{"id":901,"date":"2017-01-25T08:57:33","date_gmt":"2017-01-25T07:57:33","guid":{"rendered":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=901"},"modified":"2017-01-25T08:58:21","modified_gmt":"2017-01-25T07:58:21","slug":"most-izmedu-brexita-i-trumpa","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=901","title":{"rendered":"Most izme\u0111u Brexita i Trumpa"},"content":{"rendered":"

\u201eOdvi\u0161e se brzo mijenjamo da bismo se upoznali.\u201c<\/em>
\nVlado Gotovac, Znak srca na slobodi<\/p>\n

\u201eKolo od sre\u0107e uokoli vrte\u0107i se ne pristaje,
\ntko bi gori, eto je doli, a tko doli, gori ustaje.\u201c<\/em>
\nIvan Gunduli\u0107, Osman<\/p>\n

<\/p>\n

Godina 2016. priredila je povjesni\u010darima tone gra\u0111e. Nekad vrijeme prolazi fjakasto, no pobjegla je godina bila doista krcata prekretnicama. Iako je skoro nemogu\u0107e iz kolopleta povijesnih doga\u0111anja izolirati samo jednu struju, samo jedno podru\u010dje, kao da dru\u0161tvena zbilja nije nerazmrsivo isprepletena, posao je ekonomista u svim tim doga\u0111anjima promatrati ekonomsku podlogu, ekonomske temelje, povode i uzroke. I kako papa Franjo<\/strong> lijepo uo\u010dava, ekonomska podloga postala je klju\u010dna u svim sferama \u017eivota i u praksi nadvladava one koji se opiru idejama da je najva\u017enija stvar u svemiru novac, da su financije iznad \u010dovjeka i da se zemlja ne vrti oko svoje osi nego oko novca. Tako se i u osi klju\u010dnih povijesnih doga\u0111aja 2016. mo\u017ee uo\u010diti ekonomska vertikala.<\/p>\n

Gra\u0111ani su Velike Britanije na referendumu izglasali izlazak iz Europske unije (Brexit<\/strong>). Ekonomisti su uo\u010dili sljede\u0107e: \u0161to je bio ni\u017ei ekonomski polo\u017eaj bjeloputih Britanaca, ve\u0107i je bio postotak za Brexit. Tako\u0111er, regije koje je globalizacija zaboravila, izostavila, koje su radna mjesta napustila, u prosjeku su bile naklonjenije Brexitu.<\/p>\n

U Americi je pobijedio Trump<\/strong>. Gdjetko bi prije rekao da je izgubila Clinton<\/strong>, no to je stvar to\u010dke gledi\u0161ta. Trump se uglavnom financirao sam i sitnim prilozima glasa\u010da, Clinton se uglavnom financirala golemim donacijama bogata\u0161a i korporacija. Trump se obra\u0107ao radnicima, ni\u017eim slojevima koji su bili zapostavljeni, koji su izgubili radna mjesta u industriji, ruralnim krajevima koje je pregazila globalizacija. Obuhvatio je glasove onih koji su daleko od elite, koji su izgubili normalne poslove i dostojanstvo. Govorio je, me\u0111u ostalim, i o tome da korporacije trebaju voditi ra\u010duna o lokalnim zajednicama prije nego o globalnom profitu. Clinton je kampanju zapo\u010dela zatvorenim sastankom s \u010delnicima financijske industrije na Wall Streetu<\/strong>.<\/p>\n

U Hrvatskoj je na snazi dobila tre\u0107a opcija \u2013 Most<\/strong>. Premda nisu osvojili ve\u0107inu, nametnuli su se ve\u0107ini nasuprot koje su gradili svoj profil. Razmontirali su vrhove obje najve\u0107e politi\u010dke stranke. Iako nerazra\u0111en u detaljima, i njihov je ekonomski program bio \u201epromjena<\/strong>\u201c; promjena koja se mogla \u0161iroko tuma\u010diti, no prije svega promjena ustaljenih obrata \u201emalo vi pa malo mi\u201c (a u su\u0161tini jedno te isto). Promjena politi\u010dke elite zna\u010di i ekonomski zaokret jer je doma\u0107a politi\u010dka vrhu\u0161ka ujedno i ekonomska; bilo kao imu\u0107nici na vlasti koji kroz javnu slu\u017ebu guraju privatni interes, bilo kao l\u00fatci kojima kampanje financiraju imu\u0107nici kojima se ovi kasnije odu\u017euju.<\/p>\n

Referendum u Italiji<\/strong> o ustavnim promjenama kojim se temeljito poku\u0161alo izmijeniti ustrojstvo politi\u010dkih vlasti Talijani su odbili. Mnogi su to protuma\u010dili i kao glas protiv EU, kao glas protiv onih koji se zala\u017eu za ve\u0107u integraciju unije. Dijelom je to stoga \u0161to je neuspjeh Renzija<\/strong> uspjeh Pokreta pet zvjezdica<\/strong>, stranke koja je naglo postala \u0161iroko popularna u Italiji, a koja se (me\u0111u ostalim) zala\u017ee da Italija napusti euro kao jedinstvenu valutu, i bila je protiv ovoga referenduma.<\/p>\n

\u0160to im je zajedni\u010dko, i Brexitu, i Trumpu, i Mostu, i referendumu u Italiji? Zalaganje odozdo protiv plutokracije, artikulacija glasova zapostavljenih, zaboravljenih, ignoriranih, gubitnika u vrtlogu globalizacije i visoke korupcije koju se eufemisti\u010dki naziva \u201eorta\u010dkim kapitalizmom<\/strong>\u201c. Oni ne sudjeluju u koristima ekonomskog sustava i prestalo im je jedino sudjelovati na izborima i referendumima. Mnogi od onih koji su glasovali za Brexit i za Trumpa glasovali su ne za Brexit i za Trumpa, nego protiv ekonomskog modela koji im je uzeo radna mjesta i preselio ih u inozemstvo, glasovali su protiv ekonomsko-politi\u010dkog establi\u0161menta koji ima najvi\u0161e koristi od ekonomskih politika koje zagovaraju (liberalizacija, globalizacija, financijalizacija) dok oni, nezaposleni, u svom susjedstvu gledaju ruine industrije u kojoj su nekad radili. Odlu\u010dili su gurnuti \u0161tap u \u017ebice biciklu kojega si ne mogu priu\u0161titi i kojega voze samo odabrani; onima koji su bicikl naslijedili ili kupili otetim (rje\u0111e u\u0161tedjeli za nj), onima koji s naslovnica pri\u010daju o tome kako je predivno biciklirati, ali nikad ne ponude \u0111ir. Ne participiraju u ekonomskim koristima koje je za sebe aran\u017eirala elita, a na izborima i referendumima trebali bi zaokru\u017eiti za te iste aran\u017emane? Da, ba\u0161.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u00a0<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Kako su se samo mediji prije ismijavali i i\u0161\u010du\u0111avali Farageu<\/strong>, Trumpu, Mostu, Beppu<\/strong> Grillu<\/strong>! Ali poslije, nakon \u0161to se dogodilo ono \u0161to im je bilo nezamislivo nastade \u0161ok i nevjerica. To zorno prikazuje koliko su ti isti mediji postali otu\u0111eni od onih kojima su namijenjeni, a koliko su pretvoreni u servis promoviranja interesa svojih vlasnika i kupaca oglasnog prostora. A vlasnici savjetuju \u0161utljivi konformizam i prihva\u0107anje \u201erealnosti\u201c na na\u010din na koji ju oni definiraju. Nikako druga\u010dije.<\/p>\n

\u201eRealnost\u201c je da su radna mjesta odlepr\u0161ala u Kinu ili tko zna gdje, jer je to tako bolje za ekonomiju u cjelini. \u201eRealnost\u201c je da je to neizbje\u017eno. Ekonomska globalizacija je \u201erealnost\u201c. Tr\u017ei\u0161na ekonomija kroz nadmetanje sudionika vodi do ni\u017eih cijena od kojih svi imaju koristi, i to je \u201erealnost\u201c. Sve su to definicije ekonomskih politika koje su \u010de\u0161\u0107e plod ideologije nego robusno razra\u0111enih znanstvenih modela. Vi\u0161e od pola ekonomskih znanstvenih radova u renomiranim, etabliranim \u010dasopisima ne daju se replicirati (Chang, A. C., & Li, P. (2015). Is Economics Research Replicable? Sixty Published Papers from Thirteen Journals Say’Usually Not’. https:\/\/www.federalreserve.gov\/econresdata\/feds\/2015\/files\/2015083pap.pdf<\/a> )! To zna\u010di da su rezultati tih istra\u017eivanja vjerojatno sasvim slu\u010dajno ispali takvi kakvi su ispali, da su mogli biti i sasvim druga\u010diji i da se iz tih istra\u017eivanja ne da ni\u0161ta \u010dvrsto zaklju\u010diti. A ekonomska politika temelji se na takvim “znanstvenim” istra\u017eivanjima, na modelima objavljenim u takvim radovima i \u010dasopisima.<\/p>\n

Ideologija<\/strong> je, dakle, klju\u010dna za razumijevanje ekonomskih pojava. Skup ideja koje su se agresivno nametale proteklih desetlje\u0107a s egidom \u201ealternative nema\u201c potekle su mahom iz akademskih krugova, istih onih koji, kako vidimo, izra\u0111uju \u201eneponovljiva\u201c istra\u017eivanja. Jedna od ideja koja se prometnula u dogmu jest globalizacija, a kad je globalizacija postala koncept koji \u201enema alternative\u201c pretvorila se u ideolo\u0161ku diktaturu<\/strong>.<\/p>\n

Diktator koji ima mo\u0107 diktira i istinu; on proklamira \u0161to je istina. Potro\u0161a\u010dki kapitalizam<\/strong> nije diktatura pojedinca, kapitalizam je diktatura potro\u0161a\u010da instrumentaliziranih i manipuliranih kroz popularnu kulturu. Isprazna popularna kultura poti\u010de konformizam, zazire od kriti\u010dkog mi\u0161ljenja i produkt je kapitalisti\u010dke ma\u0161inerije koja je u vlasni\u0161tvu uskog kruga privilegiranih. Ona je vanbra\u010dno dijete medija i tr\u017ei\u0161ta; roditelja koji narodu serviraju \u0161to mora jesti, \u0161to odjenuti, \u0161to mora misliti i za koga treba glasovati. No, gra\u0111ani su se regrupirali i povezali putem Interneta. Internet<\/strong> nagriza i demontira takvu diktaturu i kulturu postaju\u0107i najva\u017eniji prostor koji, podrivaju\u0107i klasi\u010dne komercijalne medije, podriva i njihove vlasnike \u2013 oko\u0161tale ekonomsko-politi\u010dke elite. Internet je taj koji je artikulirao i omasovio rascjepkana mi\u0161ljenja zapostavljene, sustavno ignorirane ve\u0107ine koju su masovni (mainstream<\/em>) mediji poku\u0161ali hipnotizirati sugestijom da je sasvim normalno \u0161to je lokalna industrija propala i da je hej-skroz-okej<\/em> da ono \u0161to smo do ju\u010der sami proizvodili sada prave \u201emravi\u201c bez ljudskih prava na drugom kraju svijeta, negdje valjda u Aziji, pritom ubijaju\u0107i prirodni okoli\u0161 i za sebe i za cijeli planet, jer je taj proizvod sad bitno jeftiniji. Ne samo da je jeftiniji, nego dolazi i u vi\u0161e boja, sa \u0161ljokicama. Hej-okej! LOL!… Nije zato ni najmanje \u010dudno \u0161to se Internet \u017eeli staviti pod nadzor, \u0161to ga se \u017eeli ograni\u010diti i kontrolirati kako bi se podjarmila masa koja se njime slu\u017ei za namjene koje privilegiranima ne odgovaraju.<\/p>\n

Su\u017eavanje i postupni nestanak ekonomskog srednjeg sloja sasvim logi\u010dno vodi ka su\u017eavanju i postupnom nestanku umjerenih politi\u010dkih stranaka i nazora. Kako raste broj ekstremno zakinutih i izigranih, te kako raste mo\u0107 odabranih koji su u mogu\u0107nosti preslo\u017eiti dru\u0161tvenu stratifikaciju, rastu i ekstremizmi svake vrste. Za primjer: u Hrvatskoj jedan je \u0161erif kupio i ni iz \u010dega stvorio jednu dru\u0161tvenu skupinu, navija\u010dku grupu jednoga sportskog kluba, koja \u2013 jasno \u2013 slu\u017ei potkopavanju originalne navija\u010dke grupe koja se usu\u0111uje kritizirati \u0161erifa. Slijede tu\u010de, huliganizam, sramota. \u0160to tek mogu sofisticiraniji, globalni mo\u0107nici? Zato u ovakvoj raspodjeli gdje ekonomsku mo\u0107 ima \u0161a\u010dica u odnosu na masu koja zbog brojnosti glasova ima politi\u010dku mo\u0107, masa koristi svaku rijetku priliku koja joj se u demokratskom sustavu pru\u017ei kako bi iskazala nezadovoljstvo i svojim polo\u017eajem i sustavom. Pitanje postaje nebitno<\/strong>: tko \u0107e biti predsjednik, \u017eelite li biti u EU, ho\u0107ete li promjenu ustava, jer je odgovor uvijek isti: ne\u0107emo<\/strong> ono \u0161to nam (ekonomski) mo\u0107nici serviraju kao \u201erealnost\u201c. Ho\u0107emo su\u0161tu suprotnost! Ho\u0107emo\u2026 Trumpa!<\/p>\n

Nakon drugog svjetskog rata globalna je ekonomija ostvarila golemi rast. U prvom valu nakon rata koristi od rasta bile su me\u0111u gra\u0111anima ravnomjernije raspodijeljene zbog sna\u017enih radni\u010dkih prava i sindikata. U osamdesetima ja\u010da ideologija liberalizma<\/strong> koja promovira globalizaciju<\/strong>. Govorilo se da se moramo osloboditi veriga nacionalnih granica, sklapati me\u0111unarodne trgovinske sporazume i tako poja\u010dati proto\u010dnost kapitala, te privatizirati sve \u0161to treba (opet eufemizam za rasprodaju najvrjednijeg bogatim pojedincima). Globalizacija se, dakle, nametnula kao ekonomska dogma, \u0161tovi\u0161e \u2013 kao religija<\/strong>. Liberalna ideologija za prioritet stavlja ru\u0161enje barijera ekonomskim tokovima; nacija i nacionalno smatraju se zaostalim, a globalno nadmo\u0107nim. Opet, Internet kao prvi informacijski koridor omogu\u0107io je raskrinkavanje stvarne ekonomske prakse i razotkrio je globalizaciju kao utrku za najkorumpiranijim vlastima, za najneure\u0111enijim tr\u017ei\u0161tima, potragu za najmanjim radnim pravima i najni\u017eim ekolo\u0161kim zahtjevima. Ekonomska je globalizacija postala planetarno nadmetanje u smanjenju pla\u0107a, u ismijavanju radni\u010dkih prava, u smanjenju ekolo\u0161kih ograni\u010denja, u pod\u010dinjenju dru\u0161tvenih interesa pojedina\u010dnima, u poni\u017eenju ljudskog dostojanstva (primjer\u010di\u0107: ima poslodavaca kod kojih je normalan rad u pelenama zbog zabrane odlaska na pauzu). Radnici se bune zbog nejednake raspodjele koristi od njihova rada? Preselit \u0107emo proizvodnju ondje gdje se ne bune. Gra\u0111ani negoduju zbog one\u010di\u0161\u0107enja? Odlepr\u0161at \u0107e tvornica ondje gdje se ne bune. I tako se do\u0111e do odnosa u kojemu direktori u prosjeku imaju preko vi\u0161e od tristo puta ve\u0107u pla\u0107u od svojih radnika.<\/p>\n

Ljudima posvuda toga je dosta<\/strong>, i oni proziru i preziru ekonomsku igru u kojoj ve\u0107ina redovito gubi, a manjina (vlasnici korporacija i medija \u2013 a ujedno i upravitelji politi\u010dkih struktura) redovito dobiva. Stvar je zapravo jednostavna; dobit od globalizirane, jeftinije proizvodnje ne prelijeva se u d\u017eepove izigranih, nego samo u d\u017eepove gazdi. Kad se zatvori tvornica automobila u Americi radnici dobiju otkaze, proizvodnja se preseli u Meksiko<\/strong>, no isti taj auto koji se sad uz jeftiniji rad proizvodi u Meksiku ne postaje jeftiniji za kupnju u Americi. Za biv\u0161eg radnika cijena tog auta ostaje prakti\u010dno ista. Nikakav on pozitivni u\u010dinak ne osjeti od preseljenja tvornice! Razumljivo je da je Trump po\u017enjeo glasove takvih. (Usput, upravo je objavljeno da je Ford<\/strong> pod pritiskom Trumpa odustao od izgradnje novog pogona u Meksiku, te da \u0107e umjesto toga otvoriti novih 700 radnih mjesta u Michiganu.) Jer, kad im se dopusti izraziti svoje mi\u0161ljenje o nekom pitanju, kakvo god pitanje bilo, vojske gubitnika glasuju o onome \u0161to ih ti\u0161ti, odgovaraju na pitanje koje nije ni postavljeno jer drugoga glasa nemaju. Ne glasuju nu\u017eno za Trumpa, za Brexit, nego glasuju protiv umre\u017eene plutokracije koja je unaprijed uhljebila svoje praunuke plijenom ovr\u0161enim od \u201eneobrazovane mase\u201c.<\/p>\n

Cini\u010dno, izbor ve\u0107ine koji je u skladu s interesima elite naziva se demokracijom, no kad se ve\u0107ina drzne gledati svoj interes a ne interese vlasnika korporacija, njihovih medija i politi\u010dara, to se etiketira prizemnim populizmom. Stoga se i svaki glas za Brexit i za Trumpa (pa donekle u ovom kontekstu \u010dak i za Most) mo\u017ee promatrati i kao glas naivaca upecanih na populisti\u010dke pri\u010de. A mo\u017ee se promatrati i kao glas protiv dosada\u0161njih ekonomskih politika, kao glas za lokalno radno mjesto, kao vapaj gladnih i \u017eednih za su\u0161tinskim promjenama. Veliko je pitanje ho\u0107e li promjene biti isporu\u010dene, ali ve\u0107ina je kriknula, to se zanijekati ne mo\u017ee.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Da nije ovo bilo bi ono<\/strong>
\nProtuargumenti onima koji negoduju zbog modela globalizacije kakvome svjedo\u010dimo isti\u010du neke druge uzroke nestanka radnih mjesta. Naime, da nisu pobjegli preko granice poslovi bi ionako nestali zbog razvoja tehnologije, informatike i robotike. Radno intenzivna proizvodnja posvuda nestaje. Kineski grad-tvornica Foxconn koji proizvodi za Samsung i Apple prije nekoliko mjeseci otpustio je 60.000 radnika i zamijenio ih robotima. Zatim, u mnogim dr\u017eavama ekonomska aktivnost seli se iz ruralnih krajeva u urbane. Sela odumiru posvuda, napu\u010dena su ostarjelim stanovni\u0161tvom koje se na selu rodilo i ondje \u017eeli umrijeti, te opstaju jo\u0161 samo kroz agro-turizam ili malu ekolo\u0161ku proizvodnju hrane. No, gradovi prosperiraju i ondje se otvaraju radna mjesta. Nadalje, potro\u0161a\u010de se mo\u017ee dijelom smatrati krivima zbog nestanka doma\u0107ih radnih mjesta jer su u trgovini skloni \u0161tedjeti pola kune (koja im ne zna\u010di skoro ni\u0161ta) odabirom jeftinijeg stranog proizvoda koji je podjednake kvalitete kao i doma\u0107i, ne\u0161to malo skuplji. Odabirom neznatnih u\u0161teda favoriziraju se najjeftiniji proizvo\u0111a\u010di (poslodavci) ne razmi\u0161ljaju\u0107i o posljedicama jer svatko za sebe misli da je njegov maleni \u010din u globalu nebitan. Ali sve se to zbraja.<\/p>\n

Premda prethodno zvu\u010di sasvim plauzibilno ostaje onaj klasi\u010dan problem u dru\u0161tvenim znanostima, a taj je da se povijesni eksperiment ne mo\u017ee ponoviti. Ne da se pro\u0161lost vratiti i u istom kontekstu napraviti ne\u0161to drugo. Ne mo\u017ee se znati \u0161to bi se dogodilo da se nije u\u010dinio onaj ekonomski zaokret, ili da se u\u010dinio neki drugi. Mo\u017ee se \u00a0samo pretpostavljati\u2026<\/p>\n

 <\/p>\n

Prethodni je tekst objavljen u Prilici, mjese\u010dnom prilogu Glasa Koncila, u broju 01\/2017.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201eOdvi\u0161e se brzo mijenjamo da bismo se upoznali.\u201c Vlado Gotovac, Znak srca na slobodi \u201eKolo od sre\u0107e uokoli vrte\u0107i se ne pristaje, tko bi gori, eto je doli, a tko doli, gori ustaje.\u201c Ivan Gunduli\u0107, Osman<\/p>\n","protected":false},"author":171,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[5],"tags":[35,1302,1299,1284,52,13,1305,1303,1300,28,1304,1301],"yoast_head":"\nMost izme\u0111u Brexita i Trumpa - Domagoj Sajter<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=901\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Most izme\u0111u Brexita i Trumpa - Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"\u201eOdvi\u0161e se brzo mijenjamo da bismo se upoznali.\u201c Vlado Gotovac, Znak srca na slobodi \u201eKolo od sre\u0107e uokoli vrte\u0107i se ne pristaje, tko bi gori, eto je doli, a tko doli, gori ustaje.\u201c Ivan Gunduli\u0107, Osman\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=901\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2017-01-25T07:57:33+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2017-01-25T07:58:21+00:00\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"12 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\",\"url\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"description\":\"osobne stranice\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=901#webpage\",\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=901\",\"name\":\"Most izme\\u0111u Brexita i Trumpa - Domagoj Sajter\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\"},\"datePublished\":\"2017-01-25T07:57:33+00:00\",\"dateModified\":\"2017-01-25T07:58:21+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=901#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=901\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=901#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Most izme\\u0111u Brexita i Trumpa\"}]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"contentUrl\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"caption\":\"Domagoj Sajter\"},\"sameAs\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\"],\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Most izme\u0111u Brexita i Trumpa - Domagoj Sajter","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=901","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Most izme\u0111u Brexita i Trumpa - Domagoj Sajter","og_description":"\u201eOdvi\u0161e se brzo mijenjamo da bismo se upoznali.\u201c Vlado Gotovac, Znak srca na slobodi \u201eKolo od sre\u0107e uokoli vrte\u0107i se ne pristaje, tko bi gori, eto je doli, a tko doli, gori ustaje.\u201c Ivan Gunduli\u0107, Osman","og_url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=901","og_site_name":"Domagoj Sajter","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1","article_published_time":"2017-01-25T07:57:33+00:00","article_modified_time":"2017-01-25T07:58:21+00:00","twitter_card":"summary","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Domagoj Sajter","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"12 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website","url":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/","name":"Domagoj Sajter","description":"osobne stranice","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"WebPage","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=901#webpage","url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=901","name":"Most izme\u0111u Brexita i Trumpa - Domagoj Sajter","isPartOf":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website"},"datePublished":"2017-01-25T07:57:33+00:00","dateModified":"2017-01-25T07:58:21+00:00","author":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800"},"breadcrumb":{"@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=901#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=901"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=901#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Most izme\u0111u Brexita i Trumpa"}]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800","name":"Domagoj Sajter","image":{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo","inLanguage":"hr","url":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","contentUrl":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","caption":"Domagoj Sajter"},"sameAs":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr"],"url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171"}]}},"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/901"}],"collection":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/171"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=901"}],"version-history":[{"count":2,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/901\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":903,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/901\/revisions\/903"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=901"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=901"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=901"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}