{"id":911,"date":"2017-05-23T11:59:14","date_gmt":"2017-05-23T10:59:14","guid":{"rendered":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=911"},"modified":"2017-05-23T12:02:45","modified_gmt":"2017-05-23T11:02:45","slug":"agrokor-pocetak-kraja-ili-novi-pocetak","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=911","title":{"rendered":"Agrokor: po\u010detak kraja ili novi po\u010detak"},"content":{"rendered":"

<\/p>\n

\u201e\u010cetrdeset godina sebe ulo\u017eio sam u izgradnju cijele Hrvatske i regije, stoga sam danas ponosan \u010dovjek jer sve \u0161to sam izgradio danas sam svojim potpisom predao hrvatskoj dr\u017eavi<\/em>\u201c
\n\u2013 iz izjave osobe koja dr\u017eavi istodobno predaje poslodavce za oko 60.000 radnika, ali i dugove od preko 45 milijardi kuna (iznos se jo\u0161 ne zna)<\/p>\n

\u201eAgrokor Grupa moli da se dionici ne oslanjaju na njena financijska izvje\u0161\u0107a iz pro\u0161losti<\/em>\u201c
\n– iz slu\u017ebene objave izvanredne uprave Agrokora, 27. 4. 2017.<\/p>\n

 <\/p>\n

O ulozi Agrokora u suvremenoj hrvatskoj ekonomskoj povijesti mogu se i trebaju napisati knjige iz kojih \u0107e budu\u0107e generacije u\u010diti \u0161to raditi, a \u0161to ne raditi u poduzetni\u0161tvu, ali i u politici. Golem je zna\u010daj ove kompanije, njenih poduze\u0107a k\u0107eri, vlasni\u010dki povezanih poduze\u0107a i dobavlja\u010da za hrvatsku ekonomiju. Zapravo, Agrokor, njegova poduze\u0107a k\u0107eri i druga vlasni\u010dki povezana poduze\u0107a, te njihovi dobavlja\u010di jesu<\/em> hrvatska ekonomija (u glavnini). Kad se ka\u017ee \u201eAgrokor\u201c treba vizualizirati M<\/em>re\u017eu proizvo\u0111a\u010da, prera\u0111iva\u010da, uvoznika, trgovaca i drugih ekonomskih subjekata koja se grana od golemih poduze\u0107a kapilarno sve do najmanjih obrtnika, OPG-ova i ku\u0107nih radinosti koji su dobavlja\u010di dobavlja\u010devih dobavlja\u010da matice. Tako\u0111er, kad se ka\u017ee \u201eAgrokor\u201c treba pomisliti i na jednu obitelj koja je tu kompaniju sagradila te njome autonomno i nedodirljivo upravljala.<\/p>\n

Rana povijest \u2013 kako je Agrokor nastao i njegovi za\u010deci \u2013 to bi mogla biti knjiga prva<\/strong>. U njoj bi se trebala na\u0107i poglavlja o privatizaciji i pretvorbi. Ondje bi se mo\u017eda mogla pro\u010ditati famozna re\u010denica koja opisuje velik dio poduzetnika u svijetu: \u201enikad ne pitaj milijardera kako je stekao prvi milijun<\/em>\u201c. Autorizirane autobiografije bogata\u0161a skoro uvijek preska\u010du pitanje prvog milijuna i otpo\u010dinju pri\u010dama o prijegornom radu, predanosti, pronicljivosti, pametnom preuzimanju rizika, itd. Iako mnogi s pravom nisu u stanju prije\u0107i preko \u010desto dvojbenog na\u010dina stjecanja toga prvog milijuna, valja re\u0107i da \u010dak i ako je dijete za\u010deto u te\u0161kom grijehu to ne zna\u010di da je i dijete samo gre\u0161no, te da i dijete treba osuditi. U tom smislu, ako Agrokor i jest za\u010det u pravno dvojbenim poslovima, to \u201edijete\u201c je sada odraslo i ima svoj vlastiti \u017eivot kojega \u2013 kao i svaki \u017eivot \u2013 treba \u0161tititi.<\/p>\n

U drugoj knjizi<\/strong> opisivala bi se povijest Agrokorova rasta i \u0161irenja; dobri primjeri investiranja, preuzimanja, restrukturiranja i oporavak tada polumrtvih giganata. Ondje bi se mogao na\u0107i pozitivno intonirani prikaz kako su mnoga preuzimanja u Hrvatskoj mogla i trebala zavr\u0161iti: ja\u010danjem, a ne uni\u0161tenjem i zatvaranjem proizvodnje. Za razliku od mnogih drugih tajkuna koji su grabili firme, iscrpljivali ih poput vampira i iz njih isisavali svu vrjedniju imovinu te ju potom ostavili da propadne, u okviru Agrokora nastojalo se podi\u0107i i osna\u017eiti preuzete firme. Radnici su mahom dobivali posao, a ne ostajali bez njega.<\/p>\n

Tre\u0107a knjiga<\/strong> mogla bi uz puno pikanterija opisivati politi\u010dku pozadinu; na\u010din financiranja doma\u0107ih politi\u010dkih stranaka uz paralelno uzdizanje jedne osobe u status polu-bo\u017eanstva koja u helikopteru lebdi iznad hrvatske stvarnosti. Taj je status vjerojatno pla\u0107en izda\u0161nim potporama klju\u010dnim, vode\u0107im hrvatskim politi\u010darima u posljednjih dva desetlje\u0107a. Ako porezna uprava doista deset godina nije nadgledala poslovanje najve\u0107e hrvatske firme, onda Agrokor taj spokoj zasigurno nije zavrijedio slu\u010dajno, bez ikakve protuusluge. Tko god se ozbiljnije bavio ekonomijom u Hrvatskoj odavna je znao da je Agrokor i slabo likvidan, i vrlo zadu\u017een. Tko god se ozbiljnije bavio ekonomijom igdje<\/em> zna da se dugotrajno odsustvo poreznog nadzora ne stje\u010de slu\u010dajno, bez ikakve protuusluge. A ako su to znale vanjske osobe, to su pogotovo morale znati interne osobe; direktori \u2013 financijski stru\u010dnjaci iz \u010dijih se redova biraju ministri financija.<\/p>\n

No, sve te knjige o Agrokoru bit \u0107e napisane nakon<\/em><\/strong>, a najlak\u0161e je biti general poslije bitke. U izobilju ima pre-kvalificiranih kau\u010d-komentatora, eksperata za sve pore bivstvovanja \u2013 od nogometa do Agrokora \u2013 koji ne bi bili u stanju voditi ni sastanak ku\u0107nog savjeta od pet ku\u0107anstava, a kamoli upravljati firmom od pet tisu\u0107a zaposlenika. Takvi \u201eznaju\u201c za\u0161to je Agrokor pao, oni detektiraju uzroke problema, oni daju recepte za budu\u0107nost, oni znaju kako je trebalo. S naknadnom pame\u0107u mo\u017ee se re\u0107i puno toga o Agrokoru, no postoje li neka pravila, neka na\u010dela poslovanja za koja unaprijed znamo da vrijede i da ih se treba dr\u017eati, bez obzira na to je li rije\u010d o Agrokoru ili o nekome drugome? Postoje.<\/p>\n

 <\/p>\n

GLAVNI TEKST<\/p>\n

 <\/p>\n

Nitko u svijetu, nijedna dr\u017eava nije imuna na probleme svojih najve\u0107ih kompanija. Koncept \u201eprevelik da bi propao<\/strong>\u201c koji izjeda slobodno-tr\u017ei\u0161nu kapitalisti\u010dku koncepciju, kod kojega je dobit privatni uspjeh i slijeva se u d\u017eepove pojedinaca, a gubitak dru\u0161tveni neuspjeh i slijeva se u d\u017eepove svih gra\u0111ana, problem je s kojima se ne znaju nositi ni ekonomski sustavi daleko razvijeniji i funkcionalniji od hrvatskoga. Financijska industrija, proizvo\u0111a\u010di automobila i zrakoplova u Europi i Americi, samo su neki od primjera kad se dr\u017eava uplitala kako bi spasila o\u010dekivani gubitak od vi\u0161e tisu\u0107a radnih mjesta. Pa ipak, \u010dinjenica da je kod susjeda nered ne mo\u017ee nas \u010diniti zadovoljnima \u0161to je i kod nas nered, i ne odgovara na pitanje kako su se \u201eobi\u010dni, mali\u201c hrvatski gra\u0111ani na\u0161li u polo\u017eaju biti taocima poslovnih odluka jedne obitelji?<\/p>\n

Krene li se od najvi\u0161e, globalne razine, valja uo\u010diti da je pitanje stabilnosti i vlasni\u0161tva Agrokora ujedno i geostrate\u0161ko pitanje<\/strong> stabilnosti i \u201evlasni\u0161tva\u201c nad regijom, tj. pitanje gravitacijskih polja velesila i njihovih interesa na podru\u010dju na kojemu posluje Agrokor, a to su u glavnini zemlje biv\u0161e Jugoslavije, uz Ma\u0111arsku. Ovo je odavna bilo podru\u010dje interesa obje strane: i ameri\u010dko-europske, i ruske. Agrokor je jedan od kanala putem kojega se ti interesi mogu realizirati.<\/p>\n

Na hrvatskoj su makro-ekonomskoj razini vode\u0107i ljudi Agrokora imali apsolutno dominantan pregovara\u010dki polo\u017eaj<\/strong> bez obzira na to o kojem se pitanju pregovara i s kim se pregovara. Prema dobavlja\u010dima mogli su uvjetovati \u0161to su htjeli; ako dobavlja\u010di nisu htjeli prihvatiti uvjete \u2013 \u201eu redu\u201c \u2013 jednostavno nisu bili na policama najra\u0161irenije mre\u017ee trgovina u Hrvatskoj. Primjerice, jo\u0161 prije 11 godina zaiskrilo je izme\u0111u Konzuma i Karlova\u010dke pivovare zbog (navodno) Konzumovih nepodno\u0161ljivo dugih rokova pla\u0107anja, i Karlova\u010dkog piva nije bilo u Konzumu nekoliko mjeseci. Na kraju su ipak postigli nekakav poslovni dogovor (detalji su poslovna tajna), no ve\u0107 i prije te 2006. godine znalo se da se Konzum financira na teret dobavlja\u010da.<\/p>\n

Financiranje na teret dobavlja\u010da<\/strong>, pojednostavljeno, funkcionira na sljede\u0107i na\u010din. Dobavlja\u010d isporu\u010di robu Konzumu i ispostavi fakturu. Konzum se obvezuje platiti nakon npr. 180 dana (\u0161to je za Konzum bilo jo\u0161 i dobro). To zna\u010di da dobavlja\u010d ne\u0107e vidjeti novac jo\u0161 \u0161est mjeseci, premda je uredno isporu\u010dio robu. Dobavlja\u010di su to svojevoljno prihva\u0107ali jer su vjerovali da \u0107e im novac na kraju biti ispla\u0107en, a kao drugo, imali su osiguran plasman robe kroz najra\u0161ireniji trgova\u010dki kanal. Ako je Konzum robu toga dobavlja\u010da prodao krajnjim kupcima za npr. mjesec dana, to zna\u010di da je utr\u017eeni novac imao jo\u0161 pet mjeseci na raspolaganju za financiranje vlastitih potreba. Taj je novac, ekonomski promatrano, dobavlja\u010dev novac, no pravno promatrano on je Konzumov jer ga on nije du\u017ean isplatiti sve do 180 dana od fakture.<\/p>\n

Financiranje na teret dobavlja\u010da nije ni neuobi\u010dajena ni nekorektna poslovna praksa. Sve dok se pla\u0107a u ugovorenim rokovima ne mo\u017ee se govoriti o nekorektnostima. No, ipak je ovdje bila rije\u010d o iznu\u0111ivanju, pa \u010dak i svojevrsnom ucjenjivanju dobavlja\u010da koje je Konzum pritiskao kako god je htio. Oni nisu imali nikakvu pregovara\u010dku mo\u0107 u tom procesu, te je Konzum (kao najve\u0107a Agrokorova tvrtka) mogao zahtijevati ono \u0161to se ina\u010de smatra poslovno potpuno ne-fer. To je prije svega isplata u rokovima koji daleko, daleko prema\u0161uju rokove propisane u Ste\u010dajnom zakonu. Ondje se smatra nedopustivim pla\u0107ati u rokovima duljim od 60 dana (tj. zbog 60 dana ka\u0161njenja s pla\u0107anjem otvara se ste\u010daj), a Agrokor je pla\u0107ao i nakon 180 ili nakon 240 dana (kad uop\u0107e jest<\/em> pla\u0107ao). No, sve dok Konzum nije kasnio s pla\u0107anjem to nije bilo protuzakonito: mo\u017ee se samo re\u0107i da je bilo ne-fer.<\/p>\n

Godinama su stru\u010dnjaci javno upozoravali na hrvatski problem nelikvidnosti i na lanac nepla\u0107anja koji po\u010dinje od Agrokora<\/strong>; njegova slaba likvidnost prelijevala se na cijeli ekonomski sustav. Agrokor je izmirivao svoje obveze u dugim rokovima i otezao s pla\u0107anjem svojim dobavlja\u010dima, onda su oni kasnili prema svojim dobavlja\u010dima u drugom redu, ovi prema tre\u0107em \u2013 sve do najmanjih, najslabijih karika koje su najvi\u0161e ispa\u0161tale. Promatra li se ovo s polo\u017eaja socijalnog nauka Crkve, uskra\u0107ivanje ili zadr\u017eavanje pla\u0107e smatra se te\u0161kim grijehom i velikom nepravdom<\/strong>. Premda ovdje nije rije\u010d o uskra\u0107ivanju ili zadr\u017eavanju pla\u0107e zaposlenicima Agrokora, ispa\u0161tali su njihovi dobavlja\u010di koji su prema svojim radnicima i svojim dobavlja\u010dima imali probleme s isplatama, te se neizravno mo\u017ee progovoriti o te\u0161kom grijehu koji je bio ugra\u0111en u model poslovanja Agrokora. Mnogi su stru\u010dnjaci vi\u0161e puta javno o tome govorili, ali uzalud, vlasnik je bio (i ostao, bar zasad) politi\u010dki i pravno nedodirljiv<\/strong>. \u010cak su se i njegovi predmeti na Ustavnom sudu promptno rje\u0161avali, dok su ostali godinama \u010dekali do\u0107i na red.<\/p>\n

Na makro-razini valja se zapitati i kako su dr\u017eavne institucije dopustile Agrokoru razmahati se dotle da je njegova propast sustavno nepodno\u0161ljiva? Principijelno, jedna osoba mo\u017ee imati samo jedan glas na izborima. Osoba koja kroz poreze upla\u0107uje tisu\u0107u kuna u dr\u017eavni prora\u010dun i osoba koja kroz poreze upla\u0107uje stotinu milijuna kuna u taj isti prora\u010dun trebali bi imati ravnopravan politi\u010dki polo\u017eaj kod demokratskog dono\u0161enja odluka o raspolaganju novcem iz toga prora\u010duna. No, naivno bi bilo smatrati da se ekonomska mo\u0107 ne prelijeva u politi\u010dku mo\u0107. Kao \u0161to su izgradili sna\u017enu pregovara\u010dku poziciju pred dobavlja\u010dima, tako su Todori\u0107i izgradili svoj polo\u017eaj i pred klju\u010dnim donositeljima odluka – politi\u010darima. Najvjerojatnije su financirali obje vode\u0107e stranke (\u0161to je uobi\u010dajena praksa gotovo svih ve\u0107ih hrvatskih poduzetnika) i time kupovali prostor za neometano dono\u0161enje poslovnih odluka.<\/p>\n

U situacijama visoke nezaposlenosti poslodavci (u Hrvatskoj, ali i drugdje) su \u010desto nadmeni, oholi prema svojim zaposlenicima zbog \u010dinjenice da im daju radno mjesto, kao da su im u\u010dinili kakvo milosr\u0111e time \u0161to su im dopustili da rade za njih. Na\u017ealost, \u010dini se da je takav mentalitet prevladavao i kod biv\u0161ih vode\u0107ih ljudi Agrokora, koji ili nisu \u010duli, ili su ignorirali da se \u201eonomu tko radi pla\u0107a ne ra\u010duna kao milost, nego kao dug<\/em>\u201c (Rim 3, 4). U kontekstu visoke nezaposlenosti valja uo\u010diti da osoba \u010dija firma zapo\u0161ljava pet ljudi i osoba \u010dija firma zapo\u0161ljava pet tisu\u0107a<\/em> ljudi imaju bitno razli\u010ditu politi\u010dku mo\u0107. Ne posluje li Agrokor u Srbiji kao i u Hrvatskoj? Nije li cijena rada u Srbiji ni\u017ea nego u Hrvatskoj? Nije li isplativije prebaciti neki radno-intenzivni pogon preko Dunava? Nema li onda osoba koja odlu\u010duje o tim pitanjima i politi\u010dku mo\u0107? (Ovo je samo jedan primjer na koji se ekonomska mo\u0107 mo\u017ee transformirati u politi\u010dku; o tome kako se ta mo\u0107 zaista konkretno ostvarivala \u010ditat \u0107e se.) U na\u010delu, na demokratskim izborima jedna osoba (jedan glas) ima tisu\u0107u puta manji zna\u010daj nego tisu\u0107u osoba (tisu\u0107u glasova); iz tog vrlo jednostavnog razloga veliki i mali poslodavci nemaju jednak politi\u010dki polo\u017eaj te je te\u0161ko<\/em> o\u010dekivati da \u0107e ista pravila vrijediti za male i za velike. Ali, ba\u0161 zato \u0161to je to te\u0161ko<\/em> treba na tome inzistirati i za to se zalagati!<\/p>\n

Kona\u010dno, na mikro-razini treba postaviti pitanje: je li obitelj Todori\u0107 konkretno odgovorna za pad Agrokora ili nije<\/strong>? Odgovor ne smije biti banalan; najlak\u0161e je re\u0107i “istina je negdje u sredini”. Istina nikad nije u to\u010dkama krajnosti; uvijek je negdje izme\u0111u, ali na koju stranu naginje? Gdje je bli\u017ea? Je li Agrokor pao zbog prete\u017eno vanjskih okolnosti, zbog eksternih pritisaka na koje nijedan pojedinac ne mo\u017ee utjecati (makroekonomski, globalni faktori), ili je pao prete\u017eno zbog lo\u0161ih, krivih, proma\u0161enih odluka; zakonitih ali poslovno nekorektnih, a mo\u017eda i nezakonitih praksi? Puno je pitanja, ali malo odgovora. Zbog toga je apsolutno nu\u017eno provesti temeljite istrage<\/strong><\/span> i zauvijek rasvijetliti spektar odgovornosti. Sad je prilika! No, nije li indikativno da su u najpogodnijem trenutku za takvo \u0161to iz vlasti istisnuti upravo oni koji su se zalagali za temeljitu istragu?<\/p>\n

 <\/p>\n

O manipulacijama u financijskim izvje\u0161\u0107ima i polo\u017eaju direktora<\/strong><\/p>\n

Kad se \u017eeli u\u010diniti uvid u zdravlje fizi\u010dke osobe lije\u010dnici pogledaju krvnu sliku. Ondje stoji hrpa brojki: svaka ne\u0161to zna\u010di i ne\u0161to opisuje. Kad se \u017eeli u\u010diniti uvid u \u201ezdravlje\u201c pravne osobe (poduze\u0107a) stru\u010dnjaci uzimaju financijska izvje\u0161\u0107a. I ondje je hrpa brojki. Neki brojevi u tim izvje\u0161\u0107ima rezultat su obra\u010duna po rigidnim pravilima. No, kod iskazivanja pojedinih stavki poduzetnicima se dopu\u0161ta ograni\u010dena sloboda. Pojednostavimo do banalnosti: policija \u017eenama tolerira \u0161minku pri fotografiranju za identifikacijske dokumente, ali ne preko granice iznad koje \u017eena postaje neprepoznatljiva i vi\u0161e \u201ene li\u010di na sebe\u201c. Za mnoge poduzetnike najbolji i najtra\u017eeniji viza\u017eist je onaj koji uspije do\u0107i tik do same granice, ali ju ne prije\u0111e: primijeni toliko \u0161minke da izgled osobe podigne na sasvim drugu razinu, ali da to policija smatra dopustivim.<\/p>\n

Svako financijsko izvje\u0161\u0107e potpisuje uprava; ovo treba pojmiti u najdoslovnijem smislu jer ispod brojki stoji potpis odgovornih osoba, a to su vode\u0107i ljudi uprave. Stoga je linija odgovornosti savr\u0161eno jasna. No, kada je objavljeno da \u201eAgrokor Grupa moli da se dionici ne oslanjaju na njena financijska izvje\u0161\u0107a iz pro\u0161losti<\/em>\u201c time se jo\u0161 uvijek ne poru\u010duje da su pro\u0161la financijska izvje\u0161\u0107a la\u017eirana ili potpuno fabricirana. Financijskim i ra\u010dunovodstvenim stru\u010dnjacima na raspolaganju stoji niz alata koji se legalno (!) mogu koristiti za dotjerivanje i friziranje financijskih izvje\u0161\u0107a. To je notorna pojava o kojoj i studenti u\u010de na ekonomskim fakultetima. Ra\u010dunovodstvo mo\u017ee biti jedna od najkreativnijih djelatnosti \u2013 upravo suprotno od \u0161irokog poimanja ra\u010dunovodstva kao o\u010dajne dosade. Neki od na\u010dina manipulacije financijskim izvje\u0161\u0107ima su obra\u010duni amortizacije, te obra\u010duni prihoda i rashoda povezanih poduze\u0107a.<\/p>\n

Budu\u0107i da uprava potpisuje izvje\u0161\u0107a i zna da za njih snosi odgovornost, ne \u017eeli preuzeti na sebe teret nedopustivih radnji. Stoga se mnogi veliki poduzetnici otimaju za najbolje financijske, ra\u010dunovodstvene i pravne stru\u010dnjake. U Agrokoru zasigurno rade neki od najboljih doma\u0107ih eksperata. Jedan od njih postao je kasnije ministar financija: osoba \u010diju vrhunsku stru\u010dnost nitko nijednom nije doveo u pitanje. Kao takav, on izvrsno zna kako se manipulira financijskim izvje\u0161\u0107ima (ovdje se ne tvrdi ni da on jest, ni da nije sudjelovao u friziranju Agrokorovih izvje\u0161\u0107a, ve\u0107 samo da on zna kako bi se to moglo \u010diniti; ako to znaju studenti ekonomije valjda zna i ministar). Javnost jo\u0161 ne zna jesu li u Agrokoru pre\u0161li granicu i \u010dinili pravno nedopustive manipulacije \u2013 to znaju oni koji su bili u vrhu Agrokora, a u krugu Agrokorovih direktora bio je i sada\u0161nji ministar financija. \u010cinjenica jest da u njegovoj izravnoj nadle\u017enosti nije bilo sastavljanje financijskih izvje\u0161\u0107a te da on nije bio prvoodgovorni za njih, no iznimno je malo vjerojatno da on nije imao blagog pojma \u0161to se \u010dinilo prilikom njihova sastavljanja.<\/p>\n

Nadalje, budu\u0107i da je nova uprava Agrokora objavila da su pro\u0161la Agrokorova izvje\u0161\u0107a nepouzdana uop\u0107e vi\u0161e nije pitanje je li njima manipulirano. Jest. Pitanje je samo do koje mjere, i je li biv\u0161a uprava u\u0161la u nezakonito podru\u010dje, te ako jest, koliko duboko je za\u0161la u nezakonitosti. Stoga sasvim nerealno zvu\u010di da jedan od Agrokorovih direktora nije znao za manipulacije \u2013 time se zapravo diskreditira njegova stru\u010dnost i progla\u0161ava ga se neznalicom.<\/p>\n

O eventualnom opsegu nezakonitih manipulacija ovisit \u0107e i opseg zahva\u0107enih odgovornih osoba. Teoretski, mo\u017eda je bilo sitnih manipulacija ni\u017eih knjigovo\u0111a za koje direktori nisu znali. No, ako je bilo ve\u0107ih intervencija za njih su vi\u0161e razine morale znati (pa \u010dak i ako nisu snosile bi odgovornost zbog grubog propusta). Sve bi to trebala razotkriti istraga, no ako se istraga prigu\u0161i zata\u0161kat \u0107e se i sve odgovornosti. Vrlo je zanimljivo \u0161to su upravo sada iz vlade udaljeni ministri pravosu\u0111a, policije i uprave koji su bili koliko-toliko nezavisni\u2026<\/p>\n

 <\/p>\n

Na\u010dini financiranja<\/strong><\/p>\n

Pohlepa i sebi\u010dnost biv\u0161ih vode\u0107ih ljudi Agrokora dobrim su dijelom odredili njegovu sudbinu. Pri odabiru na\u010dina financiranja rasta i razvoja kompanije izbjegavali su prikupljanje kapitala emisijom novih dionica (i demokratizaciju vlasni\u010dke strukture) jer bi oni sami, kao ekskluzivni ve\u0107inski vlasnici tako smanjili svoj vlasni\u010dki udio i izgubili dio vlasni\u010dkih prava i mo\u0107i. Svoga vlastitog kapitala nisu imali dovoljno a ulaz drugih dioni\u010dara nisu htjeli; preostalo je jedino prikupljati kapital zadu\u017eivanjem. Dodatno, koriste\u0107i tzv. financijsku polugu umno\u017eavali su prinos na vlastiti kapital.<\/p>\n

Dug (zadu\u017eenje) je vrlo \u010dest i bremenit vjerski pojam. Pavao pi\u0161e Rimljanima: \u201enikomu ni\u0161ta ne dugujte<\/em> (\u2026)\u201c (Rim 13, 8). Zadu\u017enica stoji nasuprot du\u017enika, ona mu se protivi i na odre\u0111eni ga na\u010din optu\u017euje (Kol 2, 14). No, u\u010dinci financiranja zadu\u017eivanjem bitno su razli\u010diti za fizi\u010dke i za pravne osobe, i valja ih razlikovati. Netko je jednom rekao da su pravne osobe genijalan na\u010din kako ste\u0107i individualnu dobit bez individualne odgovornosti; pravna osoba je ta koja preuzima dug, a ne fizi\u010dka osoba koja je vlasnik pravne osobe.<\/p>\n

Kad se pravna osoba financira na temelju duga, to pove\u0107ava profitabilnost vlasnika. \u201eFinancijska poluga\u201c je stru\u010dni termin koji opisuje pove\u0107anje profitabilnosti putem zadu\u017eenja. Premda mo\u017eda zvu\u010di nelogi\u010dno (kako zadu\u017eenje mo\u017ee pove\u0107ati profitabilnost?) valja razlikovati zadu\u017eenja pravnih i fizi\u010dkih osoba. Fizi\u010dke se osobe mahom zadu\u017euju za potro\u0161nju, odnosno novcem od kredita ne stvaraju novi novac, dok kod pravnih osoba \u2013 poduzetnika \u2013 investicija stvara dobit, odnosno novac stvara novi novac. Pojasnimo na primjeru.<\/p>\n

Pretpostavimo da poduzetniku treba 200 kn za neki poslovni poduhvat, npr. izgradnju nove tvornice, kupnju drugog poduze\u0107a, i sl. Uzmimo da taj poduhvat donosi dobit od 40 kn godi\u0161nje, odnosno prinos od 20%. To zna\u010di da \u0107e se vlasniku investicija od 200 kn isplatiti za pet godina. Kako se tih 200 kn mo\u017ee financirati? Sasvim pojednostavljeno, na tri na\u010dina:<\/p>\n

    \n
  1. cjelokupno iz vlastitih sredstava (npr. vlasnik ula\u017ee iz vlastite u\u0161te\u0111evine, ili iz zadr\u017eane dobiti),<\/li>\n
  2. dijelom iz vlastitih sredstava, a dijelom iz zadu\u017eenja, i<\/li>\n
  3. dijelom iz vlastitih sredstava, a dijelom iz emisije novih dionica.<\/li>\n<\/ol>\n

    Ako vlasnik investira svih 200 kn iz vlastitih sredstava onda ostvaruje, kako je re\u010deno, prinos od 20% godi\u0161nje. No, \u0161to ako se odlu\u010di na opciju b)? Pretpostavimo da pola investira sam, a za drugu polovicu podigne kredit od 100 kn za kojega godi\u0161nje pla\u0107a kamate po stopi od 10%. To zna\u010di da \u0107e svake godine dati 10 kn banci za kredit. Kako mu poduhvat svake godine donosi 40 kn, nakon \u0161to izvr\u0161i obvezu prema banci preostaje mu 30 kn. Kori\u0161tenjem zadu\u017eenja stopa profitabilnosti porasla mu je sa 20% na 30% jer on na svojih 100 kn koje sam ula\u017ee zara\u0111uje 30 kn (nakon \u0161to banci vrati 10 kn). \u0160to je ve\u0107i iznos zadu\u017eenja on ostvaruje sve ve\u0107u stopu profitabilnosti! Kad bi uzeo 190 kn kredita a s\u00e2m ulo\u017eio samo 10 kn, banci bi godi\u0161nje vra\u0107ao 28,5 kn (banka bi zbog ve\u0107eg rizika zara\u010dunala ve\u0107u kamatnu stopu, te bi ona sad iznosila npr. 15%), a njemu bi preostajalo 40 \u2013 28,5 = 11,5 kn. Dakle, na vlastitih 10 kn uloga zara\u0111ivao bi ne prvotnih 40%, nego 115% prinosa, a svoju bi investiciju isplatio za manje od jedne godine. Poluga je, dakle, mno\u017eitelj koji pove\u0107ava profitabilnost vlasni\u010dkog kapitala; \u0161to vi\u0161e duga \u2013 ve\u0107a je dobit za vlasnika. U na\u010delu, pri investiranju uz financijsku polugu vlasnik bi trebao ulo\u017eiti bar 51% vlastitog kapitala, no u Agrokoru se nikad nisu dr\u017eali toga na\u010dela.<\/p>\n

    \u0160to je s opcijom c)? Ako vlasnik investiciju realizira sa vlastitih 100 kn, a umjesto kredita od 100 kn izda nove dionice u vrijednosti 100 kn, onda razvodnjuje svoj vlasni\u010dki udjel te od autonomnog vlasnika postaje samo 50-postotni vlasnik. Pola dionica dr\u017ee drugi investitori te on gubi i vlasni\u010dki monopol, ali i 50% budu\u0107e zarade. Koliki god postotak plasmana dionica (10%, 20%, 30%\u2026) bio, on smanjuje njegov vlasni\u010dki udjel i zaradu.<\/p>\n

    Poznato je da je Agrokor svoju ekspanziju financirao zadu\u017eivanjem. Iz toga se da i\u0161\u010ditati da je vlasnik htio ostati \u201emonarh\u201c jer nije dopu\u0161tao ulaz novih dioni\u010dara, te da je htio ostvariti visoku stopu prinosa.<\/p>\n

    \u0160to se banaka ti\u010de \u2013 one su znale da je Agrokor visoko zadu\u017een te su mu zbog toga zara\u010dunavale visoke kamatne stope. To je igra prinosa i rizika \u2013 preuzimale su ve\u0107i rizik, ali su zato zara\u010dunavale ve\u0107u kamatu. Nadrealno je od banaka slu\u0161ati kuknjavu o problemu prezadu\u017eenosti Agrokora, jer su upravo banke bile financijeri te (pre)zadu\u017eenosti. To je otprilike kao da se diler droge policiji \u017eali na ovisnika zato \u0161to ovisniku treba sve vi\u0161e. Koliko je poznato, nitko nijednu banku nije silom natjerao davati kredite Agrokoru; one su same plasirale kredite o\u010dekuju\u0107i da \u0107e izda\u0161no naplatiti. A ako se nisu naplatile \u2013 to je cijena rizika kojega su same preuzele.<\/p>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
    Tvrtke k\u0107eri i tvrtke povezane s Agrokorom kojima je postavljen izvanredni povjerenik:<\/strong><\/td>\nZaposlenika*<\/strong><\/td>\nImovina (u kn)*<\/strong><\/td>\nPrihodi (u kn)**<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
    KONZUM d.d.<\/td>\n12.602<\/td>\n12.864.607.700<\/td>\n14.940.741.400<\/td>\n<\/tr>\n
    TISAK d.d.<\/td>\n3.473<\/td>\n1.104.998.100<\/td>\n2.817.048.600<\/td>\n<\/tr>\n
    PIK VRBOVEC d.d.<\/td>\n1.950<\/td>\n1.221.306.500<\/td>\n2.194.393.900<\/td>\n<\/tr>\n
    BELJE d.d.<\/td>\n1.332<\/td>\n3.632.597.500<\/td>\n167.201.900<\/td>\n<\/tr>\n
    JAMNICA d.d.<\/td>\n1.101<\/td>\n2.149.162.200<\/td>\n1.655.451.600<\/td>\n<\/tr>\n
    LEDO d.d.<\/td>\n1.061<\/td>\n2.404.083.800<\/td>\n1.343.902.400<\/td>\n<\/tr>\n
    ROTO DINAMIC d.o.o.<\/td>\n531<\/td>\n372.541.900<\/td>\n1.013.099.700<\/td>\n<\/tr>\n
    PIK-VINKOVCI d.d.<\/td>\n515<\/td>\n1.320.183.100<\/td>\n460.335.300<\/td>\n<\/tr>\n
    VUPIK d.d.<\/td>\n479<\/td>\n1.367.621.900<\/td>\n419.004.800<\/td>\n<\/tr>\n
    ZVIJEZDA d.d.<\/td>\n428<\/td>\n1.295.183.300<\/td>\n827.153.200<\/td>\n<\/tr>\n
    AGROKOR d.d.<\/td>\n226<\/td>\n24.449.132.300<\/td>\n1.975.275.700<\/td>\n<\/tr>\n
    AGROLAGUNA d.d.<\/td>\n194<\/td>\n495.263.600<\/td>\n110.530.300<\/td>\n<\/tr>\n
    mStart d.o.o.<\/td>\n188<\/td>\n215.473.300<\/td>\n178.696.700<\/td>\n<\/tr>\n
    SOLANA PAG d.d.<\/td>\n88<\/td>\n68.739.500<\/td>\n58.273.900<\/td>\n<\/tr>\n
    IRIDA d.o.o.<\/td>\n77<\/td>\n15.969.300<\/td>\n17.500.900<\/td>\n<\/tr>\n
    Poliklinika Aviva<\/td>\n69<\/td>\n14.380.900<\/td>\n30.296.300<\/td>\n<\/tr>\n
    KOMPAS d.o.o.<\/td>\n60<\/td>\n28.915.100<\/td>\n142.404.400<\/td>\n<\/tr>\n
    AGROKOR-ENERGIJA d.o.o.<\/td>\n37<\/td>\n162.278.800<\/td>\n121.064.900<\/td>\n<\/tr>\n
    AGROKOR – TRGOVINA d.o.o.<\/td>\n35<\/td>\n1.010.566.900<\/td>\n1.696.938.200<\/td>\n<\/tr>\n
    BELJE AGRO-VET d.o.o.<\/td>\n32<\/td>\n14.248.700<\/td>\n35.640.300<\/td>\n<\/tr>\n
    MLADINA d.d.<\/td>\n30<\/td>\n60.388.900<\/td>\n9.837.600<\/td>\n<\/tr>\n
    MULTIPLUS CARD d.o.o.<\/td>\n23<\/td>\n15.544.400<\/td>\n33.317.700<\/td>\n<\/tr>\n
    \u017dITNJAK d.d.<\/td>\n17<\/td>\n202.474.600<\/td>\n33.133.900<\/td>\n<\/tr>\n
    L.G. MOSLAVINA d.o.o.<\/td>\n12<\/td>\n157.832.900<\/td>\n16.022.800<\/td>\n<\/tr>\n
    TERRA ARGENTA d.o.o.<\/td>\n4<\/td>\n72.591.300<\/td>\n4.999.600<\/td>\n<\/tr>\n
    PHOTO BOUTIQUE d.o.o.<\/td>\n4<\/td>\n4.848.500<\/td>\n1.798.000<\/td>\n<\/tr>\n
    TISAK USLUGE d.o.o.<\/td>\n3<\/td>\n3.357.400<\/td>\n73.752.500<\/td>\n<\/tr>\n
    ADRIATICA.NET d.o.o.<\/td>\n2<\/td>\n1.215.160.500<\/td>\n58.677.700<\/td>\n<\/tr>\n
    RIVIJERA d.d.<\/td>\n2<\/td>\n21.270.500<\/td>\n2.098.300<\/td>\n<\/tr>\n
    TISAK InPost d.o.o.<\/td>\n2<\/td>\n7.102.400<\/td>\n129.300<\/td>\n<\/tr>\n
    BACKSTAGE d.o.o.<\/td>\n2<\/td>\n1.409.100<\/td>\n1.555.400<\/td>\n<\/tr>\n
    EUROVIBA d.o.o.<\/td>\n1<\/td>\n169.389.200<\/td>\n7.753.900<\/td>\n<\/tr>\n
    KRKA d.o.o.<\/td>\n1<\/td>\n24.362.500<\/td>\n2.083.600<\/td>\n<\/tr>\n
    PLODOVI PODRAVINE d.o.o.<\/td>\n1<\/td>\n4.088.600<\/td>\n56.200<\/td>\n<\/tr>\n
    A007 d.o.o.<\/td>\n1<\/td>\n837.500<\/td>\n3.300<\/td>\n<\/tr>\n
    VELPRO – CENTAR d.o.o.<\/td>\n0<\/td>\n404.485.700<\/td>\n12.768.100<\/td>\n<\/tr>\n
    ROTO ULAGANJA d.o.o.<\/td>\n0<\/td>\n144.690.000<\/td>\n53.733.900<\/td>\n<\/tr>\n
    PET-PROM ULAGANJA d.o.o.<\/td>\n0<\/td>\n81.138.300<\/td>\n100<\/td>\n<\/tr>\n
    JOLLY PROJEKTI JEDAN d.o.o.<\/td>\n0<\/td>\n53.624.800<\/td>\n11.389.400<\/td>\n<\/tr>\n
    SK-735 d.o.o.<\/td>\n0<\/td>\n44.329.100<\/td>\n3.528.200<\/td>\n<\/tr>\n
    LATERE TERRAM d.o.o.<\/td>\n0<\/td>\n11.290.800<\/td>\n48.700<\/td>\n<\/tr>\n
    AUREUM STELLA d.o.o.<\/td>\n0<\/td>\n8.627.700<\/td>\n0<\/td>\n<\/tr>\n
    VJESNIK-USLUGE d.o.o.<\/td>\n0<\/td>\n4.289.000<\/td>\n3.100<\/td>\n<\/tr>\n
    ALIQUANTUM ULAGANJA d.o.o.<\/td>\n0<\/td>\n32.600<\/td>\n1.702.900<\/td>\n<\/tr>\n
    BIO-ZONE d.o.o.<\/td>\n0<\/td>\n25.200<\/td>\n0<\/td>\n<\/tr>\n
    ADRIA RETAIL d.o.o.<\/td>\n0<\/td>\n24.800<\/td>\n0<\/td>\n<\/tr>\n
    Hotel Forum d.o.o.<\/td>\n0<\/td>\n20.000<\/td>\n0<\/td>\n<\/tr>\n
    360 MARKETING d.o.o.<\/td>\n?<\/td>\n?<\/td>\n?<\/td>\n<\/tr>\n
    DB KANTUN VELEPRODAJA d.o.o.<\/td>\n?<\/td>\n?<\/td>\n?<\/td>\n<\/tr>\n
    UKUPNO<\/strong><\/td>\n24.583<\/strong><\/td>\n56.920.490.700<\/strong><\/td>\n30.533.348.600<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
    * stanje na dan 31.12.2015.<\/p>\n

    ** u 2015. godini.<\/p>\n

    NAPOMENA<\/strong>: Izvanredna uprava Agrokora savjetuje ne oslanjati se na povijesne podatke.<\/p>\n

    Izvor: baza podataka Poslovna.hr<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
     <\/strong><\/td>\nAnga\u017emani Ivice Todori\u0107a<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
    1<\/td>\n360 MARKETING d.o.o., direktor od 2011. do 2016.<\/td>\n<\/tr>\n
    2<\/td>\nAGROKOR – TRGOVINA d.o.o., predsjednik nadzornog odbora od 2007.<\/td>\n<\/tr>\n
    3<\/td>\nAGROKOR d.d., predsjednik uprave od 1995. do 2017.<\/td>\n<\/tr>\n
    4<\/td>\nAGROKOR PROJEKTI d.o.o., direktor od 2011., jedini \u010dlan od 2015., \u010dlan dru\u0161tva od 2011. do 2015.<\/td>\n<\/tr>\n
    5<\/td>\nAGROLAGUNA d.d., predsjednik nadzornog odbora od 2005.<\/td>\n<\/tr>\n
    6<\/td>\nAGROPRERADA d.o.o., predsjednik nadzornog odbora od 1995. do 2013.<\/td>\n<\/tr>\n
    7<\/td>\nBELJE d.d., predsjednik nadzornog odbora od 2005.<\/td>\n<\/tr>\n
    8<\/td>\nDIP TUROPOLJE d.d., predsjednik nadzornog odbora od 1995. do 2002.<\/td>\n<\/tr>\n
    9<\/td>\nGRAFOPLAST d.o.o., jedini \u010dlan od 2014. do 2017.<\/td>\n<\/tr>\n
    10<\/td>\nHOTEL OPERA ZAGREB d.d., predsjednik nadzornog odbora od 1995. do 2002.<\/td>\n<\/tr>\n
    11<\/td>\nHOTELI DUBROVA\u010cKA RIVIJERA d.d., predsjednik nadzornog odbora od 2005. do 2012.<\/td>\n<\/tr>\n
    12<\/td>\nJAMNICA d.d., predsjednik nadzornog odbora od 1995.<\/td>\n<\/tr>\n
    13<\/td>\nK B Z d.d., predsjednik nadzornog odbora od 1995. do 2001.<\/td>\n<\/tr>\n
    14<\/td>\nKONZUM d.d., predsjednik nadzornog odbora od 1995.<\/td>\n<\/tr>\n
    15<\/td>\nLEDO d.d., predsjednik nadzornog odbora od 1995. do 1999.<\/td>\n<\/tr>\n
    16<\/td>\nPIK VRBOVEC-MESNA INDUSTRIJA d.d., predsjednik nadzornog odbora od 2005.<\/td>\n<\/tr>\n
    17<\/td>\nRHT d.d., predsjednik nadzornog odbora od 1996. do 1998.<\/td>\n<\/tr>\n
    18<\/td>\nVUPIK d.d., predsjednik nadzornog odbora od 2010.<\/td>\n<\/tr>\n
    19<\/td>\nZVIJEZDA d.d., predsjednik nadzornog odbora od 1995.<\/td>\n<\/tr>\n
    Izvor: baza podataka Poslovna.hr<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
     <\/strong><\/td>\nPored funkcija u pojedinim prethodno navedenim tvrtkama, Ante Todori\u0107 (sin Ivice, unuk Ante Todori\u0107a) imao je sljede\u0107e anga\u017emane:<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
    1<\/td>\nCENTROPROMET d.d., predsjednik nadzornog odbora od 2005. do 2011.<\/td>\n<\/tr>\n
    2<\/td>\nILO\u010cKI PODRUMI d.d., zamjenik predsjednika nadzornog odbora od 2009. do 2011.<\/td>\n<\/tr>\n
    3<\/td>\nMOSLAVKA KUTINA d.d., zamjenik predsjednika nadzornog odbora od 2009. do 2014.<\/td>\n<\/tr>\n
    4<\/td>\nSOLANA PAG d.d., predsjednik nadzornog odbora od 2010. do 2014., \u010dlan nadzornog odbora od 1999. do 2010.<\/td>\n<\/tr>\n
    5<\/td>\nUNEX MEDIA d.o.o., predsjednik nadzornog odbora od 2007. do 2013.<\/td>\n<\/tr>\n
    6<\/td>\n\u017dITNJAK d.d., zamjenik predsjednika nadzornog odbora od 2008. do 2012.<\/td>\n<\/tr>\n
     <\/td>\nIzvor: baza podataka Poslovna.hr<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n

    Prethodni je tekst (uz korekcije lektora) objavljen u Prilici, mjese\u010dnom prilogu Glasa Koncila, u broju 5\/2017.<\/em><\/p>\n

    Tekst je napisan na temelju javno dostupnih saznanja u travnju 2017., kad je rasplet pri\u010de o Agrokoru jo\u0161 vrlo daleko. Vjerujem da \u0107e s vremenom nova znanja biti objavljivana koja \u0107e neke dijelove ovoga teksta dodatno potvrditi, a neke mo\u017eda i dovesti u pitanje.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":171,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[5,7],"tags":[1306,56,1284,16,44,1286],"yoast_head":"\nAgrokor: po\u010detak kraja ili novi po\u010detak - Domagoj Sajter<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=911\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Agrokor: po\u010detak kraja ili novi po\u010detak - Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=911\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2017-05-23T10:59:14+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2017-05-23T11:02:45+00:00\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Domagoj Sajter\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"21 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\",\"url\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"description\":\"osobne stranice\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=911#webpage\",\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=911\",\"name\":\"Agrokor: po\\u010detak kraja ili novi po\\u010detak - Domagoj Sajter\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website\"},\"datePublished\":\"2017-05-23T10:59:14+00:00\",\"dateModified\":\"2017-05-23T11:02:45+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=911#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=911\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=911#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Agrokor: po\\u010detak kraja ili novi po\\u010detak\"}]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800\",\"name\":\"Domagoj Sajter\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo\",\"inLanguage\":\"hr\",\"url\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"contentUrl\":\"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g\",\"caption\":\"Domagoj Sajter\"},\"sameAs\":[\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\"],\"url\":\"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Agrokor: po\u010detak kraja ili novi po\u010detak - Domagoj Sajter","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=911","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Agrokor: po\u010detak kraja ili novi po\u010detak - Domagoj Sajter","og_url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=911","og_site_name":"Domagoj Sajter","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/financije.1","article_published_time":"2017-05-23T10:59:14+00:00","article_modified_time":"2017-05-23T11:02:45+00:00","twitter_card":"summary","twitter_misc":{"Napisao\/la":"Domagoj Sajter","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"21 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website","url":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/","name":"Domagoj Sajter","description":"osobne stranice","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"WebPage","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=911#webpage","url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=911","name":"Agrokor: po\u010detak kraja ili novi po\u010detak - Domagoj Sajter","isPartOf":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#website"},"datePublished":"2017-05-23T10:59:14+00:00","dateModified":"2017-05-23T11:02:45+00:00","author":{"@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800"},"breadcrumb":{"@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=911#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=911"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=911#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Agrokor: po\u010detak kraja ili novi po\u010detak"}]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#\/schema\/person\/d4fdfbe69949cfe84f1166af6396b800","name":"Domagoj Sajter","image":{"@type":"ImageObject","@id":"https:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/#personlogo","inLanguage":"hr","url":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","contentUrl":"http:\/\/1.gravatar.com\/avatar\/d77b3a3c73438d362255d004235ba492?s=96&d=monsterid&r=g","caption":"Domagoj Sajter"},"sameAs":["http:\/\/domagoj-sajter.from.hr"],"url":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?author=171"}]}},"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/911"}],"collection":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/171"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=911"}],"version-history":[{"count":3,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/911\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":914,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/911\/revisions\/914"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=911"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=911"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=911"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}