<\/p>\n
Nije dosta narodu pristupiti, valja s narodom stupati. Ponekad se u glasu naroda \u010duje grmljavina nebesa.<\/em> Populizam je vru\u0107 termin; rije\u010d koja je posvuda u zadnje vrijeme. Izvire iz latinskog populus<\/em> = narod; \u0161to \u0107e re\u0107i da se populisti oslanjaju i autoritet crpe iz podr\u0161ke ve\u0107ine naroda. S obzirom na politi\u010dke prevrate u Velikoj Britaniji, SAD-u i drugdje, tamo\u0161nji gubitnici vole ga koristiti kao eufemizam i naznaku za latentni fa\u0161izam, potencijalni nacizam; zlo u ranoj fazi razvoja. Mo\u017eda je to prije politi\u010dki nego ekonomski pojam, ali bi najkorektnije bilo promatrati ga integralno, u ekonomsko-politi\u010dkom kontekstu, jer izvori promjena koje mediji vole etiketirati populizmom (i kad imaju i kad nemaju elemente populizma) su u ekonomskoj domeni.<\/p>\n Liberalna ljevica inzistirala je na globalnom kapitalizmu premda mu kroni\u010dno nedostaje humanosti, a u procesu globalizacije i osloba\u0111anja tokova kapitala doma\u0107i su glasa\u010di \u201eoslobo\u0111eni\u201c od radnih mjesta i stabilnih poslova. Zauzvrat su dobili jeftinije proizvode iz slobodnog uvoza, ili jo\u0161 podmuklije; \u201edoma\u0107u\u201c robu proizvedenu u inozemstvu. U tom smislu liberali su za mnoge donijeli slobodu \u2013 onu slobodu koja je \u201esamo druga rije\u010d za polo\u017eaj u kojem vi\u0161e nema\u0161 \u0161to izgubiti<\/em>\u201c. \u0160tovi\u0161e, Obama<\/strong> je kao jedan od najve\u0107ih svojih uspjeha naveo oslobo\u0111enje seksualnih manjina, a u svom je zadnjem, pozdravnom predsjedni\u010dkom govoru za prioritet stavio borbu (i) za LGBT zajednicu. Za mandata Obame nijedan visoki bankar s Wall Streeta nije optu\u017een za najve\u0107u financijsku krizu u zadnjih skoro stotinu godina; o\u010dito je predsjednik imao va\u017enije prioritete. Razumljivo, to je dovelo do destrukcije povjerenja u ekonomsko-politi\u010dki sustav; dok su nezaposleni gra\u0111ani ispa\u0161tali zbog krize vlast se bavila gej paradama. No, koje je najzna\u010dajnije nasljedstvo biv\u0161eg predsjednika Obame; promatraju\u0107i sve te godine na vlasti, \u0161to je ostavio iza sebe? Donalda Trumpa<\/strong>: njegovu apsolutnu suprotnost. To dovoljno govori o zadovoljstvu naroda liberalno ljevi\u010darskom politikom nobelovca-mirovnjaka koji je za cijelog svog mandata bio u ratu. S druge strane, Trump je nedugo nakon dolaska na vlast zabranio prora\u010dunsko financiranje (odnosno na teret ameri\u010dkih poreznih obveznika) nevladinih udruga koje provode ili promoviraju abortus kao metodu planiranja obitelji, a to mu nikako nije pomoglo pri stvaranju pozitivnije slike u medijima.<\/p>\n Klika koja kad pokrade milijune guli krumpire za op\u0107e dobro (dok represivni aparat bilda mi\u0161i\u0107e na babu\u0161kama), generacija za generacijom korumpiranih politi\u010dara, klijentelista koji se jedan dan vrije\u0111aju, a drugi koaliraju (tre\u0107i sve iznova), iritantno prekorektni pre\u017eiva\u010di ispraznih fraza, ljudske ljuske, vo\u0161tane maske, vje\u0161alice za odijela \u2013 sve prije nego realni ljudi koji imaju doticaj sa stvarnim \u017eivotima ve\u0107ine \u2013 izazvali su duboko nezadovoljstvo i ogor\u010denost gra\u0111ana ekonomskim i politi\u010dkim sustavom. Sljepilo (ne kratkovidnost!) i lijevih i desnih velikih stranaka koje su gojili\u0161te tih i takvih bezli\u010dnosti otvorilo je prostor nekim novima, autsajderima koji su kanaliziraju\u0107i nezadovoljstvo u svoju prevagu demokratski pobijedili (ne pu\u010devima, barikadama, molotovljevim koktelima i uli\u010dnim prevratima) stare strukture. No, prefrigani gubitnici znaju kako opisati svoj neuspjeh; ne uzimaju ogledalo i analiziraju svoje proma\u0161aje, ve\u0107 pobjednike progla\u0161avaju populisti\u010dkim demagozima. Usredoto\u010duju se na frizuru, na ten, na zube protivnika, a pritom im izmi\u010de notorno shva\u0107anje: ako su Trump, Farage<\/strong> i njima sli\u010dni nadrealne spodobe vrijedne jedino epskog prijezira, kakvi li su tek oni ako su ih takvi \u201e\u010dudaci\u201c pobijedili, kakvi su oni ako u kontrastu s takvim bizarnim likovima nisu uspjeli dobiti ve\u0107inu?!<\/p>\n <\/p>\n Ve\u0107ina je politi\u010dara bila \u0161okirana pobjedom Trumpa i izglasavanjem izlaska Velike Britanije iz EU. To izvrsno pokazuje koliko su otu\u0111eni od ve\u0107ine, koliko su se samo-izolirali, za\u010dahurili, koliko nemaju blage veze s onim \u0161to velik dio gra\u0111ana ti\u0161ti i pokre\u0107e. Privilegirana elita odgojena pri politi\u010dkim komesarijatima i stasala u ministarstvima vanjskih poslova, sve su to visoko-obrazovani poligloti kojima je iznimno te\u0161ko pojmiti da je njihov uspjeh \u010de\u0161\u0107e plod dobre sre\u0107e i jo\u0161 boljih obiteljskih mre\u017ea, a ne samo njihova zalaganja. Distancirali su se od svog bira\u010dkog tijela jer ih zapravo preziru: kao \u0161to sebi pripisuju svoje uspjehe vjeruju da su si neuspje\u0161ni isklju\u010divo sami krivi za svoj lo\u0161 polo\u017eaj. \u0160tovi\u0161e, ne samo da su se distancirali, nego nisu ni prepoznali stvaranje mase koja se drznula razmi\u0161ljati potpuno druga\u010dije od onoga \u0161to im dociraju mediji.<\/p>\n Artikulacija problema ve\u0107ine gra\u0111ana, odnosno pravilno uo\u010davanje svega onoga \u0161to ti\u0161ti i optere\u0107uje ve\u0107inu, i potom osvajanje glasova ve\u0107ine (na referendumima, izborima) temeljem toga \u0161to su problemi oslovljeni pravim imenom i \u0161to su ponu\u0111ena rje\u0161enja tih problema \u2013 to nije populizam<\/em> <\/strong>nego demokracija<\/em><\/strong>. Problemi ve\u0107ine u osnovi su mahom ekonomski: rastu\u0107a nezaposlenost i nejednakost. Kozmi\u010dke su proporcije licemjerja onih koji demokraciju razlikuju od populizma prije svega po usporedbi njihova privatnog mi\u0161ljenja s mi\u0161ljenjem ve\u0107ine: ako se njihovo privatno mi\u0161ljenje (a privatno mi\u0161ljenje ne izrasta iz vakuuma nego je temeljeno na subjektivnom, na ideologiji, na svjetonazoru) podudara sa stavovima ve\u0107ine, to nazivaju demokracijom<\/em>; ako se njihovo privatno mi\u0161ljenje ne podudara sa stavovima ve\u0107ine, to etiketiraju populizmom<\/em>. I da ne bude zabune, ne bilo kakvim populizmom, nego sirovim, jeftinim, prizemnim, primitivnim populizmom. Takvi smatraju da je razum pridr\u017ean samo dobrostoje\u0107oj, obrazovanoj eliti. Uvijek su oni drugi nerazumni.<\/p>\n Kad pojedinac koji ima objektivnih ekonomskih problema stavlja svoje probleme i vlastite interese ispred interesa onih kojima u \u017eivotu ide izvrsno, kad vi\u0161e vjeruje vlastitom instinktu i osobnom iskustvu nego medijima kojima diktiraju kupci oglasnog prostora, \u201estru\u010dnjaci\u201c \u0107e ga proglasiti nerazumnim, neracionalnim. Uzmimo za primjer banke<\/strong>. Kad se pojedinac prisjeti svih trauma koje ima i koje je imao u odnosu s bankama, kad se prisjeti svih manipulacija globalnih banaka (na tr\u017ei\u0161tu hipotekarnih kredita, na tr\u017ei\u0161tu kamatnih stopa, na tr\u017ei\u0161tu valuta, itd.), kad se prisjeti propasti svoje u\u0161te\u0111evine u propalim bankama, kad se prisjeti odnosa banaka prema njemu u situaciji financijske krize (pove\u0107avanje kamatnih stopa paralelno uz rast te\u010daja), \u201estru\u010dnjaci\u201c mu obja\u0161njavaju da su privatni interesi vlasnika banaka va\u017eniji od pojedina\u010dnih privatnih interesa. Kad nakon svega gra\u0111ani postanu podozrivi i nepovjerljivi i prema tim \u201estru\u010dnjacima\u201c i prema onima koji ih anga\u017eiraju, odnosno prema vlasnicima kapitala koncentriranog u bankama, prozvat \u0107e ih se da podlije\u017eu jeftinom populizmu.<\/p>\n Tada, dovinuv\u0161i da je ve\u0107ina prozrla kroz fasadu i oguglala na izjave slu\u017ebenih glasnogovornika, anga\u017eiraju se osobe iz raznih konzultantskih i PR (odnosi s javno\u0161\u0107u) poduze\u0107a. Vlasnici tih firmi i njihovi \u201estru\u010dnjaci\u201c svoj kruh stje\u010du od naknada za usluge koje pru\u017eaju privilegiranoj manjini, i stoga su sve samo ne neutralni, nepristrani i objektivni. Njihov je zadatak okrenuti mi\u0161ljenje javnosti, a pritom posvuda plasiraju pojam poput populizma.<\/p>\n \u0160to onda jest populizam? Populizam je \u0161irok pojam koji u primjeni mo\u017ee i ne mora biti kontaminiran. Svaka demokratski izabrana vlast je u odre\u0111enoj mjeri populisti\u010dka; t\u00e1 ve\u0107ina ju je odabrala. U u\u017eem smislu populisti su oni koji tvrde da imaju izravniju vezu s \u201epopulusom\u201c; oni smatraju da prethodne vlade dodu\u0161e jesu bile demokratski izabrane, ali da su bile otu\u0111ene, distancirane od naroda koji stoga nije zapravo participirao u vlasti. Kontaminirani populizam je podila\u017eenje niskim strastima mase, manipulacija neobrazovanim gra\u0111anima (kojih je, na\u017ealost, mno\u0161tvo), poticanje predrasuda prema manjinama, potenciranje konflikata u svrhu anga\u017eiranja ve\u0107e mase ljudi oko prijepornih pitanja, pokretanje masa propagandom, neistinitim vijestima, naguravanje gra\u0111ana u obor: \u201emi\u201c i \u201eoni\u201c. U ekonomskom smislu kontaminirani populizam je obe\u0107avanje rje\u0161avanja slo\u017eenih problema na jednostavne na\u010dine; npr. \u201esagradit \u0107emo zid<\/strong>\u201c \u2013 kao da se ekonomski, sociolo\u0161ki i politi\u010dki problemi daju rije\u0161iti cementom i armaturom.<\/p>\n Zbog svega navedenog iznimno je va\u017eno zagledati ispod povr\u0161ine i promatrati tko \u0161to smatra pod populizmom, i da li netko podvaljuje ne\u0161to pod firmom populizma. Ljevi\u010dari vole u populizam ugurati razvijenu nacionalnu samosvijest. Desni\u010dari suprotnu stranu etiketiraju kao populiste kad ovi monopoliziraju bliskost radni\u010dkoj klasi. Naravno, lamentiraju\u0107i do iznemoglosti o populizmu preuzima se rizik da taj termin postaje toliko izlizan, toliko izmanipuliran da ne zna\u010di vi\u0161e ni\u0161ta.<\/p>\n I dok suvremeni politi\u010dki prevrati imaju elemente ekonomskog populizma, valja biti oprezan. Populizam nastaje iz dubokog ekonomskog nezadovoljstva velikog broja ljudi. Ne oslovljavanje, ignoriranje i zanemarivanje tog nezadovoljstva od strane standardnih politi\u010dkih struktura otvara prostor za populizam. No, politi\u010dki gubitnici samo dolijevaju ulje na vatru usredoto\u010duju\u0107i se na vanjske i povr\u0161ne manifestacije populizma, na zapravo nebitne stvari (npr. liberali upozoravaju na Trumpov odnos prema \u017eenama \u017emire\u0107i pred \u201esvojim\u201c Clintonom \u2013 Lewinsky, gdje si?) a da pritom i dalje ignoriraju i zanemaruju temeljne ekonomske probleme ve\u0107ine gra\u0111ana.<\/p>\n <\/p>\n Latino-populizam<\/strong><\/p>\n Povijest poznaje ekonomski populizam. U Latinskoj Americi eksperimentirano je na\u0161iroko s politikama tipa \u201ezabranimo uvoz\u201c, \u201enacionalizirajmo velike kompanije i\/ili banke\u201c, \u201eignorirajmo na\u0161e obveze prema MMF-u\u201c, \u201ezanemarimo sve dosada\u0161nje razumne ekonomske politike\u201c, \u201edevaluacija subotom\u201c i sl. Salvador Allende<\/strong> (predsjednik \u010cilea od 1970. do 1973.), Alan Garcia<\/strong> (predsjednik Perua od 1985. do 1990. i od 2006. do 2011.), Hugo Chavez<\/strong> (predsjednik Venezuele od 1999. do 2013.), Evo Morales<\/strong> (predsjednik Bolivije od 2006. do 2014.) ignorirali su prora\u010dunske ograde, imali su antipatiju prema monetarnoj politici sredi\u0161nje banke (Chavez je preuzev\u0161i vlast prvo maknuo guvernerku sredi\u0161nje banke) i op\u0107enito prema institucijama, prezirali su inozemne investitore (promatrali su ih sve kao \u0161pekulante i izrabljiva\u010de), gajili su retoriku \u201emi\u201c protiv \u201enjih\u201c pri \u010demu nije sasvim jasno tko su \u201eoni\u201c (\u010desto su to multinacionalne korporacije i MMF<\/strong>; Trumpu su to imigranti i Kinezi), itd. Svi su oni karizmati\u010dni tipovi, dobri govornici i osobe izvan prija\u0161njeg politi\u010dkog establi\u0161menta i institucija. To su do\u0161ljaci u politi\u010dki univerzum koji po\u010desto nemaju nikakvu politi\u010dku stranku iza sebe. Pri tom je latinoameri\u010dki populizam naj\u010de\u0161\u0107e dolazio slijeva (ekstremni marksizam), ali i zdesna (Peron<\/strong> u Argentini \u2013 sklon fa\u0161izmu, Mussolinijev<\/strong> simpatizer). Zgodna je ironija u tome da novi ameri\u010dki predsjednik otvoreno ne simpatizira svoje ju\u017ene susjede, dok istodobno neizravno simpatizira ekonomske poteze njihovih predsjednika.<\/p>\n Populisti\u010dka ekonomska politika u po\u010detku, u kratkom roku stvara \u0161ok i pozitivne u\u010dinke. No, nakon nekog vremena, osobito nakon \u0161to se potro\u0161e me\u0111unarodne i doma\u0107e rezerve, poka\u017ee se da su populisti\u010dke mjere neodr\u017eive i dolazi duboka kriza koja najvi\u0161e poga\u0111a najslabije, jer se bogati za sebe uvijek pobrinu skloniv\u0161i svoje bogatstvo na sigurno prije kraha.<\/p>\n <\/p>\n Ne\u0107emo kinesku tehnologiju, ho\u0107emo doma\u0107e!<\/strong><\/p>\n Zanimljiva je telefonska anegdota argentinske predsjednice Kirchner<\/strong> (mandat od 2007. do 2015.) koja je, osim \u0161to je nacionalizirala mirovinske fondove, odlu\u010dila vratiti proizvodnju iz Kine nazad u domovinu (zvu\u010di poznato?). Uvela je visoke carine, pa \u010dak i zabranila proizvodnju nekih stvari u inozemstvu. Me\u0111u njima je bio pametni telefon marke BlackBerry<\/strong>, dotad najpopularniji u Argentini. Kirchner je \u017eeljela da se ovaj komad visoke tehnologije proizvodi tamo gdje se kupuje. Tako je proizvodnja uspostavljena na kraju svijeta, usred ni\u010dega, u Ognjenoj zemlji (jer je Kirchner ondje imala veliku politi\u010dku podr\u0161ku).<\/p>\n Dvije se godine razvijala tvornica BlackBerryja, i kad je prvi komad kona\u010dno sastavljen izazvao je golemu pozornost javnosti, a predsjednica ga je ponosno pokazivala na javnim skupovima. Na jednom takvom, nakon \u0161to je predsjednica pokazala doma\u0107u visoku tehnologiju masa je klicala i aplaudirala pune \u010detiri minute. Vidite da se mo\u017ee!<\/p>\n Problem je bio u tome \u0161to su visokoobrazovanim zaposlenicima morali dati vrlo visoke pla\u0107e da bi ih privukli u tvornicu na kraju svijeta. Drugo, dok se uspostavila proizvodnja trebalo je dvije godine, \u0161to zna\u010di da je novi model u startu bio dvije godine tehnolo\u0161ki prevladan, a to je u svijetu pametnih telefona iznimno dugo razdoblje. Tako je proizvod bio doma\u0107i, ali skup i zastario. Ne bi li se pripomoglo prodaji zabranjen je uvoz konkurentskih Appleovih iPhonea, no to je samo dovelo do razvoja \u0161verca. Tvornica je ubrzo dovedena na rub propasti, a 2.000 radnih mjesta nestalo je kako je i nastalo \u2013 brzo.<\/p>\n <\/p>\n
\nNije dosta me\u0111u narod stati, valja me\u0111u narodom ostati.<\/em>
\nStjepan Radi\u0107<\/p>\n
\nLajos Kossuth<\/p>\n