<\/p>\n
*************************************************<\/strong><\/span> *************************************************<\/span> <\/p>\n \u201eAko ne mislite o budu\u0107nosti, ne mo\u017eete ju ni imati.\u201c \u201eBudu\u0107i \u010dovjek \u2013 to je \u010dovjek kojemu se ni\u0161ta ne mo\u017ee obe\u0107ati.\u201c Kad bi u, recimo Slavoniji, danas stavili osobu u vremenski stroj i poslali ju sto godina unazad da svojim precima na selu ka\u017ee \u0161to u\u010diti i za \u0161to se pripremati da im potomci ne bi bili nezaposleni i ne bi morali u Irsku, bio bi to fijasko<\/strong>. Na\u0161i preci nemaju taj vokabular, nemaju dostatan pojmovnik da bi razumjeli praunuka iz budu\u0107nosti. Prvo, u to doba posao nema samo lijen\u010dina. Kakva \u201enezaposlenost<\/em>\u201c, \u0161to je to uop\u0107e? Eto ti motike! Drugo, kako im objasniti Internet, programiranje ra\u010dunala, aplikacije za Android, 3D printere i sli\u010dno kad oni ni struje ni telefona nikad vidjeli nisu?<\/p>\n Kad bi u, recimo Slavoniji, ljudi iz 2117. godine stavili osobu u vremenski stroj i poslali ju da nam danas ka\u017ee \u0161to \u010diniti da bismo imali posao u budu\u0107nosti, i to bi vjerojatno bio fijasko. Do\u0161ljak iz futura zasigurno bi imao \u010dudnovati rje\u010dnik i brbljao neke fraze koje bi nam bile posvema apstraktne. No, mo\u017eda je udar industrijsko-tehnolo\u0161ke revolucije XX. stolje\u0107a neponovljiv, mo\u017eda \u0107e se pokazati da je skok od 1917. do 2017. bitno ve\u0107i nego od 2017. do 2117., mo\u017eda svijet vi\u0161e ne\u0107e do\u017eivljavati takve radikalne promjene u tako kratko vrijeme. A mo\u017eda i ho\u0107e? Mo\u017eda \u0107e budu\u0107i \u010dovjek govoriti o blockchain<\/em> <\/strong>arhitekturi\u2026?<\/p>\n Kriptovalute su izum novog doba. Prva i daleko najpoznatija je bitcoin<\/strong>, ali ima i drugih, pone\u0161to druga\u010dijih, bitcoinu nalik. Tu su ve\u0107 \u201edugih\u201c osam godina, ali jo\u0161 su novost. Vrlo ih je te\u0161ko pojmiti, zahtjevno objasniti, i ve\u0107ina ne razumije njihovo funkcioniranje. To je zato \u0161to se dizajn oslanja na informatiku, Internet i programiranje, a ve\u0107ina n\u00e2s ne zna objasniti \u0161to se u toj crnoj kutiji doista doga\u0111a: jednostavno ju upalimo, odemo na Internet, upi\u0161emo par slova u Google, on vidovito predvidi \u0161to mi zapravo ho\u0107emo i ponudi nam rezultat; i eto nas za\u010das u virtualnoj \u0161etnji australskim parkom Uluru-Kata Tjuta<\/strong><\/a>. Ka\u017eu da su sve to samo nule i jedinice; ako jesu Uluru-Kata Tjuta ima ih u izobilju.<\/p>\n Da bi se bar donekle pojasnile kriptovalute \u010ditatelj treba imati neku predod\u017ebu, predznanje i osnovni (engleski) rje\u010dnik (jer je engleski jezik ra\u010dunala) iz podru\u010dja informatike. Valja zagrebati povr\u0161inu po nekima.<\/p>\n Peer-to-peer<\/em><\/strong> mre\u017ea je koncept povezivanja ra\u010dunala bez sredi\u0161nje to\u010dke, bez poslu\u017eitelja (centralnog servera). Ondje svako ra\u010dunalo pronalazi i izravno komunicira s drugim ra\u010dunalima. Nema nekog sredi\u0161njeg \u201eautoriteta\u201c. Osim toga, peer-to-peer je i koncept dijeljenja datoteka izme\u0111u ra\u010dunala, tako\u0111er bez sredi\u0161njeg poslu\u017eitelja. Stariji \u010ditatelji sjetit \u0107e se Napstera<\/strong> \u2013 peer-to-peer mre\u017ee putem koje su korisnici dijelili glazbu. (Po\u010divao u miru.)<\/p>\n Nadalje, open-source<\/em><\/strong> softver je ra\u010dunalni program \u010diji je programski k\u00f4d javno objavljen na Internetu i svatko ga mo\u017ee i vidjeti i mijenjati. Windowsi<\/strong> \u2013 primjerice, su su\u0161ta suprotnost; \u201eprozori\u201c nisu open-source i Microsoft<\/strong> ima ekskluzivno pravo i na taj softver i na zaradu od njega. Razotkrivanjem k\u00f4da Windowsi bi razotkrili i svoje slabe to\u010dke. Open-source temelji se na \u201einternetskom zadrugarstvu\u201c \u2013 dobrovoljnoj suradnji ve\u0107eg broja ljudi koji, bez naknade, zajedno unaprje\u0111uju odre\u0111eni softver na dobro svih korisnika. Namjernim razotkrivanjem k\u00f4da i slabih to\u010daka \u017eeli se oja\u010dati sustav: bez kritike nema razvoja. Ali nije svaka izmjena k\u00f4da promjena nabolje \u2013 kako osigurati da, premda svatko mo\u017ee ure\u0111ivati sadr\u017eaj, samo dobre izmjene budu implementirane? Tako \u0161to cijela zajednica nadgleda prijedloge promjena i odobrava samo one koje smatra kvalitetnima. Wikipedija<\/strong> kao otvorena enciklopedija mo\u017ee biti primjer kolaborativnog alata, no ondje zna biti problema jer razli\u010diti ljudi razli\u010dito tuma\u010de odre\u0111ene dru\u0161tvene pojave, pa \u010dlanak o npr. biseksualnosti jedni mogu smatrati korektnim, a drugi pristranim, jednostranim. Tako\u0111er, i nestru\u010dnjaci mogu ure\u0111ivati sadr\u017eaj i unijeti pomutnju. \u0160to se softvera ti\u010de, u njegovu sadr\u017eaju mahom je rije\u010d o tehni\u010dkim konceptima oko kojih naj\u010de\u0161\u0107e nema kontroverzi jer tu uglavnom nema prostora za privatne subjektivnosti. Ciljevi su stabilnost, uporabljivost, sigurnost i sli\u010dno, i tu dilema nema, a izmjena prolazi samo ako ju odobri zajednica.<\/p>\n Peer-to-peer i open-source temeljni su koncepti cijele jedne filozofije i svjetonazora kojega formiraju ljudi ucijepljeni u Internet. Oni su i temeljni gra\u0111evni elementi dizajna kriptovaluta. Kriptovaluta je digitalni novac stvoren na Internetu za Internet, i to digitalni u punom smislu rije\u010di. Kad osoba uplati novac u banku i potom pla\u0107a karticom ona zapravo koristi digitalizirani klasi\u010dni novac; to nije digitalni novac<\/strong> u punom smislu jer je stvoren i koristi se kao nali\u010dje papirnog novca. Otprilike, to je poput digitalne fotografije koja je nastala skeniranjem klasi\u010dne; ona se mo\u017ee slati putem interneta ali nije u potpunosti digitalna jer svijet u po\u010delu oslikava kroz klasi\u010dnu, tradicionalnu optiku. Digitalizirani novac u klasi\u010dnoj banci ima bitno druga\u010dije karakteristike u odnosu na kriptovalute; on je dug<\/strong>. Polaganjem novca u banku (i posljedi\u010dno njegovom digitalizacijom) stvara se du\u017eni\u010dko-vjerovni\u010dki odnos: banka postaje du\u017enik \u2013 ona je taj novac du\u017ena vratiti na zahtjev vlasnika. Kriptovaluta je posebna pri\u010da, odvojena od klasi\u010dnog monetarnog sustava. Kod kriptovaluta nitko nikome ni\u0161ta ne duguje; imati jednu je otprilike kao imati zrno zlata u ruci. Zlato mo\u017ee imati ve\u0107u ili manju vrijednost, ali kao takvo ne predstavlja dug.<\/p>\n Prije par tjedana druga najmnogoljudnija zemlja na svijetu \u2013 Indija<\/strong> \u2013 odlu\u010dila je legalizirati bitcoin. Kineski korisnici \u010dine gotovo polovicu Bitcoin mre\u017ee (B<\/u>itcoin je mre\u017ea, a b<\/u>itcoin jedinica valute), a i kineska sredi\u0161nja banka stavila ga je pod pove\u0107alo. K tome, kriptovaluta pod nazivom Ethereum<\/em> <\/strong>vrlo naglo raste i mnogi joj predvi\u0111aju svijetlu budu\u0107nost. Po\u010detkom lipnja ruski se predsjednik Putin<\/strong> sastao s utemeljiteljem Ethereuma i iskazao otvorenost ruske vlade prema digitalnoj ekonomiji koja, mudro zbori Putin: \u201enije zasebna industrija, nego temelj za stvaranje novih poslovnih modela<\/em><\/strong>\u201c. \u010cak se govori i o tome da bi Ethereum postao ruska nacionalna virtualna valuta.<\/p>\n Orija\u0161ki je entuzijazam zastupnika, korisnika i promotora kriptovaluta. Oni tvrde da uvo\u0111enje i razvoj kriptovaluta za financijsku industriju zna\u010de isto \u0161to i uvo\u0111enje i razvoj interneta za komunikaciju. Potpuni obrat. Treba se zato upoznati s njihovim osnovama.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Usred Pacifika, usred ni\u010dega, nalazi se otok Yap<\/strong> <\/a>i na njemu intrigantni kameni diskovi s rupom u sredini; neki i preko 3,5 metara visoki; zovu se rai<\/em><\/strong><\/a>. Na Yapu nema ni srebra ni zlata, a ni kamena od kojega su rai isklesani. Vapnenac za rai mukotrpno se iskapa i obra\u0111uje na najbli\u017eem susjednom otoku (udaljenom svega 430 km), i odande prevozi na Yap. Zajednica na otoku Yapu u nekom je povijesnom trenutku uvidjela da im je potrebno ne\u0161to trajno \u0161to bi konzerviralo vrijednost tijekom generacija. U nedostatku plemenitih metala rai je preuzeo funkcije novca. No, on je prete\u017eak da bi ga se prenosilo. Stoga kamen stoji na mjestu, a samo se vlasni\u0161tvo izmjenjuje; cijela zajednica zna tko je vlasnik kojega kamena. Njegova fizi\u010dka lokacija uop\u0107e nije va\u017ena. Primjerice, kad djevojka u miraz donosi rai svi znaju da je vlasni\u0161tvo nad tim kamenom promijenjeno.<\/p>\n Jednom prilikom grupa je japljana isklesala rai, no putem nazad sna\u0161la ih je oluja i havarija: golemi je disk potonuo. Po povratku su pre\u017eivjeli ispri\u010dali \u0161to im se dogodilo. To \u0161to je kamen na dnu oceana nije ih sprije\u010dilo da on i dalje obavlja funkcije novca. Svi vjeruju da je rai dolje me\u0111u ribama, te se vlasni\u0161tvo i nad oku nevidljivim kamenom i danas izmjenjuje.<\/p>\n Od kamenog diska na dnu oceana do virtualnog bitcoina i nije tako velik korak. Obje su valute apstraktne, nedodirljive, a po\u010divaju na uzajamnom povjerenju i na dijeljenom znanju u zajednici. Ne postoji nikakva nadre\u0111ena sredi\u0161nja institucija, vlada, agencija, banka ili korporacija koja izdaje ili vodi ra\u010dune o tim valutama. Valuta je oskudna i ne raste na grani. Kreiranje nove jedinice i unos nove jedinice u sustav vrlo je zahtjevno i obavlja se pod budnim okom zajednice.<\/p>\n Bitcoin je i specifi\u010dna pod-mre\u017ea na internetu, i jedinica najpoznatije kriptovalute. To je sustav elektroni\u010dkog pla\u0107anja koji se zasniva na kriptografiji (\u0161ifriranju) \u2013 odatle \u201ekripto<\/em>valuta\u201c. Kriptografija se tisu\u0107lje\u0107ima primjenjuje za osiguravanje tajnosti diplomatske, vojne i preljubni\u010dke komunikacije. \u0160ifriranje se \u010dini zato da bi komunikacija izme\u0111u dvije osobe ostala privatna i nekompromitirana, iako u komunikacijskom kanalu postoje tre\u0107e osobe koje tu komunikaciju mogu pratiti. Budu\u0107i da proces \u0161ifriranja i de\u0161ifriranja nije jednostavan, ni kriptovalute nisu jednostavne.<\/p>\n Ako tko \u017eeli poslati novac putem interneta potrebna mu je pouzdana tre\u0107a osoba, institucija u koju ima povjerenja da \u0107e novac prenijeti od A do B. Kako internetom primiti novac bez posrednika<\/strong>, a biti siguran da ga nitko putem ne\u0107e ukrasti ili kompromitirati (npr. umanjiti iznos), i tako\u0111er biti siguran da onaj tko je novac poslao doista ima taj novac? Mogu\u0107e je rje\u0161enje u dijeljenom znanju u zajednici, u peer-to-peer mre\u017ei koja se temelji na open-source softveru, pri \u010demu je komunikacija vrlo sna\u017eno \u0161ifrirana. Povjerenje \u2013 temelj svakog financijskog sustava, i virtualnog i klasi\u010dnog \u2013 ne izvire iz povijesti institucije, stru\u010dnosti menad\u017ementa, vrlina \u010delnih osoba i sli\u010dnog, nego izvire iz povjerenja u matematiku, odnosno kriptografiju. Kad bi se sva ra\u010dunala na Bitcoin mre\u017ei udru\u017eila da zajedni\u010dkim radom probiju \u0161ifru samo jedne transakcije za to bi im trebalo preko 7.000.000.000.000.000.000.000.000.000.000.000.000.000.000.000.000.000<\/strong> godina<\/strong>. Izgleda impresivno, ali\u2026 nisu li ra\u010dunala impresivno sna\u017ena? Nemaju li, recimo CIA ili Kina (ili CIA i Kina zajedno) ne\u0161to \u0161to bi moglo probiti takvu \u0161ifru (tzv. SHA-256 enkripciju)? Ne, jer ra\u010dunalo koje bi to bilo u stanju u\u010diniti ne mo\u017ee postojati u prostor-vremenu kakvog poznajemo, a osim kr\u0161enja zakona fizike suprotstavlja se i zakonima termodinamike; za kalkulaciju u kratkom vremenu bila bi potrebna energija koja zra\u010di toplinu ve\u0107e supernove, eksplozije ve\u0107e zvijezde (iz B. Schneier, Primijenjena kriptografija, Wiley, 1996.<\/strong>). Mo\u0107no! A \u010dak i ako se bude smatralo potrebnim, a zasad nije, kriptovalute se mogu prebaciti na jo\u0161 vi\u0161i standard \u0161ifriranja. Kad se povjeruje u neprobojnost \u0161ifre vi\u0161e nije nu\u017eno vjerovati osobi ili instituciji. Ipak, svejedno je potrebno imati povjerenje u sustav u cjelini.<\/p>\n Iako je u srcu kriptovaluta kriptografija, samo \u0161ifriranje nije nikakva novost. Transakcija kriptovalutama putem Interneta temelji se na kriptografskom sustavu dva klju\u010da: privatnog i javnog<\/strong>. To je poznat izum i postoje brojne aplikacije za sigurno komuniciranje putem Interneta koje se temelje na kori\u0161tenju javnog i privatnog klju\u010da. I u Hrvatskoj se elektroni\u010dko, e-potpisivanje dokumenata tako\u0111er zasniva na sustavu dva klju\u010da. Javni se klju\u010d matemati\u010dki izvodi (\u0161ifrira) iz privatnog klju\u010da, i to tako da je prakti\u010dno nemogu\u0107e iz javnog klju\u010da (unazad) do\u0107i do privatnog. Bitcoin mre\u017eom ne \u0161alju se \u0161ifrirane ni ljubavne ni vojne poruke, nego transakcije. Prostor jednog \u010dlanka odve\u0107 je ograni\u010den da bi se detaljno opisao proces transakcije bitcoina, stoga \u0107e se skratiti i pojednostaviti.<\/p>\n Za transakciju je potrebno da po\u0161iljatelj i primatelj kriptovalute imaju tzv. bitcoin nov\u010danike<\/strong>. Bitcoin nov\u010danik je softver kojega korisnik mo\u017ee sam besplatno instalirati na svoje ra\u010dunalo ili mobitel, ili ga mo\u017ee otvoriti na Internetu. Za otvaranje nov\u010danika nije potrebno dopu\u0161tenje niti ikakav formalni proces kod bilo koje institucije, i mo\u017ee se otvoriti potpuno anonimno. Vlasnik bitcoin nov\u010danika ima privatni klju\u010d (\u0161ifru) koji je samo njemu poznat i kojeg mora dr\u017eati u apsolutnoj tajnosti jer svaki posjednik privatnog klju\u010da mo\u017ee raspolagati bitcoinima u njegovu nov\u010daniku. Izgubi li tko svoj privatni klju\u010d ili bude nedovoljno oprezan s njime pa mu ga ukradu, zauvijek se mo\u017ee pozdraviti sa svojim novcem, a budu\u0107i da je sustav decentraliziran nema nikakve sredi\u0161nje institucije kojoj bi se mogao obratiti za za\u0161titu prava ili za obe\u0161te\u0107enje. Privatni klju\u010devi nisu isto \u0161to i lozinke koje se uobi\u010dajeno koriste na Internetu jer su bitno du\u017ei i slo\u017eeniji (primjer privatnog klju\u010da je 5Kb8kLf9zgWQnogidDA76MzPL6TsZZY36hWXMssSzNydYXYB9KF<\/strong>). Po\u0161iljatelj bitcoina \u0161alje transakciju u mre\u017eu i \u010deka potvrdu transakcije. Bitcoin mre\u017eu \u010dine ra\u010dunala koja verificiraju transakcije, a kao nagradu za verifikaciju pla\u0107eni su u bitcoinima \u0161to se naziva \u201erudarenje<\/strong>\u201c (mining). Osoba mo\u017ee ste\u0107i bitcoin tako da ga kupi (zamijeni kune za bitcoin), stekne u transakciji (npr. proda neku robu za bitcoin), ili ga zaradi \u201erudare\u0107i\u201c u mre\u017ei. Za ste\u0107i zlato potrebno je rudariti, a nagrada za ra\u010dunalno rudarenje su novi bitcoini u sustavu. Rudarenje je proces potvr\u0111ivanja i dodavanja novih transakcija u \u201eglavnu knjigu<\/strong>\u201c koja se naziva lanac blokova<\/strong>.<\/p>\n Bitcoin sustav osmi\u0161ljen je imaju\u0107i na umu zlato kao novac. Zlato je vrlo rijetko, i me\u0111u ostalim zato se smatra vrijednim. I bitcoin je osmi\u0161ljen tako da bude oskudan: zahtjevno ga je rudariti, i jednako kao \u0161to s vremenom zlatni rudnik postaje sve vi\u0161e iscrpljen, sve je manje zlata u njemu i sve je vi\u0161e truda potrebno da se do zlata do\u0111e, i \u201erudarenje\u201c bitcoina s vremenom donosi sve manje nagrade. Svake \u010detiri godine nagrada za \u201erudarenje\u201c postaje dvostruko manja, te \u0107e 2140. godine (dodu\u0161e, ako sustav do tada opstane) svi bitcoini \u2013 njih ukupno 21 milijun \u2013 biti \u201eizrudareni\u201c i vi\u0161e ne\u0107e biti novih jedinica. Predvi\u0111a se da \u0107e do tada biti osmi\u0161ljeni procesori (\u010dipovi) koji \u0107e biti toliko sna\u017eni i energetski efikasni da \u0107e se tro\u0161kovi mre\u017ee pokrivati iz naknada za transakcije.<\/p>\n Sustav je tako usmjeren da kriptovaluta s vremenom dobiva na vrijednosti i da nikada<\/em> ne bude inflacije<\/strong>; prvo jer nema sredi\u0161nje institucije koja bi upumpala valutu u sustav, a drugo jer je softver tako programiran. (Netko mo\u017ee re\u0107i: pa ako je to open-source softver, onda se on mo\u017ee druk\u010dije programirati! Da, mogao bi kad bi se svi \u010dlanovi bitcoin zajednice oko toga slo\u017eili, ali to bi bila odluka o samouni\u0161tenju jer bi se sustav uru\u0161io. Nijedan vlasnik bitcoina nije za takvo \u0161to motiviran jer bi ru\u0161enjem sustava izgubio bitcoine, odnosno novac. Tu se otvara prostor za alternativne kriptovalute \u2013 druga\u010dije koncepcije softvera \u2013 koje koriste osnovne ideje bitcoina, ali le\u017eernije i velikodu\u0161nije ispla\u0107uju nagrade za rudarenje. Vrijeme \u0107e pokazati koliko su odr\u017eive i stabilne.)<\/p>\n Eto jo\u0161 jedne bitne razlike izme\u0111u klasi\u010dnog monetarnog sustava i kriptovaluta: premda ni jedno ni drugo nemaju nikakvo realno pokri\u0107e kriptovalute nisu osmi\u0161ljene za makroekonomiju<\/strong>. Dr\u017eave se zadu\u017euju ra\u010dunaju\u0107i da \u0107e inflacija pojesti dio tog duga, i to smatraju pozitivnim. No, na razini gra\u0111ana-pojedinca, inflacija ga osiroma\u0161uje jer izjeda vrijednost njegova novca (dodu\u0161e, neki se sje\u0107aju da se u vrijeme Jugoslavije, kad krediti nisu bili na neki na\u010din vezani uz stopu inflacije, kredit nakon nekoliko godina vra\u0107ao u mizernim mjese\u010dnim iznosima, ali to je daleka pro\u0161lost i banke su se odonda opametile). Gra\u0111ani \u017eele valutu u kojoj mogu trajno konzervirati vrijednost. Ovdje le\u017ei dio otpora tradicionalnih monetarista prema kriptovalutama: osim \u0161to idejno utemeljenje na zlatu smatraju barbarskim, kod kriptovaluta nemaju nikakvu kontrolu nad ponudom novca, nemogu\u0107e su devalvacija i inflacija<\/strong>, a devalvacija i inflacija mogu biti saveznici papirnih sustava.<\/p>\n U po\u010detku je bilo tko mogao na ku\u0107nom ra\u010dunalu \u201erudariti\u201c bitcoine, ali \u0161irenjem mre\u017ee \u201erudara\u201c i zbog smanjenja nagrada potrebno je imati sve ja\u010de ra\u010dunalo da bi se na taj na\u010din moglo zaraditi. Danas je u praksi manja zarada na rudarenju nego \u0161to je tro\u0161ak cijene elektri\u010dne energije za pogon ra\u010dunala, tako da se rudarenjem bave samo oni koji imaju pristup iznimno jeftinoj struji.<\/p>\n Glavno pitanje na koje kriptovalute imaju odgovor glasi: kako u decentraliziranoj, peer-to-peer<\/em> mre\u017ei znati da po\u0161iljatelj doista ima novac kojega mo\u017ee proslijediti drugome? Ako nema nijedne banke, nikakvog autoriteta, kako znati ima li tko novca na raspolaganju za potro\u0161iti? Odgovor je u kompletnom popisu svih transakcija iz cijele povijesti kojega ima svaki \u010dlan mre\u017ee, popisu iz kojeg se mo\u017ee vidjeti da je po\u0161iljatelj nekad prije stekao kriptovalutu. Osoba ne mo\u017ee potro\u0161iti jedinicu kriptovalute ako ju nije prethodno nekako stekla, a \u010dinjenica da ju jest stekla nalazi se u \u201eglavnoj knjizi\u201c. Ovo je sredi\u0161nja inovacija: \u201eglavna knjiga\u201c kao popis svih transakcija (tzv. blockchain<\/strong>). Transakcije u tijeku grupiraju se u blokove<\/strong>, a verifikacija jednog bloka uobi\u010dajeno traje desetak minuta. Nakon obrade blok verificiranih transakcija se pridodaje lancu prethodnih blokova: svaki je blok \u0161ifrirano vezan na prethodni, i svaki je ozna\u010den jedinstvenim vremenskim \u017eigom tako da se kasnije ne mo\u017ee mijenjati. Cjelokupan lanac blokova je \u201eglavna knjiga\u201c \u2013 popis svih transakcija ikad u\u010dinjenih. Nema jedne \u201eglavne knjige\u201c, ona je u cijelosti umno\u017eena<\/strong> i podijeljena<\/strong> svim elementima mre\u017ee tako da svatko ima cjelokupnu \u201eglavnu knjigu\u201c. Ako tko i poku\u0161a manipulirati svojim primjerkom on se vi\u0161e ne\u0107e savr\u0161eno podudarati s ostalima, te \u0107e ga ostali odbaciti. \u010cak i ako se ve\u0107ina sudionika mre\u017ee u nekom trenutku udru\u017ei i poku\u0161a zajedno manipulirati \u201eglavnom knjigom\u201c ona se i dalje ne\u0107e kriptografski (matemati\u010dki) podudarati s posljednjom ispravnom verzijom.<\/p>\n Prednosti ovakvog sustava su goleme. Svi detalji sustava su javni, i tkogod \u017eeli (i razumije se u to) mo\u017ee vidjeti svaku liniju programskog k\u00f4da, odnosno svaku transakciju u \u201eglavnoj knjizi\u201c. Nestaje potrebe za vi\u0161estrukim knjigovodstvom: nema potrebe da svatko vodi svoj pojedina\u010dni ra\u010dun (ili da to za njega \u010dini neka banka ili druga institucija) jer je povijest svih verificiranih transakcija, na jednom, zajedni\u010dkom mjestu. Sustav osigurava privatnost i tajnost podataka \u0161to nasu\u0161no nedostaje suvremenom Internetu.<\/p>\n Ve\u0107ina bankara, ekonomista, financija\u0161a ne razumiju kriptovalute, i to s pravom; njih ne stvaraju ekonomisti nego ra\u010dunalni programeri. \u010cini se da je tu i najve\u0107a prepreka: te\u0161ko \u0107e \u0161iroki krug ljudi prihvatiti kriptovalute ako ne mogu razumjeti osnove funkcioniranja uistinu digitalnog novca. Kad se u\u0111e u fine detalje malo tko doista razumije kako to zapravo funkcionira. No, ve\u0107ina ljudi i pametne mobitele (i \u0161to\u0161ta drugo) koristi a da ne zna u detalje kako to mikrora\u010dunalo doista funkcionira. Financijski se sustav uvijek na kraju svodi na povjerenje.<\/p>\n <\/p>\n Glavna knjiga – blokchain<\/strong><\/p>\n Sve potvr\u0111ene i verificirane transakcije od po\u010detka povijesti kriptovalute zapisane su u \u201eglavnoj knjizi\u201c koja se naziva \u201elanac blokova\u201c (blockchain). Pojedina\u010dne se transakcije agregiraju u blokove i zajedno se verificira jedan blok transakcija \u0161to uobi\u010dajeno traje desetak minuta. Nakon potvrde transakcije blok se ve\u017ee na prethodne blokove. Budu\u0107i da su blokovi kriptografski vezani ne mo\u017ee se promijeniti neki prethodni blok, a da se ne promijene i svi blokovi poslije njega. Identitet osoba u transakcijama je \u0161ifriran, stoga se ka\u017ee da je sustav pseudoniman<\/strong>, a ne anoniman. Netko mo\u017ee konstantno koristiti samo jednu \u0161ifru, samo jednu adresu (\u0161to se nikako ne preporu\u010duje), a na taj se na\u010din mo\u017ee razotkriti njegov identitet. Lanac blokova ne nalazi se na samo jednom mjestu nego je distribuiran: svatko ima svoj primjerak koji se redovito a\u017eurira.<\/p>\n Upravo je lanac blokova kao zasebni koncept koji je proizi\u0161ao iz Bitcoin mre\u017ee okupirao najvi\u0161e pozornosti i financijske i ne-financijske industrije. Klasi\u010dna financijska industrija intenzivno razmatra uvo\u0111enje lanca blokova u svoje poslovanje. Najve\u0107e svjetske banke ve\u0107 su se udru\u017eile kako bi zajedno napravile industrijski standard (to ne zna\u010di da \u0107e se prebaciti na kriptovalute, nego da \u0107e koristiti tehnologiju lanca blokova u nekom segmentu svoga poslovanja). Ne-financijska industrija priprema ih u izradi dokumenata (putovnica, potvrda, i sl.), zdravstvenim kartonima, distribuciji glazbe, logistici dostavnog lanca, zemlji\u0161nim knjigama, tzv. pametnim ugovorima, javnom bilje\u017eni\u0161tvu itd., jer predstavlja siguran, jeftin i trajan sustav vo\u0111enja podataka. Bilo kako bilo, mnogi zagri\u017eeni simpatizeri blockchaina uvjeravaju da je to koncept koji \u0107e promijeniti budu\u0107nost u brojnim segmentima dru\u0161tva.<\/p>\n <\/p>\n Primjer transakcije kriptovalutom<\/strong><\/p>\n Jedan bitcoin je lanac digitalnih potpisa. Pretpostavimo da po\u0161iljatelj \u017eeli uplatiti tisu\u0107inku bitcoina (jedan se bitcoin dijeli na sto milijuna jedinica koje se zovu satoshi<\/em>) nekom primatelju. Po\u0161iljatelju treba primateljeva bitcoin adresa. Primatelj u svom nov\u010daniku (softveru) generira novu adresu (npr. 1HsjKqfDzFJiGkvkYMyLPMk1ZpVsi5s9yu<\/strong>) te adresu da po\u0161iljatelju. Adrese nisu fiksne (iako mogu biti) i sna\u017eno se preporu\u010duje za svaku novu transakciju koristiti novu adresu. Adresu nikako ne treba promatrati kao bankovni ra\u010dun (npr. kao IBAN), jer Bitcoin mre\u017ea ne funkcionira po na\u010delu ra\u010duna i stanja na ra\u010dunima. Glavna knjiga (lanac blokova) nije popis ra\u010duna (i stanja na njima) nego popis svih transakcija. Apsolutno svaku jedinicu kriptovalute u po\u010detku je zaradio neki \u201erudar\u201c, potom ju je potro\u0161io (u\u010dinio neku transakciju), te time kre\u0107e povijest i lanac transakcija tom jedinicom. Tako se za svaku jedinicu mo\u017ee pratiti povijest verificiranih transakcija od njenog nastanka, \u0161to je za klasi\u010dne valute apsolutno nemogu\u0107e.<\/p>\n Adresa i javni klju\u010d nisu isto, ali jesu matemati\u010dki povezani; bitcoin adresa je \u0161ifrirana verzija javnog klju\u010da. Kad primatelj novca po\u0161alje svoju adresu po\u0161iljatelju siguran je da samo on (primatelj) mo\u017ee \u201eotklju\u010dati\u201c i kasnije potro\u0161iti taj novac. Kasnije \u0107e primatelj potro\u0161iti digitalni novac koriste\u0107i svoj privatni klju\u010d: upravo onaj s kojim je \u0161ifrirao svoju adresu prije nego ju je poslao po\u0161iljatelju.<\/p>\n Imaju\u0107i adresu primatelja po\u0161iljatelj \u0161alje zahtjev za transakciju u Bitcoin mre\u017eu. Transakcija se \u201epotpisuje\u201c po\u0161iljateljevim potpisom, odnosno njegovim privatnim klju\u010dem, \u0161to predstavlja matemati\u010dki dokaz da je po\u0161iljatelj vlasnik nov\u010danika. Nitko u mre\u017ei ne vidi privatni klju\u010d, ali vidi da je samo onaj tko doista ima privatni klju\u010d mogao poslati transakciju. Po\u0161iljateljev potpis tako\u0111er osigurava da nitko ne mo\u017ee kompromitirati sadr\u017eaj transakcije.<\/p>\n Pitanje: ako je adresa nasumi\u010dni niz znakova bez identifikacijskih elemenata, svaki put druga\u010dija, kako primatelj na adresi mo\u017ee dobiti novac? Stvar je u na\u010dinu dostave. Kad po\u0161tar nosi pismo treba mu fiksna adresa, ku\u0107ni broj primatelja na koju \u0107e dostaviti po\u0161iljku. Kod kriptovaluta \u201epismo\u201c (transakcija) je digitalni zapis koji se peer-to-peer mre\u017eom dostavlja na apsolutno sve \u201eku\u0107ne brojeve\u201c koji postoje. Svaki element mre\u017ee dobiva svako \u201epismo\u201c (zapis o svakoj transakciji), ali samo vlasnik privatnog klju\u010da mo\u017ee \u201eotklju\u010dati\u201c (de\u0161ifrirati) njegov sadr\u017eaj i zatim koristiti novac u \u201epismu\u201c. Zato kad vlasnik izgubi (ili mu ukradu) privatni klju\u010d bilo tko u mre\u017ei mo\u017ee koristiti njegov nov\u010danik. Stoga se savjetuje privatne klju\u010deve dr\u017eati izvan mre\u017ee, na sigurnom. Postoji tvrtka koja za naknadu \u010duva privatne klju\u010deve korisnika na offline serveru u sefu koji je smje\u0161ten u srcu jedne planine u \u0160vicarskoj\u2026<\/p>\n <\/p>\n Kori\u0161tenje u nezakonite svrhe<\/strong><\/p>\n Pranje novca, izbjegavanje poreza, trgovina protuzakonitom robom \u2013 sve su to aktivnosti koje se mogu osmisliti i napla\u0107ivati kriptovalutama. Protivnici kriptovaluta \u010desto isti\u010du da su najvjerniji korisnici kriptovaluta kriminalci<\/strong>. S druge strane, mnogi programeri \u017eele otvoreni dijalog s organima vlasti u pogledu reguliranja (dijela) ovih sustava, no kod institucija naj\u010de\u0161\u0107e nailaze na nerazumijevanje i nevoljnost. Tako\u0111er tvrde da su kriptovalute samo jedna vrsta tehnologije<\/strong>, alat<\/strong> koji sam po sebi ne mo\u017ee biti ni dobar ni lo\u0161: ovisi za \u0161to se koristi.<\/p>\n <\/p>\n Problemi odrastanja<\/strong><\/p>\n Potpuno suprotno osnovnoj ideji otvorenosti i slobodnog pristupa, zbog naglog rasta Bitcoin mre\u017ee mnogi servisi koji pru\u017eaju usluge pla\u0107anja bitcoinima uveli su naknade za pla\u0107anje<\/strong>. Nedostatak stihijskog rasta je i zagu\u0161enje mre\u017ee<\/strong>: ponekad je potrebno i nekoliko sati (umjesto o\u010dekivanih desetak minuta) za obradu transakcije i prijenos bitcoina. Te su kritike na mjestu, ali malko je ipak deplasirano kad dolaze od bankara koji za iste usluge odavna napla\u0107uju masne naknade i kojima za me\u0111unarodni prijenos novca treba nekoliko dana.<\/p>\n <\/p>\n Misteriozni osniva\u010d<\/strong><\/p>\n Idejni utemeljitelj prve kriptovalute, bitcoina, je Satoshi Nakamoto<\/strong>. Nitko ne zna tko je to, a \u0161pekulira se i da to nije jedna, nego grupa osoba. U svakom slu\u010daju zna se da to nije njegovo pravo ime nego pseudonim: u istinskoj maniri prvoga kripto-rudara nije razotkrio svoj identitet. Tako\u0111er se zna da je (bio) zagri\u017eeni liberal. Budu\u0107i da je bio prvi kripto-rudar on je i najve\u0107i imatelj bitcoina u svijetu. Smatra se da ima oko milijun bitcoina koji danas imaju vrijednost preko dvije milijarde dolara. Veo misterija oko njegova identiteta otvara prostor za prekobrojne teorije o tome tko je to zapravo, koji su motivi osniva\u010da, i tko stoji iza svega. Zasad su sve to samo pri\u010de bez pravog pokri\u0107a.<\/p>\n Izvor: coinmarketcap.com<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n <\/p>\n <\/p>\n Prethodni je tekst objavljen u ljetnom dvobroju magazina Prilika, mjese\u010dnom prilogu Glasa Koncila, 7-8\/2017.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":171,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[8,5,6,9,20],"tags":[1287,1310,1284,1285,1311,18,45],"yoast_head":"\n
\n!!! VA\u017dNO UPOZORENJE !!!<\/strong><\/span>
\nIako kriptovalute same po sebi nemaju nikakve veze s Ponzijevim shemama i piramidalnim prijevarama<\/a>, pojedinci ih koriste kao temelj za stvaranje Ponzijevih shema i varaju naivne ulaga\u010de
\n<\/strong>(obavijest ameri\u010dke dr\u017eavne agencije zadu\u017eene za za\u0161titu investitora<\/a>).
\nOvaj tekst nije nagovor na kupnju ili prodaju kriptovaluta<\/span>.
\n\u010citatelj treba biti vrlo oprezan pri ulaganju u visoke tehnologije, i treba ulagati u ono \u0161to dobro razumije.<\/strong><\/p>\n
\n<\/strong><\/p>\n
\n<\/em>John Galsworthy, engleski spisatelj i Nobelovac<\/p>\n
\n<\/em>Vlado Gotovac, Rje\u010dnik o djelu<\/p>\n\n\n
\n Deset najzna\u010dajnijih kriptovaluta u svijetu (krajem lipnja 2017.)<\/td>\n<\/tr>\n \n <\/td>\n Naziv<\/td>\n Ukupna tr\u017ei\u0161na vrijednost<\/td>\n Koli\u010dina jedinica u ponudi<\/td>\n<\/tr>\n \n 1<\/td>\n Bitcoin<\/td>\n 36.688.417.728 \u20ac<\/td>\n 16.418.800 BTC<\/td>\n<\/tr>\n \n 2<\/td>\n Ethereum<\/td>\n 25.415.820.211 \u20ac<\/td>\n 92.910.252 ETH<\/td>\n<\/tr>\n \n 3<\/td>\n Ripple<\/td>\n 8.957.504.099 \u20ac<\/td>\n 38.291.387.790 XRP *<\/td>\n<\/tr>\n \n 4<\/td>\n Litecoin<\/td>\n 1.876.630.907 \u20ac<\/td>\n 51.778.407 LTC<\/td>\n<\/tr>\n \n 5<\/td>\n Ethereum Classic<\/td>\n 1.578.724.331 \u20ac<\/td>\n 93.097.273 ETC<\/td>\n<\/tr>\n \n 6<\/td>\n NEM<\/td>\n 1.317.288.744 \u20ac<\/td>\n 8.999.999.999 XEM *<\/td>\n<\/tr>\n \n 7<\/td>\n Dash<\/td>\n 1.180.218.141 \u20ac<\/td>\n 7.393.399 DASH<\/td>\n<\/tr>\n \n 8<\/td>\n IOTA<\/td>\n 1.070.288.334 \u20ac<\/td>\n 2.779.530.283 MIOTA *<\/td>\n<\/tr>\n \n 9<\/td>\n BitShares<\/td>\n 587.438.644 \u20ac<\/td>\n 2.596.460.000 BTS *<\/td>\n<\/tr>\n \n 10<\/td>\n Monero<\/td>\n 583.501.994 \u20ac<\/td>\n 14.708.605 XMR<\/td>\n<\/tr>\n \n * Kriptovaluta koja se ne rudari<\/p>\n