{"id":919,"date":"2017-06-05T13:45:32","date_gmt":"2017-06-05T12:45:32","guid":{"rendered":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=919"},"modified":"2017-06-06T07:11:47","modified_gmt":"2017-06-06T06:11:47","slug":"o-uvjetima-rektorskog-zbora","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/domagoj-sajter.from.hr\/?p=919","title":{"rendered":"O “uvjetima Rektorskog zbora”"},"content":{"rendered":"

Tzv. “uvjeti Rektorskog zbora” su uvjeti, tj. kriteriji koje osoba mora ispuniti da bi bila izabrana u znanstveno-nastavna zvanja, odnosno da bi napredovala.<\/p>\n

Dakle, tko \u017eeli postati docent, ili od docenta napredovati u izvanrednog profesora itd. mora ispuniti uvjete koje propisuje Rektorski zbor.<\/p>\n

Rektorski zbor upravo je pripremio nove uvjete<\/a>, a \u010dlanovi akademske zajednice pozvani su osvrnuti se na prijedlog i iznijeti svoje primjedbe i kritike, te ovdje to i \u010dinim.<\/p>\n

<\/p>\n

U prijedlogu novih uvjeta planiraju se uvesti \u010detiri kategorije kriterija:<\/p>\n

    \n
  1. kriterij nastavnog doprinosa.<\/li>\n
  2. kriterij znanstveno-stru\u010dnog doprinosa,<\/li>\n
  3. kriterij institucijskog doprinosa i<\/li>\n
  4. kriterij dru\u0161tvenog doprinosa.<\/li>\n<\/ol>\n

    Me\u0111u kriterijima “institucijskog<\/em>” i “dru\u0161tvenog<\/em>” doprinosa nalaze se novostvoreni (\u201eizma\u0161tani”) uvjeti koji prethodno nisu postojali, i koji \u2013 smatram \u2013 imaju prevelik ponder<\/strong> pri izboru u zvanja. U kriterijima institucijskog i dru\u0161tvenog doprinosa nalaze se uvjeti poput obna\u0161anje \u010delne du\u017enosti u javnom, poslovnom i civilnom sektoru, doprinos kreiranju javnih politika, \u010dlanstvo u tijelima za izradu nacrta zakona, podzakonskih akata i drugih propisa, obna\u0161anje \u010delne du\u017enosti, <\/em>i sl. Ti i njima sli\u010dni kriteriji \u010dine 20%<\/strong> uvjeta za izbor u zvanje izvanrednog profesora, 33%<\/strong> za redovitog profesora te \u010dak 38%<\/strong> uvjeta za redovitog profesora u trajnom zvanju.<\/p>\n

    “Institucijski<\/strong>” doprinos (\u010dak osam<\/strong> mogu\u0107ih uvjeta) se vi\u0161e doima kao sustav dodatnog nagra\u0111ivanja osoba koje su dospjele na relativno visoke polo\u017eaje bez obzira na uspje\u0161nost u njihovu radu. Sasvim je poznato da se izbor na polo\u017eaj u odre\u0111enom tijelu ne vr\u0161i uvijek po kriterijima znanstvene, nastavne ili stru\u010dne izvrsnosti ve\u0107 \u010desto po kriterijima afilijacije ili bliskosti odre\u0111enoj dru\u0161tvenoj i\/ili politi\u010dkoj struji. Iz toga jasno slijedi da obna\u0161anje \u010delne du\u017enosti ne bi trebalo biti kriterijem ni za izbor, ni za daljnje napredovanje u znanosti.<\/p>\n

    Nadalje, nigdje i ni\u010dim se ne propisuje uspje\u0161nost<\/strong> u obavljanju \u010delnih du\u017enosti, ve\u0107 je dovoljno samo da je osoba obna\u0161ala du\u017enost. \u010cinjenica da je netko obna\u0161ao \u010delnu du\u017enost ovdje se o\u010dito smatra dovoljnom da bi se tu osobu kvalificiralo uspje\u0161nom, a da se pritom uop\u0107e ne propitkuje kvaliteta<\/strong> izvr\u0161avanja du\u017enosti na polo\u017eaju. To \u0161to je netko bio \u010dlan nekog tijela ili obna\u0161ao kakvu du\u017enost ni pribli\u017eno ne zna\u010di da je bio imalo uspje\u0161an u obavljanju svoga posla u tom tijelu, no svejedno se smatra dovoljnim za izbor\/napredovanje u znanosti.<\/p>\n

     <\/p>\n

    “Dru\u0161tveni<\/strong>\u201c doprinos (tako\u0111er \u010dak osam mogu\u0107ih uvjeta) se tako\u0111er doima kao nagra\u0111ivanje osoba koje su u povijesti stekle odre\u0111ene polo\u017eaje po raznoraznim kriterijima, ne uvijek i nu\u017eno po kriterijima znanstveno-nastavne izvrsnosti. Za\u0161to bi “obna\u0161anje \u010delne du\u017enosti u javnom, poslovnom i civilnom sektoru<\/em>” trebalo kvalificirati osobu za rad u znanosti i obrazovanju? Biti \u010dlanom “u tijelima za izradu nacrta zakona, podzakonskih akata i drugih propisa<\/em>” vrlo \u010desto zna\u010di biti blizak odre\u0111enoj politi\u010dkoj struji; ne priprema li naj\u010de\u0161\u0107e izradu zakona i podzakonskih akata Vlada Republike Hrvatske? Za\u0161to bi participacija u tim tijelima bila uvjetom za napredovanje u znanosti koja bi morala biti apoliti\u010dna<\/strong>? Osobito imaju\u0107i u vidu \u010desto katastrofalnu kvalitetu zakona (dokaz: neprestane izmjene i dopune zakona, te “padovi” zakona i propisa na Ustavnom sudu). Za\u0161to ni ovdje nisu propisani nikakvi kriteriji uspje\u0161nosti, nego je samo dovoljno biti \u010dlanom nekoga tijela? Biti \u010dlanom nekoga tijela u kojemu izbor za \u010dlana toga tijela vr\u0161e organi politi\u010dke vlasti \u2013 katkad po kriterijima znanstvene i stru\u010dne izvrsnosti, a po\u010desto ne \u2013 ne bi smjelo kvalificirati osobu za daljnji znanstveno-nastavni rad.<\/p>\n

    Valja uo\u010diti i da je supstitucija nemogu\u0107a<\/strong> te se kriteriji \u201einstitucijskog\u201c i \u201edru\u0161tvenog\u201c doprinosa ne mogu zamijeniti npr. znanstvenom izvrsno\u0161\u0107u. Drugim rije\u010dima, nije dovoljno biti Nobelovac: nu\u017eno je uz to i \u201eobna\u0161ati \u010delne du\u017enosti u javnom, poslovnom i civilnom sektoru<\/em>\u201c, ina\u010de nije mogu\u0107e postati profesor.<\/p>\n

     <\/p>\n

    Tzv. \u201euvjeti rektorskog zbora\u201c su popis zahtjeva koje svaka osoba u akademskom sustavu promatra i nastoji ispuniti kako bi mogla biti napredovati (odnosno biti izabrana). Kada bi se u sustav ugradili uvjeti poput, citiram:<\/p>\n