problemi dr\u017eava koje ih provode, i potpiruje sumnju u motiv lukrativnosti za uvo\u0111enje ovakvih programa.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Migracije u svijetu<\/strong><br \/>\nNajsiroma\u0161nije zemlje svijeta su one koje imaju <em>najmanje<\/em> iseljenika. Oni \u017eive u tolikoj bijedi da si ne mogu priu\u0161titi seobu. Srednjoafri\u010dka Republika, Niger i Kongo dr\u017eave su koje imaju najni\u017ee indekse razvijenosti i najmanji BDP po stanovniku u svijetu. Sve imaju manje od 3% populacije izvan svojih granica. U potragu za poslom i boljim \u017eivotom mogu krenuti samo oni koji imaju bar nekog novca za otpo\u010deti put.<\/p>\n<p>Postotak migranata u ukupnom svjetskom stanovni\u0161tvu nije se bitno mijenjao u posljednjih petnaest godina; bio je i ostao oko tri posto. No, budu\u0107i da ukupan broj stanovnika u svijetu raste, raste i broj migranata: sa 175 milijuna u 2000. godini na preko 250 milijuna u 2015. U usporedbi s (ve\u0107inom) ekonomskim migrantima broj ratnih izbjeglica bitno je manji; u 2014. godini bilo ih je oko 20 milijuna (od \u010dega pet milijuna \u010dine Palestinci).<\/p>\n<p>Migrantima su najprivla\u010dnije ekonomski najbogatije zemlje. Rang lista destinacija po brojnosti imigranata u svijetu je sljede\u0107a:<\/p>\n<ol>\n<li>SAD<\/li>\n<li>Saudijska Arabija<\/li>\n<li>Njema\u010dka<\/li>\n<li>Rusija<\/li>\n<li>Ujedinjeni Arapski Emirati<\/li>\n<li>Velika Britanija<\/li>\n<li>Francuska<\/li>\n<\/ol>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>\u201ePoziv\u201c frau Merkel<\/strong><br \/>\nBiv\u0161i predsjednik Vlade <strong>Milanovi\u0107<\/strong>, me\u0111u mnogima drugima, govorio je kako je \u201e<em>Angela Merkel doslovno pozvala ljude da do\u0111u u Njema\u010dku<\/em>\u201c i na taj na\u010din tuma\u010dio navalu migranata na Europu. Ovo je \u010desto ponavljana konstrukcija koja ima malo veze sa stvarnim porukama Merkelice.<\/p>\n<p>\u0160efica Njema\u010dke nikad nije pozvala migrante, barem ne na na\u010din na koji to Milanovi\u0107 i njemu sli\u010dni predstavljaju, a njene izjave bile su daleko vi\u0161e nijansirane nego \u0161to se prenose. Kad se govori i pi\u0161e o njenom \u201epozivu\u201c misli se prije svega na njenu novinsku konferenciju 31. 8. 2015. godine u kojoj je Merkel govorila preko sat i pol, a koju su pojedini mediji sa\u017eeli u jednu re\u010denicu uzetu iz konteksta. \u0160to je ona zapravo tada rekla? Me\u0111u ostalim, ovo:<\/p>\n<p>\u201e<em>U budu\u0107nosti \u0107emo implementirati nove zakone koji \u0107e omogu\u0107iti br\u017eu obradu aplikacija <\/em>[migranata]<em>. Trebamo ve\u0107e kapacitete za smje\u0161taj izbjeglica. Trebamo mo\u0107i brzo odlu\u010diti tko ima dobre izglede ostati ovdje, a tko nema. Moramo brzo odlu\u010divati kako bismo mogli deportirati one koji su odbijeni. [\u2026]<\/em><\/p>\n<p><em>Re\u0107i \u0107u jednostavno: Njema\u010dka je sna\u017ena zemlja. Mentalitet kojim trebamo pristupati ovom problemu mora biti ovakav: toliko smo toga uspjeli u pro\u0161losti, uspjet \u0107emo i ovo! <\/em>[Wir schaffen das!]<em> U\u010dinit \u0107emo to, i gdjegod nai\u0111emo na prepreke radit \u0107emo na tomu da ih nadi\u0111emo. Federalna vlada \u0107e u\u010diniti sve u svojoj mo\u0107i da to u\u010dini. [\u2026]<\/em><\/p>\n<p><em>\u010celnik Federalnog ureda za migracije i izbjeglice rekao je: da, kad kod Sirijaca utvrdimo identitet tad je procedura priznavanja statusa ratnog izbjeglice brza. To je dovelo do dojma da kad Sirijac do\u0111e u Njema\u010dku i doka\u017ee da je Sirijac, on je dobrodo\u0161ao u Njema\u010dku. To odgovara \u010dinjeni\u010dnoj situaciji, jednako kao \u0161to se mo\u017ee re\u0107i da onaj tko dolazi s Kosova najvjerojatnije ne\u0107e mo\u0107i ostati<\/em>. [\u2026]\u201c<\/p>\n<p>I iz ovog vrlo skra\u0107enog izvje\u0161taja jasno je da su njene izjave bile \u0161ire od medijski napuhanog \u201edobrodo\u0161li u Njema\u010dku\u201c. Tako\u0111er, statisti\u010dki podaci pokazuju da je val izbjeglica zapo\u010deo prije Merkeli\u010dinih izjava. I stru\u010dnjaci za migracije tvrde da se op\u0107enito uzev\u0161i sna\u017ean val migracija pokre\u0107e nakon \u0161to oni koji su ostali kod ku\u0107e od svojih bli\u017enjih (tj. od onih koji su se prvi odva\u017eili krenuti) dobiju poruku da su sretno stigli. Va\u017eniji su signali koje im \u0161alju njihovi bli\u017enji, a ne neki daleki politi\u010dari.<\/p>\n<p>Isto tako valja re\u0107i da se pogre\u0161no smatralo da \u0107e se proces identifikacije u zemljama prvog kontakta mo\u0107i efikasno provoditi. U situaciji kad na ogradu navale tisu\u0107e ljudi odjednom nemogu\u0107e je od njih tra\u017eiti dokumente i raditi trija\u017eu; ili \u0107e oni napraviti proboj, ili \u0107e se na odrasle i djecu bacati suzavac i podi\u0107i zidovi.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>U po\u010detku bija\u0161e EB-5<\/strong><br \/>\nTko je me\u0111u prvima po\u010deo prodavati gra\u0111anska prava na svom podru\u010dju? SAD Imigracijskim zakonom iz 1990. godine u programu pod nazivom EB-5. Pravo boravka u SAD-u mo\u017ee se ste\u0107i ulaganjem pola milijuna dolara u ruralna podru\u010dja ili u podru\u010dja visoke nezaposlenosti, ili ulaganjem milijun dolara u ostala podru\u010dja SAD-a.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Nu diplomata<\/strong><br \/>\nSve zemlje koje prodaju gra\u0111anska prava navode da prethodno provode sigurnosnu provjeru aplikanata. Na\u017ealost, nitko ne navodi koliko je ta provjera detaljna i temeljita, te koliko se odnosi na lokalnu sigurnosnu provjeru, a koliko na suradnju s me\u0111unarodnim institucijama koje su na ovaj ili onaj na\u010din zadu\u017eene za suzbijanje kriminala, terorizma i ostalih zala. Indikativno je da pojedine dr\u017eavice nisu izvr\u0161avale svoj posao kako spada pa su diplomatski \u201eka\u017enjene\u201c. Primjer mo\u017ee biti kanadsko uvo\u0111enje vize za osobe s putovnicama karipske dr\u017eavice <strong>St. Kitts i Nevis<\/strong>. Povod je bio ulaz iranskog biznismena pod imenom <strong>Alizera Moghadam<\/strong> u Kanadu s diplomatskom (!) putovnicom St. Kittsa i Nevisa. Nakon dolaska zatra\u017eio je sastanak s kanadskim premijerom. Kupio je diplomatsku putovnicu za milijun dolara i njome se slu\u017eio za putovanje po svijetu bez viza, po povla\u0161tenom re\u017eimu. Njegova doma\u0107a putovnica nije imala taj \u0161arm.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Ma\u0111ari podrijetlom iz Zimbabwea<\/strong><br \/>\nMa\u0111arska je vlada prije nekoliko tjedana objavila pla\u0107eni oglas na dvije stranice u najprodavanijem afri\u010dkom \u010dasopisu <strong>New African Magazine<\/strong>. <strong>Balasz Garamvolgyi<\/strong>, ma\u0111arski konzul u <strong>Bahreinu<\/strong>, u oglasu navodi prednosti ma\u0111arskog programa u odnosu na ostale: brza procedura (manje od mjesec dana), trajno pravo boravka, najni\u017ea cijena, odsustvo zahtjeva fizi\u010dke prisutnosti u Ma\u0111arskoj, odsustvo zahtjeva za kupnjom nekretnina, pravo kretanja u <strong>Schengen<\/strong>-podru\u010dju (i \u0161ire), obuhvat obitelji (bra\u010dni drug, djeca, roditelji &#8211; svi stje\u010du prava), jamstvo povrata pla\u0107enog novca nakon pet godina, pravo na ni\u017ee cijene obrazovanja diljem EU, itd. Sve to kupac mo\u017ee dobiti za <strong>300.000<\/strong> eura, a kad stekne ma\u0111arske dokumente mo\u017ee lijepo u Hrvatskoj i drugim \u010dlanicama EU zatra\u017eiti sva prava koja ima kao gra\u0111anin EU. Eto primjera kako lijep novac i gvozdenu kapiju otvara.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>A kod nas?<\/strong><br \/>\nU Hrvatskoj strani investitori mogu dobiti pravo boravka i bez specificiranog iznosa investicije, ali na kratko vrijeme \u2013 na godinu dana. Dozvola za boravak i rad mo\u017ee se odobriti strancu koji u trgova\u010dkom dru\u0161tvu ima vlasni\u010dki udio od najmanje 51%, a pritom trgova\u010dko dru\u0161tvo mora biti nositelj poticajnih mjera sukladno propisu o poticanju ulaganja, ili provodi strate\u0161ke investicijske projekte sukladno propisu o strate\u0161kim investicijskim projektima Republike Hrvatske (Zakon o strancima, NN 130\/2011, 74\/2013).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>2<\/strong><br \/>\nSmatra se da su prve velike migracije \u010dovjeka zapo\u010dele prije oko dva milijuna godina, kad se Homo Erectus preselio iz Afrike u Euraziju.<\/p>\n<p><strong>5<\/strong><br \/>\nOd 1820-ih do 1890-ih oko pet milijuna imigranata do\u0161lo je u Ameriku iz Europe.<\/p>\n<p><strong>13<\/strong><br \/>\nNajve\u0107i migrantski koridor je onaj izme\u0111u Meksika i SAD-a. Slu\u017ebeno zabilje\u017eenih migranata u jednoj godini ima trostruko vi\u0161e nego svih stanovnika Hrvatske; preko 13 milijuna ih je pre\u0161lo iz Meksika u SAD.<\/p>\n<p><strong>56<\/strong><br \/>\nMigranti \u0161alju novac svojim obiteljima koje su ostale i time poti\u010du razvoj lokalnog gospodarstva. Koliko je samo hrvatskih poduzetnika startalo s \u201egastarbajterskim\u201c kapitalom! U svijetu najve\u0107i iznos doznaka u inozemstvo dolazi iz SAD-a; odande radnici svojima u inozemstvo godi\u0161nje \u0161alju oko 56 milijardi dolara. No, to je slu\u017ebeno zabilje\u017een iznos; mo\u017ee se samo naga\u0111ati koliko novca pro\u0111e mimo sustava, \u201ena crno\u201c.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>&nbsp;<\/em><\/p>\n<p><em>Izvori statisti\u010dkih podataka:<\/em><\/p>\n<p><em>World Bank Migration and Remittances Factbook 2016.<\/em><\/p>\n<p><em>The Global Knowledge Partnership on Migration and Development (KNOMAD)<\/em><\/p>\n<p><em><br \/>\n<\/em><\/p>\n<table width=\"1020\">\n<thead>\n<tr>\n<td width=\"80\"><strong>Dr\u017eava<\/strong><\/td>\n<td width=\"92\"><strong>Naziv aran\u017emana<\/strong><\/td>\n<td width=\"233\"><strong>Minimalna investicija (cijena)<\/strong><\/td>\n<td width=\"104\"><strong>Vrijeme obrade zahtjeva (okvirno)<\/strong><\/td>\n<td width=\"142\"><strong>Pravo boravka<\/strong><\/td>\n<td width=\"66\"><strong>Obveza ulaganja u nekretnine<\/strong><\/td>\n<td width=\"113\"><strong>Obveza boravka<\/strong><\/td>\n<td width=\"95\"><strong>Stjecanje dr\u017eavljanstva<\/strong><\/td>\n<td width=\"94\"><strong>Vi\u0161e informacija<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n<\/thead>\n<tbody>\n<tr>\n<td width=\"80\"><strong>Bugarska<\/strong><\/td>\n<td width=\"92\">Investor Visa Type D<\/td>\n<td width=\"233\">a) 307.000 eura (600.000 leva) u bugarsko poduze\u0107e ili<br \/>\nb) 511.000 eura (1 mil. leva) u dr\u017eavne obveznice<\/td>\n<td width=\"104\">8 mjeseci<\/td>\n<td width=\"142\">pet godina, mogu\u0107e i trajno<\/td>\n<td width=\"66\">ne<\/td>\n<td width=\"113\">ne<\/td>\n<td width=\"95\">ako je investicija 2 mil. leva mogu\u0107e nakon 3 godine<\/td>\n<td width=\"94\"><a href=\"http:\/\/bit.do\/bugarska-gradjanska-prava\">http:\/\/bit.do\/bugarska-gradjanska-prava<\/a><\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"80\"><strong>Cipar<\/strong><\/td>\n<td width=\"92\">Scheme for Naturalization of Investors by Exception<\/td>\n<td width=\"233\">a) 2,5 mil. eura u investicijski projekt \u010dija ukupna vrijednost nije manja od 12,5 mil. eura, ili<br \/>\nb) 5 milijuna eura u dr\u017eavne obveznice ili oro\u010deno u ciparsku banku<\/td>\n<td width=\"104\">3 mjeseca<\/td>\n<td width=\"142\">trajno za dodatnih 595.000 eura (500.000 + PDV 19%)<\/td>\n<td width=\"66\">ne<\/td>\n<td width=\"113\">ne<\/td>\n<td width=\"95\">nakon obrade zahtjeva<\/td>\n<td width=\"94\"><a href=\"http:\/\/bit.do\/cipar-gradjanska-prava\">http:\/\/bit.do\/cipar-gradjanska-prava<\/a><\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"80\"><strong>Francuska<\/strong><\/td>\n<td width=\"92\">Exceptional economic contribution residence permit<\/td>\n<td width=\"233\">a) 10 milijuna eura u materijalnu ili nematerijalnu imovinu u Francuskoj, ili b) stvoriti novih 50 ili odr\u017eati postoje\u0107ih 50 radnih mjesta<\/td>\n<td width=\"104\">\u201eovisi o nacionalnosti aplikanta\u201c<\/td>\n<td width=\"142\">deset godina<\/td>\n<td width=\"66\">ne<\/td>\n<td width=\"113\">ne<\/td>\n<td width=\"95\">mogu\u0107e nakon 5 godina<\/td>\n<td width=\"94\"><a href=\"http:\/\/bit.do\/francuska-gradjanska-prava\"><u>http:\/\/bit.do\/francuska-gradjanska-prava<\/u><\/a><\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"80\"><strong>Gr\u010dka<\/strong><\/td>\n<td width=\"92\">Investor Permanent Residence Permit<\/td>\n<td width=\"233\">250.000 eura u nekretnine<\/td>\n<td width=\"104\">3-4 mjeseca<\/td>\n<td width=\"142\">trajno<\/td>\n<td width=\"66\">da<\/td>\n<td width=\"113\">ne<\/td>\n<td width=\"95\">mogu\u0107e nakon 10 godina<\/td>\n<td width=\"94\"><a href=\"http:\/\/bit.do\/grcka-gradjanska-prava\">http:\/\/bit.do\/grcka-gradjanska-prava<\/a><\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"80\"><strong>Irska<\/strong><\/td>\n<td width=\"92\">Immigrant Investor Programme<\/td>\n<td width=\"233\">a) 500.000 eura u irsko poduze\u0107e, ili<br \/>\nb) 500.000 eura u irski investicijski fond, ili c) 2 mil. eura u nekretnine, ili<br \/>\nd) 500.000 eura kao &#8220;filantropska donacija&#8221;(u svakom slu\u010daju aplikant mora imati imovinu od najmanje 2 milijuna eura)<\/td>\n<td width=\"104\">3-4 mjeseca<\/td>\n<td width=\"142\">pet godina, mogu\u0107e produ\u017eenje neograni\u010den broj puta<\/td>\n<td width=\"66\">ne<\/td>\n<td width=\"113\">ne<\/td>\n<td width=\"95\">mogu\u0107e nakon 5 godina<\/td>\n<td width=\"94\"><a href=\"http:\/\/bit.do\/irska-gradjanska-prava\">http:\/\/bit.do\/irska-gradjanska-prava<\/a><\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"80\"><strong>Latvija<\/strong><\/td>\n<td width=\"92\">Investor Temporary Residence Permit<\/td>\n<td width=\"233\">a) 35.000 \u20ac u malo poduze\u0107e, ili<br \/>\nb) 150.000 \u20ac u veliko poduze\u0107e, ili<br \/>\nc) 250.000 \u20ac u nekretnine, ili<br \/>\nd) 250.000 \u20ac u dr\u017eavne obveznice plus uplata od 25.000 \u20ac u dr\u017eavni prora\u010dun, ili<br \/>\ne) 280.000 \u20ac depozita u latvijsku banku plus 25.000 \u20ac u dr\u017eavni prora\u010dun<\/td>\n<td width=\"104\">3 mjeseca<\/td>\n<td width=\"142\">pet godina, mogu\u0107e i trajno<\/td>\n<td width=\"66\">ne<\/td>\n<td width=\"113\">nema obveze boravka, ali ako se istekom privremenog prava boravka nakon pet godina \u017eeli ste\u0107i trajno pravo mora se boraviti u Latviji tijekom pet godina<\/td>\n<td width=\"95\">mogu\u0107e nakon 5 godina<\/td>\n<td width=\"94\"><a href=\"http:\/\/bit.do\/latvia-gradjanska-prava\"><u>http:\/\/bit.do\/latvia-gradjanska-prava<\/u><\/a><\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"80\"><strong>Ma\u0111arska<\/strong><\/td>\n<td width=\"92\">European Bond Program<\/td>\n<td width=\"233\">300.000 eura u dr\u017eavne obveznice<\/td>\n<td width=\"104\">Preliminarni odgovor u roku od 72 sata, izdavanje dokumenata u roku od 8 do 10 tjedana<\/td>\n<td width=\"142\">trajno, odmah;<\/p>\n<p>bra\u010dni drug, djeca i roditelji tako\u0111er stje\u010du trajno pravo boravka;<br \/>\nMa\u0111arska ima najprivla\u010dnije uvjete stjecanja prava i pritom nudi naj\u0161iri opseg prava (sva prava osim prava glasovanja)<\/td>\n<td width=\"66\">ne<\/td>\n<td width=\"113\">ne<\/td>\n<td width=\"95\">mogu\u0107e nakon 8 godina<\/td>\n<td width=\"94\"><a href=\"http:\/\/eubond.org\/\">http:\/\/eubond.org\/<\/a><\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"80\"><strong>Malta<\/strong><\/td>\n<td width=\"92\">Individual Investor Program<\/td>\n<td width=\"233\">350.000 \u20ac u kupnju nekretnine ili 80.000 \u20ac u najam nekretnine, plus 150.000 \u20ac u malte\u017eanske vrijednosnice, plus uplata 650.000 \u20ac u &#8220;Nacionalni razvojni i socijalni fond&#8221;, plus naknade oko 8.000 \u20ac;<br \/>\nsveukupno oko 900.000 eura<\/td>\n<td width=\"104\">3 mjeseca<\/td>\n<td width=\"142\">trajno;<\/p>\n<p>aplikant se mo\u017ee prijaviti na malte\u017eansku adresu i dobiti &#8220;e-residence&#8221; karticu; planira se zatvaranje programa nakon popunjenja kvote od 1800 aplikanata<\/td>\n<td width=\"66\">ne<\/td>\n<td width=\"113\">ne<\/td>\n<td width=\"95\">nakon 12 mjeseci<\/td>\n<td width=\"94\"><a href=\"http:\/\/iip.gov.mt\/\"><u>http:\/\/iip.gov.mt\/<\/u><\/a><\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"80\"><strong>Monaco<\/strong><\/td>\n<td width=\"92\"><em>&#8211; nema slu\u017ebenog naziva &#8211;<\/em><\/td>\n<td width=\"233\">najmanje 1 milijun eura od \u010dega 500.000 \u20ac kao depozit u monega\u0161ku banku, a 500.000 \u20ac kao ulog u nekretnine;<\/p>\n<p>i prije prijave aplikant mora biti vlasnik nekretnine u Monacu (koje ondje ko\u0161taju od 750.000 \u20ac navi\u0161e)<\/td>\n<td width=\"104\">3 mjeseca<\/td>\n<td width=\"142\">trajno<\/td>\n<td width=\"66\">da<\/td>\n<td width=\"113\">6 mjeseci godi\u0161nje<\/td>\n<td width=\"95\">nakon 10 godina<\/td>\n<td width=\"94\"><a href=\"http:\/\/bit.do\/monaco-gradjanska-prava\">http:\/\/bit.do\/monaco-gradjanska-prava<\/a><\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"80\"><strong>Nizozemska<\/strong><\/td>\n<td width=\"92\">Wealthy foreign national<\/td>\n<td width=\"233\">1,25 milijuna eura u nizozemsko poduze\u0107e ili u investicijski fond<\/td>\n<td width=\"104\">3 mjeseca<\/td>\n<td width=\"142\">tri godine s mogu\u0107no\u0161\u0107u produ\u017eenja<\/td>\n<td width=\"66\">ne<\/td>\n<td width=\"113\">4 mjeseca godi\u0161nje<\/td>\n<td width=\"95\">mogu\u0107e nakon 5 godina<\/td>\n<td width=\"94\"><a href=\"http:\/\/bit.do\/nizozemska-gradjanska-prava\">http:\/\/bit.do\/nizozemska-gradjanska-prava<\/a><\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"80\"><strong>Portugal<\/strong><\/td>\n<td width=\"92\">Golden Residence Permit Programme<\/td>\n<td width=\"233\">a) 1 milijun eura u dr\u017eavne vrijednosnice,<br \/>\nili b) otvaranje barem&nbsp; deset novih radnih mjesta (ili barem osam u nerazvijenim podru\u010djima), ili<br \/>\nc) 500.000 eura u nekretnine, ili<br \/>\nd) 350.000 eura u nekretnine u nerazvijenim zonama, ili<br \/>\ne) 350.000 eura u znanstveno-istra\u017eiva\u010dke aktivnosti, ili<br \/>\nf) 250.000 eura kao potpora tijelima lokalne ili javne vlasti, udrugama, itd., ili<br \/>\ng) 500.000 eura u investicijski fond ili u kapital malih\/srednjih poduze\u0107a<\/td>\n<td width=\"104\">3-4 mjeseca<\/td>\n<td width=\"142\">pet godina, mogu\u0107e i trajno<\/td>\n<td width=\"66\">ne<\/td>\n<td width=\"113\">7 dana godi\u0161nje<\/td>\n<td width=\"95\">mogu\u0107e nakon 6 godina ako je aplikant tijekom tih 6 godina boravio u Portugalu<\/td>\n<td width=\"94\"><a href=\"http:\/\/bit.do\/portugal-gradjanska-prava\">http:\/\/bit.do\/portugal-gradjanska-prava<\/a><\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"80\"><strong>\u0160panjolska<\/strong><\/td>\n<td width=\"92\">Residency Programme for Investors and Entrepreneurs (PRIE)<\/td>\n<td width=\"233\">a) 500.000 eura u nekretnine, ili<br \/>\nb) 1 milijun eura u dionice ili u depozit kod \u0161panjolskih banaka, ili<br \/>\nc) 2 milijuna eura u dr\u017eavne vrijednosnice<\/td>\n<td width=\"104\">10-20 dana<\/td>\n<td width=\"142\">dvije godine s mogu\u0107no\u0161\u0107u produ\u017eenja<\/td>\n<td width=\"66\">ne<\/td>\n<td width=\"113\">ne<\/td>\n<td width=\"95\">nakon 10 godina<\/td>\n<td width=\"94\"><a href=\"http:\/\/bit.do\/spanjolska-prie\">http:\/\/bit.do\/spanjolska-prie<\/a><\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"80\"><strong>Velika Britanija<\/strong><\/td>\n<td width=\"92\">Tier 1 (Investor) visa<\/td>\n<td width=\"233\">2 milijuna funti (u dr\u017eavne vrijednosnice, dionice, ili kapital poduze\u0107a)<\/td>\n<td width=\"104\">2 mjeseca<\/td>\n<td width=\"142\">tri godine i \u010detiri mjeseca, uz mogu\u0107nost produ\u017eenja; trajno nakon dvije godine uz investiciju od 10 milijuna, ili trajno nakon tri godine uz investiciju od 5 milijuna funti<\/td>\n<td width=\"66\">ne<\/td>\n<td width=\"113\">9 mjeseci godi\u0161nje ako se \u017eeli ste\u0107i dr\u017eavljanstvo<\/td>\n<td width=\"95\">godinu dana nakon stjecanja prava trajnog boravka<\/td>\n<td width=\"94\"><a href=\"https:\/\/www.gov.uk\/tier-1-investor\/overview\">https:\/\/www.gov.uk\/tier-1-investor\/overview<\/a><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p><em>Objavljeno u Prilici, mjese\u010dnom prilogu Glasa Koncila, 11\/2016.<\/em><\/p>\n<p>NOVOSTI:<br \/>\nhttps:\/\/global.handelsblatt.com\/politics\/golden-visas-sold-eu-countries-open-door-criminal-corrupt-971628<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u201eZvanje licemjera ima izvanrednih prednosti.\u201c Moliere (Don Juan) \u201eKonzervativna vlada je organizirano licemjerje.\u201c Benjamin Disraeli (1804 &#8211; 1881), britanski politi\u010dar, dvaput premijer, iz govora u donjem domu parlamenta, 1845.<\/p>\n","protected":false},"author":171,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[5],"tags":[35,1284,86,23,1298,13,108,1297,49],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v17.5 - https:\/\/yoast.com\/wordpress\/plugins\/seo\/ -->\n<title>Ekonomski prognanici iliti o licemjerju - Domagoj Sajter<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=885\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Ekonomski prognanici iliti o licemjerju - Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"\u201eZvanje licemjera ima izvanrednih prednosti.\u201c Moliere (Don Juan) \u201eKonzervativna vlada je organizirano licemjerje.\u201c Benjamin Disraeli (1804 &#8211; 1881), britanski politi\u010dar, dvaput premijer, iz govora u donjem domu parlamenta, 1845.\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=885\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2016-11-28T10:08:04+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2018-10-12T07:07:26+00:00\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"21 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\",\"url\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"description\":\"osobne stranice\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=885#webpage\",\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=885\",\"name\":\"Ekonomski prognanici iliti o licemjerju - Domagoj Sajter\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\"},\"datePublished\":\"2016-11-28T10:08:04+00:00\",\"dateModified\":\"2018-10-12T07:07:26+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=885#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=885\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=885#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Ekonomski prognanici iliti o licemjerju\"}]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"contentUrl\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"caption\":\"Domagoj Sajter\"},\"sameAs\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\"],\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Ekonomski prognanici iliti o licemjerju - Domagoj Sajter","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=885","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Ekonomski prognanici iliti o licemjerju - Domagoj Sajter","og_description":"\u201eZvanje licemjera ima izvanrednih prednosti.\u201c Moliere (Don Juan) \u201eKonzervativna vlada je organizirano licemjerje.\u201c Benjamin Disraeli (1804 &#8211; 1881), britanski politi\u010dar, dvaput premijer, iz govora u donjem domu parlamenta, 1845.","og_url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=885","og_site_name":"Domagoj Sajter","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1","article_published_time":"2016-11-28T10:08:04+00:00","article_modified_time":"2018-10-12T07:07:26+00:00","twitter_card":"summary","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Domagoj Sajter","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"21 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website","url":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/","name":"Domagoj Sajter","description":"osobne stranice","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"WebPage","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=885#webpage","url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=885","name":"Ekonomski prognanici iliti o licemjerju - Domagoj Sajter","isPartOf":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website"},"datePublished":"2016-11-28T10:08:04+00:00","dateModified":"2018-10-12T07:07:26+00:00","author":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800"},"breadcrumb":{"@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=885#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=885"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=885#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Ekonomski prognanici iliti o licemjerju"}]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800","name":"Domagoj Sajter","image":{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo","inLanguage":"hr","url":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","contentUrl":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","caption":"Domagoj Sajter"},"sameAs":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr"],"url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171"}]}},"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/885"}],"collection":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/171"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=885"}],"version-history":[{"count":5,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/885\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1041,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/885\/revisions\/1041"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=885"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=885"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=885"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}