O analizi učinaka zabrane rada nedjeljom

Znanstveni rad u ekonomiji rijetko je lišen vrijednosnih predumišljaja, osobito kod onih koji se bave političkom ekonomijom*. Mnogi ekonomisti kao znanstvenici ne polaze od nule, s praznom pločom, nego hipoteze formiraju na temelju osobnih, intimnih, privatnih svjetonazora, i usmjeravaju istraživanja u pravcu potvrde tih hipoteza. U tom smislu velik broj istraživanja vrijednosno je obojen, i daleko je od neutralnosti, od nepristranosti. (I) zbog toga ekonomija često nije egzaktna znanost („dismal science“), iako se voli pretvarati da jest.

U maloj državi kao što je Hrvatska poznato je među ekonomistima tko kako „diše“, kakav svjetonazor i koje vrijednosne sudove ima i zagovara. Ako znate nekoga tko prati ovu scenu, dajte mu ime istraživača i hipoteze, i reći će vam unaprijed rezultate istraživanja. Tako je i sa upravo objavljenim rezultatima analize učinaka zabrane rada nedjeljom.

Kao ključno, referentno razdoblje uzeto je nekoliko tjedana u svibnju 2020. – vjerojatno najneobičnije vrijeme u novijoj povijesti civilizacije, vrijeme zatvaranja zbog globalne pandemije. Nije rat, ali činilo se kao da jest. Čak je i retorika bila ratna (borba, peta kolona,…). U tom kvazi-ratnom referentnom razdoblju pao je promet, odnosno pali su prihodi od prodaje. Naravno, ako se ovaj period uzme kao referentni (a uzima se zato što unaprijed znamo kakvi će biti rezultati ekstrapolacije), kao razdoblje na temelju kojega možemo donositi sudove i u normalnim vremenima, natjerat ćemo vodu na svoj mlin, na argumente svoje priče.

S druge strane, kad bi netko promatrao koliko su građani više kupovali nego što im objektivno treba, osobito u ranoj fazi pandemije, mogao bi unaprijed zaključiti da će zabrana rada nedjeljom dovesti do porasta BDP-a, rasta prihoda od prodaje, rasta ubranih poreza, rasta zaposlenosti – do svega dobroga. Kako? Pa tako što su potrošači notorno iracionalni. Ako znaju da nedjeljom trgovina ne radi, u petak i subotu kupit će daleko više robe nego što im realno treba da bi „preživjeli“ neradnu nedjelju. Ako nas je stvaranje zaliha toalet papira i drugih roba (hoarding) moglo išta naučiti, to je da će kupci neradnu nedjelju ne samo preživjeti, nego preživjeti u izobilju, u viškovima svake vrste.

Valja primijetiti, već samo oblikovanje hipoteza i prikupljanje podataka govori o pravcu u kojem se istraživanje provodi. Tako i rezultati danas objavljenog istraživanja nisu nimalo fascinantni ni iznenađujući.

Ekonomija je toliko kompleksan sustav da nijedan čovjek ne može tvrditi da ga razumije, kamoli da može prognozirati (i to u decimalu) koje će posljedice nastati ako se povuku određeni politički potezi. I zato najveću štetu ovdje ne trpi hrvatski BDP, nego ekonomija kao znanost, jer ju se koristi kao paravan u službi određenog političkog programa. Sad treba čekati da Katoličko sveučilište objavi svoje ekonomsko istraživanje (ako ga uopće ima ili priprema), pa da i sve ostale ekonomske analize budu obilježene kao još manje znanstvene…

* Economics is a social science, driven by data and equations. But it is also deeply informed by politics, and economists, who have diverse political views, wrangle over ethical values and also numerical ones.”, https://www.newyorker.com/culture/annals-of-inquiry/is-it-time-for-a-new-economics-curriculum

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *